Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Na temelju člana 92. stav 1. tačka i), člana 94. tačka c) i člana 113. stav 4. Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, broj 1/25), Skupština advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj dana 23.05.2026. godine, donijela je

PRAVILNIK
O DISCIPLINSKOJ ODGOVORNOSTI ADVOKATA, ADVOKATSKIH STRUČNIH SARADNIKA I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA ADVOKATSKE KOMORE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I.OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom reguliše se pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv advokata, advokatskih stručnih saradnika za pravne poslove i advokatskih pripravnika za disciplinske prekršaje, pravila postupka pred mirovnim vijećem, pravila prvostepenog i drugostepenog disciplinskog postupka, ponavljanje disciplinskog postupka, privremene zabrane vršenja advokatske djelatnosti, zastara disciplinskog gonjenja i izvršenja disciplinskih sankcija, brisanje izrečenih disciplinskih sankcija, kao i ostala pitanja od značaja za zakonito provođenje disciplinskog postupka.

Član 2.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje:

• „Advokatska komora“ je Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine;

• „Regionalna komora“ je bilo koja regionalna advokatska komora koja čini konstitutivni dio Advokatske komore;

• „Disciplinski organi“ su disciplinski tužilac bilo koje regionalne komore, disciplinski sud bilo koje regionalne komore, disciplinski tužilac Advokatske komore, disciplinski sud Advokatske komore i mirovno vijeće bilo koje regionalne komore;

• „Disciplinski sud“ je prvostepeni disciplinski sud bilo koje regionalne komore i drugostepeni disciplinski sud;

• „Prvostepeni sud“ je disciplinski sud bilo koje regionalne komore;

• „Drugostepeni sud“ je disciplinski sud Advokatske komore;

• „Disciplinski tužilac“ je disciplinski tužilac Advokatske komore, Federalno ministarstvo pravde i disciplinski tužilac bilo koje regionalne komore;

• „Federalni tužilac“ je disciplinski tužilac Advokatske komore;

• „Regionalni tužilac“ je disciplinski tužilac bilo koje regionalne komore;

• „Mirovno vijeće“ je mirovno vijeće bilo koje regionalne komore;

• „Prvostepeno vijeće“ je vijeće bilo kojeg prvostepenog suda, sastavljeno od troje sudija, koje provodi prvostepeni disciplinski postupak i donosi prvostepene disciplinske odluke;

• „Drugostepeno vijeće“ je vijeće drugostepenog suda, sastavljeno od troje sudija, koje provodi drugostepeni disciplinski postupak i donosi drugostepene disciplinske odluke;

• „Disciplinski postupak“ je postupak koji provode disciplinski organi u skladu sa Zakonom o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine, Statutom Advokatske komore, Kodeksom advokatske etike i ovim pravilnikom;

• „Saradnik“ je advokatski stručni saradnik za pravne poslove upisan u Imenik advokatskih stručnih saradnika za pravne poslove;

• „Pripravnik“ je advokatski pripravnik upisan u Imenik advokatskih pripravnika;

• „Osumnjičeni“ je svaki advokat, saradnik odnosno pripravnik protiv kojeg je podnesena disciplinska prijava;

• „Optuženi“ je svaki advokat, saradnik odnosno pripravnik protiv kojeg je podignuta optužnica;

• „Osuđeni“ je svaki advokat, saradnik odnosno pripravnik kojem je pravomoćno izrečena disciplinska sankcija;

• „Stranke u postupku“ su disciplinski tužilac i osumnjičeni, odnosno optuženi i oštećeni;

• „Oštećeni“ je osoba kojoj je lično ili imovinsko pravo disciplinskim prekršajem povrijeđeno ili ugroženo;

• „Zakon“ je Zakon o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine;

• „Statut“ je Statut Advokatske komore;

• „Pravilnik“ je Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti advokata, stručnih saradnika za pravne poslove i advokatskih pripravnika Advokatske komore;

• „ZPP Federacije“ je Zakon o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine;

• „ZKP Federacije“ je Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine;

• „KZ Federacije“ je Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine;

• „Djelatnost“ je vršenje registrovane djelatnosti advokata, vršenje registrovane djelatnosti saradnika, odnosno vršenje registrovane pripravničke prakse;

• „Disciplinski prekršaj“ je lakša i teža povreda dužnosti advokata, saradnika odnosno pripravnika i povreda ugleda advokature;

• „Disciplinske odluke“ su odluke i rješenja doneseni od strane disciplinskih organa;

• „Disciplinske sankcije“ su sve disciplinske sankcije propisane Zakonom i Statutom, koje prvostepeni i drugostepeni sudovi mogu izreći advokatima, saradnicima i pripravnicima.

Član 3.

Ovaj pravilnik obavezan je za stranke u postupku i disciplinski sud.

Poslovnikom o radu disciplinskih organa se uređuje način rada disciplinskih organa u skladu sa Zakonom, Statutom i ovim pravilnikom.

Član 4.

Ako se u disciplinskom postupku pojave takva pitanja koja nisu uređena Zakonom, Statutom, i ovim pravilnikom, shodno će se primjenjivati odredbe ZPP Federacije, s tim da će se shodno primjenjivati i odredbe ZKP Federacije koje se odnose na načela pretpostavke nevinosti i in dubio pro reo (član 3.), ne bis in idem (član 4.), zakonitost dokaza (član 11.), jednakost u postupanju (član 15.), vezanost presude za optužnicu (član 295.) i dokaze na kojima se zasniva presuda (član 296.).

Prilikom odlučivanja o krivnji i sankciji shodno se primjenjuju odredbe KZ Federacije koje se odnose na načelo krivice (član 4.a.), vremensko važenje krivičnog zakona (član 5.), način učinjenja krivičnog djela (član 22.), vrijeme učinjenja krivičnog djela (član 23.), mjesto učinjenja krivičnog djela (član 24.), saizvršilaštvo (čl. 31), uračunljivost (član 36.), opća pravila za odmjeravanje kazne (član 49.), stjecaj krivičnih djela (član 54.) i produženo krivično djelo (član 55.).

II.POKRETANJE POSTUPKA

Član 5.

Prijavu za pokretanje disciplinskog postupka protiv advokata, saradnika i pripravnika može podnijeti zainteresirana osoba, organ uprave, druga institucija ili regionalni tužilac po službenoj dužnosti.

Prijava se podnosi nadležnom regionalnom tužiocu.

Ako prijava bude podnesena bilo kojem organu Advokatske komore ili regionalne komore, taj organ je dužan odmah, a najkasnije u roku od tri (3) dana po prijemu iste, prijavu dostaviti nadležnom regionalnom tužiocu.

Član 6.

Ukoliko disciplinsku prijavu podnosi advokat, saradnik ili pripravnik protiv drugog advokata, saradnika ili pripravnika, tu prijavu će nadležni regionalni tužilac odmah, a najkasnije u roku od tri (3) dana po prijemu iste, dostaviti nadležnom mirovnom vijeću sa prijedlogom da se pokuša mirno rješenje prijavljenog slučaja.

Mirovno vijeće je organ kojeg bira skupština regionalne komore iz reda advokata sa najmanje sedam (7) godina advokatskog staža. Mirovno vijeće broji tri (3) člana i tri (3) zamjenika.

Mirovno vijeće iz reda svojih članova bira predsjednika mirovnog vijeća. Mandat predsjednika, članova i zamjenika mirovnog vijeća traje četiri (4) godine.

Mirovno vijeće zasjeda u sastavu kojeg čine predsjednik i dva (2) člana.

Zamjenici učestvuju u radu vijeća kad su predsjednik ili članovi spriječeni, o čemu odluku donosi predsjednik mirovnog vijeća.

U slučaju spriječenosti predsjednika mirovnog vijeća da donese odluku iz prethodnog stava, tu odluku donosi član mirovnog vijeća sa najdužim advokatskim stažom.

Po prijemu prijave iz stava 1. ovog člana mirovno vijeće je dužno u roku od osam (8) dana obavijestiti podnosioca prijave i prijavljenog o zakazanoj sjednici, a sjednicu održati u narednom roku od trideset (30) dana.

Mirovno vijeće nadležnom regionalnom tužiocu je dužno vratiti predmet sa svojim izvještajem o rezultatima mirenja u roku od 15 dana od dana održane sjednice.

Ako je u postupku pred mirovnim vijećem podnosilac prijave povukao podnesenu prijavu, nadležni regionalni tužilac će rješenjem obustaviti disciplinski postupak. U protivnom, nastaviće postupak u skladu sa odredbama ovog pravilnika.

Bliže odredbe o sastavu, načinu rada i nadležnosti mirovnog vijeća će se urediti Poslovnikom o radu mirovnog vijeća.

Član 7.

Nadležni regionalni tužilac dužan je u roku od trideset (30) dana po prijemu prijave ispitati prijavu i donijeti odluku o istoj.

Ukoliko nadležni regionalni tužilac ocijeni da iz same prijave ne proizilazi da u opisanim radnjama osumnjičenog ima obilježja povrede advokatske dužnosti ili ugleda advokature ili da je nastupila zastarjelost disciplinskog gonjenja, donosi rješenje o odbacivanju disciplinske prijave i isto u roku od tri (3) dostavlja podnosiocu prijave i Federalnom tužiocu.

Ukoliko nadležni regionalni tužilac, po ispitivanju prijave u roku iz stava 1. ovog člana, nađe da u radnjama osumnjičenog postoje obilježja povrede advokatske dužnosti ili ugleda advokature, dužan je u roku od tri (3) dana disciplinsku prijavu sa prilozima viti osumnjičenom na izjašnjenje.

Dostava disciplinske prijave osumnjičenom sa prilozima će se osumnjičenom dostaviti putem elektronske pošte (e-maila) koju je osumnjičeni prijavio nadležnoj advokatskoj komori, sa uputom da je prijem elektronske pošte osumnjičeni dužan potvrditi u roku od tri (3) dana od dana slanja elektronske pošte. Ukoliko elektronska pošta nije prijavljena, prijava sa prilozima se šalje na adresu sjedišta osumnjičenog, preporučenom pošiljkom uz dostavnicu/povratnicu.

Ukoliko osumnjičeni u roku od tri (3) dana ne postupi po uputama iz prethodnog stava u slučaju dostave putem elektronske pošte, odnosno ukoliko nije potvrđena dostava putem pošte na adresu sjedišta, nadležni regionalni tužilac je dužan ponoviti dostavu prijave sa prilozima na isti način kao iz prethodnog stava. Ukoliko ni na ponovljenu dostavu osumnjičeni ne potvrdi prijem putem elektronske pošte u roku od 3 (tri) dana, odnosno ukoliko ponovo nije potvrđena dostava putem pošte na adresu sjedišta, osumnjičeni će se smatrati uredno obaviještenim.

Danom kada je nadležni disciplinski tužilac zatražio izjašnjenje osumnjičenog započinje disciplinski postupak.

Osumnjičeni se može, u roku od petnaest (15) dana po prijemu zahtjeva nadležnog regionalnog tužioca, pismeno izjasniti o podnesenoj prijavi. Po prijemu pismenog izjašnjenja osumnjičenog ili po proteku roka za davanje izjašnjenja, nadležni regionalni tužilac dužan je najkasnije u roku od 30 dana podnijeti optužnicu nadležnom prvostepenom sudu ili donijeti rješenje o obustavljanju disciplinskog postupka iz razloga propisanih stavom 2. ovog člana. U slučaju donošenja rješenja o obustavljanju disciplinskog postupka, nadležni regionalni tužilac će takvo rješenje dostaviti osumnjičenom, podnosiocu prijave i Federalnom tužiocu u roku od tri (3) dana od dana donošenja rješenja.

Ukoliko disciplinski tužilac donese odluku o podnošenju optužnice, optužnica mora sadržavati:

a) naziv Suda;

b) ime i prezime optuženog sa podacima o sjedištu;

c) opis radnje optuženog kojima se stiču obilježja disciplinskog prekršaja, vrijeme, mjesto radnje, kao i ostale okolnosti koje su potrebne da se disciplinski prekršaj što preciznije odredi;

d) zakonski naziv disciplinskog prekršaja sa navođenjem odredbe Zakona, Statuta i Kodeksa advokatske etike;

e) prijedlog dokaza koje treba izvesti.

Član 8.

Protiv rješenja iz člana 7. stav 2. i 7. ovog pravilnika podnosilac prijave ima pravo žalbe Federalnom tužiocu u roku od petnaest (15) dana od dana prijema rješenja, o kojoj je Federalni tužilac dužan odlučiti u roku od trideset (30) dana.

Član 9.

Neovisno od podnesene žalbe iz člana 8. ovog pravilnika, Federalni tužilac može zatražiti od nadležnog regionalnog tužioca da mu odmah dostavi kompletan spis disciplinskog predmeta.

Po prijemu spisa iz stava (1) ovog člana, Federalni tužilac može u roku od trideset (30) dana ispitati disciplinsku prijavu, prikupiti nove dokaze o prijavljenoj povredi i donijeti odluku da rješenje iz člana 7. stav 2. i 7. ovog pravilnika ostavi na snazi ili da ga stavi van snage i u narednom roku od trideset (30) dana podigne optužnicu protiv prijavljenog pred nadležnim prvostepenim sudom.

Član 10.

Optužnicu može podići i Federalni tužilac.

Optužnicu iz stava 1. ovog člana pred nadležnim prvostepenim sudom zastupa tokom cijelog prvostepenog postupka nadležni regionalni tužilac.

Federalni tužilac može pred svakim nadležnim prvostepenim sudom, u svakoj fazi postupka, preuzeti zastupanje optužnice u već pokrenutom postupku, bez obzira ko je podnio optužnicu.

Način dostavljanja i rokovi predviđeni u članu 7. ovog pravilnika primjenjuju se i u slučaju iz stava 1. ovog člana.

Član 11.

Protiv optužnice nije dozvoljen pravni lijek.

III.PRVOSTEPENI POSTUPAK

Član 12.

Kada nadležni prvostepeni sud zaprimi optužnicu, dužan je najkasnije u roku od trideset (30) dana po prijemu optužnice zakazati pripremno ročište pred prvostepenim vijećem. Pripremno ročište se može održati i nakon redovnog radnog vremena.

O pripremnom ročištu se pisanim pozivom, putem elektronske pošte (e-maila), obavještavaju nadležni regionalni tužilac, oštećeni i optuženi uz uputu da potvrde prijem elektronske pošte u roku od tri (3) dana od dana slanja elektronske pošte.

Ukoliko stranke iz člana 2. nemaju e-mail adresu, ili ista nije dostupna prvostepenom disciplinskom sudu, poziv za pripremno ročište se dostavlja putem preporučene pošte uz dostavnicu/povratnicu i to optuženom na posljednju adresu koju je regionalnog advokatskoj komori naznačio kao svoje sjedište, odnosno oštećenom na adresu koju je naznačio u svojoj prijavi.

Optuženom se uz poziv dostavlja optužnica sa dokazima.

Poziv optuženom sadrži i upozorenje da će se, ukoliko uredno obaviješten ne pristupi na ročište, smatrati da je dao svoj pristanak na disciplinsko suđenje u odsustvu.

Ukoliko optuženi ne potvrdi prijem poziva i optužnice te dokaza uz optužnicu putem elektronske pošte u roku od tri (3) dana od dana slanja elektronske pošte, odnosno ukoliko nije potvrđen prijem putem pošte na adresu sjedišta, prvostepeni disciplinski sud će odmah još jednom ponoviti dostavljanje na način iz stava 2. i 3. ovog člana Ukoliko optuženi ni nakon ponovljene dostave ne potvrdi prijem poziva i optužnice te dokaza uz optužnicu putem elektronske pošte u roku od tri (3) dana od dana slanja elektronske pošte, odnosno ukoliko nije potvrđen prijem putem pošte na adresu sjedišta, optuženi će se smatrati uredno obaviještenim u slučaju dostave elektronskom poštom, odnosno po zaprimanju obavijesti o neurednoj dostavi na adresu sjedišta.

Oštećeni će se u pozivu poučiti da do zaključenja pripremnog ročišta može postaviti imovinsko-pravni zahtjev protiv optuženog. Ukoliko u disciplinskoj prijavi oštećeni nije naznačio adresu, niti elektronsku poštu, oštećeni se neće pozvati na ročište. Ukoliko je oštećeni u disciplinskoj prijavi naznačio svoju e-mail ili poštansku adresu, a nije potvrdio prijem poziva na pripremno ročište putem elektronske pošte, odnosno ukoliko nije potvrđen prijem putem pošte na naznačenu poštansku adresu, oštećeni se neće ponovo pozivati na pripremno ročište.

Oštećeni će se u pozivu poučiti da će se pripremno ročište održati i u njegovom odsustvu.

Pravila dostavljanja iz ovog člana odnose se i na zakazivanje glavne rasprave, ukoliko stranke nisu prisustvovale ročištu na kojem je zakazana glavna rasprava.

Član 13.

Sudija ne može vršiti sudijsku dužnost:

a) ako je oštećen disciplinskim prekršajem;

b) ako je zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke u postupku, ako je sa strankom u postupku u odnosu saovlaštenika, saobveznika ili regresnog obveznika ili je zaposlen u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i stranka u postupku;

c) ako mu je stranka u postupku ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke u postupku srodnik po krvi u pravoj liniji, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena, a po tazbini do drugog stepena, ili mu je stranka u postupku ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke u postupku bračni, odnosno vanbračni supružnik, bez obzira na to da li je brak, odnosno vanbračna zajednica, prestao ili nije;

d) ako je staratelj, štićenik, usvojitelj, usvojenik, hranitelj ili hranjenik stranke u postupku, njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika ili ako između njega i stranke u postupku, ili njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika postoji zajedničko domaćinstvo;

e) ako između sudije i stranke u postupku teče parnica ili ako su sudija i stranka u postupku u odnosu punomoćnik-davalac punomoći za obavljanje poslova iz advokatske djelatnosti, ili su sudija i stranka u postupku u odnosu branilac-branjenik u krivičnom postupku, ili je sudija oštećeni krivičnim djelom u krivičnom postupku koji se vodi protiv stranke;

f) ako je u istom disciplinskom predmetu učestvovao kao član mirovnog vijeća, ili je donio odluku koja se pobija pravnim lijekom, ili je zastupao stranku kao advokat, ili je u istom disciplinskom predmetu bio saslušan kao svjedok;

g) ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost.

Stranka ili njen punomoćnik podnosi zahtjev za izuzeće sudije čim sazna da postoji neki od razloga za izuzeće iz člana 13. ovog pravilnika, a najkasnije do završetka glavne rasprave.

Zahtjev za izuzeće sudije drugostepenog suda stranka ili njen punomoćnik mogu podnijeti u žalbi ili odgovoru na žalbu.

Stranka ili njen punomoćnik mogu tražiti izuzeće samo poimenično određenog sudije koji u predmetu postupa.

U zahtjevu se mora navesti zakonski razlog zbog kojeg se traži izuzeće, okolnosti iz kojih proizilazi da je prijedlog pravovremeno podnijet i činjenice na kojima se zasniva postojanje razloga za izuzeće.

Kada sazna da postoji neki od razloga za izuzeće iz tačaka a) - f) stava 1. ovog člana ili čim sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće iz istih razloga, sudija je dužan prekinuti svaki rad na tom predmetu i o razlozima za izuzeće odmah obavijestiti stranke i predsjednika suda koji će odlučiti o izuzeću. Do donošenja rješenja o zahtjevu za izuzeće sudija će poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgađanja.

Kad sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće ili čim sazna da postoji neki od razloga za izuzeće iz tačke g) stava 1. ovog člana, dužan je odmah o tome obavijestiti predsjednika suda, a postupak nastaviti bez odgađanja do donošenja odluke o izuzeću.

O zahtjevu za izuzeće sudije, odlučuje predsjednik tog suda. Ukoliko se traži izuzeće predsjednika prvostepenog suda, o zahtjevu za izuzeće odlučuje predsjednik drugostepenog suda. Ukoliko se traži izuzeće predsjednika drugostepenog suda, o zahtjevu za izuzeće odlučuje opća sjednica drugostepenog suda.

Prije donošenja odluke o izuzeću uzet će se izjava sudije čije se izuzeće traži, a po potrebi obavit će se i drugi uviđaji.

Na odluku o izuzeću žalba nije dozvoljena.

Odredbe o izuzeću sudije shodno se primjenjuju i na regionalnog i Federalnog tužioca, kao i na vještake.

Ako nadležni prvostepeni sud zbog izuzeća sudija ne može postupati, ili je zbog drugih pravnih ili stvarnih razloga spriječen da postupa, o tome će obavijestiti drugostepeni sud, koji će odrediti da u tom predmetu postupa prvostepeni sud druge regionalne komore.

Drugostepeni sud može, na prijedlog stranke u postupku ili nadležnog prvostepenog suda, za vođenje postupka odrediti prvostepeni sud druge regionalne komore ako za to postoje opravdani razlozi.

Član 14.

Optuženi i njegov punomoćnik, ukoliko ga optuženi ima, mogu, od podizanja optužnice do završetka glavne rasprave, sa nadležnim regionalnim tužiocem, odnosno Federalnim tužiocem ukoliko isti zastupa optužnicu, pregovarati o uslovima priznavanja krivnje za disciplinski prekršaj za koji se optuženi tereti.

Sporazum o priznanju krivnje sačinjava se u pisanom obliku sa prijedlogom sankcije i prijedlogom odluke o imovinsko-pravnom zahtjevu, ukoliko je imovinsko-pravni zahtjev postavljen, te se isti dostavlja prvostepenom disciplinskom vijeću na odlučivanje. Disciplinski tužilac je dužan, prije potpisivanja sporazuma o priznanju krivnje, omogućiti oštećenom da se izjasni o imovinsko-pravnom zahtjevu prema optuženom.

Pisani sporazum o priznanju krivnje podnosi se prvostepenom vijeću pred kojim teče disciplinski postupak, koje po prijemu sporazuma o priznanju krivnje zakazuje posebno ročište za razmatranje sporazuma. Ročište o razmatranju sporazuma o priznanju krivnje će se zakazati u roku od petnaest (15) dana od dana dostavljanja sporazuma.

Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje, prvostepeno vijeće provjerava:

a) da li je do sporazuma došlo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, te da li je optuženi upoznat sa mogućim posljedicama, uključujući i posljedice u vezi sa imovinsko-pravnim zahtjevom;

b) da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuženog;

c) da li optuženi razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odriče prava na vođenje disciplinskog postupka, kao i prava na žalbu u odnosu na disciplinsku sankciju koja će mu se izreći;

d) da li je oštećenom pružena mogućnost da se izjasni o imovinsko-pravnom zahtjevu;

e) da li je predložena sankcija u skladu sa Zakonom, Statutom i Kodeksom advokatske etike.

Ako prvostepeno vijeće prihvati sporazum o priznanju krivnje, takva odluka se unosi u zapisnik i izreći će se predložena sankcija. U zapisnik se unosi i odluka o imovinsko-pravnom zahtjevu ukoliko je imovinsko-pravni zahtjev istaknut.

Ako prvostepeno vijeće odbaci sporazum, takvu odluku će saopštiti strankama i unijeti je u zapisnik, te će odmah ili najkasnije u roku od petnaest (15) dana nastaviti disciplinski postupak i to u onoj fazi u kojoj je postupak bio prije dostavljanja sporazuma o priznanju krivnje.

Prvostepeni sud je dužan o odluci po sporazumu o priznanju krivnje obavijestiti i oštećenog.

Na odluku o sporazumu o priznanju krivnje nije dozvoljena žalba.

Član 15.

Regionalni tužilac, optuženi i oštećeni, ukoliko je oštećeni prisutan na pripremnom ročištu, dužni su na pripremnom ročištu predložiti i donijeti sve dokaze koje namjeravaju provesti na glavnoj raspravi i predložiti okolnosti na koje će se dokazi provoditi.

Izuzetno, strankama u postupku dozvoliće se provođenje dokaza koje nisu predložile do zaključenja pripremnog ročišta samo ako dokažu da nisu bile u mogućnosti predložiti njihovo provođenje do zaključenja pripremnog ročišta.

Prvostepeni sud će na pripremnom ročištu odlučiti o čemu će se raspravljati i koji će se dokazi izvesti na glavnoj raspravi, o čemu donosi obrazloženo rješenje protiv kojeg nije dozvoljena žalba.

Član 16.

Disciplinski sud će na pripremnom ročištu, uz konsultacije sa strankama koje su prisutne na pripremnom ročištu, odrediti termin održavanja glavne rasprave najkasnije u roku od 30 dana od dana održavanja pripremnog ročišta. Glavna rasprava se može održati i nakon redovnog radnog vremena.

Optuženi i oštećeni će se u pozivu ili na pripremnom ročištu poučiti da će se glavna rasprava održati i u njihovom odsustvu.

Disciplinski sud može odrediti da će se glavna rasprava održati odmah nakon pripremnog ročišta, posebno u slučajevima kada će se provoditi dokazi uvidom i čitanjem isprava i dokumenata i saslušanjem stranaka prisutnih na pripremnom ročištu.

Član 17.

Glavnu raspravu sprovodi i disciplinsku odluku donosi vijeće nadležnog prvostepenog suda.

Glavna rasprava je javna i sa iste se javnost može isključiti ukoliko disciplinski sud smatra da javno provođenje rasprave može naštetiti interesima maloljetnika ili javnom interesu.

Član 18.

Ako je nakon izvršenog disciplinskog prekršaja, a prije pokretanja disciplinskog postupka došlo do brisanja iz Imenika advokata, Imenika saradnika odnosno Imenika pripravnika, disciplinski postupak se ne može pokrenuti.

Ako nakon pokretanja disciplinskog postupka dođe do brisanja iz Imenika navedenih u stavu 1. ovog člana, disciplinski postupak će se nastaviti i okončati. Odluke o disciplinskoj odgovornosti u tom slučaju upisuju se u odgovarajuće imenike i iste imaju pravne efekte kod ponovnog upisa u Imenik advokata, Imenik saradnika odnosno Imenik pripravnika.

Član 19.

Prvostepeni disciplinski postupak obavezno će se prekinuti samo u slučaju da je za istu radnju ili propuštanje koji su predmet disciplinskog postupka pokrenut i traje krivični postupak za krivično djelo, a od ishoda tog postupka, po ocjeni nadležnog prvostepenog suda ili nadležnog regionalnog tužioca, zavisi ocjena o postojanju disciplinskog prekršaja.

Disciplinski postupak može se prekinuti u slučaju kada nadležni regionalni tužilac ili nadležni prvostepeni sud ocijene da je to potrebno u slučaju teške bolesti ili privremene duševne poremećenosti osumnjičenog odnosno optuženog. Prilikom takve ocjene, nadležni regionalni tužilac, odnosno nadležni prvostepeni sud, dužan je pribaviti medicinski nalaz o navedenom ili po potrebi odrediti vještačenje po vještaku medicinske struke, pri čemu troškove takvog vještačenja snosi nadležna regionalna advokatska komora.

U slučaju da osumnjičeni, odnosno optuženi ili njegov punomoćnik predlaže prekid postupka iz razloga navedenih u prethodnom stavu ovog člana, dužan je pribaviti o tome medicinski nalaz, a disciplinski sud će, po potrebi, odrediti vještačenje po vještaku medicinske struke, čije troškove snosi osumnjičeni, odnosno optuženi.

O prekidu postupka nadležni organi iz prethodnog stava donose rješenje u kojem su dužni navesti razloge prekida postupka i trajanje prekida.

Rokovi zastarjelosti disciplinskog gonjenja za vrijeme trajanja kao i za vrijeme prekida disciplinskog postupka prestaju teći.

Član 20.

Odmah nakon završene glavne rasprave, te vijećanja i glasanja o disciplinskoj odgovornosti i disciplinskoj sankciji, vijeće nadležnog prvostepenog suda donosi i objavljuje disciplinsku odluku.

Izuzetno, vijeće nadležnog prvostepenog suda može u složenijim predmetima donijeti i objaviti disciplinsku odluku najkasnije u roku od tri (3) dana od dana završetka glavne rasprave, o čemu je vijeće dužno obavijestiti prisutne stranke nakon završetka glavne rasprave, te iste obavijestiti o danu donošenja odluke. Ukoliko optuženi ili oštećeni nisu prisutni, sud ih neće posebno pozivati na objavu odluke, te će o ishodu postupka biti obaviješteni dostavljanjem pismenog otpravka odluke.

Disciplinskom odlukom optužnica može biti odbačena:

a) ako je podnesena od neovlaštenog tužioca,

b) ako je neblagovremena

c) ako je neuredna.

Vijeće nadležnog prvostepenog suda može odbaciti optužnicu i u slučaju isticanja gore navedenih prigovora u svakoj fazi postupka, sve do zaključenja glavne rasprave.

Disciplinskom odlukom optužnica može biti odbijena zbog prigovora zastare disciplinskog gonjenja u svakoj fazi postupka do zaključenja glavne rasprave.

Disciplinskom odlukom, optužnica može biti odbijena u cijelosti ili djelimično kao neosnovana, ili disciplinskom odlukom optuženi može biti proglašen krivim za disciplinski prekršaj koji mu se optužnicom stavlja na teret.

Odluka će se objaviti i kad optuženi, nadležni regionalni tužilac i oštećeni nisu prisutni njezinom objavljivanju.

Izvornik disciplinske odluke nakon vijećanja i glasanja unosi se u zapisnik o glavnoj raspravi, bez navođenja kako je pojedini član vijeća glasao. Zapisnik o vijećanju i glasanju, kako o disciplinskoj odluci, tako i o disciplinskoj sankciji ukoliko je disciplinski optuženi oglašen krivim, odlaže se u kovertu koja se odmah zatvara i pečati. Ovu kovertu nije ovlašten da otvori bilo koji organ, izuzev drugostepenog suda.

Član 21.

Prilikom određivanja vrste i težine disciplinske sankcije propisane Zakonom i Statutom vijeće nadležnog prvostepenog suda je dužno cijeniti sve okolnosti propisane Zakonom, Statutom, Kodeksom advokatske etike i ovim pravilnikom.

Član 22.

Najkasnije u roku od petnaest (15) dana po objavljivanju disciplinske odluke, njezin pisani otpravak će se dostaviti strankama u postupku.

Odredbe o dostavljanju iz člana 12. ovog pravilnika shodno se primjenjuju i kod dostave pisanog otpravka disciplinske odluke.

Pisani otpravak disciplinske odluke obavezno sadrži: uvod, izreku, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku.

Uvod sadrži: oznaku nadležnog prvostepenog suda, broj iz upisnika disciplinskih predmeta, datum donošenja, sastav vijeća, naznačenje stranaka prisutnih glavnoj raspravi i naznačenje da li je odluka objavljena u ili bez prisutnosti stranaka u postupku.

Izreka sadrži: lične podatke o optuženom, odluku kojom se optuženi oglašava krivim ili kojom se optužnica odbija u cjelini ili djelimično, činjenični opis disciplinskog prekršaja, pravnu kvalifikaciju disciplinskog prekršaja u skladu sa Zakonom, Statutom i Kodeksom, izrečenu disciplinsku sankciju ukoliko je optuženi oglašen krivim, odluku o imovinsko-pravnom zahtjevu ukoliko je isti bio postavljen i odluku o troškovima postupka ukoliko ih je bilo. U slučaju stjecaja disciplinskih prekršaja, izreka mora sadržavati i disciplinske sankcije utvrđene za svaki pojedinačni disciplinski prekršaj, a zatim jedinstvenu disciplinsku sankciju koja je izrečena za sve disciplinske prekršaje u stjecaju.

Obrazloženje sadrži: naziv disciplinskog tužioca koji je pokrenuo disciplinski postupak, te broj i datum optužnice na osnovu koje je pokrenut disciplinski postupak, sažetak navoda iz optužnice o činjeničnom opisu disciplinskog prekršaja i njegovoj pravnoj kvalifikaciji, sažetak toka postupka, razloge na kojima se temelji izreka disciplinske odluke, ocjena dokaza na kojima se temelji disciplinska odluka, izrečena disciplinska sankcija, odluka o imovinsko-pravnom zahtjevu ukoliko je isti bio postavljen, te odluka o troškovima postupka ukoliko ih je bilo.

Pravna pouka sadrži: uputu o pravu na podnošenje pravnog lijeka, organu kojem se podnosi i roku u kojem se podnosi.

Član 23.

Protiv prvostepene disciplinske odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka iste drugostepenom sudu.

Oštećeni se može žaliti samo na odluku o imovinsko-pravnom zahtjevu.

Žalba se podnosi nadležnom prvostepenom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku. Prvostepeni sud u roku od tri (3) dana od dana prijema žalbe dostavlja žalbu na odgovor strankama u postupku koje mogu u roku od tri (3) dana dostaviti odgovor na žalbu.

Odredbe iz člana 12. ovog pravilnika o dostavi poziva na pripremno ročište, odnosno dostave optužnice i dokaza uz optužnicu, shodno se primjenjuju na dostavu žalbe na disciplinsku odluku.

Žalba mora sadržavati:

a) označenje odluke protiv koje se podnosi žalba (naziv suda, broj i datum odluke)

b) osnov za pobijanje odluke;

c) obrazloženje žalbe;

d) prijedlog da se pobijana odluka potpuno ili djelimično ukine ili preinači;

e) potpis žalioca.

Odluka se može pobijati iz sljedećih razloga:

a) zbog povrede odredaba ovog pravilnika;

b) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja;

c) zbog pogrešne primjene materijalnog prava;

d) zbog odluke o sankciji, odluke o imovinsko-pravnom zahtjevu i odluke o troškovima disciplinskog postupka.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice, niti predlagati novi dokazi, osim ako žalitelj dokaže da bez svoje krivnje nije mogao iznijeti, odnosno predložiti taj dokaz do zaključenja glavne rasprave.

Pozivajući se na nove činjenice, žalitelj je dužan navesti dokaze kojima bi se te činjenice utvrdile, a predlažući nove dokaze u žalbi, dužan je navesti činjenice koje tim dokazima treba utvrditi.

Prvostepeni sud je dužan u roku od od tri (3) dana po prijemu odgovora na žalbu ili po proteku roka za davanje odgovora na žalbu, dostaviti cjelokupan spis drugostepenom sudu, uključujući i sve potvrde o prijemu poziva, pismena i obavještenja putem elektronske pošte, odnosno dostavnice/povratnice, koje se odnose na dostave disciplinskom tužiocu, osumnjičenom, odnosno optuženom, oštećenom i disciplinskom sudu.

IV.DRUGOSTEPENI POSTUPAK

Član 24.

Drugostepeni sud je dužan najkasnije u roku od četrdeset (40) dana od dana prijema spisa disciplinskog predmeta prvostepenog suda donijeti odluku po žalbi i nadležnom prvostepenom sudu vratiti spis sa dovoljnim brojem otpravaka drugostepene disciplinske odluke.

Član 25.

Drugostepeno vijeće, nakon prijema disciplinskog predmeta prvostepenog suda, provjerava da li je žalba uredna, blagovremena i dopuštena.

Nakon što utvrdi postojanje uslova iz stava 1. ovog člana, drugostepeni sud odlučuje o žalbi u sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave.

Drugostepeni sud će zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze ili ponovno izvesti već izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede pravila postupka u prvostepenom postupku potrebno održati raspravu pred drugostepenim sudom.

Član 26.

Na raspravu drugostepenog vijeća se po pravilima dostavljanja iz člana 12. ovog pravilnika pozivaju stranke u postupku.

Ako sa rasprave izostane žalitelj, rasprava se neće održati, a odluka će se donijeti na osnovu navoda žalbe i odgovora na žalbu.

Ako sa rasprave izostane stranka u postupku koja nije žalitelj, sud će raspravljati o žalbi i donijeti odluku.

U pozivu za raspravu stranke u postupku će biti upozorene na posljedice nedolaska na raspravu.

Član 27.

Rasprava pred drugostepenim sudom počinje kratkim izlaganjem izvjestitelja o stanju predmeta, bez iznošenja njegovog mišljenja o osnovanosti žalbe.

Nakon toga pročitaće se disciplinska odluka ili dio disciplinske odluke na koju se odnosi žalba, a prema potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom. Zatim će žalitelj obrazložiti svoju žalbu, a protivna stranka odgovor na žalbu.

Žalitelj je dužan odgovoriti na eventualna pitanja članova drugostepenog vijeća u vezi sa činjenicama i dokazima.

Nakon obrazlaganja žalbe i odgovora na žalbu, rasprava pred drugostepenim vijećem se zaključuje, nakon čega će izvjestilac u sjednici vijeća, bez prisustva stranaka, iznijeti prijedlog drugostepene disciplinske odluke.

Na prijedlog odluke izvjestioca mogu se osvrnuti pojedini članovi drugostepenog vijeća, a nakon toga se prelazi na vijećanje i glasanje.

Član 28.

Odredbe ovog pravilnika o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom na odgovarajući način se primjenjuju i na raspravu pred drugostepenim sudom.

Član 29.

Drugostepeni sud ispituje prvostepenu disciplinsku odluku u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na primjenu Zakona, Statuta i Kodeksa.

Član 30.

Izvornik drugostepene disciplinske odluke nakon vijećanja i glasanja unosi se u zapisnik o sjednici drugostepenog vijeća, bez navođenja kako je pojedini član vijeća glasao, a zapisnik o vijećanju i glasanju odlaže se u kovertu koja se odmah zatvara i pečati. Ovu kovertu nije ovlašten da otvori niti jedan organ.

Član 31.

Drugostepeno vijeće može donijeti odluku da se žalba odbaci kao neblagovremena, neuredna ili nedopuštena, ili da se odbije kao neosnovana i odluka prvostepenog suda potvrdi, ili da se žalba uvaži, prvostepena odluka ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak, ili da se žalba uvaži i prvostepena odluka preinači.

Drugostepeno vijeće će ukinuti prvostepenu odluku i predmet vratiti sudu na ponovni postupak kada utvrdi postojanje povrede disciplinskog postupka, osim kada utvrdi da je prvostepenom odlukom optužba prekoračena, u kojem slučaju drugostepeno vijeće može prvostepenu odluku preinačiti.

Drugostepeno vijeće će prvostepenu odluku preinačiti u sljedećim slučajevima:

(a) ako je u sjednici drustepenog vijeća drugačijom ocjenom dokaza izvedenih pred prvostepenim sudom utvrdio drugačije činjenično stanje nego što je ono u prvostepenoj presudi;

(b) ako je nakon održane rasprave, na osnovu novih dokaza ili ponovnog izvođenja već izvedenih dokaza, utvrdio drugačije činjenično stanje nego što je ono u prvostepenoj presudi;

(c) ako smatra da je činjenično stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvrđeno, ali da je prvostepeni sud pogrešno primijenio materijalno pravo;

(d) ako je prvostepeni sud iz činjenica koje je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica na kojima je zasnovana presuda.

Drugostepeno vijeće ne može preinačiti prvostepenu odluku na štetu stranke u postupku koja se žalila, ako je samo ona podnijela žalbu.

Član 32.

Drugostepena disciplinska odluka mora sadržavati uvod, izreku, obrazloženje i pravnu pouku, a obrazloženje mora sadržavati izreku prvostepene disciplinske odluke, bitne žalbene navode, sažetak toka postupka i razloge na kojima se temelji izreka drugostepene disciplinske odluke.

Ukoliko drugostepeni sud ukida prvostepenu odluku i vraća je prvostepenom sudu na ponovni postupak, dužan je u obrazloženju takve odluke navesti zbog koje povrede pravila disciplinskog postupka je prvostepena odluka ukinuta, sa uputom prvostepenom sudu u koju fazu postupak treba biti vraćen.

Član 33.

Protiv drugostepene disciplinske odluke stranke u postupku mogu pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

V.PONAVLJANJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA

Član 34.

Disciplinski postupak koji je odlukom disciplinskog suda pravomoćno završen može se na prijedlog stranke u postupku ponoviti.

Ponavljanje postupka dozvoljeno je samo u slučaju saznanja za nove činjenice nakon okončanog drugostepenog postupka ili za nove dokaze koji se odnose na već iznesene činjenice u postupku čije se ponavljanje traži, a te nove činjenice i novi dokazi sami za sebe ili u vezi sa ranije utvrđenim činjenicama i izvedenim dokazima očigledno mogu dovesti do drugačije disciplinske odluke.

Član 35.

Prijedlog za ponavljanje postupka može se podnijeti u roku od trideset (30) dana od dana saznanja za nove činjenice i nove dokaze, a najkasnije u roku od jedne (1) godine dana od pravosnažnosti odluke donesene u postupku čije se ponavljanje predlaže.

Član 36.

O prijedlogu za ponavljanje postupka odlučuje disciplinski sud čija je pravosnažna odluka predmet prijedloga za ponavljanje postupka.

Član 37.

Protiv odluke disciplinskog suda donesene po prijedlogu za ponavljanje postupka, dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema odluke drugostepenom sudu, a ako je odluku donio drugostepeni sud protiv iste se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

Član 38.

Prijedlog za ponavljanje postupka nije dopušten protiv odluke disciplinskog suda kojom je utvrđena lakša povreda dužnosti i narušavanja ugleda advokature od strane advokata, saradnika odnosno pripravnika i izrečena sankcija za takvu povredu.

VI.PRIVREMENA ZABRANA OBAVLJANJA ADVOKATSKE DJELATNOSTI (ADVOKATURE)

Član 39.

Ako je protiv advokata, saradnika ili pripravnika pokrenut disciplinski postupak za težu povredu dužnosti i narušavanje ugleda advokature ili ako je pokrenut krivični postupak za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje djelatnosti ili ako se pokrenuti disciplinski ili krivični postupak ne može uspješno sprovesti bez privremene zabrane vršenja djelatnosti ili ako je u vršenju djelatnosti više od tri puta, odnosno dva puta u kontinuitetu izvršena povreda dužnosti ili ugleda advokature, bez obzira na težinu pojedinačne povrede, advokatu, saradniku ili pripravniku se može izreći mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti.

Član 40.

Mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti iz člana 39. ovog pravilnika može trajati dok traju okolnosti zbog kojih je izrečena, a najduže do okončanja disciplinskog odnosno krivičnog postupka.

U rješenju o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti mora se označiti, zavisno od razloga donošenja takvog rješenja, tačno ili odredivo vrijeme trajanja zabrane.

U rješenju o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti advokata mora se odrediti privremeni vodilac poslova advokata.

Član 41.

Prijedlog za izricanje mjere privremene zabrane podnosi se prvostepenom disciplinskom sudu.

Podnosi ga regionalni tužilac kada podigne optužnicu ili kada sazna da je protiv advokata, saradnika ili pripravnika pokrenut krivični postupak za krivično djelo iz člana 39. ovog pravilnika, a može ga uvijek podnijeti Federalni tužilac.

Član 42.

Mjeru privremene zabrane rješenjem izriče vijeće nadležnog prvostepenog suda, nakon održane rasprave na kojoj će saslušati osumnjičenog odnosno optuženog i nadležnog regionalnog tužioca, a ako je prijedlog za izricanje mjere privremene zabrane podnio Federalni tužilac, onda će saslušati i njega, te provesti predložene dokaze od strane učesnika u postupku.

Ova rasprava će se provesti i u slučaju da na istu ne pristupi uredno pozvani osumnjičeni odnosno optuženi.

Na rješenje iz stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju odredbe ovog pravilnika koje se odnose na sadržaj prvostepene disciplinske odluke i na njezin pisani otpravak.

Član 43.

Protiv rješenja o privremenoj zabrani ili protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za izricanje te zabrane, osumnjičeni odnosno optuženi i disciplinski tužilac koji je stavio prijedlog za izricanje privremene zabrane, mogu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti žalbu drugostepenom sudu, koji je o žalbi dužan odlučiti u roku od 30 dana od dana prijema žalbe i spisa nadležnog prvostepenog suda.

Protiv drugostepenog rješenja može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.

Član 44.

Ako se nakon donošenja rješenja o izricanju mjere privremene zabrane bitno promijene okolnosti koje su uslovile njezino izricanje, nadležni prvostepeni sud koji je donio rješenje o mjeri privremene zabrane, na prijedlog nadležnog regionalnog tužioca ili Federalnog tužioca ili na prijedlog osumnjičenog odnosno optuženog kome je privremena zabrana izrečena ili po službenoj dužnosti, može rješenjem ukinuti mjeru privremene zabrane i prije isteka vremena na koje je mjera privremene zabrane izrečena.

Protiv rješenja o prijevremenom ukidanju mjere privremene zabrane može se podnijeti žalba drugostepenom sudu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Žalbu mogu podnijeti stranke iz prethodnog stava.

Drugostepeni sud rješenje po žalbi je dužan donijeti najkasnije u roku od trideset (30) dana računajući od dana prijema žalbe i spisa nadležnog prvostepenog suda. Rješenje po žalbi je konačno i protiv istog se ne može pokrenuti upravni spor.

Član 45.

Po pravosnažnosti rješenja o izricanju mjere privremene zabrane, regionalna komora čiji je disciplinski sud izrekao zabranu, dužna je odmah a najkasnije u roku od osam (8) dana od dana pravosnažnosti rješenja pismeno obavijestiti Federalno ministarstvo pravde, ministarstvo pravde kantona prema sjedištu regionalne komore koja daje obavijest i Visoko sudsko i tužilačko vijeće BIH.

U istom roku i na isti način obavještavaju se isti organi i o ukidanju privremene mjere zabrane.

Regionalna komora čiji je disciplinski sud donio rješenje o izricanju mjere privremene zabrane ili njezinom ukidanju, dužna je, najkasnije u roku od osam (8) dana od dana pravosnažnosti rješenja, dostaviti Advokatskoj komori pismenu obavijest uz dostavu pravosnažnog rješenja o izricanju mjere privremene zabrane odnosno njezinom ukidanju, koja je dužna odmah po prijemu obavijesti i rješenja izvršiti odgovarajući upis izricanja mjere privremene zabrane odnosno njezinog ukidanja u imenik advokata.

VII.ZASTARA DISCIPLINSKOG GONJENJA I IZVRŠENJA DISCIPLINSKIH SANKCIJA

Član 46.

Zastarjelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka nastupa po proteku dvije (2) godine od izvršenja lakše povrede i po proteku četiri (4) godine od izvršenja teže povrede.

Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja i vođenja disciplinskog postupka.

Zastarjelost se prekida i kada advokat u vrijeme dok teče rok zastarjelosti učini novu povredu dužnosti i ugleda advokature.

Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje teći iznova.

Zastarjelost vođenja disciplinskog postupka nastupa u svakom slučaju kada protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka.

Zastarjelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka za povredu koja ima obilježje krivičnog djela nastupa kada istekne vrijeme određeno za zastarjelost krivičnog gonjenja.

Član 47.

Zastara izvršenja disciplinske sankcije nastupa po proteku dvije (2) godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je disciplinska sankcija izrečena.

Zastara iz prethodnog stava prekida se svakom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja disciplinske sankcije, a poslije svakog prekida rok zastare počinje ponovo teći.

Zastara izvršenja disciplinske sankcije nastupa u svakom slučaju kad proteknu četiri (4) godine od pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska sankcija.

VIII.IZVRŠENJE DISCIPLINSKIH ODLUKA

Član 48.

Konačna odluka disciplinskog suda ima svojstvo izvršne isprave u izvršnom postupku u pogledu izrečene novčane kazne i troškova disciplinskog postupka.

Izvršenje odluke kojom je izrečena disciplinska sankcija novčane kazne, te odlučeno o naknadi troškova disciplinskog postupka, provodi redovni sud, mjesno nadležan po sjedištu osuđenog advokata, odnosno prebivalištu osuđenog saradnika ili pripravnika.

Izvršni postupak pred redovnim sudom pokreće se na prijedlog nadležne regionalne komore koja je izrekla disciplinsku sankciju novčane kazne odnosno odlučila o troškovima postupka i to po pravilima Zakona o izvršnom postupku FBIH.

Odluku kojom je izrečena disciplinska sankcija novčane kazne prvostepeni sud dužan je odmah, a najkasnije u roku od osam (8) dana od njene pravosnažnosti, dostaviti upravnom odboru nadležne regionalne komore na izvršenje.

Član 49.

Na osnovu konačne odluke kojom je izrečena disciplinska sankcija zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika advokata izvršit će se brisanje osuđenog iz odgovarajućeg imenika Advokatske komore i o tome obavijestiti organe pravosuđa i uprave u Bosni i Hercegovini, kao i advokatsku komoru u Republici Srpskoj.

Izvršenje konačne disciplinske odluke kojom je izrečena disciplinska sankcija zabrane obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika advokata provodi Advokatska komora donošenjem rješenja o brisanju iz Imenika advokata, saradnika i pripravnika sa zabranom ponovnog upisa za vrijeme trajanja izrečene sankcije.

Odluku kojom je izrečena disciplinska sankcija zabrane obavljanja djelatnosti prvostepeni sud dužan je odmah, a najkasnije u roku od osam (8) dana od njene pravosnažnosti, dostaviti upravnom odboru Advokatske komore na izvršenje.

Član 50.

Izvršenje odluke kojom je izrečena disciplinska sankcija javna opomena izvršava se objavljivanjem na web-stranici nadležne regionalne komore i Advokatske komore.

Odluku kojom je izrečena disciplinska sankcija javna opomena prvostepeni sud dužan je odmah, a najkasnije u roku od osam (8) dana od njene pravosnažnosti, dostaviti upravnom odboru nadležne regionalne komore i upravnom odboru Advokatske komore na izvršenje.

Odluka kojom je izrečena disciplinska sankcija javna opomena ostaje objavljena na web stranicama iz stava 1. ovog člana devedest (90) dana od dana objavljivanja.

Član 51.

Naplaćene novčane kazne u disciplinskom postupku predstavljaju prihod regionalne komore čiji je sud izrekao disciplinsku sankciju novčane kazne i Advokatske komore u omjeru 50:50.

Naplaćeni troškovi disciplinskog postupka predstavljaju prihod regionalne komore čiji je sud donio odluku o troškovima disciplinskog postupka.

IX.EVIDENCIJE U DISCIPLINSKOM POSTUPKU

Član 52.

Regionalne komore i Advokatska komora vode sljedeće evidencije u disciplinskom postupku:

• upisnik za predmete disciplinskog tužioca;

• upisnik za predmete disciplinskog suda;

• upisnik izvršenja disciplinskih sankcija i

• upisnik kaznene evidencije.

Sadržaj, oblik i način vođenja evidencija iz prethodnog stava propisuje Upravni odbor Advokatske komore.

Član 53.

Sve konačne, kao i pravosnažne disciplinske odluke, regionalne komore odlažu u službeni personalni dosije advokata, saradnika odnosno pripravnika, odmah po njihovoj konačnosti, odnosno pravosnažnosti.

Konačne odluke, odnosno pravosnažne odluke sa klauzulom pravosnažnosti, iz prethodnog stava regionalna komora dužna je, najkasnije u roku od osam (8) dana od dana njihove konačnosti, odnosno pravosnažnosti, dostaviti Advokatskoj komori.

Na temelju primljenih konačnih i pravosnažnih disciplinskih odluka, Advokatska komora u Imenik advokata, Imenik saradnika odnosno Imenik pripravnika upisuje sljedeće podatke o pokrenutom disciplinskom postupku: naziv disciplinskog suda koji je donio disciplinsku odluku, broj i datum disciplinske odluke, vrstu izrečene disciplinske sankcije, vrijeme trajanja disciplinske sankcije zabrane obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika advokata, saradnika odnosno pripravnika, vrijeme trajanja privremene zabrane obavljanja advokature i druge podatke značajne za disciplinsku osuđivanost advokata, saradnika odnosno pripravnika.

Podatke iz stava 3. ovog člana regionalne komore mogu upisivati i u svoje evidencije.

Član 54.

Regionalne komore su dužne najkasnije do kraja januara tekuće godine dostaviti Advokatskoj komori pismeni izvještaj o broju podnesenih disciplinskih prijava, broju pokrenutih disciplinskih postupaka, broju konačno i pravosnažno okončanih disciplinskih postupaka i izrečenim disciplinskim sankcijama po vrstama i to za proteklu kalendarsku godinu.

X.PRAVNE POSLJEDICE I BRISANJE IZREČENIH DISCIPLINSKIH SANKCIJA IZ EVIDENCIJE

Član 55.

Izrečena disciplinska sankcija za lakše povrede briše se iz evidencije po proteku četiri (4) godine.

Izrečena novčana kazna za teže povrede briše se iz evidencije po proteku šest (6) godina.

Izrečena zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika advokata briše se iz evidencije po proteku dvostrukog vremena izrečene kazne.

Rokovi određeni za brisanje izrečenih sankcija počinju teći od dana izvršenja sankcije ili od zastare.

Član 56.

Rješenje o brisanju izrečene disciplinske sankcije iz evidencije Advokatske komore donosi, po službenoj dužnosti, Upravni odbor Advokatske komore.

Ako rješenje o brisanju ne bude doneseno po prethodnom stavu, osuđeni može tražiti da organ iz prethodnog stava utvrdi da je brisanje nastupilo po odredbama ovog pravilnika.

XI.PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 57.

Svi disciplinski postupci, koji su započeti prije 23.05.2026. godine nastavljaju se pred organima i po postupku propisanim ovim pravilnikom.

Disciplinski postupci u kojima je donesena prvostepena odluka provešće se prema odredbama Disciplinskog pravilnika broj 347/18 od 14.04.2018. godine.

Pravosnažne odluke disciplinskih organa advokatskih komora izvršavaju se primjenom Disciplinskog pravilnika broj 347/18 od 14.04.2018. godine.

Član 58.

Disciplinski organi dužni su u roku od tri (3) mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika donijeti poslovnike o radu u skladu sa ovim pravilnikom.

Član 59.

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donošenja.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Disciplinski pravilnik broj 347/18 od 14.04.2018. godine.

Broj: 1824/26
Sarajevo, 23.05.2026.

Predsjednica
Advokatske komore FBiH
Ana Primorac, advokat