Zakon o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine

I. POGLAVLJE - OSNOVNE ODREDBE (čl. 1-5)

Osnovne odredbe: predmet zakona, pojam državnog službenika, proporcionalna zastupljenost, zapošljavanje putem javnog konkursa, zakonski principi i izuzeće u primjeni.

Predmet ZakonaČlan 1.

1. Ovim zakonom uređuje se radno-pravni status državnih službenika u organima državne uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), (u daljem tekstu: organ državne službe).

2. Državni službenik je lice postavljeno rješenjem na radno mjesto u organ državne službe u skladu sa zakonom.

Proporcionalna zastupljenostČlan 2.

1. U organima državne službe Federacije, Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima i građani Bosne i Hercegovine bit će proporcionalno zastupljeni.

2. Kao ustavni princip takva proporcionalna zastupljenost bazirat će se na popisu stanovništva iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede.

3. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) i vlade kantona nadziru zastupljenost državnih službenika u organima državne službe iz stava 1. ovog člana.

Zapošljavanje i unapređenjeČlan 3.

1. Zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika temelji se na javnom konkursu i profesionalnoj sposobnosti.

2. Zapošljavanje u organima državne službe vrši se samo na osnovu javnog konkursa i ispunjavanja uvjeta i kriterija propisanih ovim zakonom i posebnim zakonom, te u skladu s kriterijima propisanim podzakonskim propisom donesenim na osnovu ovog zakona.

Zakonski principiČlan 4.

Državna služba osigurava poštivanje i primjenu sljedećih principa:

a) zakonitost;

b) transparentnost i javnost;

c) odgovornost;

d) učinkovitost i ekonomičnost;

e) profesionalna nepristrasnost;

f) politička nezavisnost.

Izuzeće u primjeniČlan 5.

1. Članovi Parlamenta Federacije, predsjednik i potpredsjednici Federacije, članovi Vlade Federacije, sudije Ustavnog suda Federacije, sudije Vrhovnog suda Federacije i federalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima.

2. Članovi kantonalne vlade, članovi skupština kantona, sudije kantonalnih sudova i kantonalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima.

3. Članovi općinskih vijeća, općinski načelnik svake općine i sudije općinskih sudova nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima.

4. Članovi gradskih vijeća i gradonačelnici nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima.

5. Lica zaposlena kao savjetnici nosioca funkcija iz ovog člana nisu državni službenici.

6. Ovaj zakon se ne primjenjuje na revizore zaposlene u Uredu za reviziju Federacije Bosne i Hercegovine, pripadnike policije i oružanih snaga.

II. POGLAVLJE - RADNA MJESTA U DRŽAVNOJ SLUŽBI (čl. 6-16)

Radna mjesta u državnoj službi: rukovodeći i ostali državni službenici i poslovi i odgovornost svakog radnog mjesta.

Radna mjesta u državnoj službiČlan 6.

1. Državni službenik se postavlja na jedno od sljedećih radnih mjesta:

a) Rukovodeći državni službenici:

1. rukovodilac samostalne uprave i samostalne ustanove;

2. sekretar organa državne službe;

3. rukovodilac uprave i ustanove koje se nalaze u sastavu ministarstva;

4. pomoćnik rukovodioca organa državne službe;

5. glavni inspektori.

b) Ostali državni službenici:

1) šef unutrašnje organizacione jedinice;

2) inspektori;

3) stručni savjetnik;

4) viši stručni saradnik;

5) stručni saradnik.

2. Vlada Federacije propisuje vrstu i složenost poslova koji se vrše u okviru radnih mjesta državnih službenika iz stava 1. ovog člana.

3. Kategorije u okviru radnih mjesta državnih službenika utvrđuju se pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe u skladu s ovim zakonom i podzakonskim propisima donesenim na osnovu ovog zakona.

Rukovodilac samostalne uprave i samostalne ustanoveČlan 7.

1. Rukovodilac samostalne uprave i samostalne ustanove rukovodi upravom odnosno ustanovom i odgovoran je za obavljanje svih poslova iz nadležnosti uprave odnosno ustanove.

2. Rukovodilac za svoj rad i upravljanje odgovara Vladi Federacije.

Sekretar organa državne službeČlan 8.

1. Sekretar organa državne službe obavlja poslove od značaja za unutrašnju organizaciju i rad organa državne službe, koordinira radom odjela i sektora, sarađuje između organa i drugih tijela državne službe i preduzeća, realizira program rada organa državne službe i odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala koji su mu povjereni i obavlja i druge poslove koje mu odredi rukovodilac organa državne službe.

2. Sekretar organa državne službe za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodiocu organa državne službe.

Rukovodilac uprave i ustanove koje se nalaze u sastavu ministarstvaČlan 9.

1. Rukovodilac uprave i ustanove koje se nalaze u sastavu ministarstva rukovodi upravom odnosno ustanovom u skladu sa zakonom.

2. Rukovodilac za svoj rad i upravljanje odgovara ministru i Vladi Federacije.

Pomoćnik rukovodioca organa državne službeČlan 10.

1. Pomoćnik rukovodioca organa državne službe obavlja poslove rukovodnog karaktera unutar osnovne organizacione jedinice i odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj organizacionoj jedinici.

2. Pomoćnik rukovodioca organa državne službe za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodiocu organa državne službe.

Glavni federalni i glavni kantonalni inspektoriČlan 11.

1. Glavni federalni inspektori rukovode poslovima koji se odnose na inspekciju nad provođenjem federalnih zakona, drugih propisa i općih akata koji spadaju u njihovu nadležnost.

2. Prilikom obavljanja inspekcije glavni federalni inspektori ostvaruju saradnju sa nadležnim kantonalnim odnosno gradskim i općinskim inspektorima koja se odnosi na pitanja od zajedničkog interesa za vršenje inspekcije i pružaju im potrebnu stručnu pomoć.

Šef unutrašnje organizacione jediniceČlan 12.

1. Šef unutrašnje organizacione jedinice rukovodi jedinicom i obavlja složenije poslove i odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih unutrašnjoj organizacionoj jedinici.

2. Šef unutrašnje organizacione jedinice za svoj rad i upravljanje odgovara pomoćniku, odnosno sekretaru organa državne službe ukoliko u datom organu državne službe nema pomoćnika rukovodioca organa državne službe.

InspektoriČlan 13.

Inspektori obavljaju poslove koji se odnose na inspekcijski nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa donesenih na osnovu zakona i radom organa državne službe, u skladu sa zakonom.

Stručni savjetnikČlan 14.

1. Stručni savjetnik je državni službenik čija dužnost podrazumijeva odgovornost, visok stepen stručnosti i nezavisnosti u određenim oblastima rada u okviru organizacione jedinice.

2. Stručni savjetnik podnosi izvještaj o svom radu pomoćniku rukovodioca organa državne službe, odnosno rukovodiocu organizacione jedinice.

Viši stručni saradnikČlan 15.

1. Viši stručni saradnik obavlja odgovorne poslove u određenoj organizacionoj jedinici.

2. Viši stručni saradnik podnosi izvještaj o svom radu rukovodiocu organizacione jedinice.

Stručni saradnikČlan 16.

Stručni saradnik je državni službenik specijaliziran za obavljanje određene oblasti rada.

III. POGLAVLJE - DUŽNOSTI I PRAVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA (čl. 17-21)

Dužnosti i prava državnih službenika: postupanje po nezakonitoj naredbi, nepristrasnost, nespojivosti, položaj savjetnika i odlučivanje o pravima rješenjem uz pravo žalbe.

Dužnosti državnog službenikaČlan 17.

1. Državni službenik izvršava zadatke predviđene opisom radnog mjesta i primjenjuje i osigurava poštivanje ustavno-pravnog poretka i zakona u državi Bosni i Hercegovini i Federaciji.

2. Ukoliko državni službenik primi naredbu za koju se pretpostavlja da je nezakonita, postupa na sljedeći način:

a) skreće pažnju izdavaocu naredbe na njenu nezakonitost;

b) ako izdavaoc naredbe ponovi naredbu, državni službenik zatražit će pisanu potvrdu u kojoj se navodi identitet izdavaoca naredbe i precizan sadržaj naredbe;

c) ako je naredba potvrđena, državni službenik izvještava o naredbi neposredno nadređenog izdavaoca naredbe i prinuđen je da je izvrši, osim ako naredba ne predstavlja krivično djelo. U tom slučaju državni službenik odbija da je izvrši i prijavljuje slučaj nadležnom tužilaštvu.

3. Državni službenik je nepristran, te naročito:

a) izbjegava djelatnosti ili propuste u vršenju svoje profesionalne dužnosti koje krše ili su nespojive sa dužnostima utvrđenim ovim zakonom i suzdržava se naročito od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja i ne zloupotrebljava vjerska uvjerenja;

b) ne traži i ne prihvaća za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, beneficiju, naknadu u novcu, uslugama i slično osim onih dozvoljenih ovim zakonom.

4. Državni službenik se u vršenju svojih dužnosti rukovodi općim interesom, te naročito:

a) služi i pomaže javnosti;

b) pruža javnosti, zainteresiranim stranama i javnim organima informacije zatražene u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama.

5. Državni službenik ne smije zauzimati nekretninu u vlasništvu izbjeglice ili prognanika niti zauzimati stan za koji je izbjeglica ili prognanik podnio zahtjev za povrat stanarskog prava, niti zauzimati stan koji bi trebao biti pod upravom općinskog organa uprave zaduženog za stambena pitanja i koji bi trebao biti korišten u svrhu alternativnog smještaja.

6. Državni službenik ispunjava i druge dužnosti utvrđene ovim zakonom.

7. Državni službenik u vršenju svojih zadataka naročito se rukovodi principima utvrđenim u Etičkom kodeksu za državne službenike koji donosi Agencija za državnu službu (u daljem tekstu: Agencija). Kodeks se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH".

Prava državnog službenikaČlan 18.

1. Državni službenik ima pravo:

a) na stalni radni odnos do sticanja uvjeta za penziju, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno;

b) na odsustvo utvrđeno zakonom, kao i na nastavak rada na istom ili sličnom radnom mjestu po isteku odsustva;

c) da bude nagrađen na osnovu zadataka i rezultata rada kako je utvrđeno u V. poglavlju ovog zakona;

d) na plaću i naknadu na način utvrđen u V. poglavlju ovog zakona;

e) na potporu i pomoć u stručnom obrazovanju i profesionalnom usavršavanju u cilju napredovanja u karijeri putem obuke i na druge načine;

f) na zaštitu svog fizičkog i moralnog integriteta od države tokom obavljanja službenih dužnosti;

g) da se nadređeni državni službenik prema njemu odnosi poštujući njegovo ljudsko dostojanstvo;

h) da osnuje ili se učlani u sindikat ili profesionalno udruženje u skladu sa zakonom;

i) da štrajkuje, u skladu sa zakonom.

2. Državni službenik ima pravo na: pošten i pravedan tretman u svim aspektima kadrovske politike, bez obzira na nacionalnost, socijalno porijeklo, entitetsko državljanstvo, prebivalište, religiju, politička i druga uvjerenja, spol, rasu, rođenje, bračni status, starosnu dob, imovinsko stanje, hendikepiranost ili drugi status.

Nespojivosti sa dužnostima državnog službenikaČlan 19.

1. Državni službenik ne smije obavljati dužnost, djelatnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim službenim dužnostima, a naročito:

a) državni službenik ne smije obavljati dodatnu djelatnost za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada je to odobrio rukovodilac organa državne službe. Vlada Federacije donosi podzakonski akt kojim se propisuju slučajevi u kojima se može dati ovakvo odobrenje;

b) državni službenik koji je razriješen dužnosti u roku od dvije godine od dana razrješenja s dužnosti ne može se zaposliti kod poslodavca kojem je bio redovni pretpostavljeni, odnosno ne može se zaposliti u firmi nad čijim radom je provodio redovit nadzor. On također ne smije primati bilo kakvu naknadu od tog poslodavca ili firme u roku od dvije godine od dana razrješenja s dužnosti;

c) s izuzetkom rukovodećih državnih službenika, smatrat će se da je državni službenik na odsustvu iz državne službe od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za javnu funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, ili od trenutka kada je imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji i u Bosni i Hercegovini. U tom slučaju rukovodeći državni službenik podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi;

d) državni službenik iz stava 1. tačke c) ovog člana, s izuzetkom rukovodećih državnih službenika, može se vratiti na isto ili slično radno mjesto u istom ili drugom organu državne službe najkasnije u roku od mjesec dana od nastupanja sljedećih slučajeva: neuspjeha na izborima, završetka mandata i prestanka funkcije u zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji i u Bosni i Hercegovini;

e) državni službenik ne može biti član upravnih i drugih odbora političkih stranaka i ne smije slijediti upute političkih stranaka.

2. U skladu sa ovim zakonom, prilikom postavljenja na radno mjesto državnog službenika, državni službenik predočit će sve informacije o imovini na raspolaganju državnog službenika.

3. Svi podaci iz stava 2. ovog člana čuvaju se u evidenciji Registra državne službe u skladu s propisima o zaštiti podataka koji su na snazi u Federaciji.

Prava i obaveze savjetnikaČlan 20.

1. Savjetniku iz stava 5. člana 5. ovog zakona ne garantuje se sigurnost uživanja položaja:

a) savjetnik može biti razriješen dužnosti u bilo koje vrijeme od nosioca funkcije iz člana 5. ovog zakona koji ga je imenovao na radno mjesto savjetnika;

b) mandat savjetnika ne može biti duži od mandata nosioca funkcije čiji je savjetnik;

c) imenovanje na mjesto savjetnika se ne može preinačiti u položaj državnog službenika sa sigurnošću uživanja položaja.

2. Ukoliko državni službenik, s izuzetkom rukovodećih državnih službenika, bude imenovan na položaj savjetnika smatrat će se da je na odsustvu od trenutka kada je imenovan.

3. U slučaju iz stava 2. ovog člana rukovodeći državni službenik podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi.

4. Državni službenik iz stava 2. ovog člana, s izuzetkom rukovodećih državnih službenika, može se vratiti na isto ili slično radno mjesto najkasnije u roku od mjesec dana od kada prestaje njegovo imenovanje, ako postoji slobodno radno mjesto.

5. Savjetnik daje ostavku od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za izborni položaj ili od trenutka kada je imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji i u Bosni i Hercegovini.

6. Vlada Federacije donosi podzakonski propis kojim se određuju specifični slučajevi nespojivosti s radnim mjestom savjetnika.

Odlučivanje o pravima i dužnostima državnih službenikaČlan 21.

1. O pravima i dužnostima državnih službenika iz radnog odnosa, na osnovu ovog zakona i podzakonskih propisa, odlučuje rukovodilac organa državne službe osim kada je ovim zakonom i podzakonskim propisima utvrđeno da odlučuje drugi organ (Agencija i Odbor za žalbe).

2. O pravima i dužnostima iz stava 1. ovog člana donosi se rješenje.

3. Za donošenje i dostavljanje rješenja državnom službeniku primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku.

4. Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana državni službenik ima pravo u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe (u daljem tekstu: Odbor za žalbe) radi preispitivanja pravilnosti donesenog rješenja.

IV. POGLAVLJE - UPRAŽNJENA RADNA MJESTA, PREMJEŠTAJ, ZAPOŠLJAVANJE, OCJENA RADA I UNAPREĐENJE (čl. 22-37a)

Upražnjena radna mjesta, premještaj, zapošljavanje, ocjena rada i unapređenje: interni premještaj, preuzimanje, lista prekobrojnih, javni konkurs, opći uvjeti, komisije za izbor, postavljenje, probni rad, ocjena rada, unapređenje, prekobrojnost, pripravnici i radni odnos na određeno vrijeme.

Popuna upražnjenog radnog mjestaČlan 22.

Popuna upražnjenog radnog mjesta državnog službenika u organu državne službe vrši se na način predviđen u čl. od 22a. do 24. i članu 35. ovog Zakona za koji se odluči rukovodilac organa državne službe.

Interni premještaj državnog službenikaČlan 22a.

1. Ukoliko u organu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto državnog službenika u tom slučaju rukovodilac organa državne službe prvo razmatra da li može na to radno mjesto premjestiti državnog službenika koji se nalazi na sličnom radnom mjestu u istom organu državne službe. Premještaj može biti dobrovoljan, uz saglasnost državnog službenika koji se premješta, a izuzetno i nametnut, ako postoje objektivno utvrđene i neodložne potrebe službe. Nametnuti premještaj može biti i zamjena službenika sa jednog na drugo radno mjesto. Rješenje o premještaju donosi rukovodilac organa državne službe. Primjerak rješenja dostavlja se Agenciji.

2. Kod odlučivanja o premještaju u obzir se uzimaju ocjene rezultata rada koje je ostvario državni službenik koji se premješta, kao i njegova ukupna stručna sposobnost za obavljanje poslova na radnom mjestu na koje se premješta.

3. Ukoliko premještaj podrazumijeva i promjenu prebivališta državni službenik ima pravo na odgovarajuću naknadu, što se utvrđuje pravilnikom iz stava 2. član 46. ovog Zakona.

Sporazumno preuzimanje dužnosti državnog službenika iz drugog organa državne službeČlan 22b.

Organ državne službe može sporazumno sa drugim organom državne službe istog nivoa vlasti i uz saglasnost ili pisani zahtjev državnog službenika preuzeti državnog službenika sa iste ili slične pozicije, a kod rukovodećih državnih službenika iz člana 6. stav 1. tačka a) ovog Zakona može preuzimati samo one rukovodeće državne službenike iz tač. 2., 4. i 5. koji se nalaze na poziciji radnog mjesta koja je istovjetna poziciji radnog mjesta na koje se vrši preuzimanje. Preuzimanje se vrši pisanim sporazumom organa državne službe od čega se primjerak sporazuma i rješenje o postavljenju dostavljaju Agenciji.

Član 22c.

Posebni uvjeti za prijem savjetnika u radni odnos kao i uvjeti koje moraju ispunjavati savjetnici koji već vrše tu funkciju moraju biti identični uvjetima za prijem državnog službenika - pomoćnika rukovodioca organa državne službe.

Popuna upražnjenih radnih mjesta sa liste prekobrojnihČlan 23.

1. Kada rukovodilac organa državne službe odluči da popunu upražnjenog radnog mjesta državnog službenika ne vrši na način predviđen čl. 22a. i 22b. ovog Zakona, odnosno ako se popuna ne izvrši na taj način, u tom slučaju rukovodilac tog organa podnosi zahtjev Agenciji za popunu tog radnog mjesta.

2. Agencija prvo pokušava popuniti to radno mjesto državnim službenicima koji se nalaze na listi prekobrojnih državnih službenika koju vodi Agencija za sve organe državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine. Popuna se vrši prema kriterijima i pravilima za izbor državnih službenika koje podzakonskim aktima utvrđuje Agencija.

Javno oglašavanjeČlan 24.

1. Ukoliko se upražnjeno radno mjesto u organu državne službe ne bude moglo popuniti na način predviđen u članu 23. ovog Zakona, u tom slučaju to radno mjesto Agencija popunjava oglašavanjem javnog konkursa koji se provodi prema odredbama ovog člana i čl. od 25. do 32. ovog Zakona.

2. Zabranjena je diskriminacija na osnovu spola u postupku zapošljavanja i unapređenja državnog službenika u smislu člana 3. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 16/03).

3. Javni konkurs objavljuje se najmanje 15 dana prije krajnjeg roka za prijave u "Službenim novinama Federacije BiH" i u najmanje dva dnevna lista koja se distribuiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i na službenoj internet stranici Agencije.

4. Javni konkurs sadrži:

a) naziv i opis upražnjenog radnog mjesta,

b) opće uvjete iz člana 25. ovog Zakona,

c) posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji,

d) spisak potrebnih dokumenata, rok i mjesto njihovog podnošenja.

5. Troškove objavljivanja javnog konkursa snosi organ državne službe za čije se potrebe provodi taj konkurs.

Opći uvjeti za postavljenje državnog službenikaČlan 25.

1. Da bi bilo postavljeno na radno mjesto državnog službenika lice mora ispunjavati sljedeće opće uvjete:

a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;

b) da je starije od 18 godina;

c) da ima univerzitetsku diplomu ili druge obrazovne ili akademske kvalifikacije najmanje VII stepena stručne spreme odnosno visoko obrazovanje prvog, drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, što se utvrđuje propisom kojim se uređuju poslovi osnovnih djelatnosti i pomoćno tehnički poslovi i uvjet za njihovo obavljanje u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine;

d) da je zdravstveno sposobno za vršenje određenih poslova predviđenih za to radno mjesto;

e) da u posljednje tri godine od dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta lice nije otpušteno iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini;

f) da nije obuhvaćeno odredbom člana IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine.

2. Izuzetno od uvjeta utvrđenih u stavu 1. ovog člana, lica sa završenom višom stručnom spremom (VI stepen) koje su ranije postavljene kao državni službenici na radna mjesta u državnoj službi mogu ostati na tom radnom mjestu u periodu ne dužem od tri godine od stupanja na snagu ovog zakona.

NediskriminacijaČlan 26.

Prilikom provođenja javnog konkursa Agencija osigurava da će se kod izbora državnog službenika postupati u skladu s članom 18. stav 2. ovog zakona.

Komisije za izborČlan 27.

1. Agencija imenuje posebne komisije za izbor koje su nepristrane u provođenju javnog konkursa.

2. Komisiju za izbor sačinjava najmanje tri člana od kojih su dva člana državni službenici iz organa državne službe od kojih je jedan član predstavnik sindikata na koji se javni konkurs odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom javnog konkursa, dok se ostali članovi imenuju sa liste eksperata koju utvrdi Agencija.

3. Komisije za izbor biraju predsjedavajućeg među svojim članovima i usvajaju poslovnik o svom radu većinom glasova svih članova.

4. Članovima komisije za izbor za rad u komisiji pripada naknada čija se visina utvrđuje rješenjem o imenovanju komisije prema kriterijima koji utvrdi Agencija, a isplata se vrši iz sredstava organa državne službe za čije je potrebe imenovana ta komisija.

Ostavka i izuzeće članova komisija za izborČlan 28.

1. Ukoliko postoji sukob interesa koji se odnosi na člana komisije za izbor taj član daje ostavku na članstvo u komisiji.

2. Svaki prijavljeni kandidat može tražiti i dobiti od Agencije imena članova komisije za izbor.

3. Svaki prijavljeni kandidat može od Odbora za žalbe zatražiti izuzeće bilo kojeg člana komisije za izbor na osnovu:

a) sukoba interesa iz člana 19. ovog zakona;

b) očiglednog rizika od predrasuda i pristrasnosti;

c) nedostatka neophodnog stručnog znanja.

4. Proces zapošljavanja neće se obustaviti tokom ispitivanja navoda za izuzeće člana komisije za izbor. U slučaju da Odbor za žalbe ili nadležni sud to zatraže, cjelokupni proces prijema kandidata bit će proglašen nevažećim. U tom slučaju Agencija ponovo organizira postupak javnog konkursa, u skladu sa ovim zakonom.

Javni konkursČlan 29.

1. Agencija utvrđuje karakter i sadržaj javnog konkursa.

2. Javni konkurs sadrži:

a) ispit općeg znanja;

b) stručni ispit.

3. Vlada Federacije, na prijedlog Agencije, podzakonskim aktom utvrđuje uvjete, način i program polaganja ispita iz stava 2. ovog člana.

4. Kandidati koji su položili stručni upravni ispit ili pravosudni ispit izuzeti su od polaganja ispita općeg znanja iz stava 2. tačka a) ovog člana.

Izborni procesČlan 30.

1. Komisija za izbor provjerava i bira kandidate na osnovu profesionalnih sposobnosti procijenjenih putem javnog konkursa koje su identične za sve kandidate koji se prijavljuju za isto radno mjesto. Izbor kandidata komisija vrši u roku od 30 dana nakon isteka krajnjeg roka za prijave na javni konkurs.

2. Agencija donosi podzakonske akte kojima određuje sistem dodjele bodova za svakog kandidata u skladu sa čl. 25., 29. i 70. ovog zakona.

3. Agencija objavljuje rezultate javnog konkursa na oglasnoj ploči i pisano informira sve kandidate o rezultatima koje su postigli, u skladu sa ovim zakonom.

Postavljenje državnog službenikaČlan 31.

1. Državnog službenika postavlja rukovodilac organa državne službe, uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije s liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs.

2. (brisano)

3. Rezervna lista uspješnih kandidata čuva se do isteka probnog rada postavljenog državnog službenika.

4. Postavljenje državnog službenika vrši se rješenjem koje se objavljuje na oglasnoj ploči organa državne službe i dostavlja državnom službeniku. Prije preuzimanja dužnosti postavljeni državni službenik prima pisani opis svog radnog mjesta i opis uvjeta službe.

5. Rješenje o postavljenju sadrži:

a) ime i prezime državnog službenika;

b) naziv organa državne službe u koji je državni službenik postavljen;

c) naziv radnog mjesta i platni razred.

6. Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem zakletve vjernosti pred rukovodiocem organa državne službe. Tekst zakletve utvrđuje Agencija. Potpisani tekst zakletve sastavni je dio personalnog dosjea državnog službenika.

Probni periodČlan 32.

1. Kada se radi o prvom zapošljavanju u organu državne službe državni službenik prolazi period probnog rada. Period probnog rada državnog službenika obuhvata period uvođenja u posao i period obavljanja dužnosti i ukupno traje šest mjeseci, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.

2. Neposredno nadređeni državni službenik određuje se kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda. Ocjenjivanje probnog rada rukovodećih službenika vrši rukovodilac organa državne službe.

3. Ukoliko je ocjena rada:

a) zadovoljavajuća, rukovodilac organa državne službe potvrđuje postavljenje državnog službenika na radno mjesto;

b) nezadovoljavajuća, rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti državnog službenika koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otpuštanja. U skladu sa članom 70. ovog zakona, razriješeni državni službenik ima pravo podnijeti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja odluke.

4. Suprotno stavu 3. tačka b) ovog člana državnom službeniku može se produžiti probni rad do šest mjeseci trajanja u skladu sa utvrđenim zahtjevom koji se podnosi rukovodiocu organa državne službe.

5. Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti, u skladu sa stavom 3. tačka b) ovog člana, sljedeći uspješni kandidat s rezervne liste iz člana 31. stav 3. ovog zakona postavlja se na upražnjeno radno mjesto državnog službenika.

6. Probnom radu ne podliježu pripravnici iz člana 37. ovog zakona.

Ocjena radaČlan 33.

1. Ocjena rada državnog službenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog vršenja dužnosti utvrđenih radnim mjestom za vrijeme trajanja službe. Državni službenik ravnopravno sarađuje tokom datog perioda sa njemu neposredno nadređenim državnim službenikom.

2. Ocjenu rada rukovodećih i drugih državnih službenika utvrđuje rukovodilac organa državne službe.

3. Rukovodilac organa državne službe ocjenjuje rad svih državnih službenika, na prijedlog neposredno nadređenog službenika najmanje svakih 12 mjeseci.

4. Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realiziranju poslova predviđenih opisom radnog mjesta i ciljevima koje za dati vremenski period utvrdi neposredno nadređeni službenik.

5. Rezultati ostvareni u obavljanju poslova u toku perioda koji se ocjenjuje označavaju se sljedećim ocjenama: nezadovoljavajuće, zadovoljavajuće, uspješno i izuzetno uspješno, što se bliže određuje propisima koje donosi Agencija.

6. Rezultati ocjene rada uzimaju se u obzir prilikom unapređenja i internih premještaja. Svi državni službenici:

a) imaju nesmetan pristup ocjenama svog rada koje se nalaze u ličnom dosjeu, u skladu sa članom 62. stav 1. ovog zakona;

b) imaju mogućnost da u odgovarajućem vremenskom roku prilože pisane informacije uz ocjenu svoga rada i imaju pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja ocjene o radu.

7. Ukoliko je ocjena rada negativna, državni službenik u cilju poboljšanja situacije, prolazi kroz poseban program koji uz konsultacije sa njim odredi njegov direktno nadređeni državni službenik.

8. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne rukovodilac organa državne službe, po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, razrješava dužnosti državnog službenika. Državni službenik može izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja razrješenja u skladu sa članom 65. ovog zakona.

Napredovanje i unapređenjeČlan 34.

1. Napredovanje državnog službenika na više radno mjesto iz člana 6. stav 1. tačka a) ovog zakona u istom ili u drugom organu državne službe obavlja se isključivo putem javnog konkursa.

2. Unapređenje državnog službenika u višu kategoriju iz člana 6. stav 1. tačka b) ovog zakona zasniva se na pozitivnoj ocjeni rada i o njemu odlučuje rukovodilac organa državne službe.

Unapređenje državnog službenikaČlan 35.

1. Rukovodilac organa državne službe može vršiti unapređenje državnog službenika iz organa kojim rukovodi na neposredno više radno mjesto. Unapređenje se vrši u okviru radnih mjesta iz člana 6. stav 1. tačka b) ovog Zakona, a vrši se onda kada postoji upražnjeno radno mjesto.

2. Unapređenje se vrši putem internog oglasa koji traje najmanje sedam dana od dana objavljivanja a objavljuje se na oglasnoj tabli organa državne službe u kojem se vrši unapređenje. Oglas sadrži naziv radnog mjesta, opis poslova i uvjete za obavljanje poslova utvrđenih u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe.

3. Rukovodilac organa državne službe imenuje komisiju od tri člana koja će predložiti za unapređenje onog državnog službenika koji bude imao najbolje stručne i druge kvalitete koji se zasnivaju na ocjeni rada i pokazanim drugim stručnim i profesionalnim sposobnostima državnih službenika koji se prijave na interni oglas što se procjenjuje putem intervjua. Rješenje o unapređenju donosi rukovodilac organa državne službe. Primjerak rješenja dostavlja se Agenciji.

Eksterni premještaj i raspoređivanjeČlan 35a.

1. Eksterni premještaj i raspoređivanje državnog službenika iz organa državne službe u instituciju Bosne i Hercegovine može se vršiti u slučaju kada je obrazovana nova institucija Bosne i Hercegovine po osnovu prijenosa nadležnosti sa Federacije Bosne i Hercegovine na Bosnu i Hercegovinu ili kada Bosna i Hercegovina, u skladu sa Ustavom, preuzme nadležnosti koje je do tada obavljala Federacija Bosne i Hercegovine.

2. Postupak prijema u radni odnos putem eksternog premještaja iz stava 1. ovog člana može se urediti zakonom Bosne i Hercegovine. Kada se postupkom prijema u radni odnos, provedenim na osnovu zakona Bosne i Hercegovine, ne osigura dovoljan broj kandidata za premještaj iz Federacije Bosne i Hercegovine u instituciju Bosne i Hercegovine, organ državne službe predlaže rukovodiocu institucije Bosne i Hercegovine da organ državne službe rasporedi državnog službenika odnosno službenike u tu instituciju. Ukoliko državni službenik ne prihvati radno mjesto na koje se raspoređuje proglašava se prekobrojnim i ostvaruje prava vezana za taj status propisana zakonom.

3. Državni službenici izabrani za premještaj i raspoređivanje na osnovu ovog člana ne ostvaruju prava vezana za prestanak radnog odnosa propisana zakonom.

PrekobrojnostČlan 36.

1. Prekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica reorganizacije, smanjenja obima poslova organa državne službe ili njegovog ukidanja.

2. Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog organa državne službe.

3. Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim, u skladu sa članom 22. ovog zakona, može se:

a) rasporediti na slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika u drugom organu državne službe;

b) ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće, državnom službeniku se nudi prijevremeno penzionisanje, u skladu sa zakonom (posebnim zakonom);

c) ukoliko je prijevremeno penzionisanje nemoguće, rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti prekobrojnog državnog službenika koji može izjaviti žalbu Odboru za žalbe i zatražiti preispitivanje svog razrješenja, u skladu s ovim zakonom;

d) državni službenik koji je proglašen prekobrojnim, a nije dalje raspoređen, ima pravo na otpremninu u skladu sa članom 45. ovog zakona, te na naknadu za slučaj nezaposlenosti u skladu sa zakonom.

4. Ukoliko se u organu državne službe oglasi upražnjeno slično radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrješenja sa dužnosti, prekobrojni državni službenik ima prednost prilikom ponovnog zaposlenja u organ državne službe.

PripravniciČlan 37.

1. Rukovodilac organa državne službe može zatražiti od Agencije da u državnu službu primi pripravnika koji se zapošljava na osnovu javnog konkursa kojeg objavljuje Agencija.

2. Organ državne službe dužan je da obavijesti pripravnika o sadržaju programa i načinu na koji se nadgleda njegov pripravnički rad.

3. Pripravništvo traje godinu dana nakon čega pripravnik stiče pravo prijave na javni konkurs, u skladu sa članom 29. ovog zakona.

Radni odnos na određeno vrijemeČlan 37a.

1. U slučaju duže odsutnosti državnog službenika sa posla (bolovanje, porodiljsko odsustvo i sl.) može se primiti državni službenik u radni odnos na određeno vrijeme koje traje do povratka odsutnog državnog službenika na posao. Prijem u radni odnos prvo se vrši prema odredbi člana 23. ovog Zakona, a ako takva mogućnost ne postoji u tom slučaju na zahtjev organa državne službe Agencija popunu tog radnog mjesta vrši prema članu 24. ovog Zakona.

2. Radni odnos iz stava 1. ovog člana ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme.

V. (čl. 38-46)

Poglavlje V, na koje zakon upućuje u pogledu nagrađivanja, plaće i naknada, brisano je zajedno sa članovima 38 do 46.

(brisano)

Članovi 38 do 46.

(brisano)

VI. POGLAVLJE - UVJETI RADA (čl. 47-50)

Uvjeti rada: primjena Zakona o radu i kolektivnih ugovora, godišnji odmor i plaćeno odsustvo, neplaćeno odsustvo, skraćeno radno vrijeme i stručno usavršavanje.

Propisi o radu i socijalnom osiguranjuČlan 47.

Na državnog službenika primjenjuju se Zakon o radu, ostali zakoni i kolektivni ugovori kojima se uređuju prava i obaveze iz radnih odnosa, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.

Odsustvo i godišnji odmorČlan 48.

1. Državni službenici na radnim mjestima iz člana 6. stav 1. tačka b) ovog zakona imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.

2. Državni službenici na radnim mjestima iz člana 6. stav 1. tačka a) ovog zakona imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.

3. Godišnji odmor za državne službenike u trajanju dužem od odmora predviđenog u st. 1. i 2. ovog člana utvrđuje Vlada Federacije podzakonskim aktom.

4. Godišnji odmor po svim osnovama ne može biti duži od 36 radnih dana.

5. Dužina godišnjeg odmora iz st. 1. i 2. ovog člana utvrđuje se od Vlade Federacije i vlade kantona kolektivnim ugovorom u pregovoru sa sindikatom.

Neplaćeno odsustvo i rad sa skraćenim radnim vremenomČlan 49.

Vlada Federacije utvrđuje bliže uvjete u skladu s kojim državni službenik može uzeti neplaćeno odsustvo i kada se može dužnost državnog službenika obavljati sa skraćenim radnim vremenom.

Stručno obrazovanje i usavršavanjeČlan 50.

1. Državni službenici obavezni su da neprestano rade na svom stručnom obrazovanju i usavršavanju.

2. Državni službenik ima pravo i obavezu učestvovati na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti.

3. O učestvovanju državnih službenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti odlučuje rukovodilac organa državne službe vodeći pri tome računa o podjednakom učestvovanju svih državnih službenika.

VII. POGLAVLJE - PRESTANAK RADNOG ODNOSA (čl. 51-54)

Prestanak radnog odnosa: slučajevi prestanka, razrješenje i žalba, otpremnina kod prekobrojnosti i poništenje nepravilnih postavljenja.

Prestanak radnog odnosa državnog službenikaČlan 51.

Državnom službeniku prestaje radni odnos u organu državne službe u sljedećim slučajevima:

a) dobrovoljnim istupanjem iz državne službe;

b) ispunjavanjem zakonskih godina života, odnosno navršenjem 40 godina penzijskog staža;

c) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine;

d) sticanjem državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima;

e) prekobrojnošću;

f) odbijanjem polaganja zakletve vjernosti i/ili potpisivanja teksta zakletve vjernosti;

g) nezadovoljavajući probni period;

h) dvije uzastopno negativne ocjene rada;

i) ako je osuđen za krivično djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada u državnoj službi duže od šest mjeseci;

j) na osnovu izrečene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u državnoj službi.

k) predajom dokumenta ili izjava tokom postupka podnošenja prijava za prijem u državnu službu za koje se kasnije pokaže da su lažni.

Postupak za prestanak radnog odnosaČlan 52.

1. Državnog službenika razrješava rukovodilac organa državne službe prema prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, sa izuzetkom člana 51. stav 1. tačka h) ovog zakona.

2. Državni službenik iz st. 1., 2. i 3. ovog člana može u roku od 15 dana od prijema odluke o razrješenju podnijeti žalbu Odboru za žalbe. Žalba odlaže izvršenje odluke o razrješenju.

NaknadeČlan 53.

Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status, osim u slučajevima iz člana 51. stav 1. tačka e) ovog zakona.

Nepravilna postavljenjaČlan 54.

Odbor za žalbe poništit će upošljavanje i postavljenje državnog službenika koji je postavljen suprotno odredbama ovog zakona i podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog zakona.

VIII. POGLAVLJE - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DRŽAVNOG SLUŽBENIKA (čl. 55-60)

Disciplinska odgovornost: povrede službene dužnosti, disciplinski postupak i mjere, odnos prema krivičnom postupku, preventivna suspenzija i odgovornost za materijalnu štetu.

Disciplinska odgovornostČlan 55.

1. Državni službenik može se smatrati disciplinski odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom nastalih kao rezultat njegove krivice.

2. Povrede službenih dužnosti mogu biti:

a) izvršenje radnji koje predstavljaju krivično djelo protiv službene dužnosti ili drugo krivično djelo, odnosno prekršaj kojim se nanosi šteta ugledu državne službe što čini državnog službenika nepodobnim za rad u državnoj službi;

b) odavanje državne, vojne i službene tajne;

c) zloupotrebe i prekoračenja službenih ovlasti;

d) neizvršavanje ili nesavjesno i nemarno vršenje povjerenih poslova i zadataka;

e) bavljenje djelatnostima kojima se onemogućava ili otežava građanima ili drugim licima da ostvaruju svoja prava u postupcima pred organima državne službe;

f) bavljenje djelatnostima ili radom koji je u suprotnosti sa interesima državne službe;

g) prouzrokovanje veće materijalne štete namjerno ili iz krajnje nepažnje;

h) neopravdan izostanak s posla;

i) kršenje pravila radne discipline u državnoj službi;

j) neblagovremeno i neuredno izvršenje povjerenih poslova i zadataka u državnoj službi;

k) neprimjereno ponašanje prema građanima, saradnicima i drugim licima u vršenju državne službe.

3. Odgovornost za izvršenje krivičnih djela i prekršaja ne isključuje disciplinsku odgovornost državnog službenika, pod uvjetom da takvo djelo istovremeno predstavlja povredu službene dužnosti.

4. Vlada Federacije donosi podzakonske akte kojima će se pobliže urediti povrede službene dužnosti i regulirati pravila disciplinskog postupka.

Disciplinski postupakČlan 56.

1. Radi pokretanja disciplinskog postupka svi državni službenici mogu rukovodiocu organa državne službe podnijeti disciplinsku prijavu koja mora biti obrazložena.

2. Disciplinski postupak protiv državnog službenika pokreće rukovodilac organa državne službe ili lice koje on odredi.

3. Disciplinski postupak protiv državnog službenika vodi disciplinska komisija i izriče disciplinske mjere.

4. Članove disciplinske komisije imenuje Agencija. Komisiju čine tri člana, a rukovodilac organa državne službe ne može biti član komisije.

5. Disciplinska komisija tokom postupka pribavlja mišljenje medijatora državne službe o podnesenoj disciplinskoj prijavi.

6. Agencija izvršava konačna rješenja donesena u disciplinskom postupku.

7. Protiv odluke disciplinske komisije državni službenik ima pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja donesene odluke. Žalba se može izjaviti u roku od 15 dana od dana prijema odluke disciplinske komisije.

Disciplinske mjereČlan 57.

U slučaju da državni službenik učini povredu službene dužnosti iz člana 55. ovog zakona, mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere:

a) javna pisana opomena;

b) suspenzija prava učestvovanja u javnim konkursima za unapređenje u državnoj službi u periodu od najviše dvije godine;

c) kaznena suspenzija sa poslova i plaće tokom perioda od dva dana do 30 dana;

d) vraćanje na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta iz člana 6. ovog zakona;

e) prestanak radnog odnosa u državnoj službi.

Krivični postupakČlan 58.

1. U slučaju da se protiv državnog službenika pokrene krivični postupak na osnovu istih činjenica koje su razmatrane u disciplinskom postupku, svi pokrenuti disciplinski postupci se suspendiraju.

2. Ukoliko se državni službenik koji je okrivljen oslobodi:

a) vraća se na svoje ranije radno mjesto i njegov personalni dosje ne smije sadržavati informacije o krivičnom postupku i/ili preventivnoj suspenziji u vezi s tim postupkom;

b) disciplinske mjere se ne mogu preduzeti na osnovu istih činjenica po kojima je državni službenik oslobođen u krivičnom postupku.

3. Ukoliko se optužba za krivično djelo protiv državnog službenika odbije, disciplinski postupak se može preduzeti na osnovu istih činjenica, u skladu sa članom 55. ovog zakona.

4. Ukoliko se državni službenik protiv kojeg je pokrenut krivični postupak proglasi krivim i osudi, organ državne službe obavezuje se činjenicama koje je utvrdio nadležni sud.

Preventivna suspenzijaČlan 59.

1. Ako se pokrene postupak u skladu sa članom 58. ovog zakona, rukovodilac organa državne službe dužan je državnog službenika odmah da suspendira u slučajevima:

a) ako se protiv državnog službenika pokrene krivični postupak za krivično djelo počinjeno u vršenju službene dužnosti i/ili;

b) ako se državni službenik nalazi u pritvoru.

2. Ako se pokrene postupak u skladu sa članom 58. ovog zakona rukovodilac organa državne službe može suspendirati državnog službenika u slučajevima:

a) ako je protiv državnog službenika pokrenut krivični postupak za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina;

b) ako je državni službenik zatečen u izvršenju krivičnog djela za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina i

c) ako postoje ozbiljni razlozi koji ukazuju na izvršenje krivičnog djela.

3. U slučaju preventivne suspenzije:

a) državni službenik koji je suspendiran prima puni iznos plaće;

b) disciplinski postupak se suspendira sve dok se ne donese pravomoćna presuda nadležnog suda.

Odgovornost za materijalnu štetuČlan 60.

1. Državni službenik dužan je naknaditi materijalnu štetu koju u vršenju državne službe učini namjerno ili krajnjom nepažnjom.

2. Postojanje štete, njenu visinu i okolnosti pod kojima je šteta učinjena, odnosno krivicu državnog službenika za učinjenu štetu utvrđuje komisija koju rješenjem obrazuje rukovodilac organa državne službe. O izvršenju tih poslova komisija sastavlja zapisnik.

3. Na osnovu zapisnika iz stava 2. ovog člana, rukovodilac organa državne službe donosi rješenje o naknadi štete kojim se utvrđuje visina štete, rok i način isplate štete.

4. Protiv rješenja o šteti iz stava 3. ovog člana državni službenik ima pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

5. Štetu koju državni službenik učini građanima ili pravnim licima ili organu državne službe svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u vršenju državne službe, naknađuje organ državne službe čiji je državni službenik učinio štetu, a onda organ državne službe ima pravo regresa isplaćene štete od državnog službenika.

6. Organ državne službe obavezan je naknaditi štetu državnom službeniku koju on pretrpi na službi ili u vezi sa službom, prema općim propisima o odgovornosti za štetu.

7. Ako državni službenik odbije da naknadi štetu utvrđenu u rješenju iz stava 3. ovog člana, u tom slučaju postupak za naknadu štete pokreće se pred nadležnim sudom.

IX. POGLAVLJE - UPRAVLJANJE DRŽAVNOM SLUŽBOM (čl. 61-63)

Upravljanje državnom službom: smjernice kadrovske politike, obaveze rukovodioca organa i medijator državne službe.

Smjernice vođenja kadrovske politikeČlan 61.

Vlada Federacije odnosno vlada kantona, općinsko i gradsko vijeće utvrđuju opće smjernice za vođenje kadrovske politike u organima državne službe i o tome mogu donositi odgovarajuće akte, u skladu s ovim zakonom.

Organi državne službeČlan 62.

1. Rukovodilac organa državne službe zadužen je za provedbu odredaba ovog zakona i osigurava upravljanje osobljem organa državne službe i vodi lične administrativne dosjee za svakog državnog službenika i osigurava da svaki državni službenik koji obavlja dužnosti u organu državne službe ima nesmetan pristup svom administrativnom dosjeu.

2. Rukovodilac organa državne službe u izvršavanju poslova iz stava 1. ovog člana usklađuje svoje aktivnosti i sarađuje sa Agencijom.

Medijator državne službeČlan 63.

1. Medijator državne službe pomaže u provedbi i poštovanju načela utvrđenih u ovom zakonu i u skladu sa odredbama ovog zakona djeluje kao posrednik u svim pitanjima koja se odnose na status državnog službenika, u skladu s ovim zakonom.

2. Svi državni službenici i namještenici organa državne službe, u saradnji sa sindikatom, biraju na mjesto medijatora državne službe jednog državnog službenika. Medijator državne službe ne smije biti rukovodilac organa državne službe u organu u kojem obavlja svoju dužnost.

3. Dva ili više organa državne službe mogu izabrati zajedničkog medijatora državne službe.

4. Izbor medijatora državne službe potvrđuje Agencija.

X. POGLAVLJE - AGENCIJA ZA DRŽAVNU SLUŽBU I ODBOR ZA ŽALBE (čl. 64-65)

Agencija za državnu službu i Odbor državne službe za žalbe: poslovi Agencije, sastav i izbor Odbora, žalbeni postupak i sudsko preispitivanje odluka.

Agencija za državnu službuČlan 64.

1. Vlada Federacije osniva Agenciju za državnu službu Federacije.

2. Agencija vrši sljedeće poslove:

a) utvrđuje jedinstvene kriterije, pravila i postupke selekcije, imenovanja i postavljanja državnih službenika u organima državne službe u Federaciji, u skladu s ovim zakonom;

b) planira i realizira proces zapošljavanja državnih službenika na zahtjev i u skladu sa potražnjom organa državne službe;

c) organizira i realizira stručno obrazovanje i usavršavanje državnih službenika zaposlenih u organima državne službe, kao i razvoj državne službe;

d) organizira edukaciju kandidata za polaganje stručnog ispita za državnu službu koji predstavlja uvjet za rad u organu državne službe;

e) pruža stručnu pomoć organima državne službe u realiziranju njihove kadrovske politike, organizacijskih poboljšanja i razvoja, kao i uspostavljanje i vođenje registra državnih službenika;

f) podnosi godišnji izvještaj o stanju kadrova u organima državne službe u Federaciji i podnosi svoj plan rada za narednu godinu Vladi Federacije na odobravanje;

g) obavlja ostale poslove i zadatke koji su joj ovim zakonom stavljeni u nadležnost.

3. Agencijom rukovodi direktor Agencije kojeg imenuje Vlada Federacije na osnovu javnog konkursa.

4. Direktor Agencije ima status sekretara.

5. Direktor Agencije donosi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije, uz saglasnost Vlade Federacije.

6. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Agencije uredit će se osnivanje detaširanih odjeljenja u kantonima koja će vršiti poslove i zadatke iz nadležnosti Agencije.

7. Vlada Federacije može svojim propisom urediti osnivanje posebne institucije koja će vršiti edukaciju državnih službenika.

Odbor državne službe za žalbeČlan 65.

1. Vlada Federacije osniva Odbor državne službe za žalbe (Odbor za žalbe) koji se sastoji od tri člana.

2. Javni konkurs za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru za žalbe oglašava se u tri visokotiražna dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, najmanje jedan mjesec prije roka za predaju molbi. Konkurs sadrži iste uvjete koji su navedeni u članu 23. stav 3. i članu 25. ovog zakona.

3. Nezavisna komisija za izbor kandidata, koju imenuje Vlada Federacije, bira članove Odbora za žalbe na osnovu njihovog radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti da obavljaju dužnost u Odboru za žalbe. Odredbe člana 27. st. 2. i 3., člana 28. stav 1. i člana 29. stav 2. ovog zakona odnose se i na komisiju za izbor kandidata i na postupak izbora članova Odbora za žalbe.

4. Vlada Federacije imenuje članove Odbora za žalbe na rok od četiri godine sa mogućnošću ponovnog izbora.

5. Član Odbora za žalbe je:

a) nezavisan i nepristran;

b) ne može biti na javnoj funkciji na koju je izabran izravno ili neizravno, odnosno ne može biti imenovan na radno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji i u Bosni i Hercegovini;

c) povlači se sa dužnosti prije isteka mandata samo na inicijativu Vlade Federacije koja je pokrenuta usljed izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih članova Odbora za žalbe.

6. Činom imenovanja članovi Odbora za žalbe ostvaruju prava iz radnog odnosa na osnovu statusa koji odgovara statusu sekretara.

7. Odbor za žalbe, u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim propisima, odlučuje u drugom stepenu o svim žalbama koje se izjave na rješenja rukovodilaca organa državne službe, o žalbama koje se izjave na odluke disciplinske komisije i o žalbama koje se izjave na odluke direktora Agencije i to na zahtjev:

a) državnog službenika na kojeg se sporna odluka, preduzeta ili propuštena radnja odnosi;

b) organa državne službe gdje državni službenik obavlja svoju dužnost;

c) Agencije.

8. Odbor za žalbe:

a) saslušava podnosioca žalbe ukoliko je to primjereno situaciji;

b) poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim;

c) traži i dobiva sve relevantne informacije od nadležnih organa;

d) usvaja poslovnik o svom radu koji se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH".

9. Odluke Odbora za žalbe moraju biti donesene na zakonskim osnovima i pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Odluke Odbora za žalbe su:

a) konačne i podliježu svakom preispitivanju od nadležnog suda. Postupak pred sudom može se pokrenuti u roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke.

b) Dostavit će se podnosiocu u roku od osam dana od dana donošenja.

XI. POGLAVLJE - NAMJEŠTENICI (čl. 66-66a)

Namještenici: uređenje posebnim zakonom, shodna primjena načela ovog zakona i prijava namještenika na konkurs za stručnog saradnika.

NamješteniciČlan 66.

1. Poslovi koje vrše namještenici, kao i kategorije u okviru radnih mjesta namještenika u organima državne službe, kao i kategorije plaća uređuju se posebnim zakonom.

2. Vrsta, obim i stepen složenosti i opis poslova namještenika uređuju se pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji koji donosi rukovodilac organa državne službe, u skladu sa stavom 1. ovog člana.

3. Principi utvrđeni ovim zakonom koji se odnose na postavljenje, unapređenje, prekobrojno osoblje, disciplinsku odgovornost i prestanak radnog odnosa državnih službenika, utvrđen u ovom zakonu, shodno se mogu primjenjivati i na namještenike.

Član 66a.

Namještenik organa državne službe koji je stekao VII stepen stručne spreme ili visoko obrazovanje prvog, drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, a koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u organima državne službe nakon položenog stručnog ispita za namještenika u organima državne službe, može se prijaviti na konkurs za upražnjeno radno mjesto stručnog saradnika u organu državne službe bez obaveze obavljanja pripravničkog staža.

XII. POGLAVLJE - PRIJELAZNE ODREDBE (čl. 67-71)

Prijelazne odredbe: revizija zatečenih državnih službenika, otpremnina i žalba u postupku revizije i povratak lica imenovanih na javnu funkciju.

Postojeći državni službeniciČlan 67.

1. Državni službenici na radnim mjestima iz člana 6. stav 1. ovog Zakona u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona nalaze u radnom odnosu u organima državne službe, podliježu postupku revizije koju provodi Agencija a kojom se utvrđuje da li su zaposleni u skladu sa Zakonom, računajući od 01.07.2003. godine kao danom stupanja na snagu Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno da li ispunjavaju uvjete iz člana 25. ovog Zakona i posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe.

2. Agencija donosi rješenje o prestanku radnog odnosa državnim službenicima iz stava 1. ovog člana za koje utvrdi da su zaposleni suprotno Zakonu iz stava 1. ovog člana, ili koji ne ispunjavaju uvjete iz člana 25. ovog Zakona i posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

3. Izuzetno od stava 2. ovog člana, državnim službenicima koji nemaju položen stručni upravni ispit Agencija ne donosi rješenje o prestanku radnog odnosa po tom osnovu, s tim što su dužni položiti ispit u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Državnim službenicima koji u tom roku ne polože stručni upravni ispit rukovodilac organa državne službe donosi rješenje o prestanku radnog odnosa uz pribavljeno mišljenje Agencije.

4. Za radna mjesta koja ostanu upražnjena na osnovu rješenja iz stava 2. ovog člana Agencija će, u saradnji sa rukovodiocem organa državne službe, raspisati javni konkurs u skladu sa odredbom člana 24. ovog Zakona u roku od 30 dana od dana kada rješenja o prestanku radnog odnosa postanu konačna.

5. Za državne službenike za koje Agencija utvrdi da ne ispunjavaju uvjete iz člana 25. ovog Zakona radni odnos prestaje kada rješenje iz stava 2. ovog člana postane konačno.

6. Za državne službenike za koje Agencija utvrdi da su zaposleni suprotno zakonu iz stava 1. ovog člana radni odnos prestaje kada se okonča javni konkurs raspisan u skladu sa odredbom stava 4. ovog člana, ako ne budu primljeni u službu po tom konkursu.

7. Iskustvo kandidata iz stava 5. ovog člana koji je prethodno bio na radnom mjestu za koje je raspisan javni konkurs prema stavu 3. ovog člana, može biti uzeto u obzir za vrijeme provođenja tog konkursa.

8. Ako državni službenik iz stava 2. član 25. ovog Zakona u propisanom zakonskom roku stekne univerzitetsku diplomu, odnosno VII stepen stručne spreme zadržava status državnog službenika na poslovima na kojima je zatečen.

Član 67a.

Na državne službenike u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine za koje je Agencija izvršila, ili započela reviziju do dana stupanja na snagu ovog Zakona primjenjuju se odredbe o reviziji utvrđene u čl. od 67. do 70. ovog Zakona, kao i odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine objavljene u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 67/05.

NaknadaČlan 68.

1. Službenik u organu državne službe kojem, u smislu člana 67. ovog zakona, prestane radni odnos ima pravo na otpremninu u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u organu državne službe u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem je državni službenik primio konačnu odluku o prestanku radnog odnosa.

2. Otpremnina iz stava 1. ovog člana isplaćuje se državnom službeniku za ukupan radni staž osiguranja, a utvrđuje se tako da se prosječna plaća iz stava 1. ovog člana pomnoži sa koeficijentom i to za:

Radni staž osiguranja Koeficijent

a) do 5 godina 1,33

b) od 5 do 10 godina 2,00

c) od 10 do 20 godina 2,66

d) više od 20 godina 3,00.

Odlučivanje o otpremninamaČlan 69.

1. Rukovodilac organa državne službe dužan je u rješenju o prestanku radnog odnosa, po službenoj dužnosti odlučiti i o pravu na otpremninu službenika u smislu člana 68. ovog zakona.

2. Otpremninu utvrđenu u rješenju iz stava 1. ovog člana isplaćuje organ državne službe u kojem je državni službenik bio zaposlen.

ŽalbaČlan 70.

Službenik koji smatra da je rukovodilac organa državne službe povrijedio neko njegovo pravo koje je utvrđeno u prijelaznim odredbama ovog zakona može u roku od 15 dana od dana prijema takvog rješenja izjaviti žalbu Odboru za žalbe, u skladu sa članom 65. ovog zakona.

Lica imenovana na javnu funkciju prije stupanja na snagu ZakonaČlan 71.

Izuzetno od člana 19. stav 1. tač. c) i d) ovog zakona, državni službenici imenovani na javnu funkciju prije stupanja na snagu ovog zakona, a koji su zatečeni na izabranoj funkciji prilikom stupanja na snagu ovog zakona, istekom mandata mogu se vratiti na isto ili drugo radno mjesto u okviru istog ili drugog organa državne službe u roku od 30 dana od dana isteka mandata ukoliko postoji upražnjeno takvo radno mjesto.

XIII. POGLAVLJE - PRAĆENJE IZVRŠENJA ZAKONA (član 72)

Praćenje izvršenja zakona: izvještaji o provođenju zakona i o stanju u državnoj službi.

Član 72.

1. Vlada Federacije najmanje jedanput u šest mjeseci razmatraju izvještaj o provođenju ovog zakona i donose mjere za unapređenje stanja u državnoj službi.

2. Vlada Federacije na kraju svake godine, a i ranije prema potrebi, dostavlja Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine izvještaj o stanju u državnoj službi u Federaciji.

XIV. POGLAVLJE - NADZOR NAD PRIMJENOM OVOG ZAKONA (član 73)

Nadzor nad primjenom zakona, koji obavlja Federalno ministarstvo pravde.

Član 73.

Upravni nadzor nad primjenom ovog zakona obavlja Federalno ministarstvo pravde.

XV. POGLAVLJE - PRIMJENA OVOG ZAKONA NA DRUGE ORGANE I SLUŽBE (čl. 74-74a)

Primjena zakona na državne službenike u drugim organima i službama Federacije i u kantonima.

Član 74.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na državne službenike u organima državne službe shodno se primjenjuju i na državne službenike koji taj status imaju u stručnim i drugim službama organa zakonodavne vlasti, organa izvršne vlasti, ombudsmenima, organima sudske vlasti, tužilaštvima, pravobranilaštvima, ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija, zatvorima i organima za prekršaje Federacije, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Član 74a.

Odredbe ovog zakona mogu se primjenjivati u kantonima u skladu sa zakonima kantona.

XVI. POGLAVLJE - ZAVRŠNE ODREDBE (čl. 75-77)

Završne odredbe: osnivanje Agencije i Odbora za žalbe, usklađivanje pravilnika, prestanak važenja ranijeg zakona i stupanje na snagu.

Član 75.

1. U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona Vlada Federacije će:

a) objaviti javni konkurs za radno mjesto direktora Agencije;

b) objaviti javni konkurs za mjesta članova Odbora za žalbe;

c) imenovati radnu grupu koju čini pet članova, u skladu sa članom 27. stav 2. ovog zakona koja će biti nadležna da:

- obavlja funkciju Komisije za izbor direktora Agencije;

- obavlja funkciju Komisije za izbor članova Odbora za žalbe, u skladu sa članom 65. stav 3. ovog zakona;

- pruža pomoć direktoru Agencije i članovima Odbora za žalbe u procesu organiziranja i osnivanja Agencije i Odbora za žalbe.

2. Vlada Federacije će u roku od mjesec dana nakon provedenog javnog konkursa imenovati članove Odbora za žalbe.

3. Direktor Agencije će u roku od mjesec dana od dana imenovanja za direktora donijeti pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije. Nakon usvajanja ovog pravilnika Agencija će objaviti javni konkurs za popunjavanje radnih mjesta u Agenciji.

4. U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona organi državne službe dužni su svoje pravilnike o unutrašnjoj organizaciji uskladiti s odredbama čl. od 6. do 16. ovog zakona.

5. Do uspostavljanja Agencije, Odbora za žalbe i donošenja podzakonskih akata na osnovu ovog zakona, primjenjuje se Zakon o radnim odnosima i plaćama službenika u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/98) i podzakonski akti kojima su uređeni radno-pravni statusi državnih službenika u roku od najviše 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, osim ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Član 76.

1. Zakon o radnim odnosima i plaćama službenika u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/98) prestaje da važi u skladu s odredbom stava 5. člana 75. ovog zakona.

2. Danom stupanja na snagu ovog zakona propisi koji su u suprotnosti s odredbama ovog zakona imaju se uskladiti sa ovim zakonom.

Član 77.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Samostalni članovi zakona o izmjenama

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 23/2004)

Član 2.

Ovaj zakon stupa na snagu 21. aprila 2004. godine i odmah se objavljuje na službenoj internet stranici Ureda Visokog predstavnika i u "Službenim novinama Federacije BiH".

Samostalni član Zakona o izmjeni Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 39/2004)

Član 2.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 54/2004)

Član 2.

Ovaj zakon stupa na snagu 21. aprila 2004. godine i odmah se objavljuje na službenoj internet stranici Ureda Visokog predstavnika i u "Službenim novinama Federacije BiH".

Redakcija nije sprovela izmjene i dopune predviđene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 54/2004 - dalje: Zakon) u Zakonu o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 29/2003, 23/2004 i 39/2004), budući da su sve izmjene predviđene Zakonom prethodno sprovedene na osnovu ranije donijetog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 23/2004).

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 67/2005)

Član 2.

Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FBiH", br. 4/2012)

Član 14.

Propisi koji su u suprotnosti s odredbama ovog zakona imaju se uskladiti sa ovim zakonom u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Odredbe Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 29/2003, 23/2004, 39/2004, 54/2004, 67/2005, 8/2006, 77/2006 - odluka US i 34/2010 - odluka US) koje se odnose na plaće i naknade državnih službenika prestale su da važe danom stupanja na snagu Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 45/2010), odnosno 30. jula 2010. godine.

Odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", broj 99/2015) prestale su da važe na osnovu Odluke US, br. U-13/16 od 7. decembra 2016. godine, koja je objavljena u "Sl. novinama FBiH", broj 9/2017 od 8. februara 2017. godine.