Zakon o važnosti javnih isprava u Bosni i Hercegovini
Važeći tekst
("Službeni glasnik BiH", br. 23/2004)
Priredio: Azur Prnjavorac, advokat · Ažurirano: · Preuzmite PDF
Zakon o važnosti javnih isprava u BiH
Zakon uređuje važnost svih vrsta javnih isprava u pravnom prometu na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine: sadržaj zaglavlja javne isprave, pojam javne isprave, važenje isprava izdatih od 6. aprila 1992. godine do stupanja zakona na snagu i isprava organa bivše SFRJ, utvrđivanje ništavosti isprave u vanparničnom postupku, obavezu organa i pravnih lica da uvažavaju javne isprave, ovjeru i nadovjeru isprava za upotrebu u inostranstvu i važenje stranih javnih isprava. Zakon je objavljen u Službenom glasniku BiH, br. 23/2004, a svaki član ima vlastito sidro.
Ključne tačke
- Cijela teritorija BiH: zakon uređuje važnost svih vrsta javnih isprava u pravnom prometu na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine (član 1).
- Zaglavlje: javna isprava izdata u Bosni i Hercegovini u zaglavlju sadrži naziv Bosna i Hercegovina i naziv izdavaoca, a isprava organa entiteta i naziv entiteta (član 2).
- Pojam javne isprave: isprava koju izdaju nadležni upravni, sudski i drugi organi, institucije, organizacije i druga pravna lica u vršenju javnih ovlaštenja iz nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH (član 3).
- Isprave izdate od 1992. godine: isprave koje su u propisanom obliku izdate nakon 6. aprila 1992. godine do stupanja zakona na snagu važe na cijeloj teritoriji BiH, a naziv Bosna i Hercegovina nadležni organ može naknadno staviti u zaglavlje (član 4).
- Ništavost isprave: ako postoji opravdana sumnja da je isprava izdata suprotno zakonu ili pod silom, prijetnjom ili prevarom, ništavost utvrđuje nadležni sud u vanparničnom postupku, na prijedlog tog ili drugog zainteresovanog lica, u roku od godine dana od stupanja zakona na snagu (član 5).
- Isprave bivše SFRJ: isprave koje su do 6. aprila 1992. godine izdali nadležni organi bivše SFRJ, njenih republika i autonomnih pokrajina važe na cijeloj teritoriji BiH, bez dodatnih ovjera (član 6).
- Obaveza uvažavanja: svi organi uprave, institucije, organizacije i druga pravna lica u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko Distriktu dužni su uvažiti javne isprave izdate u skladu sa zakonom (član 7).
- Upotreba u inostranstvu: isprave namijenjene za upotrebu u inostranstvu ovjeravaju nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta, a nadovjeravaju nadležne institucije Bosne i Hercegovine, na zahtjev korisnika isprave (član 8).
- Strane javne isprave: važe u skladu sa međunarodnim ugovorima, a bez ugovora ako sadrže sve elemente propisane međunarodnim konvencijama i pod uslovom reciprociteta koji utvrđuje Ministarstvo pravde BiH (član 9).
Zakon u praksi: zakon se najčešće primjenjuje kada organ u jednom entitetu ili Brčko Distriktu ne želi prihvatiti ispravu izdatu u drugom dijelu Bosne i Hercegovine ili ispravu iz vremena bivše SFRJ, kod pripreme isprava za upotrebu u inostranstvu i kod upotrebe stranih isprava pred domaćim organima. Kancelarija savjetuje stranke o važenju, ovjeri i nadovjeri domaćih i stranih javnih isprava i zastupa ih u upravnim i sudskim postupcima u kojima se isprave koriste: Apostille pečat u BiH · notar.
Da li javna isprava izdata u jednom entitetu važi u cijeloj Bosni i Hercegovini?
Važi. Zakon uređuje važnost svih vrsta javnih isprava u pravnom prometu na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine (član 1). Javnom ispravom smatra se isprava koju u vršenju javnih ovlaštenja izdaju nadležni upravni, sudski i drugi organi, institucije, organizacije ili druga pravna lica iz nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH (član 3), a u zaglavlju sadrži naziv Bosna i Hercegovina i naziv izdavaoca, odnosno entiteta (član 2).
Svi organi uprave, institucije, organizacije i druga pravna lica u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko Distriktu dužni su uvažiti javne isprave izdate u skladu sa zakonom (član 7). Važe i isprave koje su u propisanom obliku izdate nakon 6. aprila 1992. godine do stupanja zakona na snagu, a naziv Bosna i Hercegovina nadležni organ može naknadno staviti u zaglavlje (član 4), kao i isprave koje su do 6. aprila 1992. godine izdali organi bivše SFRJ, njenih republika i autonomnih pokrajina, bez dodatnih ovjera (član 6).
Za upotrebu u inostranstvu isprava se ovjerava kod nadležnih organa entiteta, odnosno Brčko Distrikta, i nadovjerava kod nadležnih institucija Bosne i Hercegovine (član 8), a strane javne isprave važe u skladu sa međunarodnim ugovorima ili, ako ugovora nema, pod uslovima iz člana 9. Ispod teksta su povezani propisi, izvori i odgovori na najčešća pitanja.
Tekst zakona (čl. 1-10)
Zakon nema podjelu na glave: članovi 1 do 3 određuju predmet zakona, zaglavlje i pojam javne isprave, članovi 4 do 7 važenje isprava izdatih prije stupanja zakona na snagu, isprave bivše SFRJ, ništavost i obavezu uvažavanja isprava, članovi 8 i 9 upotrebu isprava u inostranstvu i strane javne isprave, a član 10 stupanje zakona na snagu.
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se važnost svih vrsta javnih isprava (u daljem tekstu: javne isprave) u pravnom prometu na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Član 2.
Javne isprave izdate u Bosni i Hercegovini u svom zaglavlju sadrže, pored naziva Bosna i Hercegovina, i naziv izdavaoca javne isprave.
Kada isprave izdaju nadležni organi i organizacije entiteta, javne isprave u svom zaglavlju sadrže, pored naziva Bosna i Hercegovina, i naziv entiteta.
Član 3.
Pod javnom ispravom, u smislu ovog zakona, smatra se isprava izdata od nadležnih upravnih, sudskih i drugih organa, institucija, organizacija ili drugih pravnih lica u vršenju javnih ovlaštenja iz nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Član 4.
Javne isprave, koje su nakon 6. aprila 1992. godine do dana stupanja na snagu ovog zakona u propisanom obliku, po tada važećim propisima, izdali nadležni organi, institucije, organizacije ili druga pravna lica u vršenju javnih ovlaštenja, važe u pravnom prometu na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Ukoliko na izdatoj ispravi ne stoji u zaglavlju naziv: Bosna i Hercegovina, on se može na ispravu naknadno staviti, od strane nadležnog organa.
Takva javna isprava podobna je za ovjeru i nadovjeru u smislu člana 8. ovog zakona.
Član 5.
Ako postoji opravdana sumnja da je javna isprava izdata ili sačinjena suprotno članu 3. ovog zakona, ili se sumnja da je prema licu kojem je javnom ispravom utvrđena kakva obaveza ili uskraćeno kakvo pravo ili povrijeđen pravni interes, pri sastavljanju isprave primijenjena sila, prijetnja ili prevara, utvrđivanje ništavosti takve isprave utvrđuje, na prijedlog tog lica ili drugog zainteresovanog lica, nadležni sud u vanparničnom postupku u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 6.
Javne isprave izdate do 6. aprila 1992. godine od nadležnih organa bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, nadležnih organa njenih bivših socijalističkih republika i autonomnih pokrajina važe na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, bez bilo kakvih dodatnih ovjera.
Član 7.
Svi organi uprave, institucije, organizacije i druga pravna lica u Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine dužni su uvažiti javne isprave izdate saglasno čl. 2. i 4. ovog zakona.
Ako je u toku postupak po članu 5. ovog zakona, sud koji vodi vanparnični postupak, do donošenja pravosnažne odluke, može suspendovati korištenje prava iz javne isprave koja je predmet postupka iz člana 5. ovog zakona.
Član 8.
Sve javne isprave namijenjene za upotrebu u inostranstvu podliježu ovjeri nadležnih organa Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i nadovjeri od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, saglasno odgovarajućim međunarodnim konvencijama i međunarodnim ugovorima koji obavezuju Bosnu i Hercegovinu.
Ovjera i nadovjera javne isprave vrši se na zahtjev korisnika javne isprave.
Član 9.
Javne isprave, izdate u drugim državama sa kojima Bosna i Hercegovina ima zaključene međunarodne ugovore, važe, saglasno tim ugovorima.
Javne isprave, izdate u državama sa kojima Bosna i Hercegovina nema zaključene međunarodne ugovore o priznavanju važnosti javnih isprava, važe ukoliko sadrže sve elemente propisane odgovarajućim međunarodnim konvencijama i pod uslovom reciprociteta čije postojanje utvrđuje Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva inostranih poslova Bosne i Hercegovine.
Član 10.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a objaviće se u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Povezani propisi i sudska praksa
Zakon o važnosti javnih isprava primjenjuje se uz međunarodne ugovore o ovjeri i legalizaciji isprava (članovi 8 i 9) i uz propise o postupku pred upravnim organima i sudovima u kojima se isprave koriste. Ovdje su okupljeni propisi i stranice sa sajta koji se najčešće koriste uz ovaj tekst.
Propisi koji se primjenjuju uz ovaj zakon
- Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava (PDF, Apostille, uz članove 8 i 9)
- Zakon o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prepisa (PDF, uz član 8)
- Zakon o upravnom postupku BiH (isprave kao dokaz u upravnom postupku)
- Zakon o vanparničnom postupku FBiH (vanparnični postupak, uz članove 5 i 7)
Ovjera i upotreba isprava
Izvori
Zakon o važnosti javnih isprava u Bosni i Hercegovini, Službeni glasnik BiH, br. 23/2004, bez kasnijih izmjena u korištenim izvorima.
Tekst na ovoj stranici prenesen je iz pravne baze i upoređen, član po član, sa tekstom u PDF dokumentu sa sajta; sadržaj članova se podudara, uz jezičke razlike.
Tekst zakona dostupan je i kao PDF dokument iz ranijeg izdanja, na hrvatskom jeziku. U tom dokumentu članovi su pogrešno numerisani (dva puta je naveden član 3, a član 5 označen je kao član 4), pa upućivanja na članove 4 i 5 u članu 7 ne odgovaraju numeraciji u tom dokumentu; mjerodavan je tekst na ovoj stranici, sa članovima od 1 do 10.
Tekst na ovoj stranici priredila je Advokatska kancelarija Prnjavorac radi lakšeg pregleda. U slučaju razlike mjerodavan je tekst objavljen u službenom glasilu.
Često postavljana pitanja o Zakonu o važnosti javnih isprava u BiH
Odgovori su sažeti iz teksta zakona objavljenog na ovoj stranici; uz odgovore su navedeni članovi na koje se odnose.
Šta je javna isprava prema Zakonu o važnosti javnih isprava?
Javnom ispravom smatra se isprava koju izdaju nadležni upravni, sudski i drugi organi, institucije, organizacije ili druga pravna lica u vršenju javnih ovlaštenja iz nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (član 3).
Važi li isprava iz Republike Srpske u Federaciji BiH i obrnuto?
Važi. Zakon uređuje važnost javnih isprava na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine (član 1), a svi organi uprave, institucije, organizacije i druga pravna lica u Bosni i Hercegovini, Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH dužni su uvažiti javne isprave izdate u skladu sa članovima 2 i 4 zakona (član 7).
Šta mora sadržavati zaglavlje javne isprave?
Javne isprave izdate u Bosni i Hercegovini u zaglavlju sadrže, pored naziva Bosna i Hercegovina, i naziv izdavaoca isprave. Kada ispravu izdaju nadležni organi i organizacije entiteta, zaglavlje sadrži, pored naziva Bosna i Hercegovina, i naziv entiteta (član 2).
Važe li isprave izdate nakon 6. aprila 1992. godine?
Važe. Javne isprave koje su nakon 6. aprila 1992. godine do dana stupanja zakona na snagu, u propisanom obliku i po tada važećim propisima, izdali nadležni organi, institucije, organizacije ili druga pravna lica u vršenju javnih ovlaštenja važe u pravnom prometu na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Ako u zaglavlju nema naziva Bosna i Hercegovina, nadležni organ ga može naknadno staviti, a takva isprava podobna je za ovjeru i nadovjeru (član 4).
Važe li isprave izdate u bivšoj SFRJ?
Javne isprave koje su do 6. aprila 1992. godine izdali nadležni organi bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, njenih bivših socijalističkih republika i autonomnih pokrajina važe na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, bez bilo kakvih dodatnih ovjera (član 6).
Kako se utvrđuje ništavost javne isprave?
Ako postoji opravdana sumnja da je isprava izdata ili sačinjena suprotno članu 3 zakona ili da je pri njenom sastavljanju primijenjena sila, prijetnja ili prevara, ništavost utvrđuje nadležni sud u vanparničnom postupku, na prijedlog lica kojem je ispravom utvrđena obaveza, uskraćeno pravo ili povrijeđen pravni interes ili drugog zainteresovanog lica, u roku od godine dana od dana stupanja zakona na snagu (član 5). Dok postupak traje, sud može do pravosnažne odluke suspendovati korištenje prava iz isprave (član 7).
Kako se isprava iz BiH priprema za upotrebu u inostranstvu?
Javne isprave namijenjene za upotrebu u inostranstvu podliježu ovjeri nadležnih organa Federacije BiH, Republike Srpske ili Brčko Distrikta BiH i nadovjeri nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, u skladu sa međunarodnim konvencijama i ugovorima koji obavezuju Bosnu i Hercegovinu. Ovjera i nadovjera vrše se na zahtjev korisnika isprave (član 8). Više: Apostille pečat u BiH.
Važe li strane javne isprave u Bosni i Hercegovini?
Javne isprave izdate u državama sa kojima Bosna i Hercegovina ima zaključene međunarodne ugovore važe u skladu sa tim ugovorima. Isprave iz država sa kojima takav ugovor nije zaključen važe ako sadrže sve elemente propisane odgovarajućim međunarodnim konvencijama i pod uslovom reciprociteta, čije postojanje utvrđuje Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja ministarstva nadležnog za inostrane poslove (član 9).
Kada je zakon stupio na snagu?
Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH (br. 23/2004), a objavljuje se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (član 10).
