Zakon o elektronskom dokumentu, Službeni glasnik BiH, br. 58/2014

Zakon o elektronskom dokumentu

Važeći tekst

("Službeni glasnik BiH", br. 58/2014)

Priredio: , advokat  ·  Ažurirano:  ·  Preuzmite PDF

Sažetak

Zakon o elektronskom dokumentu Bosne i Hercegovine

Zakon utvrđuje pravnu valjanost elektronskog dokumenta koji se koristi u postupcima pred organima uprave Bosne i Hercegovine, drugim institucijama Bosne i Hercegovine kojima je povjereno obavljanje poslova uprave i institucijama s javnim ovlaštenjima, i uređuje način postupanja s elektronskim dokumentom (član 1). Elektronski dokument ima istu pravnu snagu kao dokument na papiru i može se koristiti kao akt u upravnom postupku (član 5), a zakon uređuje original i kopiju, dokaznu snagu, slanje, prijem i čuvanje elektronskog dokumenta (članovi 9 do 19). Primjena zakona vezana je za uspostavu Ureda za nadzor i akreditaciju ovjerilaca osnovanog Zakonom o elektronskom potpisu (član 27). Na stranici je izvorni tekst objavljen u Službenom glasniku BiH br. 58/2014, a svaki član ima vlastito sidro.

Ključne tačke

  • Primjena: zakon primjenjuju nadležni organi, pravna lica, samostalni poduzetnici i fizička lica kada učestvuju u radnjama i postupcima pred nadležnim organima, osim kada drugi zakon ili međunarodni sporazum izričito propisuje upotrebu dokumenta na papiru (članovi 2 i 3).
  • Pravna snaga: elektronski dokument ima istu pravnu snagu kao dokument na papiru i može se koristiti kao akt u upravnom postupku, a uz napredni elektronski potpis ili napredni elektronski vremenski pečat onoga ko je nadležan za njegovo izdavanje ima i pravnu presumpciju vjerodostojnosti i cjelovitosti (član 5).
  • Prihvatanje: upotreba i promet elektronskog dokumenta zasnivaju se na izričito i slobodno izraženoj volji o prihvatanju, a dokument se ne može odbiti samo zato što je sačinjen, korišten i stavljen u promet u elektronskoj formi (član 6).
  • Original: svaki primjerak potpisan naprednim elektronskim potpisom smatra se originalom, a dokument istog sadržaja odštampan na papiru nije kopija elektronskog dokumenta, nego nezavisan dokument (član 9).
  • Kopija: kopija nastaje ovjerom ispisa na papiru, koju obavlja ovlašteno lice u nadležnom organu ili notar, i ima istu pravnu snagu, dok neovjerena kopija na magnetnom, optičkom ili drugom mediju nema pravnu valjanost (članovi 10 i 11).
  • Dokaz: elektronski dokument sačinjen u skladu sa zakonom prihvata se kao dokaz pred nadležnim organom i ne može se odbiti ili osporiti samo zato što je dostavljen u elektronskoj formi (član 12).
  • Slanje i prijem: dokument se ne smatra primljenim dok pošiljalac ne zaprimi potvrdu o prijemu, a vrijeme slanja i prijema upisuje se u poseban dio dokumenta i stvarno vrijeme nije dozvoljeno mijenjati (članovi 17 i 18).
  • Čuvanje: nadležni organ, fizičko ili pravno lice dužni su elektronski dokument čuvati u elektronskoj arhivi, u informacionom sistemu ili na medijima koji omogućavaju trajnost zapisa, u periodu propisanom za čuvanje odgovarajućeg dokumenta na papiru (član 19).
  • Informacioni posrednik: radnje u dokumentacionom ciklusu mogu se povjeriti informacionom posredniku, koji ne odgovara za sadržaj dokumenta, ali odgovara za očuvanje njegovog izvornog oblika (član 20).
  • Tajni podaci: elektronski dokument sa tajnim podacima podliježe posebnom postupanju po zakonu kojim se uređuje postupanje s tajnim podacima, a IKT oprema koja se koristi u zaštiti takvih dokumenata nadležnog organa obavezno se certificira (članovi 22 i 23).
  • Nadzor i kazne: upravni nadzor provodi inspektorat Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, a za prekršaje su propisane novčane kazne od 2.000 do 15.000 KM za nadležni organ i pravno lice (članovi 24 i 25).
  • Početak primjene: zakon je stupio na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom glasniku BiH, a njegova primjena vezana je za uspostavu Ureda za nadzor i akreditaciju ovjerilaca osnovanog Zakonom o elektronskom potpisu (član 27).

Zakon u praksi: Pitanja iz ovog zakona najčešće se javljaju kada stranka instituciji Bosne i Hercegovine dostavlja podnesak ili dokaz u elektronskoj formi, kada treba ovjeriti ispis elektronskog dokumenta i kada treba dokazati kada je dokument poslat i primljen (članovi 10, 12 i 18). Elektronski dokument ne može zamijeniti dokument za koji se izričito traži notarska ovjera na papiru (član 11), a za postupke pred organima Federacije BiH i Republike Srpske važe njihovi zakoni o elektronskom dokumentu.

Kada elektronski dokument ima istu pravnu snagu kao dokument na papiru?

Elektronski dokument ima istu pravnu snagu kao dokument na papiru i može se koristiti kao akt u upravnom postupku ako se njegova upotreba i promet vrše u skladu sa zakonom (član 5). Mora biti izrađen, otpremljen, primljen, čuvan i skladišten primjenom dostupnih IKT-a, jedinstveno obilježen u svim radnjama dokumentacionog ciklusa i sastavljen od općeg dijela sa predmetnim sadržajem i posebnog dijela sa naprednim elektronskim potpisima i podacima o vremenu izrade (članovi 5, 7 i 8).

Dokument sa naprednim elektronskim potpisom ili naprednim elektronskim vremenskim pečatom organa ili lica nadležnog za njegovo izdavanje ima pravnu presumpciju vjerodostojnosti i cjelovitosti ako ne sadrži dinamičke karakteristike koje ga mogu automatski izmijeniti (član 5). Svaki primjerak potpisan naprednim elektronskim potpisom smatra se originalom, a kopija na papiru ima istu pravnu snagu kada ispis ovjeri ovlašteno lice u nadležnom organu ili notar (članovi 9 do 11).

Ispod teksta su povezani propisi, izvori i odgovori na najčešća pitanja.

Sadržaj - Zakon o elektronskom dokumentu BiH

  1. I. OPĆE ODREDBE (čl. 1-4)
  2. II. ELEKTRONSKI DOKUMENT (čl. 5-12)
  3. III. UPOTREBA I PROMET ELEKTRONSKOG DOKUMENTA (čl. 13-21)
  4. IV. ELEKTRONSKI DOKUMENT KOJI SADRŽI TAJNE PODATKE (čl. 22-23)
  5. V. UPRAVNI NADZOR I PREKRŠAJNE ODREDBE (čl. 24-26)
  6. VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (član 27)
  7. Povezani propisi i sudska praksa
  8. Izvori
  9. Česta pitanja

I. OPĆE ODREDBE (čl. 1-4)

Opće odredbe: predmet zakona, djelokrug primjene, izuzeci od primjene i značenje pojmova.

Predmet ZakonaČlan 1.

Ovim zakonom utvrđuje se pravna valjanost elektronskog dokumenta koji se koristi u postupcima koji se vode pred organima uprave Bosne i Hercegovine, drugim institucijama Bosne i Hercegovine kojim je povjereno obavljanje poslova uprave i institucijama s javnim ovlaštenjima (u daljnjem tekstu: nadležni organi), uređuje način postupanja s elektronskim dokumentom i druga pitanja u vezi s tim.

Djelokrug primjeneČlan 2.

Ovaj zakon primjenjuju nadležni organi i druga pravna lica, samostalni poduzetnici i fizička lica (u daljnjem tekstu: pravna i fizička lica), kada učestvuju u radnjama i postupcima koji se vode pred nadležnim organima, uz korištenje opreme i programa za izradu, prijenos, pohranu i čuvanje informacionih sadržaja u elektronskoj formi.

Izuzeci od primjeneČlan 3.

Ovaj zakon ne primjenjuje se kada drugi zakon ili međunarodni sporazum čija je potpisnica Bosna i Hercegovina izričito propisuje upotrebu dokumenta na papiru.

Značenje pojmovaČlan 4.

Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

a) elektronski dokument predstavlja logički i funkcionalno povezan cjelovit skup podataka koji su elektronski kreirani, poslati, primljeni ili sačuvani na elektronskom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju, i koji sadrži svojstva pomoću kojih se identificira izvor, utvrđuje vjerodostojnost sadržaja i dokazuje postojanost sadržaja u vremenu, a uključuje sve oblike pisanog teksta, podatke, slike, crteže, karte, zvuk, muziku, govor i sl.;

b) dokumentaciono svojstvo je obavezni skup podataka, kao što su elektronski potpis, vrijeme izrade, naziv stvaraoca i drugi podaci koji se ugrađuju u elektronski dokument u svrhu zadržavanja vjerodostojnosti, cjelovitosti i ispravnosti u vremenskom periodu utvrđenih zakonom i drugim propisima;

c) informaciono-komunikacione tehnologije podrazumijevaju skup informaciono-komunikacionih programa, informatičkih i komunikacionih uređaja, metoda i postupaka koji se primjenjuju u postupku izrade, slanja, primanja, provjere i čuvanja elektronskog dokumenta (u daljnjem tekstu: IKT);

d) napredni elektronski potpis predstavlja podatke u elektronskoj formi koji prate druge podatke u elektronskoj formi ili su s njima logički povezani i omogućavaju utvrđivanje identiteta potpisnika i koji ispunjava sljedeće uslove:

1) jedinstveno je povezan s potpisnikom,

2) u mogućnosti je da identificira potpisnika,

3) kreiran je uz pomoć podataka za kreiranje elektronskog potpisa koji potpisnik može, uz visok stepen povjerenja, koristiti pod vlastitom kontrolom,

4) povezan je s podacima na koje se odnosi tako da svaka naknadna izmjena bude otkrivena, i

5) zasnovan je na kvalificiranoj potvrdi i formiran upotrebom tehničkih sredstava i postupaka koji su usklađeni sa sigurnosnim zahtjevima propisanim Zakonom o elektronskom potpisu ("Službeni glasnik BiH", broj 91/06).

e) napredni elektronski vremenski pečat predstavlja podatke u elektronskoj formi koji se prilažu uz drugi elektronski podatak ili se logički s njim povezuje kako bi se osiguralo porijeklo i integritet povezanih podataka i koji ispunjava sljedeće uslove:

1) jedinstveno je povezan sa stvaraocem pečata,

2) može identificirati stvaraoca pečata,

3) kreiran je pomoću podataka za kreiranje elektronskog vremenskog pečata čiji je stvaralac u mogućnosti da ih koristi za kreiranje elektronskog vremenskog pečata uz visok stepen povjerenja pod njegovom odgovornošću, i

4) povezan je s podatkom za koji je vezan tako da svaka naknadna izmjena bude otkrivena;

f) stvaralac je nadležni organ, fizičko ili pravno lice koje primjenom elektronskih sredstava izrađuje, oblikuje i potpisuje elektronski dokument svojim elektronskim potpisom;

g) pošiljalac je nadležni organ, fizičko ili pravno lice koje šalje ili u čije ime se primaocu šalje elektronski dokument bez informacionog posrednika;

h) primalac je nadležni organ, fizičko ili pravno lice koje prima upućeni elektronski dokument bez informacionog posrednika;

i) dokumentacioni ciklus je promet elektronskog dokumenta od trenutka izrade do arhiviranja uključujući izradu, slanje, primanje, skladištenje i čuvanje, postupke unošenja i ovjere podataka kojima se potvrđuje stvaralac, pošiljalac, primalac, vrijeme otpreme, vrijeme prijema, vjerodostojnost, cjelovitost i ispravnost elektronskog dokumenta;

j) informacioni sistem je skup programa, informacionih i telekomunikacionih uređaja, metoda i postupaka primijenjenih u postupcima izrade, slanja, primanja, provjere i čuvanja elektronskih dokumenata;

k) informacioni posrednik je nadležni organ, fizičko ili pravno lice koje je ovlašteno od drugog lica da vrši otpremu, prijem, prijenos i skladištenje elektronskog dokumenata;

l) elektronska arhiva je skup elektronskih dokumenata uređenih u dokumentacione cjeline u skladu sa zakonom i drugim propisima kojim se uređuje postupak čuvanja i arhiviranja dokumenata;

m) kvalificirani certifikat je skup podataka u elektronskoj formi koji predstavlja elektronski identitet u raznim elektronskim interakcijama, te sigurnu i povjerljivu komunikaciju internetom i sadrži podatke iz člana 6. Zakona o elektronskom potpisu, a koji je izdao ovjerilac koji zadovoljava odredbe člana 8. Zakona o elektronskom potpisu.

II. ELEKTRONSKI DOKUMENT (čl. 5-12)

Elektronski dokument: pravna valjanost, prihvatanje upotrebe i prometa, zahtjevi i struktura, original, kopija i dokazna snaga.

Pravna valjanost elektronskog dokumentaČlan 5.

(1) Elektronski dokument ima istu pravnu snagu kao i dokument na papiru i može se koristiti kao akt u upravnom postupku, ako se njegova upotreba i promet vrše u skladu s odredbama ovog zakona.

(2) Elektronski dokument koji nosi napredni elektronski potpis ili napredni elektronski vremenski pečat nadležnog organa, fizičkog ili pravnog lica nadležnog za izdavanje relevantnog dokumenta ima pravnu presumpciju vjerodostojnosti i cjelovitosti, pod uslovom da dokument ne sadrži nikakve dinamičke karakteristike koje ga mogu automatski izmijeniti.

(3) Elektronski dokument ima istu pravnu valjanost kao dokument na papiru kada su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) da je izrađen, otpremljen, primljen, čuvan i skladišten primjenom dostupnih IKT-a;

b) da u potpunosti ispunjava zahtjeve sadržane u članu 7. ovog zakona;

c) da sadrži osnovnu strukturu iz člana 8. ovog zakona.

Prihvatanje upotrebe i prometa elektronskog dokumentaČlan 6.

(1) Upotreba i promet elektronskog dokumenta za potrebe nadležnog organa, fizičkog ili pravnog lica može se vršiti samo na osnovu izričito i slobodno izražene volje o prihvatanju upotrebe elektronskog dokumenta.

(2) U smislu stava (1) ovog člana, nadležni organ, fizičko ili pravno lice ne može odbiti elektronski dokument samo zbog toga što je sačinjen, korišten i stavljen u promet u elektronskoj formi.

Zahtjevi za elektronski dokumentČlan 7.

Elektronski dokument mora u svim radnjama uključenim u dokumentacioni ciklus biti jedinstveno obilježen, kako bi se mogao nedvosmisleno identificirati pojedinačni elektronski dokument i pojedinačni stvaralac elektronskog dokumenta, osigurati informaciona cjelovitost, integritet elektronskog dokumenta, trajan pristup sadržaju elektronskog dokumenta za vrijeme trajanja dokumentacionog ciklusa i odgovarajući oblik zapisa koji čitaocu omogućava jednostavno čitanje sadržaja.

Struktura elektronskog dokumentaČlan 8.

Elektronski dokument čine dva neodvojiva dijela:

a) opći dio koji čini predmetni sadržaj dokumenta, uključujući i naziv primaoca ako je elektronski dokument namijenjen otpremi imenovanom primaocu i

b) posebni dio koji čine jedan ili više ugrađenih naprednih elektronskih potpisa, podataka o vremenu nastajanja i završetka izrade elektronskog dokumenta, kao i druga dokumentaciona svojstva.

Original elektronskog dokumentaČlan 9.

(1) Svaki pojedinačni primjerak elektronskog dokumenta koji je potpisan naprednim elektronskim potpisom smatra se originalom.

(2) Ako isto lice izradi dva i više dokumenata istog sadržaja, od kojih je jedan primjerak u elektronskoj formi, a drugi odštampan na papiru, ti dokumenti smatraju se nezavisnim.

(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana dokument na papiru ne smatra se kopijom elektronskog dokumenta.

Kopija elektronskog dokumentaČlan 10.

(1) Kopija elektronskog dokumenta izrađuje se ovjerom ispisa elektronskog dokumenta na papiru uz primjenu postupaka predviđenih zakonom i drugim propisima.

(2) Ovjeru ispisa elektronskog dokumenta na papiru u postupku koji vodi nadležni organ obavlja ovlašteno lice u tom organu. Ovjeru ispisa elektronskog dokumenta na papiru može vršiti i notar.

(3) Ispis na papiru koji se ovjerava kao kopija elektronskog dokumenta mora obavezno sadržavati oznaku da se radi o kopiji odgovarajućeg elektronskog dokumenta.

(4) Kopija elektronskog dokumenta sadržana na magnetnom, optičkom ili drugom mediju, a ne na papiru, i koja nije prethodno ovjerena u skladu sa stavom (2) ovog člana, nema pravnu valjanost i ne može se koristiti u pravnom i poslovnom prometu.

(5) U slučaju da korisnik servisa zahtjeva ovjeru kopije elektronskog dokumenta, potrebno je da se, nakon što se dokument potpiše naprednim elektronskim potpisom, on ovjeri u tom trenutku i naprednim elektronskim vremenskim pečatom koji nesporno definira vrijeme kada je dokument potpisan i njegov sadržaj.

(6) Napredni elektronski vremenski pečat izdaje nadležni organ uspostavljen Zakonom o elektronskom potpisu.

Pravna valjanost kopije elektronskog dokumentaČlan 11.

(1) Kopija elektronskog dokumenta na papiru, izrađena u skladu s članom 10. ovog zakona, ima istu pravnu snagu i može se ravnopravno koristiti u svim radnjama gdje je takav dokument potreban.

(2) Za sve radnje u kojima se zakonom ili drugim propisima izričito traži notarska ovjera dokumenta na papiru ne može se dostavljati elektronski dokument ili njegova kopija na papiru.

(3) Ako se u knjigovodstvenim poslovima primjenjuju elektronski dokumenti u skladu s odredbama ovog zakona, poslovi knjigovodstva i revizije mogu se u potpunosti zasnovati na upotrebi elektronskih dokumenata, ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

Elektronski dokument kao dokazno sredstvoČlan 12.

(1) Elektronski dokument sačinjen u skladu s odredbama ovog zakona prihvata se kao dokaz u postupcima koji se vode pred nadležnim organom.

(2) Ako se nadležnom organu dostavi dokaz jedino u formi elektronskog dokumenta ili kopija u skladu s članom 10. ovog zakona, to ne može biti razlog njegovog odbijanja odnosno osporavanja.

(3) Kod ocjene ispravnosti elektronskog dokumenta, moraju se uzeti u obzir pojedinosti o njegovoj izradi, skladištenju, prijenosu, čuvanju, vjerodostojnosti i nepromjenjivosti.

III. UPOTREBA I PROMET ELEKTRONSKOG DOKUMENTA (čl. 13-21)

Upotreba i promet elektronskog dokumenta: principi, jedinstvena oznaka radnje, izrada, slanje i prijem, vrijeme slanja i prijema, čuvanje, informacioni posrednik i zaštita.

Principi upotrebe i prometa elektronskog dokumentaČlan 13.

(1) Upotreba elektronskih dokumenata obavlja se u skladu s odredbama ovog zakona.

(2) Upotreba elektronskog dokumenta ne može nijednoj strani uključenoj u poslove razmjene elektronskog dokumenta ograničiti poslovanje ili je dovesti u neravnopravan položaj.

(3) U radnjama pri upotrebi i prometu elektronskog dokumenta može se koristiti bilo koji dostupni i upotrebljivi IKT, ako zakonom ili drugim propisom nije propisana tehnologija koja se mora primjenjivati.

(4) U svim radnjama s elektronskim dokumentom mora postojati mogućnost provjere njegove vjerodostojnosti, originalnosti i nepromjenjivosti.

(5) Provjeru iz stava (4) ovog člana provodi nadležni organ uspostavljen Zakonom o elektronskom potpisu.

Jedinstvena oznaka radnjeČlan 14.

(1) Svaka radnja s elektronskim dokumentom u okviru dokumentacionog ciklusa označava se jedinstvenom oznakom i dokumentacionim svojstvima koji se ugrađuju u elektronski dokument.

(2) Radnja iz stava (1) ovog člana mora osigurati direktnu povezanost prethodne i naredne radnje s elektronskim dokumentom.

Izrada elektronskog dokumentaČlan 15.

(1) Elektronski dokument izrađuje se u elektronskom sistemu za pripremu, oblikovanje i skladištenje informacionih sadržaja u elektronski zapis.

(2) U fazi izrade elektronskog dokumenta koji je pripremljen za otpremu i čuvanje, potrebno je da ga potpiše njegov stvaralac ili informacioni posrednik.

Slanje elektronskog dokumentaČlan 16.

Elektronski dokument smatra se poslatim kad ga je poslao lično pošiljalac ili informacioni posrednik pošiljaoca ili informacioni sistem koji je pošiljalac programirao za automatsko slanje, odnosno informacioni sistem informacionog posrednika pošiljaoca.

Prijem elektronskog dokumentaČlan 17.

(1) Elektronski dokument smatra se primljenim kada ga je:

a) primio lično primalac,

b) primio informacioni posrednik, ili

c) primio informacioni sistem primaoca, odnosno informacioni sistem informacionog posrednika.

(2) Primalac mora potvrditi prijem u skladu sa zahtjevom i vremenskim rokom koji odredi pošiljalac.

(3) Potvrdu prijema primalac može izvršiti bilo kojom radnjom koja nedvosmisleno potvrđuje prijem elektronskog dokumenta, uključujući i automatizirane sisteme potvrđivanja prijema.

(4) Elektronski dokument ne smatra se primljenim sve dok pošiljalac ne zaprimi potvrdu o njegovom prijemu.

(5) Ako u vremenskom roku koji je odredio pošiljalac nije zaprimljena potvrda prijema poslatog elektronskog dokumenta, pošiljalac je dužan obavijestiti primaoca da nije zaprimio potvrdu prijema poslatog elektronskog dokumenta.

(6) Ako ni po isteku vremenskog roka utvrđenog u stavu (5) ovog člana pošiljalac ne primi potvrdu primaoca o prijemu poslatog elektronskog dokumenta, smatra se da takav elektronski dokument nije poslat.

(7) Odredbe ovog člana odnose se isključivo na radnje slanja i prijema elektronskog dokumenta, a ne na sadržaj elektronskog dokumenta i druge okolnosti koje mogu nastati u postupku slanja i prijema elektronskog dokumenta.

Vrijeme slanja i prijema elektronskog dokumentaČlan 18.

(1) Vrijeme slanja elektronskog dokumenta je vrijeme kada je elektronski dokument izašao iz informacionog sistema pošiljaoca i ušao u informacioni sistem koji nije pod kontrolom pošiljaoca, ili informacionog posrednika pošiljaoca.

(2) Vrijeme prijema elektronskog dokumenta je vrijeme kada je elektronski dokument ušao u informacioni sistem primaoca koji je pošiljalac jedinstveno odredio kao prijemni informacioni sistem.

(3) Ako se traži potvrda prijema elektronskog dokumenta, vrijeme prijema elektronskog dokumenta je vrijeme kada je primalac poslao potvrdu o prijemu elektronskog dokumenta.

(4) Vrijeme slanja i prijema upisuje se u poseban dio elektronskog dokumenta i nije dozvoljeno mijenjati stvarno vrijeme slanja i prijema elektronskog dokumenta.

Čuvanje elektronskog dokumentaČlan 19.

(1) Nadležni organ, fizičko ili pravno lice dužni su elektronski dokument čuvati u elektronskoj arhivi, odnosno direktno u informacionom sistemu ili na medijima koji omogućavaju trajnost elektronskog zapisa za utvrđeno vrijeme čuvanja.

(2) Elektronska arhiva iz stava (1) ovog člana mora osigurati:

a) da se informacije, odnosno sadržaj dokumenta čuva u formi u kojoj je izrađen, poslat, primljen i pohranjen ili u formi koja materijalno ne mijenja informaciju, odnosno sadržaj dokumenta;

b) da je elektronski dokument u čitljiv za sve vrijeme čuvanja dostupan samo ovlaštenim licima koja imaju pravo pristupa tom dokumentu;

c) da se čuvaju podaci o naprednim elektronskim potpisima kojima je elektronski dokument potpisan, kao i podaci za ovjeru tih naprednih elektronskih potpisa;

d) da se elektronski dokument čuva u takvoj formi i pomoću takve tehnologije i postupaka koji uz ugrađene napredne elektronske potpise garantiraju njihovu vjerodostojnost i cjelovitost u toku perioda čuvanja;

e) da je za svaki elektronski dokument moguće vjerodostojno utvrditi porijeklo, autorstvo, vrijeme, način i formu u kojoj je zaprimljen u elektronsku arhivu;

f) da se elektronski dokument čuva u takvoj formi i pomoću takve tehnologije i postupaka kojima se garantira da ne može biti mijenjan i da se ne može neovlašteno brisati;

g) da postupci ažuriranja i zamjene medija za čuvanje elektronskog dokumenta ne narušavaju integritet elektronskog dokumenta;

h) da se elektronski dokument može sigurno, pouzdano i vjerodostojno zadržati u periodu koji je utvrđen zakonom ili drugim propisima kojima se uređuje obaveza čuvanja odgovarajućeg dokumenta na papiru.

Informacioni posrednikČlan 20.

(1) Nadležni organ, fizičko ili pravno lice može povjeriti informacionom posredniku obavljanje svih radnji u dokumentacionom ciklusu pod uslovima propisanim ovim zakonom.

(2) Informacioni posrednik nije odgovoran za sadržaj elektronskog dokumenta za koji, po ovlaštenju nadležnog organa, fizičkog ili pravnog lica koji učestvuju u upotrebi i prometu elektronskog dokumenta, provodi radnje vezane za promet i čuvanje elektronskog dokumenta.

(3) Informacioni posrednik odgovoran je za očuvanje izvornog oblika elektronskog dokumenta u svim radnjama u dokumentacionom ciklusu.

Zaštita elektronskog dokumentaČlan 21.

Za sve radnje s elektronskim dokumentom informacioni posrednik dužan je koristiti odgovarajući IKT koji osigurava zaštitu dokumentacionog ciklusa elektronskog dokumenta.

IV. ELEKTRONSKI DOKUMENT KOJI SADRŽI TAJNE PODATKE (čl. 22-23)

Elektronski dokument koji sadrži tajne podatke: posebno postupanje i certifikacija IKT opreme.

Elektronski dokument s tajnim podacimaČlan 22.

(1) Elektronski dokument koji sadrži podatke koji se smatraju tajnom predmet je posebnog postupanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje postupanje s tajnim podacima.

(2) Nadležni organ, fizičko ili pravno lice dužni su prilikom upotrebe i prometa elektronskog dokumenta iz stava (1) ovog člana postupati na način koji osigurava zaštitu takvog dokumenta.

(3) Nadležni organ, fizičko ili pravno lice koji direktno razmjenjuju elektronski dokument koji sadrži tajne podatke dužni su osigurati organizacioni postupak i IKT opremu kojom se osigurava zaštita pristupa sadržajima tog dokumenta, kao i njegova fizička zaštita.

Certifikacija opreme za upotrebu elektronskog dokumenta s tajnim podacima u nadležnim organimaČlan 23.

(1) IKT oprema koja se koristi u zaštiti elektronskog dokumenta koji koristi nadležni organ i ima oznaku tajnosti obavezno se certificira.

(2) Nadležni organ dužan je prilikom upotrebe i prometa elektronskog dokumenta iz stava (1) ovog člana postupati na način koji osigurava fizičko-tehničku zaštitu IKT opreme koja se koristi za upotrebu s dokumentom koji ima oznaku tajnosti.

V. UPRAVNI NADZOR I PREKRŠAJNE ODREDBE (čl. 24-26)

Upravni nadzor i prekršajne odredbe: nadzor, novčane kazne i zaštitna mjera.

Upravni nadzorČlan 24.

Upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona provodi inspektorat Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.

Novčane kazneČlan 25.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj nadležni organ i pravno lice koje:

a) odbije upotrebu ili promet elektronskog dokumenta i pored prethodno svojevoljno iskazanog prihvatanja upotrebe i prometa elektronskog dokumenta (član 6. stav (2)),

b) onemogući ili spriječi provjeru vjerodostojnosti, originalnosti i nepromjenjivosti elektronskog dokumenta (član 13. stav (4)),

c) ne potvrdi prijem elektronskog dokumenta saglasno prethodnom zahtjevu pošiljaoca o slanju obavještenja o prijemu (član 17. stav (2)),

d) mijenja stvarno vrijeme slanja elektronskog dokumenta (član 18. stav (4)),

e) mijenja stvarno vrijeme prijema elektronskog dokumenta (član 18. stav (4)),

f) pri čuvanju elektronskog dokumenta ne postupa u skladu s članom 19.

(2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u nadležnom organu, pravnom licu i samostalni poduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM.

(3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 3.000,00 KM.

Zaštitna mjeraČlan 26.

U slučaju ponavljanja povreda iz člana 25. stav (1) ovog zakona, pravnim licima i samostalnim poduzetnicima može se izreći zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (član 27)

Prijelazne i završne odredbe: stupanje na snagu i početak primjene zakona.

Stupanje na snagu i primjenaČlan 27.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivat će se uspostavom Ureda za nadzor i akreditaciju ovjerilaca osnovanog Zakonom o elektronskom potpisu ("Službeni glasnik BiH", broj 91/06).

Povezani propisi i sudska praksa

Elektronski dokument može se koristiti kao akt u upravnom postupku i kao dokaz pred nadležnim organom (članovi 5 i 12), ispis na papiru ovjerava ovlašteno lice u organu ili notar (član 10), a napredni elektronski potpis i kvalificirani certifikat određeni su pozivom na Zakon o elektronskom potpisu (član 4). Ovdje su okupljeni propisi i stranice sa sajta koji se najčešće koriste uz ovaj tekst.

Upravni postupak i elektronsko poslovanje

Ovjera, notari i poslovne knjige

Izvori

Zakon o elektronskom dokumentu, Službeni glasnik BiH, br. 58/2014. Na ovoj stranici je izvorni tekst zakona, koji je stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja, a primjenjuje se uspostavom Ureda za nadzor i akreditaciju ovjerilaca osnovanog Zakonom o elektronskom potpisu (član 27).

Tekst na ovoj stranici je bosanska jezička verzija zakona objavljena u Službenom glasniku BiH, br. 58/2014, prenesena iz PDF dokumenta na ovom sajtu, i upoređena član po član sa tekstom iz pravne baze, koji prema toj bazi sadrži posljednju verziju zakona (srpska jezička verzija, stanje 30.09.2026): broj članova, raspored stavova i tačaka i svi brojevi se podudaraju, a razlike su samo u jezičkoj varijanti (npr. Ured i Kancelarija). Zakon nije mijenjan.

Tekst zakona dostupan je i kao PDF dokument.

Tekst na ovoj stranici priredila je Advokatska kancelarija Prnjavorac radi lakšeg pregleda. U slučaju razlike mjerodavan je tekst objavljen u službenom glasilu.

Često postavljana pitanja o Zakonu o elektronskom dokumentu

Odgovori su sažeti iz teksta zakona objavljenog na ovoj stranici; uz odgovore su navedeni članovi na koje se odnose.

Ima li elektronski dokument istu snagu kao dokument na papiru?

Ima. Elektronski dokument ima istu pravnu snagu kao dokument na papiru i može se koristiti kao akt u upravnom postupku ako se njegova upotreba i promet vrše u skladu sa zakonom (član 5). Pri tome mora biti izrađen, otpremljen, primljen, čuvan i skladišten primjenom dostupnih IKT-a, jedinstveno obilježen i sastavljen od općeg i posebnog dijela (članovi 5, 7 i 8).

Na koje postupke se zakon primjenjuje?

Na postupke pred organima uprave Bosne i Hercegovine, drugim institucijama Bosne i Hercegovine kojima je povjereno obavljanje poslova uprave i institucijama s javnim ovlaštenjima (član 1). Zakon primjenjuju ti organi, ali i pravna lica, samostalni poduzetnici i fizička lica kada učestvuju u radnjama i postupcima pred njima (član 2).

Može li organ odbiti elektronski dokument?

Upotreba elektronskog dokumenta zasniva se na izričito i slobodno izraženoj volji o prihvatanju, a nakon toga nadležni organ, fizičko ili pravno lice ne može odbiti elektronski dokument samo zato što je sačinjen, korišten i stavljen u promet u elektronskoj formi (član 6). Odbijanje uprkos prethodno iskazanom prihvatanju prekršaj je za koji se nadležni organ i pravno lice kažnjavaju novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 KM (član 25).

Šta se smatra originalom elektronskog dokumenta?

Originalom se smatra svaki pojedinačni primjerak elektronskog dokumenta koji je potpisan naprednim elektronskim potpisom. Ako isto lice izradi dokumente istog sadržaja, jedan u elektronskoj formi, a drugi odštampan na papiru, oni se smatraju nezavisnim, a dokument na papiru nije kopija elektronskog dokumenta (član 9).

Kako se pravi ovjerena kopija elektronskog dokumenta?

Ovjerom ispisa elektronskog dokumenta na papiru, koju u postupku pred nadležnim organom obavlja ovlašteno lice u tom organu, a može je obaviti i notar. Ispis mora sadržavati oznaku da se radi o kopiji elektronskog dokumenta (član 10). Tako izrađena kopija ima istu pravnu snagu i može se ravnopravno koristiti u svim radnjama gdje je takav dokument potreban (član 11).

Vrijedi li neovjerena kopija na USB-u ili CD-u?

Ne vrijedi. Kopija elektronskog dokumenta na magnetnom, optičkom ili drugom mediju, a ne na papiru, koja nije prethodno ovjerena na propisan način, nema pravnu valjanost i ne može se koristiti u pravnom i poslovnom prometu (član 10).

Može li elektronski dokument zamijeniti notarski ovjerenu ispravu?

Ne može. Za radnje u kojima se zakonom ili drugim propisom izričito traži notarska ovjera dokumenta na papiru ne može se dostaviti elektronski dokument ni njegova kopija na papiru (član 11). Zakon se ne primjenjuje ni kada drugi zakon ili međunarodni sporazum čija je potpisnica Bosna i Hercegovina izričito propisuje upotrebu dokumenta na papiru (član 3).

Kada se elektronski dokument smatra primljenim?

Kada ga primi lično primalac, informacioni posrednik ili informacioni sistem primaoca, ali se ne smatra primljenim sve dok pošiljalac ne zaprimi potvrdu o njegovom prijemu. Ako potvrdu ne zaprimi u roku koji je sam odredio, pošiljalac je dužan o tome obavijestiti primaoca, a ako je ne primi ni po isteku tog roka, smatra se da dokument nije poslat (član 17).

Šta je vrijeme slanja, a šta vrijeme prijema?

Vrijeme slanja je trenutak kada je dokument izašao iz informacionog sistema pošiljaoca i ušao u sistem koji nije pod kontrolom pošiljaoca ili njegovog informacionog posrednika, a vrijeme prijema trenutak kada je ušao u informacioni sistem primaoca koji je pošiljalac odredio kao prijemni. Ako se traži potvrda prijema, vrijeme prijema je vrijeme kada je primalac poslao potvrdu, a stvarno vrijeme slanja i prijema nije dozvoljeno mijenjati (član 18).

Koliko dugo se čuva elektronski dokument?

Onoliko koliko je zakonom ili drugim propisima određeno za čuvanje odgovarajućeg dokumenta na papiru. Čuva se u elektronskoj arhivi, direktno u informacionom sistemu ili na medijima koji omogućavaju trajnost zapisa, u formi koja materijalno ne mijenja sadržaj i zajedno sa podacima o naprednim elektronskim potpisima kojima je potpisan (član 19).

Koje su kazne po ovom zakonu?

Nadležni organ i pravno lice kažnjavaju se za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 KM, odgovorno lice u nadležnom organu i pravnom licu i samostalni poduzetnik od 500 do 5.000 KM, a fizičko lice od 300 do 3.000 KM (član 25). Pri ponavljanju povreda pravnim licima i samostalnim poduzetnicima može se izreći zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci (član 26).

Od kada se zakon primjenjuje?

Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH br. 58/2014, a prema samom zakonu primjenjuje se uspostavom Ureda za nadzor i akreditaciju ovjerilaca osnovanog Zakonom o elektronskom potpisu (član 27).