Zakon o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine, Službeni glasnik BiH, br. 78/2005, 35/2009, 32/2010, 51/2015 i 25/2016

Zakon o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine

Prečišćeni pregled teksta

("Službeni glasnik BiH", br. 78/2005, 35/2009, 32/2010, 51/2015 i 25/2016)

Priredio: , advokat  ·  Ažurirano:  ·  Preuzmite PDF

Sažetak

Zakon o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine

Zakon uređuje Javni radiotelevizijski sistem u Bosni i Hercegovini (JRTS Bosne i Hercegovine), odnose tri javna RTV servisa i zajedničkog pravnog subjekta unutar tog sistema, kao i njegovu djelatnost i organizaciju (član 1). Sistem čine BHRT, RTFBiH, RTRS i Korporacija javnih RTV servisa BiH (član 3), a rad sistema koordinira Odbor Sistema od 12 članova (članovi 7 i 8). Zakon uređuje i RTV taksu, njenu naplatu i raspodjelu (članovi 17 do 25), te programske principe, oglašavanje, sponzoriranje i pravo na odgovor (članovi 26 do 41). Tekst obuhvata izmjene i dopune zaključno sa br. 25/2016, a svaki član ima vlastito sidro.

Ključne tačke

  • Sastav sistema: sistem javnog emitiranja čine BHRT kao Javni RTV servis Bosne i Hercegovine, RTFBiH, RTRS i Korporacija javnih RTV servisa BiH, a promet robe i usluga između članova sistema ne podliježe porezu na promet (član 3).
  • Samostalnost: javni RTV servisi imaju uređivačku nezavisnost i institucionalnu autonomiju, naročito u utvrđivanju programske sheme, uređivanju vijesti, upravljanju imovinom, zapošljavanju i izvršenju budžeta (član 4).
  • Odbor Sistema: Odbor Sistema ima 12 članova, po četiri iz upravnog odbora svakog javnog RTV servisa, punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuje najmanje sedam članova iz sva tri servisa i sastaje se najmanje jednom mjesečno (članovi 7 i 8).
  • Korporacija: Korporacija u ime sva tri javna RTV servisa prodaje oglase, nabavlja strane programe i upravlja prijenosnom mrežom, sa sjedištem u sjedištu BHRT i organizacionim jedinicama u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru (članovi 6, 12 i 13).
  • Dozvola: javni RTV servisi ne mogu početi raditi prije nego što im Regulatorna agencija za komunikacije izda dozvolu, a dozvola Sistema izdaje se na period od pet godina (član 10).
  • RTV taksa: mjesečnu RTV taksu plaća svako domaćinstvo i pravno lice koje posjeduje radio ili televizijski prijemnik, domaćinstvo samo za jedan prijemnik bez obzira na njihov broj, a pravno lice u pravilu za svaki prijemnik (članovi 17 i 20).
  • Oslobađanje: od plaćanja RTV takse oslobođeni su vlasnici prijemnika koji su trajno izgubili vid ili sluh i žive sami u domaćinstvu ili sa starateljem, na osnovu potvrde ustanove nadležne za poslove penzionog i invalidskog osiguranja (član 17a).
  • Pretpostavka posjedovanja: smatra se da jedno lice u svakom domaćinstvu i svako registrirano pravno lice imaju prijemnik, a ta pretpostavka može se osporiti pismenom izjavom uz pristanak na neposrednu kontrolu tačnosti navoda (član 19).
  • Visina i raspodjela: o iznosu RTV takse odlučuje Parlamentarna skupština BiH na prijedlog Regulatorne agencije, a naplaćena taksa i netoprihod od marketinškog oglašavanja dijele se tako da BHRT pripada 50%, a RTFBiH i RTRS po 25% (članovi 22 i 23).
  • Program: programi javnih RTV servisa uređuju se ravnopravno na tri službena jezika i dva pisma, a najmanje 40% vremena emitiranja rezervira se za domaći program svih žanrova, osim vijesti i sportskog programa (članovi 26 i 29).
  • Oglašavanje: prikriveno i indirektno marketinško oglašavanje nije dozvoljeno, sponzoriranje vijesti i informativnih programa je zabranjeno, a udarni termin za javne RTV servise je vrijeme između 17.30 i 22.30 sati (članovi 30, 31 i 34).
  • Pravo na odgovor: lice čijim je pravnim interesima nanesena šteta ili čiji su čast i ugled povrijeđeni emitiranim navodima ima pravo na odgovor u roku od 15 dana od dana emitiranja, a ako odgovor ne bude objavljen, može podnijeti prigovor upravnom odboru i tražiti sudsku zaštitu (član 37).

Zakon u praksi: Najveći broj pitanja iz ovog zakona odnosi se na RTV taksu: ko je dužan plaćati, kako se osporava pretpostavka o posjedovanju prijemnika i ko je oslobođen plaćanja (članovi 17, 17a i 19). Računi i izvodi iz poslovnih knjiga javnih RTV servisa o potraživanjima RTV takse predstavljaju vjerodostojnu ispravu u smislu Zakona o izvršnom postupku (član 25), pa se neplaćena taksa može naplatiti u izvršnom postupku. Za lica čija su čast i ugled povrijeđeni emitiranim navodima zakon uređuje pravo na odgovor i ispravak, sa kratkim rokovima i sudskom zaštitom u parničnom postupku (članovi 37 i 38).

Ko mora plaćati RTV taksu i ko je oslobođen?

RTV taksu mjesečno plaća svako domaćinstvo i pravno lice na teritoriji Bosne i Hercegovine koje posjeduje radio ili televizijski prijemnik (član 17), pri čemu se smatra da jedno lice u svakom domaćinstvu i svako registrirano pravno lice imaju prijemnik (član 19). Domaćinstvo plaća taksu za samo jedan prijemnik bez obzira na njihov broj, a pravno lice za svaki prijemnik, osim institucija i pravnih lica koja plaćaju jednu taksu po instituciji, prodavnici, odnosno poslovnici ili ispostavi (član 20).

Od plaćanja su oslobođeni vlasnici prijemnika koji su trajno izgubili vid ili sluh i žive sami u domaćinstvu ili sa starateljem, na osnovu potvrde ustanove nadležne za poslove penzionog i invalidskog osiguranja (član 17a). Ko nema prijemnik, pretpostavku o posjedovanju osporava pismenom izjavom, uz pristanak na neposrednu kontrolu tačnosti navoda iz izjave (član 19).

Ispod teksta su povezani propisi, izvori i odgovori na najčešća pitanja.

Sadržaj - Zakon o Javnom radiotelevizijskom sistemu BiH

  1. Tekst zakona (čl. 1-45)
  2. Samostalni članovi zakona o izmjenama
  3. Povezani propisi i sudska praksa
  4. Izvori
  5. Česta pitanja

Tekst zakona (čl. 1-45)

Predmet ZakonaČlan 1.

(1) Ovim zakonom uređuju se Javni radiotelevizijski sistem u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: JRTS Bosne i Hercegovine) i odnosi tri javna RTV servisa i zajedničkog pravnog subjekta unutar tog sistema, kao i njegova djelatnost i organizacija.

(2) U okviru JRTS Bosne i Hercegovine realizirat će se principi i obaveze predviđeni ovim zakonom i drugim važećim zakonima u oblasti javnog emitiranja.

DefinicijeČlan 2.

U smislu ovog zakona:

marketinško oglašavanje je svaki plaćeni, slično nadoknađeni ili samopromotivni javni oglas, uključujući sponzoriranje, u svrhu promocije prodaje, kupovine ili iznajmljivanja proizvoda ili usluga, promocije ideje ili cilja, ili uzrokovanja nekog drugog željenog efekta od oglašivača ili samog servisa;

netoprihod od marketinškog oglašavanja je ukupan prihod ostvaren na osnovu prodaje radio, televizijskog i multimedijalnog marketinškog oglašavanja, umanjen za dogovorenu proviziju koja pripada korporaciji u okviru koje se nalazi prodajna kuća;

javni RTV servis je fizičko ili pravno lice s uredničkom odgovornošću za pripremu usluge radio, televizijskog i multimedijalnog programa namijenjenog emitiranju za javnost ili prijenosu programa za treća lica u smislu Zakona;

evropski programi su kreativni programi čiju proizvodnju ili koprodukciju vode evropska fizička ili pravna lica;

sponzoriranje je učešće fizičkog ili pravnog lica koje nije uključeno u aktivnosti emitiranja ili u proizvodnju audiovizuelnih djela, u direktnom ili indirektnom finansiranju programa, u svrhu promocije njihovog imena, zaštitnog znaka, djelatnosti ili dostignuća;

emitiranje je početna emisija putem zemaljskog, kablovskog ili satelitskog predajnika, u kodiranom ili dekodiranom obliku, radio ili televizijske usluge namijenjene javnosti;

virtuelno marketinško oglašavanje je upotreba elektronskih sistema koji djelimično mijenjaju televizijski signal, tako što se u televizijsku sliku dodaje marketinški oglas koji u stvarnosti ne postoji na mjestu s kojeg se signal prenosi;

reemitiranje je vremenski odgođena emisija putem zemaljskog, kablovskog i satelitskog predajnika, u kodiranom ili dekodiranom obliku, radio ili televizijske usluge namijenjene javnosti;

teleshopping znači teleshopping spotove kojima se putem emisije televizijskih signala obavlja prodaja određenih proizvoda, nabavka robe ili usluga, nekretnina, prava i obaveza uz određenu naknadu;

RTV taksa je taksa za posjedovanje radio ili TV prijemnika u domaćinstvu i kod pravnog lica;

dozvola Sistema obuhvata pojedinačne dozvole tri javna RTV servisa.

Opće odredbeČlan 3.

(1) Sistem javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini čine:

a) Radio-televizija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BHRT) kao Javni RTV servis Bosne i Hercegovine;

b) Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: RTFBiH) kao Javni RTV servis Federacije Bosne i Hercegovine;

c) Radio-televizija Republike Srpske (u daljnjem tekstu: RTRS) kao Javni RTV servis Republike Srpske;

d) Korporacija javnih RTV servisa BiH (u daljnjem tekstu: Korporacija).

(2) Zakoni o BHRT, RTRS i RTFBiH bit će usklađeni s odredbama ovog zakona.

(3) Promet robe i usluga između članova sistema ne podliježe porezu na promet.

Samostalnost javnih RTV servisaČlan 4.

Javni RTV servisi samostalni su u obavljanju djelatnosti, imaju uređivačku nezavisnost i institucionalnu autonomiju, naročito u oblastima kao što su:

a) utvrđivanje programske sheme;

b) koncepcija i produkcija programa;

c) uređivanje i prezentiranje vijesti i informativnog programa;

d) upravljanje i raspolaganje imovinom;

e) zapošljavanje, prava i obaveze zaposlenih;

f) uređivanje djelatnosti i unutarnje organizacije;

g) priprema i izvršenje budžeta;

h) pregovori, pripreme i potpisivanje pravnih akata u vezi s funkcioniranjem servisa;

i) predstavljanje javnih RTV servisa u pravnim postupcima;

j) kupovina, iznajmljivanje, prodaja i korištenje robe i usluga.

Zadatak javnih RTV servisaČlan 5.

Osnovni zadatak javnih RTV servisa jeste da plasmanom raznovrsnih i vjerodostojnih informacija istinito informiraju javnost o političkim, privrednim, socijalnim, zdravstvenim, kulturnim, obrazovnim, naučnim, religijskim, ekološkim, sportskim i drugim događajima, podstiču demokratske procese, osiguraju odgovarajuću zastupljenost nepristrasnih vijesti i programa o aktuelnim dešavanjima, u udarno i u drugo vrijeme, informativnog, kulturno-umjetničkog, obrazovnog, dječijeg, sportskog i zabavnog programa, te da programi najvišeg kvaliteta budu dostupni javnosti u Bosni i Hercegovini.

Odnosi unutar JRTS Bosne i HercegovineČlan 6.

(1) Odnosi između javnih RTV servisa reguliraju se ovim zakonom.

(2) Javni RTV servisi obavezni su registrirati Korporaciju na državnom nivou.

(3) Korporacija u ime sva tri javna RTV servisa:

a) prodaje televizijske, radio i multimedijalne oglase;

b) razvija i koordinira pravnu regulativu i pružanje pravnih usluga javnim RTV servisima;

c) promovira i koordinira tehnički razvoj i uvođenje novih tehnologija;

d) osigurava zajedničko korištenje tehničkih, finansijskih i kadrovskih potencijala;

e) izrađuje strategiju za multimedijalne usluge javnih RTV servisa;

f) omogućava zajedničko korištenje i upravljanje arhivskom građom, u skladu s programskim potrebama javnih RTV servisa, i prodaju njihovog korištenja trećim stranama u ime javnih RTV servisa. Prihod od prodaje arhivske građe pripada javnim RTV servisima;

g) ostvaruje interne i vanjske komunikacije;

h) nabavlja strane programe;

i) ostvaruje međunarodne veze;

j) pruža administrativnu i drugu pomoć upravnim organima;

k) naručuje ispitivanje javnog mnijenja i medijskog tržišta;

l) prodaje televizijske, radio i multimedijalne marketinške usluge;

m) koordinira resursima za prikupljanje sadržaja za informativne emisije, uključujući regionalne informativno-tehničke centre;

n) koordinira politiku i strategiju u upravljanju ljudskim potencijalima javnih RTV servisa;

o) koordinira poslovne i razvojne planove, finansijsko poslovanje i postupke unutarnje revizije;

p) omogućava zajedničku godišnju finansijsku reviziju;

r) pruža usluge prijenosa za javne RTV servise;

s) koordinira korištenje i upravljanje tehničkim resursima, imovinom i infrastrukturom informacione tehnologije.

Odbor JRTS Bosne i HercegovineČlan 7.

(1) Ovim zakonom uspostavlja se Odbor JRTS Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Odbor Sistema). Radi racionalnijeg i efikasnijeg funkcioniranja JRTS Bosne i Hercegovine podstiče i usmjerava izvršenje obaveza iz člana 6. ovog zakona putem Korporacije.

(2) Odbor Sistema ima 12 članova. Odbor Sistema čine svi članovi upravnih odbora javnih RTV servisa (po četiri člana iz svakog javnog RTV servisa), koji su članovi Odbora po službenoj dužnosti.

(3) Odborom Sistema predsjedava predsjedavajući Upravnog odbora Javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovine.

(4) Javni RTV servisi podjednako će osigurati sredstva za finansiranje rada Odbora Sistema.

(5) Pri izboru i imenovanju generalnog direktora Korporacije i odobravanju imenovanja lica koja su direktno odgovorna generalnom direktoru Korporacije promovirat će se ravnopravna zastupljenost oba spola u skladu sa zakonom, te će postotak učešća spolova u Poslovodnom odboru Korporacije u pravilu odražavati ravnopravnu zastupljenost spolova. Diskriminacija na osnovu spola je zabranjena.

Nadležnost Odbora SistemaČlan 8.

(1) Odbor Sistema ima sljedeće nadležnosti u pogledu JRTS Bosne i Hercegovine:

a) utvrđuje usaglašen prijedlog RTV takse,

b) prati naplatu RTV takse,

c) donosi programski kodeks za cijeli sistem, uključujući i zaštitu jezika, pisma, kulture i tradicije naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine,

d) koordinira usklađivanje programskih shema putem saradnje upravnih organa i rukovodstava javnih RTV servisa,

e) koordinira između javnih RTV servisa u sistemu,

f) ostvaruje koordinaciju o svim ostalim pitanjima iz člana 6. ovog zakona.

(2) Odbor Sistema ima ulogu nadzornog organa Korporacije i, uz ostalo, ima sljedeće nadležnosti i dužnosti u pogledu zajedničkog pravnog subjekta - Korporacije:

a) imenuje i razrješava generalnog direktora Korporacije;

b) odobrava imenovanje lica koja su direktno odgovorna generalnom direktoru Korporacije;

c) usvaja Statut Korporacije;

d) odobrava strategiju i politiku poslovanja Korporacije u skladu s ovim zakonom i dozvolom Sistema;

e) osigurava izvršenje važećih uslova dozvole koju je izdala Regulatorna agencija za komunikacije BiH (u daljnjem tekstu: Regulatorna agencija);

f) odobrava rashode dispozicije i investicije u skladu sa Statutom;

g) odobrava godišnji finansijski plan i budžet Korporacije;

h) usvaja izvještaj o finansijskom poslovanju;

i) radi u najboljem interesu Korporacije kada kao nadzorni organ Korporacije donosi odluke.

(3) Odbor Sistema može punovažno odlučivati ako sjednici prisustvuje najmanje sedam članova (kvorum) iz sva tri javna RTV servisa. Odbor Sistema odluke donosi većinom glasova prisutnih članova. U slučaju istog broja glasova, odlučujući je glas predsjedavajućeg Odbora Sistema.

(4) Odbor Sistema sastaje se najmanje jednom mjesečno, mijenjajući mjesto održavanja sjednica između sjedišta javnih RTV servisa.

FrekvencijeČlan 9.

(1) Regulatorna agencija dodjeljuje frekvencije javnim RTV servisima za jednu TV i dvije radiostanice za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine, dvije TV stanice i dvije radiostanice za područje određenog entiteta po cijenama koje utvrdi Regulatorna agencija. Dodijeljene frekvencije moraju biti dovoljne da bi se osiguralo da što veći broj stanovnika Bosne i Hercegovine može imati nesmetan prijem programa BHRT, da što veći broj stanovnika u Federaciji Bosne i Hercegovine može imati nesmetan prijem programa RTFBiH, te da što veći broj stanovnika u Republici Srpskoj može imati nesmetan prijem programa RTRS-a, u mjeri u kojoj je to praktično izvodljivo.

(2) Vijeće ministara BiH ima pravo pokrenuti proceduru za osnivanje novog RTV kanala unutar Sistema nakon konsultacija s Regulatornom agencijom i Odborom Sistema. Vijeće ministara BiH razmotrit će inicijative nakon izrade nezavisne, transparentne i opsežne analize koja obuhvata program, spektar, tehničke, finansijske i druge informacije kojima se opravdava osnivanje novog kanala.

DozvolaČlan 10.

(1) Regulatorna agencija izdat će dozvole kojima će omogućiti javnim RTV servisima da djeluju u skladu s ovim zakonom. Javni RTV servisi neće početi raditi prije nego što im Regulatorna agencija izda dozvolu.

(2) Regulatorna agencija utvrđuje posebne i komplementarne dozvole za javne RTV servise u skladu s članom 9., koje čine dozvolu Sistema (u daljnjem tekstu: za Sistem "dozvola Sistema", za pojedinačne javne RTV servise "dozvola").

(3) Svaka dozvola Sistema izdaje se na period od pet godina i podliježe svim sankcijama za kršenje uslova, pojedinačnih dozvola i dozvole Sistema od javnih RTV servisa.

(4) Dozvolom Sistema utvrđuje se komplementarni set obaveza za tri javna RTV servisa i obuhvata sljedeće:

a) pokrivenost prijenosom i frekventne opsege za javne RTV servise;

b) konkretne programske okvire za svaku uslugu koju pružaju javni RTV servisi, koji su neophodni da bi se ispoštovali programski principi;

c) rokove za neophodne programske planove i druge izvještaje i informacije koje Regulatorna agencija može tražiti;

d) podatke o dodatnim kodeksima i smjernicama Regulatorne agencije, koje se konkretno primjenjuju za javne RTV servise;

e) dozvola Sistema, također, precizira sankcije za kršenje uslova iz dozvole Sistema.

Načini prijenosa programaČlan 11.

(1) Javni RTV servisi imaju pravo prenositi program preko zemaljske mreže, satelita, kabla, Interneta ili drugih tehničkih sredstava. Oni mogu pružati usluge teleteksta i uključiti se u svako novo polje odašiljačke tehnologije ili servisa u najširem smislu riječi.

(2) Bez obzira na metod prijenosa programa, javni RTV servisi moraju osigurati da njihove radio i televizijske usluge budu dostupne auditoriju, kao što je navedeno u dozvoli Sistema i u članu 9. ovog zakona.

KorporacijaČlan 12.

(1) Korporacija je zajednička upravljačka struktura između javnih RTV servisa s istim pravima i obavezama prema sva tri javna RTV servisa (BHRT, RTRS i RTFBiH).

(2) Tri javna RTV servisa ovim zakonom uspostavljaju Korporaciju.

(3) Korporacija ima obavezu da uvodi nove tehnologije, u dogovoru sa sva tri javna RTV servisa.

(4) Korporacija ima organizacione jedinice u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru.

Ciljevi, djelatnost i sjedišteČlan 13.

(1) Ovim zakonom osniva se Korporacija.

(2) Korporacija je odgovorna za:

a) rad prijenosne mreže, njeno upravljanje i održavanje;

b) međunarodno predstavljanje javnih RTV servisa;

c) prava u vezi sa stranim programom;

d) rukovođenje imovinom i tehničkim resursima u skladu s članom 8. stav (3) ovog zakona;

e) rukovođenje oglašavanjem - prodajnom kućom;

f) usklađivanje sistema, politike i procedure između tri javna RTV servisa, kao što je definirano članom 6. ovog zakona;

(3) Sjedište Korporacije je u sjedištu BHRT.

(4) Organi Korporacije su Poslovodni odbor i Upravni odbor.

(5) Odbor Sistema istovremeno je i Upravni odbor Korporacije.

(6) Radom Korporacije rukovodi generalni direktor i direktori sektora Korporacije. Generalni direktor i direktori sektora Korporacije zajedno čine Poslovodni odbor Korporacije.

FinansiranjeČlan 14.

(1) Troškove Korporacije kao pravnog subjekta podmiruju javni RTV servisi, na osnovu korištenja definiranog ugovorom. Korporacija može ostvariti dodatni prihod i iz drugih izvora, kao što su efikasno korištenje emisione infrastrukture i njeno komercijalno iznajmljivanje, u skladu sa Statutom.

(2) Radi efikasnog planiranja resursa, u pripremi godišnjeg budžeta moraju se utvrditi minimalno očekivano korištenje korporacijskih resursa, opreme i usluga od sva tri javna RTV servisa za predstojeću godinu, kao i dogovoreni troškovi u vezi s tim, kako to utvrde generalni direktori javnih RTV servisa s generalnim direktorom Korporacije.

(3) Ako javni RTV servisi imaju dodatne zahtjeve prema Korporaciji, onda se ta pitanja reguliraju dodatnim ugovorom o pružanju usluga i prema odgovarajućim cijenama na mjesečnoj osnovi. Troškovi prodaje marketinškog oglašavanja podmiruju se zadržavanjem fiksnih procenata od ukupnog prihoda koji prodajna kuća u okviru Korporacije ostvari za javne RTV servise po osnovu marketinškog oglašavanja.

(4) Nakon što Odbor Sistema usvoji budžet, javni RTV servisi bez kašnjenja i posredovanja prenose dogovoreni mjesečni doprinos Korporaciji.

(5) Generalni direktor Korporacije priprema finansijski plan za narednu godinu koji dostavlja Odboru Sistema najkasnije do 1. novembra tekuće godine.

(6) Generalni direktor Korporacije dostavlja izvještaj o poslovanju za prethodnu godinu Odboru Sistema najkasnije do 28. februara svake godine.

(7) U svakoj finansijskoj godini Korporacija mora osigurati da ukupni rashodi budu pokriveni ukupnim prihodima.

Generalni direktorČlan 15.

(1) Nadležnosti generalnog direktora su sljedeće:

a) rukovodi radom Korporacije;

b) odgovara za zakonitost rada;

c) odgovara za provođenje odluka Odbora Sistema;

d) odgovara za razvojnu strategiju i politiku poslovanja;

e) uspostavlja saradnju i koordinaciju s generalnim direktorima javnih RTV servisa;

f) odobrava rashode, dispozicije ili investicije u skladu sa Statutom;

g) zaključuje sporazume i ugovore u skladu sa Statutom;

h) osigurava izradu godišnjeg finansijskog plana i budžeta u saradnji s generalnim direktorima javnih RTV servisa;

i) zapošljava i rukovodi Poslovodnim odborom u skladu sa Statutom i ostalim općim aktima Korporacije;

j) odgovara za ispunjenje važećih uslova "dozvole Sistema";

k) dogovara godišnju poslovnu reviziju Korporacije od nezavisne revizorske institucije;

l) generalnog direktora imenuje Odbor Sistema na osnovu javnog konkursa na način određen članom 8. ovog zakona;

lj) mandat generalnog direktora traje pet godina i može se obnoviti samo jednom;

m) generalni direktor mora biti lice koje je državljanin BiH i ispunjava uslove predviđene Statutom;

n) predsjednik Odbora Sistema i direktor Korporacije ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda;

nj) generalni direktor utvrdit će organizaciju Korporacije, kojom se omogućava efikasno izvršenje funkcije i odgovornosti Korporacije, kako je utvrđeno ovim zakonom.

(2) Generalni direktor ne može obavljati nikakvu izvršnu, zakonodavnu ili sudsku funkciju ni na jednom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini i ne može biti vlasnik, odnosno suvlasnik preduzeća koja obavljaju djelatnost radio ili televizijskog emitiranja, niti na drugi način biti angažiran u nekoj djelatnosti koja može dovesti do sukoba interesa.

(3) Ako u postupku zapošljavanja u Korporaciji dva ili više kandidata podjednako ispunjavaju tražene uslove, generalni direktor dat će prednost kandidatu manje zastupljenog spola. Na poslovima istog stepena složenosti spolovi treba da budu ravnopravno zastupljeni.

Pravila Regulatorne agencijeČlan 16.

Javni RTV servisi dužni su poštivati pravila i propise Regulatorne agencije, ako oni nisu u suprotnosti s ovim zakonom. Javni RTV servisi podliježu svim postojećim sankcijama za neispunjavanje pravila i propisa Regulatorne agencije, osim suspenzije i gašenja. Regulatorna agencija od javnih RTV servisa naplaćuje odgovarajuću administrativnu naknadu na ime troškova izdavanja dozvole, u skladu s važećim propisima.

Taksa za posjedovanje prijemnikaČlan 17.

(1) Svako domaćinstvo i pravno lice na teritoriji Bosne i Hercegovine koji posjeduju radio ili televizijski prijemnik dužni su plaćati mjesečnu taksu za posjedovanje tog prijemnika (u daljnjem tekstu: RTV taksa) pod uslovima određenim ovim zakonom.

(2) Prihod od RTV takse može se koristiti samo za finansiranje osnovne djelatnosti javnih RTV servisa.

(3) Prihod od RTV takse ne podliježe poreskim obavezama.

Oslobađanje od obaveze plaćanja RTV takse za slijepa i gluha licaČlan 17a.

(1) Od obaveze plaćanja RTV takse iz člana 17. stav (1) ovog zakona, oslobađaju se vlasnici prijemnika koji su trajno izgubili vid ili sluh i žive sami u domaćinstvu ili sa starateljem.

(2) Pravo na oslobađanje od obaveze plaćanja RTV takse iz člana 17. stav (1) ovog zakona ostvaruje se na osnovu potvrde ustanove nadležne za poslove penzionog i invalidskog osiguranja.

(3) Vijeće ministara BH dužno je u budžetu institucija Bosne i Hercegovine osigurati sredstva u visini iznosa umanjenih prihoda Javnog RTV sistema BiH nastalih zbog oslobađanja plaćanja RTV takse vlasnika prijemnika iz stava (1) ovog člana. Sredstva za naknadu prihoda Javnom RTV sistemu BiH uplaćivat će se na jedinstveni račun u skladu s članom 23. stav (1) ovog zakona.

Način naplateČlan 18.

(1) Način naplate RTV takse određuje i uspostavlja Odbor Sistema.

(2) Organizacione jedinice zadužene za taksu sva tri javna RTV servisa prate naplatu RTV takse i o tome obavještavaju Odbor Sistema.

(3) Naplatu RTV takse mogu vršiti javni RTV servisi putem vlastitih službi ili taj posao na ugovornoj osnovi povjeriti drugim pravnim licima (javna preduzeća, agencije i sl.).

(4) BHRT vrši naplatu RTV takse na području Brčko Distrikta BiH, RTFBiH na području Federacije Bosne i Hercegovine i RTRS na području Republike Srpske. Naplaćena RTV taksa raspoređuje se u skladu s članom 23. ovog zakona.

(5) U svim ugovorima, koji se odnose na prikupljanje RTV takse iz stava 3. ovog člana, svaki javni RTV servis bit će ugovorna strana.

Pretpostavka o posjedovanjuČlan 19.

(1) Smatra se da jedno lice u svakom domaćinstvu i svako registrirano pravno lice u Bosni i Hercegovini imaju radio ili televizijski prijemnik.

(2) Pretpostavka iz stava (1) ovog člana može se osporiti pismenom izjavom nosioca domaćinstva, odnosno lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica.

(3) Pismena izjava dostavlja se javnim RTV servisima i istovremeno podrazumijeva pristanak da ovlašteni predstavnik javnih servisa izvrši neposrednu kontrolu tačnosti navoda iz izjave. U slučaju nedozvoljavanja neposredne kontrole, pismena izjava ne proizvodi pravno djelovanje.

Broj prijemnikaČlan 20.

(1) Svako domaćinstvo dužno je plaćati RTV taksu za samo jedan prijemnik bez obzira na njihov ukupan broj u domaćinstvu. Samo jedan član domaćinstva može biti evidentiran kao obaveznik plaćanja RTV takse.

(2) Svako pravno lice, osim onih navedenih u stavu 3. ovog člana, dužno je plaćati RTV taksu za svaki prijemnik koji posjeduje.

(3) Javne zdravstvene institucije, javne obrazovne institucije, institucije za socijalnu pomoć, radiotelevizijske stanice i pravna lica koja se bave proizvodnjom, servisiranjem, instalacijom, prodajom ili iznajmljivanjem radio ili televizijskih prijemnika plaćaju jednu taksu po instituciji, prodavnici, odnosno poslovnici ili ispostavi.

Obaveza prijavljivanja prijemnikaČlan 21.

(1) Svako domaćinstvo ili pravno lice dužni su javnom RTV servisu prijaviti nabavku radio ili televizijskog prijemnika, u roku od 30 dana, ako se tom nabavkom za njega stvara obaveza plaćanja RTV takse utvrđena ovim zakonom.

(2) Svaki pretplatnik dužan je prijaviti javnom RTV servisu promjenu adrese stanovanja, odnosno sjedišta pravnog lica.

(3) Obaveza plaćanja RTV takse nastaje od prvog dana narednog mjeseca od dana nabavke radio ili televizijskog prijemnika.

Visina RTV takseČlan 22.

(1) Najkasnije šest mjeseci prije datuma isteka važeće dozvole Sistema Regulatorna agencija razmatra i Parlamentarnoj skupštini BiH dostavlja prijedlog o iznosu RTV takse. Regulatorna agencija neće razmatrati iznos RTV takse više od jedanput svakih pet godina, osim ako Odbor Sistema ne dovede u pitanje iznos RTV takse u skladu sa stavom 3. ovog člana.

(2) Parlamentarna skupština BiH odlučuje o iznosu RTV takse u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga Regulatorne agencije. Visina RTV takse iz prethodne godine važi do stupanja na snagu nove odluke o RTV taksi.

(3) Odbor Sistema može dostaviti Regulatornoj agenciji novi prijedlog iznosa buduće RTV takse. Takav prijedlog može dostaviti jedanput svakih pet godina, osim u izuzetnoj situaciji koja dovodi u pitanje funkcioniranje Sistema.

(4) Visina RTV takse bit će usklađena svake godine sa službenom stopom inflacije u Bosni i Hercegovini.

Raspodjela RTV takseČlan 23.

(1) RTV taksa u Bosni i Hercegovini naplaćuje se na području entiteta i Brčko Distrikta BiH, s tim što se uplata vrši na jedinstveni račun.

(2) Ukupni netodohodak od prodaje marketinškog oglašavanja također se uplaćuje na jedinstveni račun.

(3) Članovi Odbora Sistema su povjerioci i izvršioci navedenog jedinstvenog računa i odgovorni su za nadzor nad postupkom naplate.

(4) RTFBiH pripada 25% netoprihoda od marketinškog oglašavanja i 25% od ukupnog iznosa RTV takse naplaćene na teritoriji Bosne i Hercegovine.

(5) RTRS pripada 25% netoprihoda od marketinškog oglašavanja i 25% od ukupnog iznosa RTV takse naplaćene na teritoriji Bosne i Hercegovine.

(6) BHRT pripada 50% netoprihoda od marketinškog oglašavanja i 50% od ukupnog iznosa RTV takse naplaćene na teritoriji Bosne i Hercegovine.

(7) Ovi omjeri raspodjele primjenjuju se bez obzira na način prikupljanja.

(8) Organizacije koje naplaćuju RTV taksu i vrše marketinško oglašavanje u ime javnih RTV servisa dužne su uplatiti naplaćeni iznos RTV takse i netoprihod od marketinškog oglašavanja na jedinstveni račun bez odgađanja.

(9) Raspodjela sredstava javnim RTV servisima s jedinstvenog računa vršit će se odmah.

Kontrola naplateČlan 24.

(1) Svakom javnom RTV servisu mora biti omogućeno da u svakom trenutku ima direktan uvid u naplatu i raspodjelu RTV takse.

(2) Obavezna je godišnja kontrola naplate RTV takse od nezavisne revizorske institucije, kojom se utvrđuju iznos i stepen naplate, te pravilnost raspodjele prikupljenih sredstava.

Vjerodostojna ispravaČlan 25.

Računi ili izvodi iz poslovnih knjiga javnih RTV servisa u odnosu na potraživanja RTV takse predstavljaju vjerodostojnu ispravu u smislu Zakona o izvršnom postupku.

Programski principiČlan 26.

(1) Program javnih RTV servisa služi interesu javnosti i mora biti u skladu s profesionalnim standardima, propisima i pravilima Regulatorne agencije. Javni RTV servisi dužni su osigurati raznovrstan i izbalansiran radijski i televizijski program, koji ispunjava visoke etičke standarde i standarde kvaliteta, poštivanja ljudskog života, dostojanstva i fizičkog integriteta ličnosti, te promoviranja demokratskih sloboda, društvene pravde i međunarodnog razumijevanja i mira.

(2) Program javnih RTV servisa uključuje informacije, kulturu, obrazovanje, zabavu i sport.

(3) Program javnih RTV servisa uvažavat će nacionalne, regionalne, tradicijske, vjerske, kulturne, jezičke i druge karakteristike konstitutivnih naroda i svih građana Bosne i Hercegovine. Program javnih RTV servisa također će afirmirati kulturne i druge potrebe nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini.

(4) Programi javnih RTV servisa uvažavat će prava konstitutivnih naroda i ostalih i bit će uređivani ravnopravno na tri službena jezika i dva pisma.

(5) U proizvodnji vlastitog programa i programa u koprodukciji javni RTV servisi osigurat će ravnopravnu zastupljenost sadržaja koji odgovaraju tradicijskoj baštini sva tri naroda i adekvatnu zastupljenost ostalih.

(6) Javni RTV servisi proizvodit će i uređivati programe u skladu s najvišim profesionalnim kriterijima uz poštivanje umjetničkih i stvaralačkih sloboda, nezavisno od stavova državnih organa, političkih stranaka i drugih interesnih grupa.

(7) Javni RTV servisi imaju pravo da, u skladu sa svojim uređivačkim smjernicama, prenose sjednice ili dijelove sjednica parlamenata. Javni RTV servisi imaju obavezu da na drugi pogodan način informiraju javnost o parlamentarnim aktivnostima. U tu svrhu javni RTV servisi imaju slobodan pristup sjednicama parlamenata.

(8) Javni RTV servisi dužni su parlamentima i javnosti predstaviti svoje godišnje planove programa i izvještaje o realizaciji tih planova. Svako lice ima pravo predati javnim RTV servisima prigovore i prijedloge koji se odnose na njihov program.

(9) Jednom godišnje javni RTV servisi Parlamentarnoj skupštini BiH, Parlamentu FBiH, odnosno Narodnoj skupštini RS-a dostavit će izvještaj o svojim aktivnostima, uključujući i finansijski izvještaj zajedno sa izvještajem o reviziji finansijskog poslovanja.

Ostvarivanje programskih principaČlan 27.

(1) U ostvarivanju osnovnih programskih principa javni RTV servisi će naročito:

a) istinito, cjelovito, nepristrasno i pravovremeno informirati javnost o političkim, ekonomskim, obrazovnim, naučnim, religijskim, kulturnim, sportskim i drugim događajima u zemlji i svijetu;

b) osigurati otvorenu i slobodnu raspravu o pitanjima od javnog interesa, vodeći računa o zastupljenosti svih interesa i ukusa;

c) poštivati i podsticati pluralizam političkih, religijskih i drugih ideja;

d) sva politička, ekonomska, obrazovna, naučna, religijska, kulturna i druga pitanja tretirati nepristrasno, omogućavajući ravnopravno sučeljavanje različitih gledišta s ciljem jačanja demokratskog duha, međusobnog razumijevanja i tolerancije;

e) njegovati i razvijati sve oblike stvaralaštva koji doprinose razvoju kulture, umjetnosti i zabave;

f) pridonositi poštivanju i promociji osnovnih ljudskih prava i sloboda, demokratskih vrijednosti i institucija, te unapređenju kulture javnog dijaloga;

g) poštivati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast čovjeka i osnovna prava drugih, a posebno djece i omladine;

h) javni RTV servisi dužni su prilagoditi praćenje informativnog, kulturnog, obrazovnog i zabavnog programa potrebama lica oštećenog sluha i drugih lica s posebnim potrebama;

i) prilagoditi programske sadržaje i uređivačku politiku potrebama ravnopravnog prisustva i ravnopravne zastupljenosti interesa oba spola u medijima.

(2) Vijesti moraju biti nepristrasne, nezavisne i tačne. Prije objavljivanja, s razumnom pažnjom, zavisno od okolnosti, moraju se provjeriti sadržaj, porijeklo i istinitost informativnog materijala predviđenog za vijesti. Komentari moraju biti na jasan način odvojeni od vijesti.

Programske zabraneČlan 28.

(1) U programima je zabranjeno:

a) podsticati i širiti nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju i netrpeljivost, antisemitizam i ksenofobiju, te podsticati na diskriminaciju i neprijateljstvo prema pojedincima ili grupama zbog njihovog porijekla, boje kože, političkog uvjerenja, religije, zdravstvenog stanja, spola, seksualnih ili drugih određenja ili osobina.

b) objavljivati priloge nemoralnog sadržaja.

c) objavljivati priloge pornografskog sadržaja.

d) na bilo koji način podsticati i veličati nasilje i kriminal, te podsticati građane, a posebno djecu i omladinu, na upotrebu duhanskih proizvoda, alkohola ili droge.

e) bez znanja gledalaca, odnosno slušalaca, upotrebom nekog tehničkog sredstva prenositi određene poruke ili uticati na gledaoce, odnosno slušaoce, a da oni toga nisu svjesni.

f) emitirati u programskoj shemi programski sadržaj koji očigledno šteti fizičkom, duševnom ili moralnom razvoju djece i omladine kada će ga oni, zbog vremena prijenosa, vjerovatno gledati. Emitiranje takvog sadržaja mora biti najavljeno jasnim upozorenjem. Zabranjeno je emitiranje programa koji mogu ozbiljno ugroziti fizički, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika, posebno programa koji sadržavaju pornografiju i nepotrebno nasilje;

g) emitirati programske sadržaje ili objavljivati priloge kojima se spolovi predstavljaju na stereotipan i uvredljiv ili na ponižavajući način.

(2) Javni RTV servisi neće kršiti opće kulturne standarde pristojnosti i uljudnosti u svom programskom sadržaju i terminima emitiranja, a posebnu pažnju posvetit će zaštiti psihofizičkog razvoja djece.

(3) Javni RTV servisi ne smiju emitirati bilo kakav materijal za koji znaju da je lažan, ili su mogli utvrditi da je lažan na osnovu zdravog razuma ili rutinskom provjerom, ili postoji opravdana osnova za pretpostavku da je lažan.

Zastupljenost programaČlan 29.

(1) Javni RTV servisi osigurat će, gdje god je to moguće i koristeći odgovarajuća sredstva, da stanice rezerviraju većinu svog vremena u eteru za evropske sadržaje, ne računajući vrijeme određeno za vijesti, sportske događaje, zabavu, oglašavanje i usluge teleteksta i teleshoppinga.

(2) Javni RTV servisi rezervirat će najmanje 40% vremena emitiranja za domaći program svih žanrova, osim vijesti i sportskog programa.

(3) Najmanje 10% od vremena emitiranja, izuzimajući informativne emisije, sportski program i marketinške oglase, javni RTV servisi moraju naručiti od nezavisnih producenata i/ili komercijalnih radiotelevizijskih stanica.

(4) Procente iz st. (2) i (3) ovog člana javni RTV servisi dužni su dostići u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(5) Produkcija programa svih žanrova za BHRT bit će jednako raspoređena između tri organizacione jedinice.

Principi marketinškog oglašavanjaČlan 30.

(1) Marketinški oglas mora biti jasno prepoznatljiv kao takav i uočljivo odvojen od drugih programskih sadržaja putem vizuelnih i akustičnih sadržaja.

(2) Lice ili organizacija koji vrše marketinško oglašavanje ne mogu uticati na koncept programa, sadržaj ili uređivačku politiku javnih RTV servisa.

(3) Javni RTV servisi imaju pravo odbiti emitiranje marketinškog oglasa čiji je sadržaj protivan programskim principima utvrđenim ovim zakonom, te drugim pravilima i propisima za javno oglašavanje.

(4) Lica koja redovno prezentiraju vijesti i informativne programe ne mogu učestvovati u procesu pripreme, proizvodnje i emitiranja marketinškog oglasa.

(5) Prikriveno i indirektno marketinško oglašavanje nije dozvoljeno.

(6) Televizijsko reklamiranje i teleshopping neće:

a) ugrožavati poštivanje ljudskog digniteta,

b) sadržavati diskriminaciju na osnovu rase, spola i nacionalnosti,

c) biti uvredljivi za religiju i politička uvjerenja,

d) podsticati radnje koje mogu ugroziti zdravlje i sigurnost,

e) podsticati radnje koje mogu ugroziti zaštitu okoline.

(7) Televizijsko reklamiranje ne smije biti uzrok moralne i fizičke štete za maloljetnike i ne smije direktno podsticati maloljetnike da kupuju proizvode i usluge iskorištavajući njihovo neiskustvo i lakovjernost.

(8) Televizijsko reklamiranje i teleshopping alkoholnih pića ne smije biti direktno usmjereno na maloljetnike, ne smije stvarati utisak da konzumiranje poboljšava fizičke aktivnosti, da doprinosi socijalnom i seksualnom uspjehu, rješavanju ličnih problema ili da ima ljekovita svojstva.

Trajanje marketinškog oglašavanjaČlan 31.

(1) Trajanje marketinškog oglasa i drugih plaćenih poruka, kao i njihova redistribucija u udarnom terminu, ne može biti duže od trajanja koje je odredilo Vijeće Regulatorne agencije.

(2) Udarni termin za javne RTV servise je vrijeme između 17.30 i 22.30 sati.

(3) Regulatorna agencija će, u okviru svojih nadležnosti, utvrditi dužinu reklamnog prostora i odrediti pravilan tretman korisnika dozvola u kompletnom sektoru emitiranja.

(4) Vijeće Regulatorne agencije odredit će maksimalni i minimalni omjer trajanja emitiranog dnevnog oglašavanja i teleshoppinga u skladu s evropskim standardima, vodeći računa o konkurentnosti (finansijskoj održivosti) javnih RTV servisa na tržištu.

Oglašavanje u izbornoj kampanjiČlan 32.

(1) Nije dozvoljeno emitiranje propagandnih poruka političkih stranaka i kandidata, izuzev u periodima trajanja zvanične predizborne kampanje u skladu s Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i prema propisima i pravilima Izborne komisije BiH.

(2) U toku predizborne kampanje javni RTV servisi dužni su omogućiti političkim strankama i kandidatima da predstave svoje izborne programe pod istim uslovima. Radio i televizija moraju ustupiti dio svog programskog vremena za prezentaciju kandidata, političkih stranaka i njihovih programa bez naplate troškova.

Virtuelno marketinško oglašavanjeČlan 33.

(1) Virtuelno marketinško oglašavanje dozvoljeno je pod uslovom da je organizator priredbe ili događaja dao prethodnu saglasnost i da su televizijski gledaoci obaviješteni o virtuelnom marketinškom oglašavanju u konkretnom slučaju.

(2) Virtuelni marketinški oglas može se umetati samo na mjestima koja se inače koriste za marketinško oglašavanje, ali ne smije biti uočljiviji od marketinških oglasa koji se nalaze na tim mjestima, niti se smije pojavljivati na licima ili na njihovoj odjeći ili opremi.

SponzoriranjeČlan 34.

(1) Zabranjeno je sponzoriranje vijesti i informativnih programa.

(2) Svi sponzorirani programi moraju biti jasno prepoznatljivi kao takvi.

(3) Zabranjen je bilo kakav uticaj sponzora na sadržaj programa.

(4) Regulatorna agencija može zabraniti javnim RTV servisima da emitiraju sponzorirane programe ako ne ispunjavaju pravila i propise iz dozvole.

(5) Javni RTV servisi ne mogu prihvatiti sponzoriranje programa od kompanija koje se bave proizvodnjom ili prodajom cigareta i ostalih duhanskih proizvoda.

(6) Javni RTV servisi ne mogu prihvatiti sponzoriranje programa od kompanija koje se bave proizvodnjom ili prodajom medicinskih proizvoda ili sredstava za liječenje, ali mogu promovirati ime ili imidž kompanije, ne promovirajući specifičnosti medicinskih proizvoda ili tretmana koji su dostupni samo na osnovu ljekarskog recepta.

Zaštita intelektualnog vlasništvaČlan 35.

Javni RTV servisi dužni su osigurati potpunu primjenu zakona kojima se uređuje zaštita autorskih i srodnih prava i intelektualnog vlasništva i u tome se pridržavati najviših međunarodnih standarda. Javni RTV servisi obavezni su da, na ime naknada autorskih i srodnih prava, odrede godišnji budžet.

Emitiranje za treća licaČlan 36.

(1) Javni RTV servisi će, bez odgađanja i naplate, emitirati obavještenja organa vlasti čije je objavljivanje hitno, kao što su obavještenja o opasnosti po život i zdravlje, o ugrožavanju imovine, sigurnosti i javnog reda i mira.

(2) Javni RTV servisi nisu odgovorni za sadržaj obavještenja iz stava (1) ovog člana.

(3) Detalji u vezi s emitiranjem za ostala treća lica utvrđuju se statutima javnih RTV servisa.

Pravo na odgovorČlan 37.

(1) Lica čijim je pravnim interesima nanesena šteta, čiji su čast i ugled povrijeđeni navodima emitiranim u radio ili televizijskom programu jednog od javnih RTV servisa, imaju pravo na odgovor u roku od 15 dana od dana emitiranja.

(2) Odgovor se podnosi odgovarajućem javnom servisu u pisanoj formi i sveden na činjenice. Odgovor mora potpisati zainteresirana strana ili njen zastupnik.

(3) Javni RTV servisi imaju pravo ukloniti uvredljive ili kriminalne sadržaje iz odgovora, pridržavajući se sadržajne cjeline odgovora, te skratiti ili odbiti objaviti odgovor ako nije u vezi s emitiranim navodima.

(4) Ako se prigovor odnosi na dnevnoinformativni program, javni RTV servisi dužni su besplatno emitirati odgovor najkasnije u roku od tri dana od dana prijema prigovora, na način i u vremenu davanja obavještenja na koje se odgovor odnosi. Ako se prigovor odnosi na periodične emisije, odgovor se mora besplatno emitirati u prvoj narednoj emisiji.

(5) Ako javni RTV servis ne objavi odgovor, ili to ne učini na odgovarajući način, lice iz stava (1) ovog člana može u roku od osam dana od dana isteka roka za objavljivanje podnijeti prigovor upravnom odboru odgovarajućeg javnog RTV servisa.

(6) Ako podnosilac prigovora nije zadovoljan odlukom upravnog odbora, ima pravo tražiti sudsku zaštitu u parničnom postupku u roku od 15 dana od dana prijema pismene odluke, odnosno u roku od 30 dana od dana izjavljivanja prigovora ako odluka nije donesena ili mu nije dostavljena.

(7) Javni RTV servisi mogu odbiti da emitiraju odgovor ako podnosilac zahtjeva nema pravni interes za objavljivanje odgovora ili ako zahtjev za odgovor nije podnesen pravovremeno.

(8) Javni RTV servisi imaju pravo da odbiju emitiranje prigovora ako odgovor prelazi dužinu originalnog materijala, kada nije u vezi s originalnim materijalom i kada se smatra da je protivno pravu zaštićenih trećih lica.

(9) Pravo na odgovor dostupno je samo u onim slučajevima u kojima su narušena prava pojedinaca, uključujući ona iz Zakona o kleveti.

IspravkeČlan 38.

Na zahtjev za ispravak pogrešno navedenih činjenica primjenjuje se isti postupak kao kod prava na odgovor.

Dužnost čuvanja snimakaČlan 39.

(1) Javni RTV servisi dužni su organizirati čuvanje i obradu svih audiovizuelnih snimaka korištenih u programu.

(2) Snimci svih emisija moraju se čuvati najmanje šest sedmica od dana emitiranja.

(3) U slučaju da Regulatorna agencija zatraži snimak, ili u slučaju pokretanja sudskog ili drugog spora, javni RTV servisi dužni su čuvati snimke za traženi period, odnosno do donošenja konačne odluke.

Povjerljivost izvoraČlan 40.

(1) Zagarantirana je povjerljivost izvora informacije.

(2) Otkrivanje izvora informacije i saznatih činjenica novinaru može naložiti samo sud, u slučaju kada je to neophodno radi sprečavanja nastanka teških krivičnih djela.

Pristup i emitiranje događajaČlan 41.

(1) Javni RTV servisi imat će pristup javnim kulturnim, sportskim i drugim događajima radi informiranja najšire javnosti. Izvještaj koji se prenosi bez plaćanja ne smije trajati duže nego što je potrebno da se javnost informira o događaju, u smislu vijesti.

(2) Javni RTV servisi imaju pravo, u okviru svog redovnog informativnog programa, besplatno citirati programe drugih servisa ako je riječ o događajima iz stava (1) ovog člana. Trajanje citata ne smije biti duže od 90 sekundi, a izvor citata mora biti jasno naveden.

(3) Pravo iz stava (2) ovog člana, pod istim uslovima, imaju i sve radiotelevizijske stanice u odnosu na program javnih RTV servisa.

Prijelazne odredbeČlan 42.

(1) Konstituirajuća sjednica Odbora Sistema bit će sazvana u roku od 15 dana od dana imenovanja dovoljnog broja članova upravnih odbora javnih RTV servisa kako bi se formirao kvorum Odbora Sistema. Do uspostavljanja Odbora Sistema i pojedinačnih odbora javnih RTV servisa postojeći upravni odbori obavljat će svoju funkciju.

(2) Statut Korporacije odobrava Odbor Sistema u roku od 30 dana od dana održavanja konstituirajuće sjednice.

(3) Korporacija će biti registrirana prema Zakonu o registraciji pravnih lica koja osnivaju institucije BiH (Zakon o registraciji "Službeni glasnik BiH", 37/03) u roku od 45 dana od dana održavanja konstituirajuće sjednice.

(4) RTV taksu naplaćuju telekom operateri zaključno do 30.6.2016. godine.

(5) Operateri TELEKOM-a pri prikupljanju RTV takse uložit će iste napore kao pri naplaćivanju vlastitih potraživanja.

(6) Nakon uspostavljanja Korporacije, sva radna mjesta bit će otvorena i popunjena pravičnim i transparentnim procesom zapošljavanja putem javnog oglasa u sva tri javna RTV servisa.

Svi kandidati odabrani na nove pozicije moraju ispunjavati uslove iz opisa radnih mjesta koje donosi Upravni odbor JRTS Bosne i Hercegovine.

Na pravni položaj zaposlenih u Korporaciji, uslove za zaključenje ugovora o radu, plaće i druga primanja primjenjuju se opći propisi o radu i Statut.

(7) Za vrijeme trajanja prve dozvole, javni RTV servisi i Korporacija moraju izmiriti sve dospjele obaveze, uključujući neisplaćene plaće, poreze, doprinose u vezi sa zapošljavanjem i sve dospjele obaveze po osnovu komercijalnih i drugih zajmova, kao i obaveze prema dobavljačima.

(8) Obrazac za distribuciju prihoda od marketinških oglasa i RTV takse, što je precizirano članom 23. ovog zakona, počinje se primjenjivati prvog dana mjeseca koji nastupa nakon stupanja na snagu ovog zakona.

Kaznene odredbeČlan 43.

(1) Fizičkom licu koje ne ispuni obaveze propisane st. (1) i (2) člana 21. ovog zakona ili koje da lažnu izjavu, koristeći se pravom iz člana 19. stav (2) ovog zakona, bit će za prekršaj izrečena novčana kazna u iznosu od 100 KM do 300 KM.

(2) Fizičkom licu koje ne ispuni obaveze propisane st. (1) i (2) člana 21. ovog zakona ili koje da lažnu izjavu, koristeći se pravom iz člana 19. stav (2) ovog zakona, bit će za prekršaj izrečena novčana kazna u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM, a odgovornom licu u tom pravnom licu novčana kazna u iznosu od 200 KM do 500 KM.

(3) Fizičkom licu koje ne ispuni obavezu plaćanja navedenu u članu 20. stav (1) ovog zakona bit će, u prekršajnom postupku, izrečena novčana kazna u iznosu od 100 KM do 300 KM.

(4) Pravnom licu koje ne ispuni obavezu plaćanja navedenu u članu 20. stav (2) ovog zakona u prekršajnom postupku bit će izrečena novčana kazna u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM, a odgovornom licu u tom pravnom licu novčana kazna u iznosu od 200 KM do 5.000 KM.

Član 44.

Odgovarajući zakoni i propisi na državnom i entitetskom nivou, koji se odnose na JRTS Bosne i Hercegovine i javne RTV servise, moraju se usaglasiti s odredbama ovog zakona u roku od 60 dana od njegovog stupanja na snagu.

Upotreba jezikaČlan 44a.

(1) Izrazi napisani samo u muškom rodu odnose se podjednako na muški i ženski rod.

(2) U označavanju funkcija, zvanja i titula upotrebljavat će se gender senzitivan jezik.

Stupanje na snagu i objavljivanjeČlan 45.

Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a bit će objavljen i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH.

Samostalni članovi zakona o izmjenama

Samostalni član Zakona o dopuni Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", broj 35/09)

Stupanje na snagu i objavljivanjeČlan 2.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a bit će objavljen i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", broj 32/10)

Član 6.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a objavljuje se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH.

Samostalni član Zakona o izmjeni Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", broj 51/15)

Član 2.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Samostalni član Zakona o izmjeni Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", broj 25/16)

Član 2.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Povezani propisi i sudska praksa

Računi i izvodi iz poslovnih knjiga javnih RTV servisa o potraživanjima RTV takse predstavljaju vjerodostojnu ispravu u smislu Zakona o izvršnom postupku (član 25), a pravo na odgovor dostupno je kada su narušena prava pojedinaca, uključujući ona iz Zakona o kleveti (član 37). Ovdje su okupljeni propisi i stranice sa sajta koji se najčešće koriste uz ovaj tekst.

Program, oglašavanje i zaštita prava

RTV taksa i izvršenje

Izvori

Zakon o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine, Službeni glasnik BiH, br. 78/2005, sa dopunom objavljenom u br. 35/2009, izmjenama i dopunama objavljenim u br. 32/2010 i izmjenama objavljenim u br. 51/2015 i 25/2016. Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH (član 45). Tekst na ovoj stranici je prečišćeni pregled u koji su unesene te izmjene i dopune.

Tekst na ovoj stranici je bosanska jezička verzija zakona iz PDF dokumenta na ovom sajtu (neslužbeni prečišćeni tekst sa izmjenama i dopunama iz brojeva 35/2009, 32/2010, 51/2015 i 25/2016). Upoređen je član po član sa prečišćenim tekstom sa besplatnog izvora pravne baze, koji sadrži iste izmjene i dopune (srpska jezička verzija, stanje 30.09.2026): podudaraju se broj i raspored svih 47 članova (sa članovima 17a i 44a), njihovih stavova i tačaka i svi brojevi (rokovi, iznosi, procenti i upućivanja), a razlike su samo u jezičkoj varijanti (npr. "Vijeće ministara" i "Savjet ministara", "emitiranje" i "emitovanje", "šest sedmica" i "šest nedjelja") i u formulacijama koje ne mijenjaju sadržaj odredbi. Kao i PDF dokument, stranica na kraju prenosi odredbe o stupanju na snagu četiri zakona o izmjenama i dopunama, koje tekst pravne baze ne sadrži. Ispravljene su očigledne greške u kucanju i interpunkciji u članovima 3, 12, 14, 36, 41, 43 i 45.

Tekst zakona dostupan je i kao PDF dokument, sa istim izmjenama kao na ovoj stranici.

Tekst na ovoj stranici priredila je Advokatska kancelarija Prnjavorac radi lakšeg pregleda. U slučaju razlike mjerodavan je tekst objavljen u službenom glasilu.

Često postavljana pitanja o Zakonu o Javnom radiotelevizijskom sistemu BiH

Odgovori su sažeti iz teksta zakona objavljenog na ovoj stranici; uz odgovore su navedeni članovi na koje se odnose.

Ko čini Javni radiotelevizijski sistem BiH?

Sistem javnog emitiranja čine Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT) kao Javni RTV servis Bosne i Hercegovine, Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine (RTFBiH), Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) i Korporacija javnih RTV servisa BiH (član 3). Rad sistema koordinira Odbor Sistema, koji čine po četiri člana upravnog odbora svakog javnog RTV servisa (članovi 7 i 8).

Ko je dužan plaćati RTV taksu?

Svako domaćinstvo i pravno lice na teritoriji Bosne i Hercegovine koje posjeduje radio ili televizijski prijemnik dužno je plaćati mjesečnu RTV taksu (član 17). Smatra se da jedno lice u svakom domaćinstvu i svako registrirano pravno lice u Bosni i Hercegovini imaju radio ili televizijski prijemnik (član 19).

Plaća li domaćinstvo RTV taksu za svaki televizor?

Ne. Domaćinstvo plaća RTV taksu za samo jedan prijemnik bez obzira na njihov ukupan broj, a kao obaveznik plaćanja može biti evidentiran samo jedan član domaćinstva. Pravno lice plaća taksu za svaki prijemnik, osim javnih zdravstvenih i obrazovnih institucija, institucija za socijalnu pomoć, radiotelevizijskih stanica i pravnih lica koja proizvode, servisiraju, instaliraju, prodaju ili iznajmljuju prijemnike, koji plaćaju jednu taksu po instituciji, prodavnici, odnosno poslovnici ili ispostavi (član 20).

Ko je oslobođen plaćanja RTV takse?

Oslobođeni su vlasnici prijemnika koji su trajno izgubili vid ili sluh i žive sami u domaćinstvu ili sa starateljem. Pravo na oslobađanje ostvaruje se na osnovu potvrde ustanove nadležne za poslove penzionog i invalidskog osiguranja (član 17a).

Kako osporiti pretpostavku da domaćinstvo ima prijemnik?

Pismenom izjavom nosioca domaćinstva, odnosno lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica, koja se dostavlja javnim RTV servisima. Izjava podrazumijeva pristanak da ovlašteni predstavnik javnih servisa neposredno provjeri tačnost navoda, a ako se kontrola ne dozvoli, izjava ne proizvodi pravno djelovanje (član 19). Fizičkom licu koje da lažnu izjavu izriče se novčana kazna od 100 do 300 KM (član 43).

U kojem roku se prijavljuje nabavka prijemnika?

U roku od 30 dana, ako se nabavkom radio ili televizijskog prijemnika stvara obaveza plaćanja RTV takse, a pretplatnik je dužan prijaviti i promjenu adrese stanovanja, odnosno sjedišta pravnog lica. Obaveza plaćanja nastaje od prvog dana narednog mjeseca od dana nabavke prijemnika (član 21). Za propuštanje prijave fizičkom licu izriče se novčana kazna od 100 do 300 KM, a stav (2) istog člana za isti prekršaj propisuje i novčanu kaznu od 1.000 do 3.000 KM, uz kaznu od 200 do 500 KM za odgovorno lice u pravnom licu (član 43).

Ko određuje visinu RTV takse?

O iznosu RTV takse odlučuje Parlamentarna skupština BiH u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga Regulatorne agencije, a visina takse iz prethodne godine važi do stupanja na snagu nove odluke. Regulatorna agencija ne razmatra iznos takse više od jedanput svakih pet godina, osim ako ga Odbor Sistema ne dovede u pitanje, a visina takse usklađuje se svake godine sa službenom stopom inflacije u Bosni i Hercegovini (član 22).

Kako se raspoređuje novac od RTV takse?

RTV taksa i ukupni netoprihod od prodaje marketinškog oglašavanja uplaćuju se na jedinstveni račun, a raspodjela javnim RTV servisima vrši se odmah. BHRT pripada 50%, a RTFBiH i RTRS po 25% netoprihoda od marketinškog oglašavanja i ukupnog iznosa RTV takse naplaćene na teritoriji Bosne i Hercegovine, bez obzira na način prikupljanja (član 23).

Ko naplaćuje RTV taksu?

Način naplate određuje Odbor Sistema, a naplatu mogu vršiti javni RTV servisi putem vlastitih službi ili je na ugovornoj osnovi povjeriti drugim pravnim licima. BHRT naplaćuje taksu na području Brčko Distrikta BiH, RTFBiH na području Federacije Bosne i Hercegovine, a RTRS na području Republike Srpske (član 18). Naplata preko telekom operatera bila je propisana prijelaznom odredbom zaključno do 30.6.2016. godine (član 42).

Šta ako se RTV taksa ne plati?

Računi ili izvodi iz poslovnih knjiga javnih RTV servisa u odnosu na potraživanja RTV takse predstavljaju vjerodostojnu ispravu u smislu Zakona o izvršnom postupku, pa javni RTV servis na osnovu njih može predložiti izvršenje (član 25). Osim toga, fizičkom licu koje ne plati taksu izriče se u prekršajnom postupku novčana kazna od 100 do 300 KM, a pravnom licu od 1.000 do 3.000 KM (član 43).

Kako ostvariti pravo na odgovor?

Lice čijim je pravnim interesima nanesena šteta ili čiji su čast i ugled povrijeđeni emitiranim navodima podnosi odgovarajućem javnom RTV servisu pisani i potpisani odgovor, sveden na činjenice, u roku od 15 dana od dana emitiranja; odgovor na dnevnoinformativni program emitira se besplatno najkasnije u roku od tri dana od prijema. Ako servis ne objavi odgovor ili to ne učini na odgovarajući način, u roku od osam dana od isteka roka za objavljivanje podnosi se prigovor upravnom odboru, a ko nije zadovoljan njegovom odlukom može tražiti sudsku zaštitu u parničnom postupku u roku od 15 dana od prijema pismene odluke, odnosno 30 dana od izjavljivanja prigovora ako odluka nije donesena ili dostavljena (član 37). Isti postupak primjenjuje se i na zahtjev za ispravak pogrešno navedenih činjenica (član 38).

Koliko dugo se čuvaju snimci emisija?

Snimci svih emisija čuvaju se najmanje šest sedmica od dana emitiranja. Ako Regulatorna agencija zatraži snimak ili se pokrene sudski ili drugi spor, javni RTV servisi dužni su čuvati snimke za traženi period, odnosno do donošenja konačne odluke (član 39).