Zakon o zaštiti topografije integriranog kola, Službeni glasnik BiH, br. 53/2010

Zakon o zaštiti topografije integriranog kola

Važeći tekst

("Službeni glasnik BiH", br. 53/2010)

Priredio: , advokat  ·  Ažurirano:  ·  Preuzmite PDF

Sažetak

Zakon o zaštiti topografije integriranog kola Bosne i Hercegovine

Zakon uređuje topografiju integriranog kola, uslove njene zaštite, prava stvaraoca, odnosno njegovog poslodavca ili naručioca, te način ostvarivanja tih prava (član 1). Zaštitu izvorne topografije na osnovu prijave priznaje Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (članovi 9 do 14), a isključiva prava nosioca prestaju istekom kalendarske godine u kojoj se navršava deset godina od podnošenja prijave ili prve komercijalne upotrebe, zavisno od toga šta je ranije (članovi 16 i 20). Zakon o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda (Službeni glasnik BiH, br. 40/2026) primjenjuje se po isteku godine dana od stupanja na snagu, a početkom njegove primjene ovaj zakon prestaje važiti. Zakon nije mijenjan od objave u br. 53/2010, a svaki član ima vlastito sidro.

Ključne tačke

  • Pojmovi: integrirano kolo je gotov proizvod ili međuproizvod namijenjen za obavljanje određene elektronske funkcije, a topografija skup povezanih slika koje predstavljaju trodimenzionalnu matricu njegovih slojeva (član 2).
  • Uslovi zaštite: štiti se samo izvorna topografija, nastala kao rezultat intelektualnog napora stvaraoca i neuobičajena u vrijeme nastanka, ali ne i koncept, postupak, sistem, tehnologija ili informacija opredmećena u njoj (članovi 3 i 4).
  • Rokovi za prijavu: zaštita se može tražiti u roku od dvije godine od prve komercijalne upotrebe bilo gdje u svijetu, a za topografiju koja nije komercijalno upotrijebljena u roku od 15 godina od njenog nastanka (član 5).
  • Nosilac prava: pravo na zaštitu ima stvaralac ili njegov pravni sljednik, a za topografiju nastalu u radnom odnosu ili po narudžbi poslodavac, odnosno naručilac, ako ugovorom nije drugačije predviđeno (član 6).
  • Stranci: strana lica uživaju jednaku zaštitu ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora ili uzajamnosti, a u postupku moraju imati profesionalnog zastupnika koji je domaći državljanin ili domaće pravno lice (članovi 7 i 8).
  • Postupak: postupak vodi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, koji ispituje prijavu podnesenu posebno za svaku topografiju i rješenjem priznaje pravo koje se upisuje u Registar prava zaštite topografije (članovi 9 do 14).
  • Poslovna tajna: podnosilac može tražiti da dijelovi grafičkog prikaza topografije koji predstavljaju poslovnu tajnu ne budu dostupni trećim licima, ako su ostali dijelovi dovoljni za identifikaciju topografije (član 12).
  • Isključiva prava: nosilac prava može drugome dopustiti ili zabraniti umnožavanje topografije, proizvodnju integriranog kola koje je sadrži i njihovu komercijalnu upotrebu, a integrirano kolo smije označiti velikim slovom "T" (član 16).
  • Ograničenja: umnožavanje za ličnu nekomercijalnu upotrebu, nastavu, stručne analize i istraživanja nije povreda prava, kao ni promet primjerka koji je nosilac ili lice sa njegovom saglasnošću prvi put stavilo u promet u Bosni i Hercegovini (članovi 17 i 19).
  • Savjesni sticalac: licu koje pri sticanju integriranog kola nije znalo za tuđe pravo ne može se spriječiti komercijalna upotreba, ali za upotrebu nakon saznanja plaća odgovarajuću naknadu, koju određuje sud ako stranke spor ne riješe pregovorima, posredovanjem ili na drugi pravno obavezujući način (član 18).
  • Trajanje: isključivo pravo prestaje istekom kalendarske godine u kojoj se navršava deset godina od priznatog datuma podnošenja prijave ili od prve komercijalne upotrebe, zavisno od toga koji je dan raniji (član 20).
  • Promet prava i ništavost: ugovori o prijenosu prava i licenci punovažni su samo u pisanoj formi i prema trećim licima djeluju tek upisom u registar, a rješenje o priznanju prava Institut može proglasiti ništavim tokom cijelog trajanja prava (članovi 21 i 22).

Zakon u praksi: Pravo priznato po ovom zakonu važi samo na teritoriji Bosne i Hercegovine, pa se zaštita za integrirana kola koja se ovdje stavljaju u promet traži posebnom prijavom Institutu, a strano lice je podnosi preko domaćeg profesionalnog zastupnika (članovi 7 i 8). Presudan je rok od dvije godine od prve komercijalne upotrebe bilo gdje u svijetu (član 5), a kod razvoja topografije u radnom odnosu ili po narudžbi ugovorom treba urediti ko je nosilac prava, jer ga inače ima poslodavac, odnosno naručilac (član 6).

Kako se u Bosni i Hercegovini štiti topografija integriranog kola?

Zaštita se traži prijavom Institutu za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, posebnom za svaku topografiju, u roku od dvije godine od prve komercijalne upotrebe bilo gdje u svijetu ili, ako topografija nije komercijalno upotrijebljena, u roku od 15 godina od njenog nastanka (članovi 5, 9 i 10). Uz zahtjev se prilažu opis i grafički prikaz topografije, a ako je integrirano kolo komercijalno upotrijebljeno, i njegov primjerak i dokaz o komercijalnoj upotrebi (član 11).

Institut ispituje da li je predmet prijave topografija, da li je prijava podnesena u roku i da li je uredna, a nedostatke podnosilac otklanja u roku koji ne može biti kraći od 30 ni duži od 90 dana. Kada su uslovi ispunjeni, Institut donosi rješenje o priznanju prava, a priznato pravo upisuje se u Registar prava zaštite topografije (članovi 13 i 14). Isključivo pravo prestaje istekom kalendarske godine u kojoj se navršava deset godina od priznatog datuma podnošenja prijave ili od prve komercijalne upotrebe, zavisno od toga koji je dan raniji (član 20).

Ispod teksta su povezani propisi, izvori i odgovori na najčešća pitanja.

Sadržaj - Zakon o zaštiti topografije integriranog kola BiH

  1. DIO PRVI - OPĆE ODREDBE (čl. 1-8)
  2. DIO DRUGI - POSTUPAK ZAŠTITE (čl. 9-15)
  3. DIO TREĆI - ISKLJUČIVA PRAVA, OGRANIČENJE, TRAJANJE I PROMET PRAVA (čl. 16-21)
  4. DIO ČETVRTI - PROGLAŠAVANJE NIŠTAVIM RJEŠENJA O PRIZNANJU PRAVA ZAŠTITE TOPOGRAFIJE (čl. 22-23)
  5. DIO PETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (čl. 24-27)
  6. Povezani propisi i sudska praksa
  7. Izvori
  8. Česta pitanja

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE (čl. 1-8)

Opće odredbe: predmet zakona, pojmovi, izuzeci, uslovi i rokovi zaštite, nosioci prava, nacionalni tretman i zastupanje stranih lica.

Predmet ZakonaČlan 1.

Ovim zakonom uređuju se: topografija integriranog kola, uslovi zaštite topografije integriranog kola, prava njenog stvaraoca, odnosno stvaraočevog poslodavca ili lica koje je naručilo njenu izradu, kao i način i ostvarivanje tog prava.

Definicije pojmovaČlan 2.

(1) Integrirano kolo, u smislu ovog zakona, jeste gotov proizvod ili međuproizvod namijenjen za obavljanje određene elektronske funkcije, koji se sastoji od komada materijala koji uključuje jedan ili više povezanih slojeva sačinjenih od integriranih elemenata, od kojih je bar jedan element aktivan.

(2) Topografija integriranog kola (u daljnjem tekstu: topografija), u smislu ovog zakona, jeste skup povezanih slika, zabilježenih ili kodiranih na bilo koji način, koje predstavljaju trodimenzionalnu matricu slojeva od kojih je integrirano kolo sastavljeno, pri čemu svaka slika sadrži cjelinu ili dio matrice poluprovodničkog proizvoda u svakoj fazi njegove proizvodnje.

(3) Komercijalna upotreba označava prodaju, davanje u najam ili bilo koji drugi način komercijalnog stavljanja u promet topografije, uključujući i njeno nuđenje u te svrhe. Prva komercijalna upotreba topografije ne uključuje njenu upotrebu pod uslovom povjerljivosti, ako se ona ne stavlja dalje u promet.

Izuzeci od zaštiteČlan 3.

Ovim zakonom ne štiti se bilo koji koncept, postupak, sistem, tehnologija ili informacija koja je opredmećena u topografiji.

Predmet i uslovi zaštiteČlan 4.

(1) Predmet zaštite je topografija koja je izvorna, u smislu da predstavlja rezultat intelektualnog napora svog stvaraoca i da u vrijeme nastanka nije bila uobičajena među stvaraocima topografija i proizvođačima integriranih kola.

(2) Topografija koja se sastoji od elemenata i međuveza koji su uobičajeni u industriji topografija može biti zaštićena samo ako, posmatrano u cjelini, ispunjava uslove iz stava (1) ovog člana.

Rokovi za zaštituČlan 5.

(1) Zaštita topografije može se tražiti u roku od dvije godine od datuma njene prve komercijalne upotrebe bilo gdje u svijetu.

(2) Ako topografija nije komercijalno upotrijebljena bilo gdje u svijetu, zaštita topografije može se tražiti u roku od 15 godina od dana njenog nastanka.

Subjekti zaštiteČlan 6.

(1) Pravo na zaštitu topografije ima njen stvaralac, odnosno njegov pravni sljednik. Ako je topografiju kreiralo više stvaralaca, njima pripada zajedničko pravo na zaštitu.

(2) Ako je topografija nastala u radnom odnosu ili po narudžbi, pravo na zaštitu topografije ima poslodavac, odnosno lice koje je naručilo njenu izradu, izuzev ako je ugovorom predviđeno drugačije.

Nacionalni tretmanČlan 7.

(1) Zaštitu prema ovom zakonu uživaju fizička i pravna lica koja:

a) su državljani Bosne i Hercegovine,

b) imaju prebivalište ili sjedište u Bosni i Hercegovini, ili

c) su na teritoriji Bosne i Hercegovine prva komercijalno upotrebljavala topografiju koja do tada nije bila komercijalno upotrijebljena bilo gdje u svijetu.

(2) Strana fizička i pravna lica uživaju jednaku zaštitu kao i lica iz stava (1) ovog člana ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora i konvencija kojima je pristupila, odnosno koje je ratificirala Bosna i Hercegovina, ili iz primjene principa uzajamnosti.

(3) Pravo zaštite topografije priznato na osnovu ovog zakona važi samo za teritoriju Bosne i Hercegovine.

ZastupanjeČlan 8.

Strano lice mora u postupku zaštite topografije imati zastupnika koji se profesionalno bavi zastupanjem i koji je domaći državljanin ili domaće pravno lice.

DIO DRUGI - POSTUPAK ZAŠTITE (čl. 9-15)

Postupak zaštite: Institut i pravni lijekovi, prijava i njen sadržaj, poslovna tajna, ispitivanje prijave, priznanje prava i uvid javnosti.

Opće odredbeČlan 9.

(1) Postupak za zaštitu topografije vodi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Institut).

(2) Protiv odluke Instituta, donesene u prvom stepenu, kojom je odlučeno o predmetu postupka, dopuštena je žalba o kojoj odlučuje Komisija za žalbe Instituta (u daljnjem tekstu: Komisija).

(3) Protiv rješenja Komisije donesenog u drugom stepenu žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.

(4) Za sve radnje preduzete u upravnom postupku za sticanje i održavanje prava zaštite topografije, kao i za radnje preduzete u postupku povodom žalbe plaćaju se administrativne takse i naknade posebnih troškova postupka, u skladu s posebnim propisima.

(5) Ako propisana administrativna taksa i naknada posebnih troškova postupka nisu plaćene u propisanom roku, prijava se zaključkom odbacuje.

(6) Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom i provedbenim propisima primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07 i 93/09).

Podnošenje prijave za zaštitu topografijeČlan 10.

(1) Postupak za zaštitu topografije pokreće se podnošenjem Institutu prijave za zaštitu topografije (u daljnjem tekstu: prijava).

(2) Institut ne provjerava da li podnosilac prijave ima pravo na podnošenje prijave.

(3) Za svaku topografiju podnosi se posebna prijava.

Sadržaj prijaveČlan 11.

(1) Prijava sadrži zahtjev za priznanje prava zaštite topografije i priloge.

(2) Zahtjev za priznanje prava zaštite topografije sadrži:

a) naziv topografije ili bliže označenje područja topografije,

b) podatke o podnosiocu prijave,

c) podatke o zastupniku podnosioca prijave, ako postoji,

d) datum podnošenja prijave,

e) datum nastanka topografije, ako topografija nije bila komercijalno upotrijebljena, ili datum i mjesto kada je topografija prvi put komercijalno upotrijebljena bilo gdje u svijetu.

(3) Uz zahtjev za priznanje prava zaštite topografije podnose se sljedeći prilozi:

a) opis topografije s podacima koji definiraju elektronsku funkciju koju obavlja integrirano kolo izrađen prema topografiji,

b) grafički prikaz ili prikaz topografije u drugom odgovarajućem obliku kojim se topografija identificira, posebno nacrt ili fotografije planova za izradu integriranog kola prema topografiji za koju se traži zaštita,

c) primjerak integriranog kola proizvedenog prema topografiji za koju se traži zaštita, ako je integrirano kolo komercijalno upotrijebljeno,

d) dokaz o komercijalnoj upotrebi topografije, ako je topografija komercijalno upotrijebljena.

(4) Oblik prijave i način njenog popunjavanja, sadržaj zahtjeva za priznanje prava zaštite topografije, sadržaj priloga koji se podnose uz taj zahtjev, kao i detalji postupka koji se vodi pred Institutom uređuju se propisima za provođenje ovog zakona koje donosi Institut.

Dijelovi prijave koji nisu dostupni javnostiČlan 12.

(1) Podnosilac prijave može prilikom njenog podnošenja tražiti da se dijelovi priloga iz člana 11. stav (3) tačka b) ovog zakona, koji predstavljaju poslovnu tajnu, ne mogu činiti dostupnim trećim licima pod uslovom da su ostali dijelovi spomenutog priloga dovoljni za identifikaciju topografije.

(2) Sud može naložiti otkrivanje dijelova priloga iz stava (1) ovog člana licima koja su uključena u upravni ili sudski postupak koji se odnosi na utvrđivanje ništavosti rješenja o priznanju prava zaštite topografije ili na povredu prava na zaštitu topografije, ako je to neophodno za provođenje postupka.

Ispitivanje prijaveČlan 13.

(1) Po prijemu prijave Institut ispituje da li je predmet prijave topografija u smislu člana 2. stav (2) ovog zakona i da li je prijava podnesena u roku iz člana 5. ovog zakona.

(2) Poslije utvrđivanja ispunjenosti uslova iz stava (1) ovog člana Institut ispituje:

a) ako je podnosilac prijave strano lice, da li je prijava podnesena posredstvom zastupnika u smislu člana 8. ovog zakona,

b) da li je podnesena posebna prijava za svaku topografiju u smislu člana 10. stav (3) ovog zakona,

c) da li prijava sadrži sve podatke iz zahtjeva za priznanje prava i priloge u smislu člana 11. st. (2) i (3) ovog zakona,

d) da li su plaćene administrativna taksa i naknada posebnih troškova postupka za prijavu,

e) da li zahtjev za priznanje prava zaštite topografije i prilozi koji se podnose uz taj zahtjev imaju propisan sadržaj u smislu člana 11. stav (4) ovog zakona.

(3) Ako prijava nije podnesena u roku iz člana 5. ovog zakona, Institut će donijeti zaključak o odbacivanju prijave. Protiv zaključka dopuštena je žalba o kojoj odlučuje Komisija.

(4) Ako Institut, na osnovu provedenog postupka ispitivanja prijave iz st. (1) i (2) ovog člana, utvrdi da predmet prijave nije topografija u smislu člana 2. stav (2) ovog zakona, odnosno da prijava nije podnesena u skladu s odredbom stava (2) ovog člana, on će u roku od 30 dana od dana podnošenja prijave pozvati podnosioca prijave da otkloni uočene nedostatke i ostaviti mu rok za to koji ne može biti kraći od 30 dana ni duži od 90 dana.

(5) Ako podnosilac prijave ne otkloni nedostatke iz stava (4) ovog člana u ostavljenom roku, Institut će donijeti zaključak kojim se prijava odbacuje. Protiv zaključka dopuštena je žalba o kojoj odlučuje Komisija.

(6) Datum prijema uredne prijave u Institutu priznaje se kao datum podnošenja prijave.

(7) Prijava kojoj je priznat datum podnošenja upisuje se u Registar prijava za zaštitu topografije, koji u elektronskoj formi vodi Institut. Sadržaj i način vođenja Registra prijava za zaštitu topografije uređuju se bliže provedbenim propisom.

Priznanje prava zaštite topografijeČlan 14.

(1) Ako Institut nakon provedenog postupka ispitivanja prijave iz člana 13. st. (1) i (2) ovog zakona utvrdi da su ispunjeni uslovi za priznanje prava, donijet će rješenje o priznanju prava zaštite topografije.

(2) Priznato pravo zaštite topografije upisuje se u Registar prava zaštite topografije, koji u elektronskoj formi vodi Institut. Sadržaj i način vođenja Registra prava zaštite topografije bliže se uređuju provedbenim propisom.

(3) Po izvršenom upisu u Registar prava zaštite topografije, nosiocu prava izdaje se isprava o pravu zaštite topografije. Sadržaj isprave o pravu zaštite topografije bliže se uređuje provedbenim propisom.

(4) Podaci iz Registra prava zaštite topografije objavljuju se u "Službenom glasniku Instituta".

Stavljanje topografije na uvid javnostiČlan 15.

(1) Od upisa u Registar prava zaštite topografije svako ima pravo, na osnovu pisanog zahtjeva i u prisustvu službenog lica, u prostorijama Instituta razgledati prijavu i dobiti kopiju zahtjeva za priznanje prava zaštite topografije i priloga iz člana 11. stav (3) tač. a), b) i d) ovog zakona.

(2) Način ostvarenja prava iz stava (1) ovog člana uređuje se provedbenim propisom.

DIO TREĆI - ISKLJUČIVA PRAVA, OGRANIČENJE, TRAJANJE I PROMET PRAVA (čl. 16-21)

Isključiva prava, ograničenje, trajanje i promet prava: oznaka "T", ograničenja, savjesni sticalac, iscrpljenje, trajanje, prijenos i licenca.

Isključiva pravaČlan 16.

(1) Nosilac prava zaštite topografije ima isključivo pravo dopustiti ili zabraniti drugome da:

a) umnožava zaštićenu topografiju u cjelini ili njene bitne dijelove,

b) proizvodi integrirano kolo koje sadrži zaštićenu topografiju ili njene bitne dijelove,

c) uvozi, nudi radi stavljanja u promet, stavlja u promet ili na drugi način komercijalno upotrebljava ili uvozi za te svrhe primjerke zaštićene topografije ili njenih bitnih dijelova, integrirano kolo u kojem je sadržana zaštićena topografija ili njeni bitni dijelovi, kao i proizvode u kojima je ugrađeno integrirano kolo koje sadrži zaštićenu topografiju ili njene bitne dijelove.

(2) Za vrijeme trajanja prava zaštite topografije nosilac je ovlašten da označava integrirano kolo koje je proizvedeno upotrebom zaštićene topografije velikim slovom "T".

Ograničenje pravaČlan 17.

(1) Ne smatra se povredom prava iz člana 16. stav (1) tačka a) ovog zakona umnožavanje topografije:

a) za ličnu upotrebu u nekomercijalne svrhe,

b) za nastavu koja se odnosi na topografiju, kao i za stručne analize ili istraživanja.

(2) Ne smatra se povredom prava iz člana 16. ovog zakona ako određeno lice, na osnovu analize ili istraživanja zaštićene topografije, stvori topografiju koja ispunjava uslove iz člana 4. ovog zakona i takvu topografiju koristi na način iz člana 16. ovog zakona.

Komercijalna upotreba zaštićene topografije bez saglasnosti nosioca pravaČlan 18.

(1) Licu koje prilikom sticanja integriranog kola nije znalo ili je imalo opravdan razlog da vjeruje da je riječ o proizvodu na kojem postoji tuđe pravo zaštite topografije ne može se spriječiti da komercijalno upotrebljava taj proizvod.

(2) Lice iz stava (1) ovog člana dužno je platiti odgovarajuću naknadu za komercijalnu upotrebu zaštićene topografije, koja uslijedi nakon što je to lice saznalo ili je imalo opravdan razlog da vjeruje da se radi o proizvodu na kojem postoji tuđe pravo zaštite topografije. Odgovarajuću naknadu određuje sud, osim ako stranke riješe spor putem pregovora, posredovanjem ili na drugi pravno obavezujući način.

(3) Odredbe st. (1) i (2) ovog člana odnose se i na pravne sljednike lica koje je steklo integrirano kolo na kojem postoji tuđe pravo zaštite topografije.

Iscrpljenje pravaČlan 19.

Ne smatraju se povredom prava radnje iz člana 16. stav (1) tačka c) ovog zakona ako se odnose na primjerak zaštićene topografije, odnosno na integrirano kolo koje sadrži zaštićenu topografiju, koje je prvi put stavio u promet u Bosni i Hercegovini nosilac prava, odnosno lice koje ima njegovu saglasnost.

Trajanje pravaČlan 20.

(1) Rok trajanja prava zaštite topografije počinje od priznatog datuma podnošenja prijave za registraciju topografije ili od dana prve komercijalne upotrebe topografije bilo gdje u svijetu, zavisno od toga koji je dan raniji.

(2) Isključivo pravo zaštite topografije prestaje istekom kalendarske godine u kojoj se navršava deset godina od dana početka roka iz stava (1) ovog člana.

Prijenos prava i licencaČlan 21.

(1) Pravo zaštite topografije može biti, u cjelini ili djelimično, predmet prijenosa na osnovu ugovora o prijenosu ili na osnovu nasljeđivanja.

(2) Pojedina ili sva ovlaštenja iz prava zaštite topografije mogu, s ograničenjima ili bez njih, biti predmet ustupanja na osnovu ugovora o licenci.

(3) Ugovori iz st. (1) i (2) ovog člana punovažni su samo ako su sastavljeni u pisanoj formi.

(4) Na zahtjev jedne od ugovornih strana, ugovori iz st. (1) i (2) ovog člana upisuju se u Registar prava zaštite topografije.

(5) Ugovori iz st. (1) i (2) ovog člana imaju djelovanje prema trećim licima samo ako su upisani u Registar prava zaštite topografije.

DIO ČETVRTI - PROGLAŠAVANJE NIŠTAVIM RJEŠENJA O PRIZNANJU PRAVA ZAŠTITE TOPOGRAFIJE (čl. 22-23)

Proglašavanje ništavim rješenja o priznanju prava zaštite topografije: razlozi i pokretanje postupka i ograničenje djelovanja poništavanja.

Ovlaštenje za pokretanje postupka i razlozi za ništavostČlan 22.

(1) Institut će, na prijedlog zainteresiranog lica ili pravobranioca BiH ili ombudsmena BiH ili po službenoj dužnosti, proglasiti ništavim rješenje o priznanju prava zaštite topografije ako utvrdi da u momentu donošenja rješenja:

a) predmet zaštite nije bila topografija u smislu člana 2. stav (2) ovog zakona,

b) topografija nije ispunjavala uslove za zaštitu u smislu člana 4. ovog zakona,

c) prijava nije bila podnesena u roku iz člana 5. ovog zakona,

d) nosilac prava na topografiju nije imao pravo na zaštitu u smislu čl. 6. i 7. ovog zakona,

e) prilozi iz člana 11. stav (3) ovog zakona nisu imali propisan sadržaj, odnosno nisu odgovarali topografiji za koju je zatražena zaštita.

(2) Postupak za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju prava zaštite topografije može se pokrenuti pred Institutom tokom cijelog roka trajanja prava zaštite topografije.

(3) Ako podnosilac prijedloga za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju prava zaštite topografije u toku postupka odustane od svog zahtjeva, Institut može nastaviti postupak po službenoj dužnosti.

Ograničenje djelovanja poništavanjaČlan 23.

Poništavanje rješenja o priznanju prava zaštite topografije nema retroaktivno djelovanje na pravosnažne sudske odluke u vezi s utvrđivanjem povrede prava, kao i na zaključene ugovore o prijenosu prava, odnosno ustupanju licence, ako su i u mjeri u kojoj su ti ugovori izvršeni pod uslovom da je nosilac prava bio savjestan.

DIO PETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (čl. 24-27)

Prijelazne i završne odredbe: primjena Zakona o patentu, primjena zakona, provedbeni propisi i stupanje na snagu.

Usklađena primjena Zakona o patentuČlan 24.

Odredbe Zakona o patentu kojima se uređuju: ovlaštenja za zastupanje, postupak za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju prava, podnošenje žalbe Komisiji za žalbe, postupak povodom žalbe, prestanak prava zaloga, izvršenje, stečaj, građanskopravna zaštita prava i carinske mjere primjenjuju se na odgovarajući način na topografije koje su predmet zaštite prema ovom zakonu.

Primjena ZakonaČlan 25.

Odredbe ovog zakona primjenjuju se samo na topografije koje su nastale nakon datuma početka njegove primjene.

Provedbeni propisiČlan 26.

(1) Direktor Instituta donijet će provedbene propise za izvršenje ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Provedbene propise u smislu stava (1) ovog člana čine: Pravilnik o postupku za priznanje topografije integriranog kola, Odluka o posebnim troškovima postupka za sticanje i održavanje prava industrijskog vlasništva i Odluka o naknadi za rad u Komisiji za žalbe.

Stupanje Zakona na snaguČlan 27.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjuje se od 1. januara 2011. godine.

Povezani propisi i sudska praksa

Na zastupanje, ništavost, žalbeni postupak, prestanak prava zaloga, izvršenje, stečaj, građanskopravnu zaštitu i carinske mjere na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o patentu (član 24), a na pitanja koja ovaj zakon ne uređuje Zakon o upravnom postupku (član 9). Ovdje su okupljeni propisi i stranice sa sajta koji se najčešće koriste uz ovaj tekst.

Intelektualno vlasništvo

Postupak i zaštita prava

Izvori

Zakon o zaštiti topografije integriranog kola, Službeni glasnik BiH, br. 53/2010, bez kasnijih izmjena i dopuna. Zakon je stupio na snagu osmog dana od objavljivanja, a primjenjuje se od 1. januara 2011. godine (član 27). Prestaje važiti početkom primjene Zakona o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda, Službeni glasnik BiH, br. 40/2026.

Tekst na ovoj stranici je bosanska jezička verzija zakona objavljena u Službenom glasniku BiH, br. 53/2010, prenesena iz PDF dokumenta na ovom sajtu, i upoređena član po član sa tekstom iz pravne baze (srpska jezička verzija, stanje 01.10.2026), u kojoj se zakon vodi kao važeći tekst bez izmjena i dopuna, a kao kraj njegovog važenja upisan je 20.06.2027. godine; zamjenjuje ga novi Zakon o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda (br. 40/2026). Broj i raspored svih 27 članova, stavova i tačaka i svi brojevi (rokovi i upućivanja) se podudaraju, a razlike su samo u jezičkoj varijanti (npr. "integrirano kolo" i "integrisano kolo", "provedbeni propisi" i "propisi o sprovođenju").

Tekst zakona dostupan je i kao PDF dokument.

Tekst na ovoj stranici priredila je Advokatska kancelarija Prnjavorac radi lakšeg pregleda. U slučaju razlike mjerodavan je tekst objavljen u službenom glasilu.

Često postavljana pitanja o Zakonu o zaštiti topografije integriranog kola

Odgovori su sažeti iz teksta zakona objavljenog na ovoj stranici; uz odgovore su navedeni članovi na koje se odnose.

Koja topografija integriranog kola može biti zaštićena?

Topografija je skup povezanih slika koje predstavljaju trodimenzionalnu matricu slojeva od kojih je integrirano kolo sastavljeno (član 2). Štiti se samo izvorna topografija, koja je rezultat intelektualnog napora stvaraoca i u vrijeme nastanka nije bila uobičajena među stvaraocima topografija i proizvođačima integriranih kola (član 4), ali ne i koncept, postupak, sistem, tehnologija ili informacija opredmećena u topografiji (član 3).

Kome i u kojem roku se podnosi prijava za zaštitu?

Prijava se podnosi Institutu za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, posebno za svaku topografiju (članovi 9 i 10), u roku od dvije godine od prve komercijalne upotrebe bilo gdje u svijetu, a ako topografija nije komercijalno upotrijebljena, u roku od 15 godina od njenog nastanka (član 5). Prijavu podnesenu nakon isteka roka Institut odbacuje zaključkom, protiv kojeg je dopuštena žalba Komisiji za žalbe (član 13).

Ko je nosilac prava na topografiju nastalu u radnom odnosu?

Poslodavac, odnosno lice koje je naručilo izradu topografije, osim ako je ugovorom predviđeno drugačije. U ostalim slučajevima pravo na zaštitu ima stvaralac ili njegov pravni sljednik, a više stvaralaca ima zajedničko pravo (član 6).

Šta nosilac prava može zabraniti drugima i koliko traje zaštita?

Nosilac prava može drugome dopustiti ili zabraniti umnožavanje zaštićene topografije ili njenih bitnih dijelova, proizvodnju integriranog kola koje je sadrži te uvoz, stavljanje u promet i drugu komercijalnu upotrebu topografije, takvog kola i proizvoda u koje je ugrađeno (član 16). Isključivo pravo prestaje istekom kalendarske godine u kojoj se navršava deset godina od priznatog datuma podnošenja prijave ili od prve komercijalne upotrebe bilo gdje u svijetu, zavisno od toga koji je dan raniji (član 20).

Važi li ovaj zakon i dalje?

Važi do početka primjene Zakona o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda (Službeni glasnik BiH, br. 40/2026), koji se primjenjuje po isteku godine dana od stupanja na snagu, a postupci pokrenuti do tog dana dovršit će se po ovom zakonu. Ovaj zakon primjenjuje se od 1. januara 2011. godine, i to samo na topografije nastale nakon tog datuma (članovi 25 i 27).