# Advokatska kancelarija Prnjavorac > Kompletan sadržaj ključnih stranica web prezentacije Advokatske kancelarije Prnjavorac za jezičke modele i AI asistente. --- ## ADVOKAT | ADVOKATSKA KANCELARIJA | Prnjavorac | BiH Source: https://advokat-prnjavorac.com/index.html > ADVOKAT ✅ ADVOKATSKA KANCELARIJA ✅ Bosna i Hercegovina ✅ ADVOKAT • ADVOKATURA ✅ ADVOKATSKI URED ✅ Odvjetnicki ured. ## Advokatska kancelarija Prnjavorac - Više od tri decenije posvećeni smo nastojanju pružanja najbolje advokatske usluge svojim klijentima Advokatska kancelarija je osnovana 1993. godine u Tuzli zastupamo naše klijente pred svim sudovima i drugim organima u Bosni i Hercegovini, a najčešće u Tuzli, Sarajevu, Mostaru, Zenici, Banja Luci i svim drugim gradovima BiH, razvili smo široku paletu advokatskih usluga kako bismo odgovorili na potrebe fizičkih i pravnih lica. Posebno smo specijalizirani za nekretnine i imovinsko-pravne odnose – od kupoprodaje nekretnina do rješavanja složenih imovinskih sporova. Također zastupamo klijente u građanskim parnicama, privrednim sporovima, kao i u drugim imovinsko pravnim odnosima u BiH. Bilo da Vam je potreban advokat za nekretnine ili advokat za imovinsko pravne odnose, zastupanje u sudskim postupcima, naš tim je tu za Vas.Advokatura i advokatske usluge nisu samo posao, niti se oni mogu podvoditi u nekakve kalupe i standarde. Biti kreativan i istrajan uopšte, podrazumjeva iznalaženje bolje ideje, radi dolaska do optimalno najidealnijeg pravnog rješenja, jer svaki naš klijent želi najboljeg advokata na svojoj strani. Advokat u Sarajevu Kvalifikovani smo da probleme prepoznamo u njihovoj ranoj fazi, uradimo detaljnu analizu potrebnih pravnih aktivnosti, a onda i rješimo problem. Advokat Sarajevo - advokatska kancelarija Podrazumjevamo, da naši klijenti od nas očekuju samo najbolja moguća rješenja i advokatske usluge , zbog toga mi u advokatskoj kancelariji gradimo svaki odnos sa našim klijentima na razumijevanju aspekata predmetnog pravnog pitanja u cilju pronalaženja najoptimalnijeg pravnog rješenja, a sve u skladu sa specifičnim potrebama naših klijenata. Vjerujemo da građenje dugoročne poslovne saradnje između klijenata i advokata, zasnovanog na veoma jednostavnom principu zajedničkog rada sa klijentom kao sa jednakim partnerom , uvek dovodi do najboljih rezultata u konačnici . Naš advokatski ured savjetuje klijente u ostvarivanju njihovih zakonskih prava i zajedno sa njima teži iznalaženju najboljih pravnih rješenja. Biti najbolji advokat za našega klijenta znači nikada ne prestati učiti, razumjeti klijenta bolje od bilo koga i voditi svaki slučaj s istim žarom kao prvi dan. Advokatska kancelarija Sarajevo i Tuzla Naša advokatska kancelarija ne zna za standardnog klijenta. Svaki naš klijent znači poseban pristup i omogućena mu je visokokvalifikovana advokatska podrška. S druge strane, zauzvrat očekujemo Vašu iskrenu saradnju. U cilju dostizanja maksimalnog učinka, Vaše povjerenje, uvid u proces i relevantni podaci, ključ su uspjeha. Vodeći princip poslovanja advokatske kancelarije je pružiti uslugu koja će biti kombinacija pouzdanog pravnog savjeta i najviših međunarodnih standarda u advokatskoj struci. Uža specijalnost advokatske kancelarije je zastupanje domaćih i stranih fizičkih i pravnih lica pred sudovima i organima uprave Bosne i Hercegovinine u građanskim predmetima, privrednim sporovima, imovinsko pravnim sporovima, kao advokat za nekretnine te drugim oblastima profesionalnog angažmana advokatske kancelarije. Načela rada advokatske kancelarije: Strogo poštovanje principa profesionalne tajnosti te kodeksa advokatske etike. Striktno izbjegavanje poslova u kojima postoji konflikt interesa. Profesionalno izvršavanje naloga klijenata uz maksimalno očuvanje interesa klijenata u svakom konkretnom slučaju. Advokatska kancelarija iznalazi optimalna rješenja u internacionalnim pravnim slučajevima. Advokati Prnjavorac su drugačiji. Posvećujemo puno vremena svakom pojedinom klijentu i slučaju - Kroz više od tri decenije advokatske prakse, naša kancelarija neprekidno teži pružanju najbolje advokatske usluge. Iz tog razloga istodobno obrađujemo samo ograničeni broj slučajeva. Mi se o Vama brinemo individualno i prilagođeno tačno Vašim potrebama. Novi slučaj prihvaćamo samo ako možemo garantirati savršenu obradu i savjete i ako predmetni posao spada u naša specijalistička područja rada advokatske kancelarije. Advokati imaju obavezu samo prema Vama i Vaše interese možemo zastupati apsolutno neovisno i bez utjecaja. Kao naš klijent možete se osloniti na naših pet načela rada advokatskog ureda: 1. Jamstvo ekskluzivnosti: Godišnje rješavamo samo ograničeni broj slučajeva i klijenata. To Vam garantira da ćete biti ekskluzivno, brzo i kompetentno zastupani i savjetovani na najvišem nivou te da će se svaka Vaša želja biti praćena s punom predanošću. Kao Vaši advokati, mi smo samo na Vašoj strani i dajemo 100%. 2. Jamstvo izvrsnosti: Najbolje od najboljeg je dovoljno dobro za naše klijente. Stoga ne štedimo trud i troškove kako bismo postigli najbolji rezultat za naše klijente. To također uključuje da uvijek neovisno raščistimo sve prednosti i nedostatke različitih pristupa i općenito preferiramo pogodnu nagodbu od pravnog spora u korist naših klijenata, kada je to moguće. 3. Jamstvo specijalizacije: Prihvaćamo samo naloge koje možemo savršeno riješiti u skladu s našim područjima advokatske specijalizacije. Kao advokatska kancelarija radimo samo ono za što smo specijalizirani i iz čega imamo dugogodišnje praktičnog iskustvo. Zajamčeno je efikasno i djelotvorno davanje advokatskih usluga. 4. Jamstvo pojedinačnog davanja advokatskih usluga: Ovisno o Vašem pravnom području, uvijek ćete biti pojedinačno i osobno usluženi od strane jednog od naših partnerskih advokata. Sve aktivnosti provodi nadležni advokat u osobnom dogovoru s Vama. Ako to zahtijeva određeni slučaj, savjetovat ćemo Vas pod vodstvom advokata kojeg ste Vi odabrali u timu advokatskih stručnjaka. 5. Jamstvo najbolje advokatske usluge: Garantiramo Vam da se sve naše aktivnosti i advokatske usluge pružaju usklađeno s Vašim slučajem i Vašim potrebama te da će Vas naša advokatska kancelarija zastupati u skladu s našim visokim standardima kvalitete u cilju pružanja najbolje advokatske usluge. Naša advokatska kancelarija sarađuje sa preko 50 velikih advokatskih kancelarija iz svih dijelova svijeta koje imaju zaposlenih više od 3.000 advokata, uključujući i sve zemlje bivše države. "Da mihi factum dabo tibi jus - Daj mi činjenice, dat ću ti pravo." Iskustva klijenata Iskustva klijenata — automatski odabrano (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, Mostar, Bijeljina). Sistem periodično izdvaja reprezentativne recenzije iz 1.000+ osvrta, uz balans tema (imovinsko-pravni sporovi, ugovori, nekretnine, sporovi) i lokacija. Podaci su anonimizovani radi advokatske tajne. Advokatura u Bosni i Hercegovini Advokatura u Bosni i Hercegovini trenutno nije ustanovljena na državnom nivou (nacrt Zakona o advokaturi BiH). Advokatura / odvjetništvo je organizirano na razini entiteta. Prema Zakonu o advokaturi Federacije BiH, advokatura je nezavisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcionira sukladno zakonu. Advokatsku djelatnost kao profesionalnu djelatnost vrše advokati kao pojedinci, advokati u svrhu zajedničkog vršenja profesije mogu formitati zajedničke advokatske kancelarije i advokatsko društvo. Advokati su dužni pružati pravnu pomoć savjesno i stručno, sukladno Ustavu, zakonu i drugim propisima, kao i Satutu i drugim općim aktima Federalne advokatske komore, te Kodeksu odvjetničke etike advokata FBiH. Advokat je dužan čuvati kao advokatsku tajnu sve što mu je stranka povjerila, izuzev ako je advokat / odvjetnik oslobođen ove obaveze na temelju izričitog ili prešutnog odobrenja stranke. Advokatsku tajnu dužne su čuvati i druge osobe koje rade u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu. Advokati u FBiH se obavezno udružuju u jednu od regionalnih advokatskih komora prema sjedištu advokatskog ureda, a to su Regionalne advokatske komore: Sarajevo, Tuzla, Mostar, Zenica i Bihać; čime ujedno stječu članstvo u Federalnoj advokatskoj / odvjetničkoj komori. Advokatska komora Federacije BiH ima sjedište u Sarajevu. Jedinstven Imenik advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine vodi se u Advokatskoj komori FBiH u Sarajevu, a regionalne advokatske komore vode Imenike advokata za advokate sa sjedištem na svom području. Advokat je odgovoran za rad svoje kancelarije. U zajedničkim advokatskim kancelarijama svi advokati odgovaraju za rad advokatske kancelarije. U advokatskim društvima, advokati članovi društva odgovaraju za rad advokatskog društva. Dužnost je advokata da se prilikom obavljenja advokatske djelatnosti stalno brinu za unapređenje i afirmaciju advokature kao samostalne i nezavisne profesionalne djelatnosti. Svaki advokat je dužan da čuva svoju čast, moralni lik advokata, neovisnost, savjesnost i stručnost, tako da takvim svojim ponašanjem podstiče i druge. Odnos advokata prema sudu, drugim državnim organima i njihovim predstavnicima, treba da bude izraz poštovanja prava, pravne kulture i pravničke profesije. - Sjedište advokatske komore Republike Srpske je u Banja Luci. Ustav Republike Srpske u članu 131 navodi: "Advokatura je samostalna i neovisna djelatnost i služba koja pruža pravnu pomoć. Organizacija i rad advokature uređuju se zakonom", a advokati su dužni pružati pravnu pomoć u zaštiti ljudskih prava i sloboda građana zajamčenih ustavima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, kao i prava i interese fizičkih i pravnih osoba koji su definirani zakonima i drugim propisima. Djelatnost advokata jeste davanje pravnih savjeta, sastavljanje podnesaka, sastavljanje isprava koje su u nadležnosti, zastupanje stranaka u svim građanskim, upravnim i drugim postupcima i poslovima pred svim redovnim i drugim sudovima, državnim tijelima, arbitražom, te drugim pravnim osobama. - Brčko Distrikt BiH nema samostalnu advokatsku komoru nego se advokati iz Brčko Distrikta učlanjuju u jednu od advokatskih komora na području Bosne i Hercegovine (Federacije BiH ili Republike Srpske). --- ## ADVOKAT - Advokatska kancelarija PRNJAVORAC - BiH Source: https://advokat-prnjavorac.com/advokat.html > ADVOKAT - Advokatska kancelarija PRNJAVORAC - BiH Alma Prnjavorac, advokat « biografija Advokatska kancelarija pruža prave usluge na teritoriji cijele države Bosne i Hercegovine, pred svim sudovima i upravnim organima BiH. ## ADVOKAT od 1993. g. "Telecom" Tuzla ("PTT" Tuzla) - Rukovodioc pravnih poslova 1980. - 1993. g.. GIK "Tehnograd" Tuzla (RO za Visokogradnju) 1977-1980. g.. Pravosudni ispit položen 1979 g. Sarajevo, Bosna i Hercegovina. Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu završen 1977. g.. 42 godine pravne prakse. - Ambasada SR Njemačke, Američka ambasada, Ambasada Velike Britanije, Ambasada Španije, Ambasada Italije u BiH i druge ambasade u BiH također nas preporučuju svojim građanima te privrednim društvima u slučaju ukazivanja potrebe za pružanjem stručne pravne pomoći u Bosni i Hercegovini. - Vrhunska osposobljenost u radu na računaru. Poznavanje engleskog jezika. - Članica: Advokatske komore F BiH, Europäische Anwaltsvereinigung DACH, Anwalt Deutschland, Experten Branchenbuch Deutschland, Međunarodne unije advokata, Association of European Lawyers (AEA), International Law Office (ILO),International Criminal Defense Counsel (ICDC), LEXADIN, Hieros Gamos (HG), Law Fuel, Law Guru, Law Net, Legal Force, Law Mirror, European Lawyers. --- ## Advokatska kancelarija | Prnjavorac | Bosna i Hercegovina Source: https://advokat-prnjavorac.com/advokatska_kancelarija.html > ADVOKATSKA KANCELARIJA | Prnjavorac | Bosna i Hercegovina Advokatska kancelarija Prnjavorac - oblasti profesionalnog angažmana Trajno opredjeljenje Advokatske kancelarije PRNJAVORAC je da uz poštovanje najviših etičkih principa sadržanih u kodeksu advokatske profesije pruži kvalitetnu i efikasnu zaštitu svojim klijentima. Usmeni i pisani pravni savjeti kao i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima Bosne i Hercegovine, suština su redovnih aktivnosti Advokatske kancelarije kroz koje aktivnosti se ostvaruju i štite prava i interesi naših klijenata . Vodeći princip poslovanja advokatske kancelarije je pružiti uslugu koja će biti kombinacija pouzdanog pravnog savjeta i najviših međunarodnih standarda u odvjetničkoj struci. Dugogodišnje pravno i specijalističko obrazovanje , poslovno iskustvo i iskazani rezultati osnov su na kojem se zasniva uvjerenje da je poseban kvalitet profesionalnog angažovanja dosegnut u slijedećim oblastima prava: Vlasničko-pravni odnosi ( imovinska prava ) Građansko pravo Bankarsko pravo i finansije Privredno pravo i međunarodno privredno pravo Porodično i nasljedno pravo Nekretnine Upravno pravo Zemljišne knjige Međunarodno privatno pravo Postupci pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine Postupci pred Europskim sudom za ljudska prava - Strazbur Medijator IT Law Business Ovlašteni posrednik između bračnih partnera --- ## Razvod braka i podjela imovine | ADVOKAT PRNJAVORAC | BiH Source: https://advokat-prnjavorac.com/razvod_braka.html > Razvod braka i podjela imovine | ADVOKAT PRNJAVORAC | BiH Razvod braka i podjela imovine stečene u braku « Oblast rada advokatske kancelarije Advokatska kancelarija iz domena porodičnog prava vrši pravne poslove: zastupanje u sporovima za razvod braka, podjele bračne stečevine, pružanje pravnih savjeta i zastupanje u sporovima za izdržavanje, razvodi braka sa maloljetnom djecom u kojim se postupcima odlučuje o povjeravanje zajedničke djece na odgoj, brigu i staranje. Zastupanje u sporovima oko podjele imovine stečene u toku trajanja braka ; zastupanje u postupcima postizanja nagodbe kod izrade Ugovora o podjeli bračne stečevine , zastupanje u postupcima vezanim za lišenje roditeljskog prava, utvrđivanju majčinstva i očinstva, i postupcima oduzimanja poslovne sposobnosti i postavljanja staraoca . Advokatska kancelarija vrsi zastupanje u postupcima razvoda braka i podjele bračne stečevine pred svim sudovima Bosne i Hercegovine . Vrlo često kao advokati zastupamo i u predmetima podjele imovine stečene u braku u BiH i u inostranstvu (inostrane imovine). Advokatska kancelarija je specijalizirana za razvode braka i podjelu bračne stečevine sa internacionalnim elemetima - elementima Međunarodnog privatnog prava . Ukratko o postupku razvoda braka u praksi Bosne i Hercegovine: Procedura razvoda braka po TUŽBI u Bosni i Hercegovini: Tužbu za razvod braka mogu podnijeti oba bračna partnera, bez obzira ukoliko njihovo mldb dijete nije napunilo 3 godine (novina iz aprila 2014.g. - Porodični zakon FBiH ) Tužba se podnosi ako su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili ako se ne može ostvarivati zajednica života bračnih partnera. Za odlučivanje po tužbi za razvod braka nadležan je Općinski sud u mjestu zaključenja braka u Bosni i Hercegovini ili sud na čijem su području bračni partneri imali posljednje zajedničko prebivalište. Ukoliko stranku zastupa advokat, punomoć mora biti ovjerena i izdata samo radi zastupanja u bračnom sporu, a mora i da sadrži navode u pogledu vrste tužbe i osnova za podnošenje tužbe. U bračnom sporu ne može se izreći presuda zbog propuštanja niti presuda na osnovu priznanja ili odricanja, niti stranke mogu da zaključe sudsko poravnanje. Sud u Bosni i Hercegovini je dužan da presudom u bračnom sporu odluči o vršenju roditeljskog prava, a može odlučiti o potpunom ili djelimičnom lišenju roditeljskog prava, te odrediti jednu ili više mjera zaštite od nasilja u porodici. Pravosnažna presuda u bračnom sporu ne može se pobijati vanrednim pravnim lijekom u onom dijelu u kojem je donijeta odluka o razvodu braka. Sporazum bračnih partnera o vršenju roditeljskog prava unosi se u izreku presude o razvodu braka ukoliko sud procjeni da je taj sporazum u najboljem interesu deteta. ZAHTJEV ZA SPORAZUMNI RAZVOD BRAKA u Bosni i Hercegovini. Sud će razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka: ako je od sklapanja braka proteklo najmanje šest mjeseci, ako postoji sporazum bračnih partnera, sklopljen u postupku posredovanja, o: ostvarivanju roditeljskog staranja, izdržavanju djeteta, uvjetima i načinu održavanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem koji ne ostvaruje roditeljsko staranje i izdržavanju bračnog partnera. Presuda o razvodu braka na osnovu sporazuma stranaka može se pobijati samo zbog bitnih povreda odredbi parničnog postupka ili zbog toga što je sporazum o razvodu zaključen pod prinudom ili u zabludi. IMOVINSKI ODNOSI BRAČNIH PARTERA u Bosni i Hercegovini: Posebna imovina je ona koju je bračni partner stekao prije sklapanja braka; Zajednička imovina je ona imovina koju su bračni partneri stekli radom u toku trajanja bračne zajednice. Dioba zajedničke imovine je utvrđivanje suvlasničkog udjela svakog bračnog partnera u zajedničkoj imovini; Dioba zajedničke imovine se može vršiti u vrijeme trajanja braka i po njegovom prestanku. Bračni partneri mogu zaključiti sporazum/ugovor o diobi zajedničke imovine (sporazumna dioba) pred notarom, a ako bračni partneri ne mogu da se sporazumiju diobu vrši sud (sudska dioba). Pretpostavlja se da su udjeli supružnika u zajedničkoj imovini jednaki. Imovinskopravni odnosi bračnih partnera mogu se urediti predbračnim ili bračnim ugovorom, sačinjenim pred notarom u Bosni i Hercegovini. Bračni partneri ne mogu ugovoriti primjenu prava druge države na imovinskopravne odnose. Za obaveze koje je jedan bračni partner preuzeo radi podmirenja tekućih potreba bračne, odnosno porodične zajednice, kao i za obaveze za koje prema zakonu odgovaraju zajednički oba bračna partnera, odgovaraju bračni partneri solidarno, kako bračnom stečevinom tako i svojom posebnom imovinom. Stvari za ličnu upotrebu jednog bračnog partnera pripadaju mu u isključivu svojinu bez uračunavanja u njegov udio, ako njihova vriednost nije nesrazmjerno velika u odnosu na vrijednost zajedničke imovine i vrijednosti stvari za ličnu upotrebu drugog supružnika. Ako je vrijednost stvari za ličnu upotrebu nesrazmjerno velika, one pripadaju u isključivu svojinu bračnog partnera, sa uračunavanjem u njegov udio. Ako roditelji vrše roditeljsko pravo, zajednički imaju pravo zajedničke svojine nad stvarima namjenjenim djetetu. Stvari namjenjene djetetu, spadaju u isključivu svojinu bračnog partnera koji vrši roditeljsko pravo, bez uračunavanja u njegov zakonski dio. Često postavljena pitanja o razvodu braka i imovini stečenoj u toku trajanja braka Pitanje: Kako se pokreće razvod braka u Bosni i Hercegovini ? Advokat: Razvod braka može se pokrenuti tužbom za razvod braka ili zahtjevom za sporazumni razvod braka. Sud će razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka: ako je od sklapanja braka proteklo najmanje šest mjeseci, ako postoji sporazum bračnih partnera sklopljen u postupku posredovanja, o: ostvarivanju roditeljskog staranja, izdržavanju djeteta, uvjetima i načinu održavanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem koji ne ostvaruje roditeljsko staranje i izdržavanju bračnog partnera. Za suđenje u bračnim sporovima nadležan je pored suda opće mjesne nadležnosti i sud na čijem su području bračni partneri imali posljednje zajedničko prebivalište. Pitanje: Da li se u postupku razvoda braka može vršiti i podjela bračne stečevine ? Advokat: Postupak razvoda braka je odvojen od procedure podjele bračne stečevine. Podjela bračne stečevine vrši se ugovorom bračnih partnera kod notara ili u sudskom postupku. Dok se u postupku razvoda braka raspravlja samo o razvodu te ukoliko postoje mldb djeca o njima, kao i o alimentaciji, starateljstvu, načinu viđanja djece. Pitanje: Da li je procedura razvoda braka ista sa i bez malodobne djece ? Advokat: Kada postoje djeca nad kojom roditelji ostvaruju roditeljsko staranje, kao i za vrijeme trudnoće žene, roditelji su dužni prije pokretanja postupka za razvod braka podnijeti zahtjev za posredovanje fizičkom i pravnom licu ovlaštenom za posredovanje. Zahtjev za posredovanje podnosi se ovlašćenoj osobi na čijem području podnosilac zahtjeva ima prebivalište, odnosno boravište, ili na čijem su području bračni partneri imali posljednje zajedničko prebivalište. Dok kada u braku nema dijece, postupak posredovanja nije potreban. Pitanje: Šta je „Bračna stečevina" a šta je „posebna imovina" Advokat: Bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine. Bračni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drukčije ugovorili u pismenom ugovoru kod notara (bračni ili predbračni ugovor). Imovina koju bračni partner ima u času sklapanja braka ostaje njegova posebna imovina koja se ne dijeli. Pitanje: Kako se ostvaruje alimentacija za mldb djecu u postupku razvoda braka ? Advokat: Roditelji su dužni izdržavati maloljetno dijete i u izvršavanju te obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogućnosti i sposobnosti. Ako se dijete nalazi na redovnom školovanju roditelji su dužni, prema svojim mogućnostima, osigurati mu izdržavanje i nakon punoljetnosti, a najkasnije do navršene 26. godine života ukoliko je dijete na redovnom šklovanju. Pitanje: Koliko košta razvod braka u Bosni i Hercegovini ? Advokat: U postupku razvoda braka u BiH, ukoliko Vas zastupa advokat plaćate troškove u skladu sa Advokatskom tarifom, a u odnosu na broj sudskih ročišta u kojima Vas zastupa advokat kao i poduzetih radnji od strane advokata u sudskom postupku razvoda braka. Pored troškova advokata, plaćate i troškove sudske takse na tužbu za razvod braka i kao i presudu, a po Zakonu o sudskim taksama Kantona (Entiteta). Pitanje: Kako se brak sklopljen u Bosni i Hercegovini može poništiti ? Advokat: Poništenje braka sklopljenog u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom može tražiti samo bračni partner koji je pod uticajem prijetnje sklopio brak. Tužba se može podnijeti u roku od jedne godine od dana kada je opasnost od izvršenja prijetnje prestala, a bračni partneri su za to vrijeme živjeli zajedno. Poništenje braka sklopljenog u zabludi može tražiti samo bračni partner koji je u zabludi pristao na brak. Tužba se može podnijeti u roku od jedne godine od dana saznanja za zabludu, a bračni partneri su za to vrijeme živjeli zajedno. Poništenje braka zbog spoznaje o zaraznim bolestima može tražiti bračni drug kome su zatajene činjenice o zdravstvenom stanju drugog bračnog druga. Poništenje braka može pokrenuti bračni drug zbog teških i neizlječivih psihičkih poremećaja drugog bračnog druga. Pitanje: Moja supruga je državljanka Hrvatske, a ja BiH, želimo se razvesti u BiH koje je pravo mjerodavno ? Advokat: Za razvod braka mjerodavno je pravo države čiji su državljani oba bračna partnera u vrijeme podnošenja tužbe. Ako su bračni partneri državljani različitih država u vrijeme podnošenja tužbe, za razvod braka mjerodavna su kumulativno prava obje države čiji su oni državljani. Pitanje: Zaključili smo brak u Bosni i Hercegovini, a zatim otišli u inostranstvo i stalno se preselili, da li se možemo razvesti u BiH ? Advokat: Brak možete razvesti u Bosni i Hercegovini. Pitanje: Zaključili smo brak u inostranstvu, nismo ga upisali u Bosni i Hercegovini, da li se možemo razvesti u BiH ? Advokat: Da, možete brak razvesti u Bosni i Hercegovini. --- ## Nasljedno pravo u Bosni i Hercegovini | ADVOKAT Prnjavorac Source: https://advokat-prnjavorac.com/nasljedno-pravo.html > Nasljedno pravo u Bosni i Hercegovini - Nasljedno pravo u sudskoj praksi Bosne i Hercegovine | ADVOKAT Prnjavorac NASLJEDNO PRAVO - sudska praksa Bosne i Hercegovine ODREĐIVANjE NASLjEDNIKA TESTAMENTOM I SUPSTITUCIJA Zakon o nasljeđivanju FBIH - čl. 82 i 83 Nasljedni dio koji bi pripao testamentarnom nasljedniku koji je umro prije ostavitelja može pripasti drugom testamentarnom nasljedniku samo ako je to zavještalac izričito u testamentu odredio, a u suprotnom taj nasljedni dio pripada zakonskim nasljednicima ostavitelja. Obrazloženje: "Naime, odredbom člana 82. stav 1. i 2. Zakona o nasljeđivanju, koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva na osnovu člana 269. Zakona o nasljeđivanju Federacije BiH, regulisano je da na temelju testamenta nasljeđuje jedan ili više nasljednika koje je zavještalac odredio da ga naslijede u cijelosti ili u razmjernom dijelu, a odredba člana 83. istog propisuje da zavještalac može odrediti testamentom lice kome će pripasti nasljedstvo ako određeni nasljednik umre prije njega, ili se odrekne naslijeđa, ili bude nedostojan da naslijedi, a stav 3. navedene odredbe reguliše da zavještalac ne može odrediti nasljednika svom nasljedniku. Dakle, u skladu sa navedenim zakonskim odredbama koje regulišu određivanje nasljednika i supstituciju, nasljedni dio koji bi pripao testamentarnom nasljedniku koji je umro prije ostavitelja može pripasti drugom testamentarnom nasljedniku samo ako je to zavještalac izričito u testamentu odredio, a u suprotnom taj nasljedni dio pripada zakonskim nasljednicima ostavitelja. Kako iz testamenta ostavitelja od 12.12.2007. g. ne proizilazi da je ostavitelj... testamentom odredio osobu kojoj će pripasti nasljedstvo za slučaj da testamentarna nasljednica M. M. umre prije njega, (određeno je da izuzev preživjelog bračnog druga "niko ništa ne dobije") to je pravilan stav nižestepenih sudova da tuženoj kao zakonskoj nasljednici ostavitelja po članu 10. Zakona o nasljeđivanju pripada pravo na naslijeđe." (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 17 0 P 081340 20 Rev od 9.12.2021. g.) <-------> REVIZIJA PROTIV PRAVOSNAŽNOG RJEŠENjA DONESENOG U POSTUPKU RASPRAVLjANjA ZAOSTAVŠTINE Zakon o vanparničnom postupku član 25 Nije dozvoljena revizija protiv pravosnažnog rješenja donesenog u vanparničnom postupku raspravljanja zaostavštine. Obrazloženje: "Dozvoljenost revizije protiv rješenja drugostepenog suda regulišu odredbe člana 254. stav 1, 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09, 61/13 i 27/24- dalje: ZPP). Ovim odredbama je propisano da stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostepenog suda kojim je postupak pravosnažno okončan ili rješenja drugostepenog suda kojim se žalba odbacuje odnosno kojim se potvrđuje rješenje prvostepenog suda o odbacivanju revizije. U konkretnom slučaju, radi se o vanparničnom postupku raspravljanja zaostavštine, koji je regulisan odredbama (članovi 91. do 144.) Zakona o vanparničnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 36/09, 91/16, 16/23 i 27/24, u daljem tekstu: ZVP). U vanparničnom postupku, u pravilu, nije dozvoljena revizija protiv pravosnažnog rješenja. Od ovog načela zakon propisuje dva izuzetka: revizija je dozvoljena samo u stambenim stvarima i u postupku određivanja naknade za eksproprisane nekretnine (odredba člana 25. ZVP). Proizlazi, da je navedenim zakonskim odredbama ustanovljena zabrana ulaganja revizije u postupku raspravljanja zaostavštine. Iz datih razloga, izjavljenu reviziju je valjalo odbaciti, na osnovu odredbe člana 247. ZPP, u vezi sa članom 254. stav 4. istog zakona i članom 2. stav 2. ZVP." (Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, 71 0 P 284139 24 Rev od 25.10.2024. godine) <-------> PRIJENOS UDJELA U DRUŠTVU NASLjEĐIVANjEM Zakon o privrednim društvima FBiH član 328 stav 2 i član 333 Kako se prijenos udjela u društvu vrši nasljeđivanjem, a nasljeđivanje udjela se ne može ograničiti, to znači da u slučaju smrti člana društva sa ograničenom odgovornošću udio kao skup članskih prava i obaveza prelazi na njegove nasljednike u trenutku njegove smrti, zbog čega u odnosu na nasljednike ne vrijede pravila prema kojima je član društva samo onaj koji je upisan u knjizi udjela i čije je članstvo upisano u registar suda. Obrazloženje: "Predmet spora je zahtjev za istupanje tužitelja, kao člana, iz društva sa ograničenom odgovornošću i isplata tržišne vrijednosti njegovog udjela, te zahtjev za naknadu materijalne štete zbog izgubljene koristi. Zahtjev za istupanje iz prvotuženog JP Ž. Federacije BiH d.o.o. Sarajevo tužitelj je, u bitnom, zasnovao na tvrdnjama da je prema sadržaju javnog poziva za upis dionica prvotuženi trebao biti registrovan kao dioničko a ne kao društvo sa ograničenom odgovornošću; da je drugotužena Federacija BiH ovakvim oblikom organizovanja prvotuženog dobila monopolski položaj u odnosu na druge ulagače, a time ograničila i slobodan promet udjela na tržištu kapitala; da se tužitelj na Skupštini društva, a i pismenim putem obraćao tuženom sa zahtjevom za otkup udjela, ali da mu je tužena svojim dopisima odgovarala da nije zainteresovana za otkup dionica; te da prvotuženi od registracije ostvaruje gubitke koje su posljedica lošeg upravljanja, nestručnog rukovođenja te prevelikog zaduženja i potrošnje, što je dovelo do smanjenja osnovnog kapitala ulagača. Zahtjev za naknadu materijalne štete tužitelj je zasnovao na tvrdnji da je zbog organizovanja prvotuženog kao društva sa ograničenom odgovornošću onemogućen da prodajom dionica po tržišnoj vrijednosti na berzi, u periodu oktobar 2006. - juli 2007. godine, ostvaruje dobit. U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je slijedeće pravno relevantno činjenično stanje: - da je Odlukom Agencije za privatizaciju Federacije BiH od 04.04.2001. godine objavljen Javni poziv za upis dionica u Federaciji BiH; - da je H.Z., majka tužitelja, izvršila upis dionica u "Ž. BiH" Sarajevo, pod rednim brojem... iz javnog poziva (Prevoz putnika i robe-tereta) u visini od 11.437.111,04 KM, što predstavlja 0,782383% od ukupnog iznosa privatizovanog kapitala; - da je rješenje od 05.06.2002. godine u sudski registar Kantonalnog suda u Sarajevu upisan subjekt upisa Ž. Federacije BiH sa sjedištem u Sarajevu; - da je Agencija za privatizaciju FBiH, rješenjem od 14.03.2005. godine, odobrila upis u sudski registar izvršene privatizacije državnog kapitala u vrijednosti od 85.237.139,50 KM, koji čini 5,83085% ukupnog temeljenog kapitala preduzeća Ž. Federacije BiH; - da je Upravni odbor JP Ž. Federacije BiH 23.06.2005. godine donio Odluku o usklađivanju oblika organizovanja, naziva firme, osnovnog kapitala i djelatnosti JP Željeznice FBiH sa odredbama Zakona o javnim preduzećima, kojom se Javno preduzeće Ž. FBiH Sarajevo organizuju kao JP "Ž. FBiH" d.o.o. Sarajevo, koja je usvojena i na Skupštini JP "Ž. FBiH" i na koju je suglasnost dala i Vlada Federacije BiH; - da je Općinski sud u Sarajevu rješenjem od 28.12.2006. godine izvršio registraciju preduzeća prema kojoj se preduzeće Ž. Federacije BiH Sarajevo organizuje kao JP "Ž. Federacije BiH" d.o.o. Sarajevo, čiji je kapital podijeljen na udjele; - da je odlukom prvotuženog broj... odobren prijenos udjela u društvu sa umrle H.Z. na tužitelja; - da se tužitelj na Skupštini društva, ali i pismenim putem obraćao sa zahtjevom za otkup njegovog udjela, ali da mu je prvotuženi odgovarao da nije zainteresovan za otkup dionica; - da je H.Z. u sudskom registru još uvijek upisana kao jedan od osnivača prvotužitelja; - da je prvotuženi u periodu od 2009. do 2012. godine odlukama Skupštine vršio smanjenje osnovnog kapitala ulagača radi pokrića akumuliranih gubitnika. Odluku o odbijanju zahtjeva za istupanje tužitelja iz društva sa ograničenom odgovornošću i isplatu tržišne vrijednosti udjela, prvostepeni sud je donio na osnovu dva pravna zaključka i to prvog, da tužitelj nije aktivno legitimisan u ovoj pravnoj stvari jer nije u sudskom registru upisan kao udjeličar i član društva (prvotuženog), i drugog, da tužitelj nije dokazao postojanje opravdanih razloga za istupanje iz društva (član 126. ZPP u vezi sa članom 340. Zakona o privrednim društvima). Nije ostvaren ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava (član 241. stav 1. ZPP), ovaj sud ocjenjuje nepravilnim pravni zaključak sudova nižeg stepena o nedostatku aktivne legitimacije tužitelja u ovoj pravnoj stvari. Prijenos udjela vrši se i nasljeđivanjem (član 328. stav 2. Zakona o privrednim društvima FBiH) i nasljeđivanje udjela se ne može ograničiti (član 333. Zakona o privrednim društvima FBiH). Dakle, u slučaju smrti člana društva sa ograničenom odgovornošću udio kao skup članskih prava i obaveza prelazi na njegove nasljednike, pri čemu, shodno odredbi člana 133. Zakona o nasljeđivanju, zaostavština umrlog lica prelazi po sili zakona na njegove nasljednike u trenutku njegove smrti. Nije sporno da je majka tužitelja H.Z. bila član društva i da je ista umrla 22.11.2003. godine, kao i da je na njenoj zaostavštini, koju između ostalog predstavlja i udio kod prvotuženog, za njenog jedinog nasljednika proglašen tužitelj. Stoga, u odnosu na nasljednike ne vrijede pravila iz članova 326. i 327. Zakona o privrednim društvima FBiH prema kome je član društva samo onaj koji je upisan u knjizi udjela i čije je članstvo upisano u registar suda. Neovisno o navedenom, prema odredbi člana 343. stav 1. Zakona o privrednim društvima društvo ima skupštinu, koju čine svi članovi društva. Iz rezultata dokaznog postupka proizilazi da je tužitelj učestvovao u radu skupštine prvotuženog, na osnovu čega se može zaključiti da je od strane prvotuženog tretiran kao član društva." (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 65 0 P 329284 22 Rev od 5.7.2022. godine) <-------> NASLjEĐIVANjE PO PRAVU PREDSTAVLjANjA Zakon o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine - član 11 Budući da dio ostavine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživjelo ostavitelja nasljeđuju njegova djeca, odnosno ostaviteljeva unučad na jednake dijelove, to znači da snaha nije zakonski nasljednik. Obrazloženje: "Neosnovan je navod žalbe da je majka mldb. žalitelja trebala biti obuhvaćena tužbom kao tužena jer je zakonski nasljednik svoga muža. Nije sporno da je majka žalitelja (po zakonu) zakonska nasljednica svoga muža..., ali nesporno je utvrđeno da je on umro prije svoga oca E..., pa ona (kao snaha) nije zakonska nasljednica svoga svekra koji je nadživio svoga sina. Članom 11. Zakona o nasljeđivanju je propisano da da dio ostavine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživjelo ostavitelja nasljeđuju njegova djeca, ostaviteljeva unučad na jednake dijelove...., dakle snaha nije zakonski nasljednik kako žalba smatra." (Rješenje Kantonalnog suda u Bihaću, 17 0 P 095014 22 Gž od 2.6.2022. g.) <-------> ISKLjUČENjE IZ NASLjEDSTVA ZBOG NEDOSTOJNOSTI ZA NASLjEĐIVANjE Zakon o nasljeđivanju FBiH član 129 tačka 4) Isključenje iz nasljedstva ima karakter sankcije zbog težeg zanemarivanja obaveza nasljednika prema ostaviocu, pa je stoga njegov bitni element subjektivni odnos nasljednika prema vlastitim postupcima, koji se moraju okarakterisati kao skrivljeno ponašanje kojeg nema kada ostavitelj kao otac nikada nije izrazio želju da upozna tuženu i da sa njom kontaktira, pa se ne može zaključiti da je ona svjesno i namjerno izbjegavala obavezu pomaganja ocu i da je nedostojna da ga naslijedi. Obrazloženje: "Prvostepenom presudom Općinskog suda... odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "Utvrđuje se da je opravdano isključenje tužene... kao nužnog nasljednika iz nasljedstva iza pokojnog..., po oporuci ostavitelja od 12. decembra 2007. g., sastavljen po notaru..., koji je proglašen na zapisniku kod Općinskog suda... Utvrđuje se da je nezakonito pa se ukida pravomoćno rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda B., poslovni broj... od 7. 5. 2014. g.. Nakon pravomoćnosti ove presude, a po zahtjevu tužitelja, ima se izvršiti brisanje upisa nastalog temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda... u zemljišnoj knjizi Općinskog suda... te uspostaviti se stanje u ovim registrima nekretnina kakvo je bilo prije provođenja ovog rješenja. Drugostepenom presudom Kantonalnog suda... žalba tužitelja je odbijena kao neosnovana i prvostepena presuda potvrđena. Revizija tužitelja nije osnovana. Nije osnovan ni prigovor pogrešne primjene materijalnog prava. U toku postupka je utvrđeno da je otac tužene... umro dana 24.2.2014. g. i da je proveden je ostavinski postupak u kojem je Općinski sud... donio rješenje o nasljeđivanju broj... kojim je utvrđeno da zaostavštinu... čine nekretnine upisane..., te se zakonskom nasljednicom iza ostavitelja na zaostavštini proglašava... kćerka ostavitelja, sa nasljednim dijelom 1/1, rješenje je pravosnažno a tužitelji upućeni na parnicu.... Nadalje je utvrđeno da je ostavitelj imao dosta zdravstvenih problema, da je tužitelj... zajedno sa sestrama povremeno pomagao..., da tužena nije kontaktirala sa ocem iz razloga što ostavitelj nije htio da s njom kontaktira, kao ni njegova rodbina. Ostavitelj i njegova rodbina nikada nisu prihvatili tuženu, niti su je obavijestili o sahrani njenog oca. Na temelju ovih činjenica, nižestepeni sudovi su donijeli pravilnu i zakonitu presudu kada su primarni i eventualni tužbeni zahtjev odbili kao neosnovan. Ovaj sud prihvata zaključak nižestepenih sudova da u konkretnim okolnostima tužitelji nisu dokazali da je tužena nedostojna da naslijedi oca, da cijeneći utvrđene okolnosti da ostavitelj nije nikada kontaktirao sa tuženom, niti izrazio želju da je upozna, da tužena zbog navedenih okolnosti nije ni mogla imati saznanja o zdravstvenom stanju oca, da nije utvrđeno ni da je imao potrebu za izdržavanjem, pa da bi se moglo zaključiti da je svjesno i namjerno izbjegavala obavezu pomaganja ocu, upućuje da nisu ispunjeni uslovi za primjenu člana 129. stav 4. Zakona o nasljeđivanju. Ustanova isključenja iz nasljedstva ima karakter sankcije zbog težeg zanemarivanja obaveza nasljednika prema ostaviocu, pa je stoga njen bitni element subjektivni odnos nasljednika prema vlastitim postupcima, koji se moraju okarakterisati kao skrivljeno ponašanje, čega prema utvrđenim okolnostima (da ostavitelj kao otac nije nikada izrazio želju da upozna tuženu i da sa njom kontaktira), na strani tužene nije bilo. Cijeneći da je određena testamentarna nasljednica supruga... umrla prije ostavitelja, da testamentom nisu određeni drugi nasljednici, nižestepeni sudovi su pravilno zaključili da ostavinska imovina sada pripada zakonskoj nasljednici. (...) Tačno je da po čl. 232. st. 5. ZON-a raspravljanje o zaostavštini ne sprečava da se pokrene parnica ni kada je donijeta pravosnažna odluka ostavinskog suda, ali samo kada je ostavinski sud trebao da uputi stranke na parnicu, a koji uslovi su bili ispunjeni u ovom slučaju. Međutim, u pogledu dijela zahtjeva da se pravosnažno ostavinsko rješenje stavi van snage, pravilno su nižestepeni sudovi odbili ovaj zahtjev jer pravosnažnost rješenja o nasljeđivanju ima za posljedicu da se više ne može ponovo raspravljati ostavina, niti donositi novo rješenje o nasljeđivanju, a zakonom nije propisana mogućnost da parnični sud svojom presudom stavlja van snage pravosnažno ostavinsko rješenje. Neosnovano revidenti osporavaju tuženoj prava kao zakonske nasljednice, iz razloga što nije bila upisana kao dijete ostavitelja u času smrti ostavitelja. Zaključak o neosnovanosti ovog prigovora je na strani četiri, pasus posljednji i strani pet, pasus prvi i drugi, svoje odluke dao drugostepeni sud, koje kao pravilne i potpune razloge u svemu prihvata i ovaj sud, bez potrebe za njihovim ponavljanjem. Sud je ocijenio i ostale revizijske prigovore ali pošto nisu od odlučnog značaja (član 231. u vezi sa članom 253. ZPP-a) za donošenje drugačije odluke u ovoj pravnoj stvari nije ih posebno obrazlagao." (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 17 0 P 081340 20 Rev od 9.12.2021. g.) --- ## Nekretnine Bosna i Hercegovina - ADVOKAT Prnjavorac Source: https://advokat-prnjavorac.com/nekretnine-BiH.html > Nekretnine - Bosna i Hercegovina - ADVOKAT Prnjavorac Nekretnine Bosna i Hercegovina - angažman Advokatskog ureda Naša advokatska kancelarija savjetuje i pomaže svoje klijente u pravnim, finansijskim, poreskim i drugim pitanjima u vezi sa poslovanjem nekretninama u Bosni i Hercegovini, uključujući i postupke pred nadležnim državnim organima Bosne i Hercegovine. Dobro poznavanje tržišta nekretnina u Bosni i Hercegovini dodatno je doprinijelo uspješnom poslovanju sa klijentima u svim aspektima ulaganja u nekretnine u Bosni i Hercegovini. Neke od usluga koje advokati naše advokatske kancelarije pružaju u oblasti nekretnina su: Kompletna pravna pomoć oko prodaje, kupovine i izgradnje nekretnine u Bosni i Hercegovini.. Savjetovanje i pružanje pomoći prilikom vođenja pregovora i zaključivanja predugovora i ugovora o kupoprodaji nekretnina , ugovora o zakupu nekretnina u Bosni i Hercegovini. Zastupanje u pravnim poslove, čiji je predmet prijenos ili stjecanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama na području Bosne i Hercegovine. Zastupanje prodavca ili kupca nekretnine pred notarom , bez prisustva klijenta u Bosni i Hercegovini. Postupci pred nadležnim službama za katastar nepokretnosti u vezi sa upisom prava vlasništva na nekretninama, uspostavljanjem, upisom, realizacijom i brisanjem hipoteke nad nekretninom u Bosni i Hercegovini. Pribavljanje saglasnosti Ministarstva pravde RS za upis stranaca u zemljišne knjige u BiH nakon kupovine nekretnina u BiH. Sastavljanje pravnih mišljenja i izveštaja u vezi sa predmetnom nekretninom. Zastupanje pred zemljišnim knjigama i Poreznom upravom u Bosni i Hercegovini - radi razreza poreza na promet nekretnina. Zastupanje u postupcima izrade Ugovora o doživotnom izdržavanju kojeg su predmet nekretnine u BiH. Zastupanje stranaca u postupku sticanja vlasništva nad nekretninama u BiH . Izrada, zastupanje i savjetovanje u Ugovoru o podjeli bračne stečevine u BiH . Zastupanje u sporovima u vezi sa nekretninama pred sudovima Bosne i Hercegovine . Predmet vlasništva nad nekretninama u Bosni i Hercegovini Predmet prava vlasništva je individualno određena nekretnina u Bosni i Hercegovini ili pokretna (pokretnina) stvar, osim onih koje nisu za to podobne ili zakonom nije drugačije određeno. Nekretnine su čestice zemljišne površine, zajedno sa svim onim što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drugačije određeno. Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnim stvarima ako pripadaju nekretnini ili ih zakon izjednačava sa nekretninama. U sumnji da li je nešto pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna stvar. Sticanje vlasništva nad nekretninama u Bosni i Hercegovini Pravo vlasništva nad nekretninama u Bosni i Hercegovini stiče se na osnovu pravnog posla, zakona, odluke suda ili drugog nadležnog organa i nasljeđivanjem, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom. Pravnim poslom sticalac prava vlasništva ne može steći to pravo u većem obimu od onog kojeg je imala osoba od koje je to pravo stečeno. Pravo vlasništva na osnovu zakona stiče se ispunjenjem zakonom predviđenih pretpostavki. Ako nije šta drugo zakonom određeno, sticanjem vlasništva nad nekretninama na osnovu zakona prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je sticalac znao da postoje ili je to morao znati. Odlukom suda ili drugoga tijela stiče se vlasništvo nad nekretninama u Bosni i Hercegovini u slučajevima određenim zakonom, a na način i pod pretpostavkama određenim zakonom. Sticanjem prava vlasništva nad nekretninama u Bosni i Hercegovini odlukom suda ili drugoga tijela ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je to određeno tom odlukom ili zakonom, te onih koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. Nasljednik stiče vlasništvo nasljeđenih nekretnina u Bosni i Hercegovini u trenutku smrti ostavioca, ako zakonom nije drugačije određeno. Sticanjem prava vlasništva nasljeđivanjem ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koja je to određeno zakonom ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. Sticanje prava vlasništva na nekretninama u Bosni i Hercegovini Pravni osnovi sticanja vlasništva nad nekretninama u BiH: Sticalac prava vlasništva na nekretnini u Bosni i Hercegovini na osnovu zakona, nasljeđivanja, pravosnažne odluke suda ili konačne odluke drugog nadležnog organa, ovlašten je zahtijevati upis stečenoga prava vlasništva u zemljišne knjige. Pravo vlasništva stečeno na osnovu nasljeđivanja, zakona, odlukom suda ili drugog nadležnog organa ne može se suprotstaviti pravu treće savjesne osobe koja je postupajući sa povjerenjem u zemljišne knjige podnijela zahtjev za upis svoga prava prije nego je osoba koja je stekla pravo vlasništva na osnovu nasljeđivanja, zakona odluke suda ili drugog nadležnog organa zatražila upis svog prava. Sticanje na osnovu pravnog posla u Bosni i Hercegovini Sticanje nekretnina uknjižbom u Bosni i Hercegovini Pravo vlasništva na nekretninama u Bosni i Hercegovini na osnovu pravnog posla stiče se uknjižbom u zemljišnu knjigu. Pravni posao zaključuje se u obliku notarski obrađene isprave i to su; ugovor o poklonu nekretnine, ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine, ugovor o poklonu nekretnine, ugovor o doživotnom izdržavanju. Vlasništvo nad nekretninom u Bosni i Hercegovini se prenosi na osnovu valjano očitovane volje zemljišnoknjižnog vlasnika usmjerena na to da njegovo vlasništvo pređe na sticaoca (clausula intabulandi). Ova izjava volje može biti data u pravnom poslu koji je upravljen na prijenos vlasništva ali može biti data i u posebnoj ispravi, u kojem slučaju ta isprava mora biti notarski obrađena. Provedena uknjižba djeluje od trenutka kad je sudu bio podnesen zahtjev za uknjižbu predmetne nekretnine. Zaštita povjerenja u zemljišne knjige u Bosni i Hercegovini: Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno održava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa ko je u dobroj vjeri postupio s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja, uživa u pogledu toga sticanja zaštitu prema odredbama zakona. U pogledu činjeničnog stanje nekretnine smatra se da je zemljišna knjiga istinita i potpuna ukoliko je zemljišna knjiga uspostavljena na osnovu podataka novog premjera. Sticalac predmetne nekretnine koji je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja pravnog posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivaocu. Nedostatak dobre vjere ne može se predbaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje. Pojam etažnog vlasništva nad nekretninama u Bosni i Hercegovini Vlasništvo na posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo) proizilazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno, te se može samo zajedno sa njim prenijeti ili opteretiti. Vlasništvo određenog posebnoga dijela nekretnine ovlašćuje etažnog vlasnika, da taj poseban dio nekretnine isključivo koristi i raspolaže s njim, a na zajedničkim dijelovima nekretnine ima pravo suvlasništva. Etažno vlasništvo može se uspostaviti na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom. Za uknjižbu prava etažnog vlasništva potrebno je sudu dostaviti izjavu o diobi ili ugovor o diobi, te plan posebnih dijelova zgrade koji se žele uknjižiti. Pravo preče kupovine nekretnine u Bosni i Hercegovini Suvlasnici jednog stana, poslovne prostorije ili samostalne prostorije imaju pravo preče kupovine nekretnine. Suvlasnik koji prodaje svoje etažno vlasništvo dužan je učiniti ponudu drugim suvlasnicima toga posebnog dijela, a suvlasnik zgrade koja se ne može podijeliti na posebne dijelove drugim suvlasnicima. Ponuda za kupovinu predmetne nekretnine mora biti učinjena u pisanoj formi i sadržavati zemljišnoknjižne ili katastarske oznake nekretnine i posebnog dijela nekretnine koji se prodaje. Na vršenje prava preče kupovine suvlasnika stana, poslovne prostorije ili samostalna prostorije u Bosni i Hercegovini primjenjuju se odredbe Zakona o stvarnim pravima o pravu preče kupovine suvlasnika. Ako etažni vlasnik koji prodaje svoj dio ne učini ponudu ili ako svoj dio proda pod povoljnijim uvjetima trećoj osobi, drugi suvlasnik, odnosno suvlasnici imaju pravo tražiti od suda da ugovor oglasi nevaljanim i da oni kupe taj dio pod istim uvjetima. Ukoliko se drugačije ne sporazumiju suvlasnici ostvaruju pravo preče kupovine nekretnine srazmjerno učešću svojih suvlasničkih dijelova na cijeloj nekretnini u Bosni i Hercegovini. Česta pitanja o sticanju nekretnina u Bosni i Hercegovini od strane stranaca: Želim kupiti nekretnine u Bosni i Hercegovini, državljanin sam Njemačke, da li je moguće ? Da u Bosni i Hercegovini možete steći vlasništvo nad nekretninama kao Njemački državljanin bez ikakvih ograničenja. Kupio bih nekretninu u Bosni i Hercegovini kao državljanin Austrije, da li mogu ? Moguće je kupiti nekretninu u Bosni i Hercegovini kao državljanin Austrije, vrijedi princip reciprociteta, koji navodi: 'moguće je sticanje prava vlasništva nad nekretninama fizičkim i pravnim osobama na teritoriji R Austrije uz određene saglasnosti nadležnih organa, s tim da svaka savezna pokrajina propisuje precizne uvjete takvog vlasništva.' Da li mogu steći nekretnine u Bosni i Hercegovini kao državljanin Hrvatske ? Da možete steći vlasništvo nad nekretninama u Bosni i Hercegovini bez ikakvih ograničenja. Da li mogu kupiti nekretninu u Bosni i Hercegovini kao državljanin Belgije ? Možete kupiti nekretninu u Bosni i Hercegovini kao državljanin Belgije, jer vrijedi princip reciprociteta. Za strance u Belgiji je propisano da svi strani državljani koji žive i rade na teritoriji Kraljevine Belgije, mogu sticati pravo vlasništva nad nekretninama. Da li bih mogao kupiti nekretninu u Bosni i Hercegovini kao državljanin Holandije ? U Bosni i Hercegovini možete kupiti nekretninu kao državljanin Holandije jer vrijedi princip reciprociteta i državljani BiH mogu da steknu nekretninu u Holandiji. --- ## Ispis iz Bosanskog drzavljanstva | ADVOKAT Prnjavorac | BiH Source: https://advokat-prnjavorac.com/drzavljanstvo.html > Ispis iz bosanskog drzavljanstva ✅ Ispis iz BiH drzavljanstva ✅ Ispis iz drzavljanstva Bosne i Hercegovine ✅ ADVOKAT Prnjavorac - BiH ✅ Ispis iz državljanstva Bosne i Hercegovine « Oblasti rada advokatske kancelarije Naša advokatska kancelarija ima gotovo 30 godina specijaliziranog pravnog iskustva u predmetima državljanstva Bosne i Hercegovine . Za naše klijente obavljamo kompletnu proceduru ispisa iz državljanstva Bosne i Hercegovine / odricanja od državljanstva Bosne i Hercegovine, bez potrebe prisustva klijenta u Bosni i Hercegovini. U ovoj oblasti naše klijente zastupamo u postupcima koje se odnose na državljanstvo BiH, naročito u dijelu odricanja od državljanstva BiH / ispisa iz državljanstva BiH, otpusta iz bosansko-hercegovačkog državljanstva, kao i postupku sticanja državljanstva Bosne i Hercegovine (na osnovu porijekla, rođenja na teritoriji Bosne i Hercegovine, usvajanja, putem naturalizacije, kao i putem međunarodnog sporazuma - tkz olakšane naturalizacije), što obuhvaća i regulisanje statusnih pitanja, upis braka, regulisanje prezimena i niza drugih neophodnih aktivnosti. Takođe pred Sudom Bosne i Hercegovine zastupamo i stranke kojima je oduzeto državljanstvo BiH. O našoj međunarodnoj reputaciji iz oblasti državljanstva BiH najbolje govori činjenica da se našoj advokatskoj kancelariji u slučaju pravnih nedoumica obraćaju i administrativni uredi Njemačke (gradovi Frankfurt, München, Berlin, Stuttgart...), Austrije (Beč, Linz, Graz...), Hrvatske i drugih država. Mi im dajemo obavezujuće pravne stavove, po kojima je lice dužno dalje postupati (npr: da po starom zakonu o državljanstvu RBiH ima pravo na upis u BiH državljanstvo po porijeklu, a nakon toga može da provede proceduru odricanja od državljanstva BiH / ispis iz bosanskog državljanstva). Naše pravne stavove inostrani organi uzimaju bezrezervno kao obvezujuće za sva lica koja su onda dužna da dalje tako postupaju kako bi ostvarila pravo na državljanstvo strane države. U odnosu na sticanje državljanstva stranih država advokatska kancelarija pruža isto tako i usluge prekograničnog savjetovanja putem regionalnih advokatskih društava sa zavidnim znanjem i kompetencijama u oblasti državljanstva Njemačke, Austrije i Hrvatske. Putem naših povezanih advokatskih društava Vam možemo osigurati sticanja državljanstva Njemačke, Austrije i Hrvatske . Procedura odricanja od državljanstva BiH / ispis iz državljanstva BiH « Oblasti rada advokatske kancelarije Nakon skoro tri desetljeća advokatske prakse naše advokatske kancelarije u oblasti državljanstva, koja bliže podrazumjeva: odricanje od državljanstva Bosne i Hercegovine / ispis iz bosanskog državljanstva, sticanje državljanstva Bosne i Hercegovine, reviziju državljanstva BiH, naknadnog upisa u matične knjige, povrat BiH državljanstva, propise iz oblasti ličnog imena, matičnih knjiga, putnih isprava, priznanja stranih sudskih odluka o razvodu braka te stutisnim pitanjima i drugih osnovnih građanskih stanja donosimo najčešća pitanja naših klijenata i odgovore na njih. Oblast koja uređuje državljanstvo BiH i matične knjige u Bosni i Hercegovini je regulisana kroz 90 pravni izvor koji uključuje Konvencije, Zakone, podzakonskih akata, pravilnika, Uredbe i druge propisa na državnom i entitetskom nivou Bosne i Hercegovine. Vezani članak: Pravo stranih državljana na nekretnine u Bosni i Hercegovini Pitanja smo poredali od onih najčešće postavljenih do manje čestih pitanja na temu ispisa iz BiH državljanstva, pa da krenemo: Pitanje: Da li postoji mogućnost bez mog dolaska u Bosnu i Hercegovinu da Vi kao moj advokat, za mene prijavite brak, regulišete prezime, pripremite sve dokumente u Bosni i Hercegovini i završite proceduru odricanja od BiH državljanstva ? ADVOKAT: Vaš dolazak u Bosnu i Hercegovinu nije potreban. Sve možemo uraditi za Vas kao vaši advokati, a na osnovu punomoćja kojeg ćete dobiti od nas i istu ovjeravate pred notarom u inostranstvu. Pitanje: Šta mi je potrebno da bi se mogao odreći državljanstva Bosne i Hercegovine ? Odgovor: Prvo i najvažnije jeste da imate garanciju za sticanje državljanstva strane države ili dokaz da ste već stekli strano državljanstvo i potvrdu o stalnom prebivalištu u konkretnoj državi. Pitanje: Ne posjedujem važeći pasoš Bosne i Hercegovine, da li se može raditi procedura ispis iz državljanstva BiH bez pasoša Bosne i Hercegovine ? Odgovor: Procedura odricanja od državljanstva Bosne i Hercegovine se može raditi bez važeće putne isprave Bosne i Hercegovine. Pitanje: Ne posjedujem ličnu kartu Bosne i Hercegovine, da li se može raditi procedura ispisa iz bosanskog državljanstva bez važeće lične karte BiH ? Advokat: Procedura odricanja od državljanstva Bosne i Hercegovine se može raditi bez važeće lične karte BiH; potrebno je uvjerenje o nadležnog MUP-a o neposjedovanju lične karte BiH. Pitanje: Ukoliko se odreknem državljanstva Bosne i Hercegovine, da li mogu da naslijedim imovinu nakom smrti mojih roditelja ? Odgovor: Strani državljani su izjednačeni sa domaćim državljanima u pogledu nasljedstva. Dakle Vi možete da naslijedite imovinu bez ograničenja kao strani državljanin, a po završetku procedure odricanja od bosanskog državljanstva. Pitanje: Ukoliko mi prestane državljanstvo Bosne i Hercegovinei steknem državljanstvo Njemačke / Austrije, da li ja mogu u Bosni i Hercegovini da kupim nekretninu ili da mi neko pokloni nekretninu npr kuću, vikendicu, stan ? Odgovor: Kao državljanin SR Njemačke / Austrije, možete bez ograničenja da stičete vlasništvo nad nekretninama u Bosni i Hercegovini – vrijedi princip reciprociteta; dakle niste limitirani sa procedurom ispisa iz državljanstva BiH. Pitanje: Moja majka i otac su bili državljani BiH u trenutku mog rođenja, međutim ja nisam upisana u Bosni i Hercegovini niti u knjigi rođenih niti knjigi državljana BiH, da li možete za mene da izvadite potvrdu da nisam državljanin Bosne i Hercegovine ? Odgovor: Potvrda da niste državljanin BiH se ne može izdati na državnom nivou jer u BiH ne postoji nadležni državni organ koji vodi evidenciju državljana BIH na nivou države. Moguće je dobiti uvjerenje u lokalnom matičnim uredu gdje se vode Vaši roditelji da Vi nemate državljansvo Bosne i Hercegovine, ali je posebno bitno da znate da Vi po Zakonu o državljanstvu BiH imate pravo na državljanstvo BiH na osnovu roditeljima, i da će od Vas vlasti u inostranstvu tražiti da se naknadno upišete u knjigu državljana BiH i knjigu rođenih, a zatim obavite proceduru odricanja od BiH državljanstva. Pitanje: Proceduru ispisa iz bosanskog državljanstva bi radili moj suprug, ja i naše dvoje maloljetne djece. Koliko mi plaćamo taksi državi BiH, da li 4 posebne takse ili jednu taksu ? Odgovor: Vi plaćate kao porodica ukupno jednu jedinstvenu administrativnu taksu, s obzirom da živite na istoj adresi i da su djeca maloljetna; u postupku odricanja od bosanskog državljanstva. Pitanje: Cijena administrativne takse za državu Bosnu i Hercegovinu iznosi cca 425,- EUR u proceduri odricanja od državljanstva BiH za porodicu, recite nam da li je porodica brat i sestra ako rade proceduru bez roditelja ? Odgovor: Prema zakonu za članove uže porodice - bračni par i djeca, plaća se jedna taksa pod uslovom da svi žive na istoj adresi, a za punoljetnu djecu preko 23 godine starosti potrebno je dostaviti dokaze da su nezaposleni ili na redovnom školovanju. Dakle brat i sestra ispunjavaju uslove da plate jednu administrativnu taksu samo pod uslovom da sa njima proceduru radi bar jedan od roditelja i da su mlađi od 23 godine te svi skupa žive na istoj adresi u inostranstvu. Pitanje: Živim u Njemačkoj / Austriji, pored garancije za sticanje državljanstva Njemačke/Austrije, posjedujem i državljanstvo Hrvatske, s obzirom da je administrativna taksa za odricanje od državljanstva Bosne i Hercegovine, a radi posjedovanja državljanstva Hrvatske samo 110 EUR-a da li ja mogu raditi ovu proceduru na taj način ? Odgovor: Samo pod uslovom da ste i dalje prijavljeni sa adresom prebivališta u Hrvatskoj – potrebno je napomenuti da je u Hrvatskoj stupio novi Zakon o prebivalištu od 01.01.2013.g. koji nalaže da lica koja zaista ne žive na adresi u Hrvatskoj su dužna da se odjave sa adrese (jedno fizičko lice jedna adresa u EU). Pitanje: Punoljetan sam, dobio sam u inostranstvu garanciju da će mi državljanstvo biti dodijeljeno nakon što se odreknem od državljanstva Bosne i Hercegovine, međutim ja i nemam državljanstvo BiH. Moja mama je državljanin BiH, tata mi je stranac, nisam rođen u BiH, kako je moguće da od mene zahtijevaju odricanje od BiH državljanstva kojeg nemam ? Odgovor: Prema Zakonu o državljanstvu BiH, član 6 (sticanje državljanstva BiH porijeklom), stav 4 navodi: „Ako je rođeno u inostranstvu, a čiji je jedan roditelj bio državljanin BiH u vrijeme djetetovog rođenja, pod uslovom da do vremena kada navrši 23 godine podnese prijavu za evidentiranje državljanstva BiH nadležnom organu." Dakle u konkretnom slučaju Vi imate pravo na državljanstvo BiH u skladu sa Zakonima BiH, potrebno je da izvršite upise u knjigu državljana BiH, zatim knjigu rođenih BiH, kako bi zatim nakon svih postupak proveli proceduru odricanja od državljanstva BiH. Pitanje: Da li mogu da vratim državljanstvo Bosne i Hercegovine, nakon ispisa iz BiH državljanstva ? Odgovor: Lice kojem je državljanstvo BiH, radi sticanja ili zadržavanja državljanstva druge države, prestalo odricanjem ili otpustom, može podnijeti zahtjev za ponovno sticanje državljanstva BiH, ako ispunjava uslove iz člana 9., osim uslova iz stava 1. tač. 1. i 2.., samo ako ima odobren privremeni boravak najmanje posljednju godinu na teritoriji BiH ili odobren stalni boravak. Međutim budići da Bosne i Hercegovina ima ugovor o dvojom državljanstvu samo sa tri države, morate sačekati da BiH postane članica EU – jer samo u tom slučaju većina država odobrava dvojno državljanstvo (među kojima nije Austrija – naime Austrija ne dopušta dvojno državljanstvo niti sa državama članicama EU). Pitanje: Kako se dokazuje državljanstvo Bosne i Hercegovine ? Odgovor: Državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta se dokazuje uvjerenjem o državljanstvu BiH i uvjerenjem o državljanstvu entiteta ili pasošem Bosne i Hercegovine. Pitanje: Ko donosi odluke o sticanju državljanstva Bosne i Hercegovine ili odricanju od državljanstva ? Advokat: Odluke o sticanju ili prestanku bosanskohercegovačkog državljanstva donosi Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine Sarajevo. Molba za sticanje, otpust ili odricanje iz državljanstva BiH mora se neposredno podnijeti Ministarstvu civilnih poslova BiH. Pitanje: Koliko košta ispis iz bosanskog državljanstva – administrativna taksa, ako proceduru prvo radi muž i sin, a nakon pola godine majka i kćerka (nemamo svi garanciju u istom trenutku) ? Odgovor advokata: U toku jedne kalendarske godine, jedna porodica plaća jednu administrativnu taksu. Dakle ako se Vaša porodica odriče od bosanskog državljanstva u istoj kalendarskoj godini ukupno će biti jedna administrativna taksa. Pitanje: Da li punomoć koju ste nam dosatavili a za proceduru odricanja od državljanstva Bosne i Hercegovne možemo da ovjerim pred Ambasadom Bosne i Hercegovine / Konzulatom Bosne i Hercegovine u inostranstvu ? Odgovor: Punomoć možete ovjeriti pred Konzulatom BiH / Ambasadom BiH – ukoliko Vam je blizu, ukoliko nije možete pred najbližim notarom u inostranstvu. Pitanje: Nakon što Vama predam svu dokumentaciju koja je neophodna za proceduru odricanja bosanskog državljanstva da li mogu da zadržim pasoš BiH jer mi je potreban za putovanje ? Advokat: Pasoš BiH možete koristiti sve dok je kod Vas u posjedu, i nije smetnja da za Vas uredno pokrenemo postupak odricanja od državljanstva Bosne i Hercegovine, ali nam je pasoš BiH u orginalu ukoliko isti posjedujete potreban da bi mogli završiti proceduru; jer se isti polaže u orginalu prilikom dizanja rješenja o prestanku državljanstva BiH. Pitanje: Odrekao sam se državljanstva BiH da bih stekao državljanstvo Hrvatske jer su to od mene zahtjevali garancijom za sticanje državljanstva, da li je moguće da vratim BiH državljanstvo ? Advokat: Da, moguće je da vratite BiH državljanstvo, jer BiH i Hrvatska imaju Ugovor o dvojnom državljanstvu. Pitanje: Šta je sadržaj izjave o ispisu iz državljanstva Bosne i Hercegovine i da li moram navesti posebne razloge zašto radim ispis iz BiH državljanstva ? Advokat: Sadržaj izjave je slijedeći: „Ja ime i prezime, pod krivičnom i materijalnom odgovornošću izjavljujem da se odričem državljanstva Bosne i Hercegovine radi sticanja državljanstva Njemačke / Austrije / ili neke druge države. Niste dužni da navodite posebne razloge zašto radite ispis iz državljanstva Bosne i Hercegovine. Izjavu o odricanju državljanstva BiH dajete lično Vi ili mi kao Vaši advokati u postupku ispisa iz bosanskog državljanstva pred Ministarstvom civilnih poslova BiH. Pitanje: Kako izgleda i koji je sadržaj rješenja o ispisu iz državljanstva Bosne i Hercegovine ? Advokat: Trenutni oblik rješenja o ispisu iz državljanstva Bosne i Hercegovine je slijedeći: Ministarstvo civilnih poslova BiH Sektor za državljanstvo i putne isprave Broj: /21 Sarajevo, 2021g. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, po zahtjevu lica: Naziv lica, iz BiH na osnovu člana 30. stav 1 Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH broj: 4/97,13/97,41/02,6/03, 14/03, 76/09, 87/13), u predmetu odricanja od državljanstva BiH, donosi: RJEŠENJE Uvažava se izjava lica: (osobni podaci lica koji radi postupak odricanja državljanstva Bosne i Hercegovine), o odricanju od državljanstva Bosne i Hercegovine. Imenovanom licu danom dostave ovog rješenja prestaje državljanstvo Bosne i Hercegovine. Obrazloženje Imenovano lice je Ministarstvu civilnih poslova dalo izjavu o odricanju od državljanstva BiH. Uz izjavu o odricanju od državljanstva BiH, priloženi su: (spisak dokumentacije koji je potreban za proceduru ispisa iz bosanskog državljanstva, taksativno naveden u zavisnosti od države koje državljanstvo prima). Na osnovu priloženih dokaza utvrđeno je da su ispunjeni uslovi iz člana 19. stav 1. Zakona o državljanstvu, pa je odlučeno kao u dispozitivu rješenja o odricanju BiH državljanstva. Ovo rješenje može biti poništeno na zahtjev lica koje nije steklo državljanstvo države koja mu je izdala garanciju. Na ovo rješenje naplaćena je administrativna taksa u iznosu od 800,00 KM, po Tar broj 25. Tarifa administrativnih taksa, Zakona o administrativnim taksama BiH («Službeni glasnik BiH» broj 16/02, 19/02, 43/04, 08/06, 76/06 i 76/07). Pouka o pravnom lijeku: Ovo rješenje je konačno i protiv istog nije dozvoljena žalba, ali se može osporavati podnošenjem tužbe Upravnom odjeljenju Suda Bosne i Hercegovine u roku od 60 dana od dana njegovog dostavljanja. Dostavljeno: Imenovanom licu, matičaru, Policijskoj stanici, Ministarstvu odbrane Arhivi Pomoćnik ministra Ukoliko niste našli odgovor na Vaše pitanje na temu ispisa iz državljanstva Bosne i Hercegovine, na ovom linku možete da pročitate još 30 odgovora i pitanja na temu ispis iz BiH državljanstva. --- ## Sticanje državljanstva Bosne i Hercegovine - Advokat Prnjavorac Source: https://advokat-prnjavorac.com/Sticanje-drzavljanstva-Bosne-i-Hercegovine.html > Sticanje državljanstva Bosne i Hercegovine - sticanje BiH državljanstva po osnovu roditelja odnosno porijeklu, rođenju u BiH.. - ADVOKAT Prnjavorac Sticanje državljanstva Bosne i Hercegovine « državljanstvo BiH « Oblasti profesionalnog angažmana advokatske kancelarije stjecanje državljanstva Bosne i Hercegovine Sticanje državljanstva Bosne i Hercegovine / stjecanje državljanstva Bosne i Hercegovine Naša advokatska kancelarija se specijalizirano bavi zastupanjem u pravnoj oblasti državljanstva Bosne i Hercegovine od 1993g. Naše klijente u postupcima sticanja državljanstva BiH zastupamo na cijeloj teritoriji države Bosne i Hercegovine bez obzira na to gdje vodi postupak ili pribavljaju dokumenta, bez potrebe prisustva stranke u BiH. Pravna materija državljanstva Bosne i Hercegovine, matičnih knjiga, ličnog imena ima oko stotinu pravnih izvora (konvencija, zakona, pravilnika, uputstava, odluka). Državljanstvo je poseban pravni odnos, trajan po svom karakteru, koji postoji između države i fizičkog lica, odnosno njezinog državljanina. Na osnovi postojanja državljanstva kao specifičnog pravnog odnosa nastaju određena prava, ali i obveze za fizičko lice. Status državljanina BiH, u pravilu, neovisan je o tome nalazi li se osoba stvarno na području Bosne i Hercegovine ili neke druge države. Svaka država propisuje svoja pravila kojim regulira pitanja državljanstva, a osobito ona o kojima ovisi koje će osobe i pod kojim uvjetima smatrati svojim državljanima, odnosno, pod kojm uvjetim pojedine osobe prestaju biti njezni državljani. Tako i Europska konvencija o državljanstvu iz 1997g u svom članu 3. propisuje da će svaka država svojim pravnim propisima odrediti tko su njezini državljani. Državljaninu BiH je osigurana i adekvatna zaštita u inostranstvu od strane Ambasade BiH / Konzulata BiH. Državljanstvo Bosne i Hercegovine je i Ustavna kategorija, naime članom 7 Ustava BiH je isto definisano „Postoji državljanstvo Bosne i Hercegovine, koje reguliše Parlamentarna skupština, i državljanstvo svakog entiteta, koje reguliše svaki entitet“, a nakon toga su doneseni i entitetski Zakoni o državljanstvu koji su više puta pretrpili izmjene i dopune. Ustav Bosne i Hercegovine nadalje propisuje „Da se nijednom licu ne može samovoljno oduzeti državljanstvo Bosne i Hercegovine ili entiteta niti ga se na drugi način ostaviti bez državljanstva BiH. Nijedno lice ne može biti lišeno državljanstva Bosne i Hercegovine po bilo kojoj osnovi, kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili neki drugi statusi.“ Osim toga, Ustav BiH propisuje da svaki entitet može izdavati pasoše Bosne i Hercegovine svojim državljanima, onako kako to odredi Parlamentarna skupština. Bosna i Hercegovina može izdati pasoše svojim državljanima kojima nije izdat pasoš nekog od entiteta. Postojaće centralna evidencija svih pasoša koje izdaju entiteti i Bosna i Hercegovina. Oblast sticanja državljanstva Bosne i Hercegovine u kojoj zastupamo naše klijente ćemo obraditi u ovoj rubrici. Državljanstvo Bosne i Hercegovine se može steći: porijeklom, rođenjem na teritoriji Bosne i Hercegovine, usvajanjem od BiH državljanina, putem naturalizacije te putem međunarodnog sporazuma. Na osnovu staroga Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovini koji se može i dalje primjenjivati (zavisno od rođenja podnosioca zahtjeva za sticanje državljanstva BiH), državljanstvo BiH se stiče: porijeklom (na osnovu roditelja), rođenjem na teritoriji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: BiH), prirođenjem i po međunarodnim ugovorima. Najčešći primjer u praksi korištenja starog zakona o državljanstvu BiH u sticanju BiH državljanstva je na osnovu roditelja podnosioca zahtjeva – odnosno porijekla. Sticanje BiH državljanstva porijeklom (na osnovu Vaših roditelja) – po osnovu staroga Zakona o državljanstvu BiH i dalje važećeg, a zavisno od trenutka rođenja podnosioca zahtjeva za sticanje državljanstva BiH: Zakon o državljanstvu Republike Bosne i Hercegovine ("Službeni list Republike Bosne i Hercegovine", 18/92, 11/93, 27/93, 13/94, 15/94 i 26/96 - prečišćen tekst) – koji se koristiti i danas, a odnosi se na trenutak rođenja podnosioca zahtjeva za državljanstvo BiH, sticanje državljanstva Bosne i Hercegovine je određeno na slijedeći način: Član 4: Porijeklom stiče državljanstvo Bosne i Hercegovine dijete: 1) čija su oba roditelja u čašu rođenja djeteta državljani BiH, 2) čiji je jedan roditelj u času rođenja djeteta državljanin BiH, a dijete je rođeno u BiH, 3) čiji je jedan roditelj u času rođenja djeteta državljanin BiH, drugi je lice bez državljanstva, a dijete je rođeno u inostranstvu, 4) čiji je jedan roditelj u času rođenja djeteta državljanin BiH, drugi je bio državljanin bivše SFRJ, a dijete je rođeno u inostranstvu. Porijeklom stiče državljnstvo BiH i dijete stranog državljanstva ili bez državljanstva ako su ga prema odredbama međunaronog prava usvojili državljani BiH sa učinkom potpunog usvojenja. Član 5: Dijete rođeno u inostranstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku rođenja djeteta državljanih BiH, porijeklom stiče državljanstvo BiH ako do navršene 23 godine života bude prijavljeno radi upisa kao državljanin BiH kod nadležnog organa u BiH ili u inostranstvu ili ako duže boravi u BiH radi vaspitanja ili školovanja. Dijete rođeno u inostranstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku rođenja djeteta državljanin BiH, stiče državljanstvo BiH iako ne ispunjava neki od uslova iz stava 1. ovog člana, ako bi ostalo bez državljanstva. Član 6: Lica koja stiču državljanstvo BiH prema odredbama čl. 4. i 5. ovog zakona smatraju se državljanima BiH od časa njihovog rođenja. Na ovaj način sticanja državljanstva Bosne i Hercegovine za BiH nije relevantno za organe BiH koje državljanstvo ima podnosilac zahtjeva za sticanje državljanstva BiH, niti to da li ima više državljanstva, jer lice se smatra državljaninom BIH od trenutka rođenja, a u skladu sa članom 6 staroga Zakona o državljanstvu BiH. Na osnovu aktuelnog Zakona o državljanstvu BiH - Sticanje državljanstva BiH porijeklom definisano je članovima: Član 6: Dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava stiče državljanstvo BiH porijeklom: a) čija su oba roditelja bili državljani Bosne i Hercegovine u vrijeme rođenja djeteta, bez obzira na mjesto njegovog rođenja; b) čiji je jedan roditelj bio državljanin Bosne i Hercegovine u vrijeme rođenja djeteta i dijete je rođeno na teritoriji Bosne i Hercegovine; c) čiji je jedan roditelj bio državljanin Bosne i Hercegovine u vrijeme djetetovog rođenja, a dijete je rođeno u inostranstvu, ako bi ono inače bilo bez državljanstva; d) ako je rođeno u inostranstvu, a čiji je jedan roditelj bio državljanin Bosne i Hercegovine u vrijeme djetetovog rođenja, pod uslovom da do vremena kada navrši 23 godine podnese prijavu za evidentiranje državljanstva BiH nadležnom organu. Državljanstvo BiH se može steći i po osnovu: Sticanje državljanstva BiH rođenjem na teritoriji Bosne i Hercegovine Član 7: Državljanstvo BiH biće dodijeljeno djetetu koje je rođeno ili nađeno na teritoriji Bosne i Hercegovine nakon stupanja na snagu Ustava i čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva, ili ako je dijete bez državljanstva. Sticanje državljanstva Bosne i Hercegovine po osnovu: Usvojena djeca Član 8: Dijete mlađe od 18 godina koje je u potpunosti usvojio državljanin Bosne i Hercegovine nakon stupanja na snagu Ustava stiče državljanstvo BiH. Sticanje državljanstva BiH naturalizacijom: Član 9: (1) Stranac koji je podnio zahtjev za sticanje državljanstva BiH može steći državljanstvo naturalizacijom ako ispunjava sljedeće uslove: a) da je napunio 18 godina starosti; b) da ima odobren stalni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva; c) da dovoljno poznaje pismo i jezik jednog od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine; d) da mu nije izrečena mjera bezbjednosti protjerivanja stranaca iz zemlje ili zaštitna mjera udaljivanja stranaca sa teritorije Bosne i Hercegovine od strane organa čiji je legalitet uspostavljen Ustavom i da je ova odluka još uvijek na snazi; e) da nije osuđivan na izdržavanje kazne za krivična djela sa predumišljajem na duže od tri godine u periodu od 8 godina od podnošenja zahtjeva; f) da se odreknu ili na neki drugi način izgube svoje ranije državljanstvo prije sticanja državljanstva Bosne i Hercegovine, osim ako bilateralni sporazum iz člana 14. ne predviđa drugačije. Odricanje ili gubitak ranijeg državljanstva se neće zahtijevati ako ovo nije dozvoljeno ili se ne može razumno zahtijevati; g) da se protiv njega ne vodi krivični postupak, osim ako se dokaz o ispunjavanju ovog uslova ne može razumno zahtijevati; h) da ne predstavlja prijetnju po bezbjednost Bosne i Hercegovine; i) da ima obezbijeđen stalni izvor prihoda u iznosu koji omogućava egzistenciju ili da je u stanju da obezbijedi pouzdan dokaz o finansijskim izvorima za sopstveno izdržavanje; j) da je izmirio sve poreske ili druge finansijske obaveze; k) da potpiše izjavu da prihvata pravni sistem i ustavni poredak Bosne i Hercegovine i l) da ima važeću garanciju o sticanju državljanstva Bosne i Hercegovine. (2) Naturalizacija se neće odobriti, čak ako podnosilac zahtjeva ispunjava opšte uslove za naturalizaciju, ukoliko postoje osnovani razlozi za sumnju da bi se odobrenjem naturalizacije tom licu ugrozila bezbjednost Bosne i Hercegovine i javni red i mir, ili ukoliko naturalizacija nije u skladu sa interesima Bosne i Hercegovine iz nekog drugog razloga utvrđenog na osnovu cjelokupne procjene stanja podnosioca zahtjeva. Sticanje državljanstva BiH olakšanom naturalizacijom: Član 10: Bračni drug državljanina Bosne i Hercegovine - stranac, može steći državljanstvo BiH pod sljedećim uslovima: a) da je brak trajao najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva i da još uvijek traje u momentu podnošenja zahtjeva; b) da se odrekne ili na neki drugi način izgubi svoje ranije državljanstvo prije sticanja državljanstva BiH, osim ako to nije drugačije riješeno bilateralnim sporazumom iz člana 14. Odustajanje ili prestanak ranijeg državljanstva se ne zahtijeva ako to nije dopušteno ili se ne može razumno zahtijevati; c) da ima odobren stalni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine; d) da ne predstavlja prijetnju po bezbjednost Bosne i Hercegovine. Član 11: (1) Dijete mlađe od 18 godina čiji je jedan roditelj stekao državljanstvo BiH ima pravo da dobije državljanstvo BiH naturalizacijom ako ono ima odobren privremeni ili stalni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine. (2) Roditelj koji ima državljanstvo BiH može tražiti sticanje državljanstva BiH u ime maloljetnog djeteta u skladu sa stavom (1) ovog člana. Ako je dijete starije od 14 godina, zahtijeva se njegov pristanak. Član 12: (1) Lice bez državljanstva i lice koje ima status izbjeglice može steći državljanstvo BiH, bez ispunjavanja uslova iz člana 9. stav (1) tač. b), c), f), i) i j), samo ako u statusu lica bez državljanstva ili izbjeglice ima neprekidan boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine u trajanju od pet godina prije podnošenja zahtjeva. (2) Maloljetno dijete lica koje je steklo državljanstvo BiH na osnovu stava (1) ovog člana ima pravo da dobije državljanstvo BiH, bez ispunjavanja uslova iz člana 9. stav (1) tač. a), b), c), f), i) i j), ako ima status izbjeglice ili odobren privremeni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine, bez obzira na dužinu boravka. (3) Ako je dijete starije od 14 godina, zahtijeva se njegov pristanak. Član 13: (1) Sljedeća lica imaju pravo da dobiju državljanstvo BiH na osnovu zahtjeva bez ispunjavanja uslova iz člana 9. stav (1) tač. b) i f). a) emigranti koji su se vratili u Bosnu i Hercegovinu, b) prva i druga generacija potomaka lica navedenih u stavu (1) koji su se vratili u Bosnu i Hercegovinu, (2) Bračni drug lica navedenog u stavu (1) ovog člana, ima pravo na sticanje državljanstva BiH na osnovu molbe bez ispunjavanja zahtjeva iz člana 9. stav (1) tačka b) ukoliko ispuni uslove člana 10. tač. a) i b). Član 14: Lice kojem je državljanstvo BiH, radi sticanja ili zadržavanja državljanstva druge države, prestalo ..., može podnijeti zahtjev za ponovno sticanje državljanstva BiH, ako ispunjava uslove iz člana 9., osim uslova iz stava (1) tač. a) i b), samo ako ima odobren privremeni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine najmanje jednu godinu neposredno prije podnošenja zahtjeva ili odobren stalni boravak. Član 15: Ako se u pojedinačnim slučajevima naturalizacija lica smatra od naročite koristi za Bosnu i Hercegovinu, lice može steći državljanstvo BiH bez ispunjavanja uslova iz člana 9. stav (1) tač. a), b) i f). Član 16: U svim slučajevima gdje ovaj zakon propisuje gubitak ranijeg državljanstva licima koja stiču državljanstvo BiH, takvim licima će biti dozvoljeno da i dalje zadrže državljanstvo ranije države gdje god je to omogućeno bilateralnim sporazumom između Bosne i Hercegovine i te države koji je odobrila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u skladu sa članom IV 4. d) Ustava. Sticanje državljanstva BiH za lica koja su ranije imala državljanstvo BiH, ali im je prestalo radi sticanja državljanstva neke druge države: Član 14: „Lice kojem je državljanstvo BiH, radi sticanja ili zadržavanja državljanstva druge države, prestalo gubitkom državljanstva, može podnijeti zahtjev za ponovno sticanje državljanstva BiH, ako ispunjava uslove iz člana 9., osim uslova iz stava (1) tač. a) i b), samo ako ima odobren privremeni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine najmanje jednu godinu neposredno prije podnošenja zahtjeva ili odobren stalni boravak." Često postavljena pitanja o sticanju državljanstva Bosne i Hercegovine Kako mogu steći državljanstvo Bosne i Hercegovine ? Državljanstvo Bosne i Hercegovine stiče se porijeklom, rođenjem na teritoriji Bosne i Hercegovine, usvajanjem od BiH državljanina, putem naturalizacije, putem međunarodnog sporazuma. Mogu li steći državljanstvo BiH imam 50 g. oba roditelja su imala državljanstvo BiH ? Ukoliko su Vaši roditelji bili državljani BiH u vrijeme Vašega rođenja, bez obzira na Vaše godine možete uredno da steknete državljanstvo Bosne i Hercegovine na osnovu porijekla. Možemo Vas zastupati u predmetu radi sticanja državljanstva Bosne i Hercegovine. Stekao bih državljanstvo BiH ponovno, ranije sam morao da steknem državljanstvo Hrvatske i izgubim BiH državljanstvo ? Možete ponovo steći državljanstvo Bosne i Hercegovine, međutim prvo morate da dobijete privremeni boravak na teritoriji BiH najmanje jednu godinu neposredno prije podnošenja zahtjeva za sticanje BiH državljanstva ili odobren stalni boravak. Želio bih dobiti državljanstvo Bosne i Hercegovine imam 25 g. a samo mi je jedan roditelj državljanin BiH ? U određenim uslovima je moguće sticanje državljanstva BiH i u Vašem slučaju, potrebno je da nam se obratite emailom radi konsultacija da li je moguće sa sigurnošću za Vas provesti proceduru stjecanja državljanstva BiH. Koji je organ nadležan za sticanje državljanstva Bosne i Hercegovine ? Odluke o sticanju državljanstva BiH donosi Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, dok u pojedinim načinima sticanja državljanstva BiH nadležni organ je Općina – matični ured. Ukoliko dobijem državljanstvo Bosne i Hercegovine da li moram da služim vojni rok ? Nakon što steknete državljanstvo BiH niste dužni da služite vojni rok jer u Bosni i Hercegovini ne postoji obavezno služenje vojnog roka. Da li mogu dobiti državljanstvo BiH na osnovu bračnog partnera i kako ? Državljanstvo Bosne i Hercegovine možete steći preko bračnog partnera i u pitanju je sticanje državljanstva BiH olakšanom naturalizacijom. Da bi ste stekli državljanstvo BiH po ovom osnovu odnosno po članu 10 Zakona o državljanstvu BiH najvažniji uslovi su da je brak trajao najmanje 5 godina prije podnošenja zahtjeva za sticanje državljanstva BiH te da brak traje i u trenutku podnošenja zahtjeva za sticanje državljanstva Bosne i Hercegovine te da imate odobren stalni boravak u BiH. Ostali uslovi su propisani članom 10 Zakona. Koliko traje postupak sticanja državljanstva Bosne i Hercegovine ? Zavisno od pravnog osnova po kojem se stiče državljanstvo BiH, što može biti od par dana do nekoliko mjeseci. Koji organ vodi evidenciju o sticanju državljanstva BiH ? Evidenciju o sticanju državljanstva BiH vodi Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Takođe Ministarstvo civilnih poslova BiH vodi evidencije o predmetima davanja svoje saglasnosti na rješenja nadležnih entiteskih organa o naturalizaciji stranih državljana i o predmetima naknadnog upisa u matične knjige rođenih lica koja su stekla državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o državljanstvu Republike Bosne i Hercegovine (stari Zakon o državljanstvu BiH). Kako se dokazuje da sam državljanin Bosne i Hercegovine ? Državljanstvo se dokazuje uvjerenjem o državljanstvu BiH i uvjerenjem o državljanstvu entiteta ili aktuelnim pasošem Bosne i Hercegovine. Uvjerenje o državljanstvu BiH i državljanstvu entiteta izdaje organ koji vodi matičnu knjigu rođenih, odnosno knjigu državljana. --- ## Naplata potraživanja u Bosni i Hercegovini - ADVOKAT Prnjavorac Source: https://advokat-prnjavorac.com/naplata-potrazivanja-BiH.html > Naplata potraživanja u Bosni i Hercegovini - ADVOKAT Prnjavorac Naplata potraživanja - angažman Advokatskog ureda Naša advokatska kancelarija pruža širok spektar korporativnih usluga na zahtjev domaćih i stranih privrednih društava, udruženja i svih drugih pravnih lica. Imajući u vidu usku povezanost prava i privrede u uslovima globalizacije i savremene tehnologije, smatramo da se blagostanje društva u cjelini zasniva na harmoničnim odnosima ove dvije oblasti. Naša advokatska kancelarija je uvijek spremna da odgovori na zahtjeve klijenata vezane za naplatu potraživanja u Bosni i Hercegovini.. Naplatiti svoje potraživanje na vrijeme jedno je od najvećih enigmi u privrednom poslovanju bosansko-hercegovačkih privrednih društava. Analizirali smo sve aspekte ovog problema i javno ukazivali na moguća zakonska riješenja kako bi se stvar u ovoj oblasti uredila. Imajući u vidu krizu likvidnosti u Bosni i Hercegovini naš advokatski ured pruža svojim klijentima usluge u vezi sa reorganizacijom privrednih društava u pravnom dijelu, kao i izradom unaprijed pripremljenog plana reorganizacije, zastupa stečajne, razlučne i izlučne povjerioce u stečajnim postupcima, vrši naplatu potraživanja sudskim putem za svoje klijente i obavlja druge aktivnosti usmjerene ka naplati potraživanja, kako sudskim putem, tako i vansudskim putem. U slučaju da su naši klijenti prinuđeni da svoje potraživanje naplaćuju u sudskim, izvršnim postupcima, posebnu pažnju posvećujemo: analizi isplativosti iniciranja sudskih postupaka naplate potraživanja i izvršnih postupaka provjere stanja dužnika kod Centralne Banke Bosne i Hercegovine izboru sredstva i predmeta izvršenja efikasnosti i ekonomičnosti u samom sudskom postupku, pravičnosti i svim ostalim aspektima kako bi sporno potraživanje bilo u cjelini naplaćeno. Naš advokatski ured izrađuje za klijente različite analize u vezi sa dugom, zalogom i restrukturiranjem i pruža klijentima pomoć u kupovini ili prodaji imovine u postupku stečaja i likvidacije privrednih društava. Riješavanje sporova pred sudom predstavlja stručnu oblast našega advokatskog ureda, te smo prema lokalnim propisima ovlašćeni za postupanje pred svim sudovima u Bosni i Hercegovini . Zastupamo naše klijente u parničnim postupcima, pri čemu uvijek nastojimo da ekonomski interes našeg klijenta bude na prvom mjestu. Pružamo pravnu pomoć u oblasti prinudne naplate potraživanja u sudskom postupku na različitim predmetima i sredstvima izvršenja ( pokretne i nepokretne stvari, novčana sredstva, udjeli u privrednim društvima ), kao i u vansudskom postupku naplate potraživanja i to vansudsko namirenje potraživanja. Strankama pružamo kompletnu pomoć prilikom iseljenja bivših vlasnika nepokretnosti i prilikom preuzimanja pokretnih stvari od bivših vlasnika. Takođe, uspješni smo u postupcima prinudne naplate potraživanja u oblasti finansijskog i operativnoga lizinga. Korporativni tim u našoj advokatskoj kancelariji pruža savjete u pogledu upravljanja stranim i domaćim kompanijama, kao i udruženjima, fondacijama, zadužbinama i svim drugim pravnim licima. Vjerujemo da su u eri globalizacije, pravo i biznis veoma povezani. Usluga koju pružamo rezultat je dubokog razumjevanja poslovnih potreba naših klijenata i sveukupnih tržišnih uslova. Moderno pravno savetovanje u oblasti privrednog poslovanja ponekad zna da bude jako naporno, pa od čitavog tima zahtjeva angažovanje i po 10h dnevno. To, uglavnom, zavisi od pripreme strategije i kvaliteta menadžerskih odluka, ali ljudi koji čine menadžment društava koje zastupamo rade svoj posao profesionalno i vizionarski, tako da rad sa njima predstavlja pravo zadovoljstvo. Česta pitanja na temu naplate potraživanja u Bosni i Hercegovini Kako se vrši naplata potraživanja u Bosni i Hercegovini ? Naplata potraživanja u Bosni i Hercegovini može se podijeliti u dvije faze postupka. Za vrijeme van sudskog postupka naplate potraživanja, naplata se vrši bez suda ukoliko je to moguće. Za vrijeme sudskog postupka naplate potraživanja, procedura se vrši pred nadležnim sudom u Bosni i Hercegovini. Mi kao advokatska kancelarija možemo Vam pomoći u obje faze postupka naplate duga. Većina predmeta riješi se bez intervencije suda mirnim putem, međutim kada dužnik ne želi da plati svoj dug, u tom slučaju je sudski postupak jedino moguće rješenje naplate potraživanja u Bosni i Hercegovini. Šta podrazumijeva van sudsku naplatu potraživanja u Bosni i Hercegovini ? Načelno, uvijek započinjemo postupak naplate potraživanja izvansudskim putem. Nastojimo izbjeći potrebu intervencije suda.. Kontaktiramo Vašeg dužnika i predlažemo mu da plati dug mirnim putem. Ako dužnik ne plati u određenom roku, po Vašoj uputi započeti ćemo sudski postupak naplate potraživanja. Najava sudskog postupka često će natjerati Vašeg klijenta da plati dug. Postupamo suglasno načelu ekonomičnosti i iznalaženje rješenja koje je ekonomski najpovoljnije za našega klijenta. Šta podrazumijeva sudsku naplatu potraživanja u Bosni i Hercegovini ? Ukoliko Vaš dužnik odbija platiti u izvansudskom postupku, nakon konzultacija s Vama, u stanju smo započeti sudski postupak. Izvijestiti ćemo Vas unaprijed o vjerojatnosti uspjeha u postupku naplate potraživanja. Uvijek Vas obavijestimo unaprijed o mogućim sudskim troškovima te ne započinjemo postupak dok ne dobijemo Vaše odobrenje. Koliko dugo traje naplata potraživanja u Bosni i Hercegovini ? Naplata dugovanja u Bosni i Hercegovini može trajati od 24 sata ili do nekoliko mjeseci, a u slučaju sudskog postupka i nekoliko godina, zavisno od mnogo faktora. Da li je moguće ugovoriti vraćanje duga u formi izvršne isprave u Bosni i Hercegovini ? Da moguće ugovoriti vraćanje duga u formi izvršne isprave pred notarom ukoliko postoji konsenzus. U tom slučaju ukoliko dužnik ne plati ratu duga odmah se može pokrenuti sudski izvršni postupak radi naplate potraživanja u cijelosti. Kod notara je moguće uraditi i Ugovore privrednog prava koji mogu imati snagu izvršne isprave, što znači da stranke mogu dobiti izvršni otpravak originala i pokrenuti direktno sudsko izvršenje bez prethodnog vođenja sudskog postupka, radi se o činidbama koje glase na novčane iznose ili zamjenljive stvari ili vrijedonosne papire. --- ## Privredno pravo u Bosni i Hercegovini | ADVOKAT Prnjavorac Source: https://advokat-prnjavorac.com/privredno-pravo-BiH.html > Privredno pravo u Bosni i Hercegovini | ADVOKAT Prnjavorac PRIVREDNO PRAVO - sudska praksa Bosne i Hercegovine Član 10. stav (4) Zakona o žigu Bosne i Hercegovine ("SG BiH", broj 53/10) POSTUPAK REGISTRACIJE FIRME KOD REGISTARSKOG SUDA I PRIZNANJE ŽIGA KOD INSTITUTA ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO BIH PROVODE ORGANI PO PRAVILIMA UPRAVNOG POSTUPKA, PA SE ZAŠTITA TIH PRAVA OSTVARUJE U TOM POSTUPKU. U PARNIČNOM POSTUPKU SE OSTVARUJE SAMO ZAŠTITA OD NEOVLAŠTENOG KORIŠTENJA ZAŠTIĆENOG ZNAKA. Iz obrazloženja: Zaštitu prava na žig tužitelj u parničnom postupku ostvaruje primjenom odredbi Zakona o žigu i to: člana 80. (tužbeni zahtjev), člana 81. (povrede žiga) i člana 49. (isključiva prava nosioca žiga) na način i pod uslovima kako propisuju zakonske odredbe. Tužitelj se u tužbi i u reviziji poziva na navedene zakonske odredbe, ali ne provodi dokaze na okolnosti neovlaštenog korištenja zaštićenog znaka u smislu člana 49. Zakona o žigu zbog kojih može tražiti zabranu neovlaštenog korištenja žiga. Polazeći od pojma žiga kao prava kojim se štiti znak koji u privrednom prometu služi za razlikovanje robe, odnosno usluga jednog fizičkog ili pravnog lica od iste ili slične robe, odnosno usluga drugog fizičkog ili pravnog lica (član 1. stav 1. Zakona o žigu), te navedenih odredbi Zakona o žigu, ovaj sud zaključuje da tužbeni zahtjev tužitelja na način kako je postavljen nije osnovan. Žig osigurava vlasniku isključivo pravo na obilježavanje robe/usluge i upotrebu takvog žiga u privrednom prometu za određenu robu/uslugu. Prijavljeni i registrovani žig predstavlja samostalno imovinsko dobro i nosiocu daje isključiva prava (stav 3. član 1. Zakona o žigu). Zaštita žiga predstavlja djelotvorno tržišno sredstvo kojim proizvođač/davalac usluge štiti sredstva koja je uložio u promociju svog proizvoda/usluge. Zaštita omogućava nosiocu prava da spriječi neovlaštenu upotrebu i korištenje svog žiga. Da bi ostvario zaštitu žiga i mogao tražiti zabrane navedene u stavu 2. člana 49. Zakona o žigu naznačene u tužbenom zahtjevu u stavu 2. izreke prvostepene presude tužitelj je prethodno morao dokazati pretpostavke za zaštitu (isključiva prava nosioca žiga po članu 49. stav (1) a), b), c) Zakona) pa u tom smislu i postaviti tužbeni zahtjev. Povreda prava na žig registracijom u sudskom postupku firme sličnog naziva, nije osnov za zaštitu žiga na način propisan Zakonom o žigu. Postupak registracije firme kod registarskog suda i priznanje žiga kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH su postupci zaštite u upravnom postupku kako pravilno zaključuju nižestepeni sudovi. (Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Ps 331809 20 Rev od 29.09.2020. g.) <-------> Član 242. stav (1) i član 257. stav (1) tačka 1) Zakona o privrednim društvima ("SN FBiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, isp. 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, isp. 84/08, isp. 88/08, isp. 7/09, 63/10 i 75/13) AKO JE POZIV ZA SKUPŠTINU DIONIČARSKOG DRUŠTVA SA DNEVNIM REDOM OBJAVLJEN U JEDNIM DNEVNIM NOVINAMA, DIONIČARI SU UREDNO OBAVIJEŠTENI O SAZIVANJU SKUPŠTINE. Iz obrazloženja: Prema članu 242. Zakona o privrednim društvima obavještenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu održavanja skupštine, mora biti objavljeno najmanje u jednom dnevnom listu koji se izdaje u Federaciji Bosne i Hercegovine najkasnije 30 dana (izmjenama zakona od 2008. g. je taj rok smanjen na 20 dana) prije datuma određenog za zasjedanje skupštine. U konkretnom slučaju utvrđeno je da je prvotužena u dnevnom listu Oslobođenje od 8. 8. 2001. g. oglasom pozvala sve dioničare prvotužene da prisustvuju skupštini dioničara koja će se održati dana 8. 9. 2001. g. sa predviđenim dnevnim redom, što znači da je ispoštovan zakonom propisani rok za objavljivanje poziva. (Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 P 253405 20 Rev od 14.07.2020. g.) <-------> Član 3. Zakona o privrednim društvima ("SN FBiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, isp. 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, isp. 84/08, isp. 88/08, isp. 7/09, 63/10 i 75/13) PROMJENA OBLIKA DRUŠTVA IZ DIONIČKOG U DRUŠTVO OGRANIČENE ODGOVORNOSTI, NE PREDSTAVLJA RAZLOG GUBITKA AKTIVNE LEGITIMACIJE JER PROMJENA OBLIKA DRUŠTVA NIJE PRESTANAK DRUŠTVA. Iz obrazloženja: Promjena oblika tužitelja kao društva iz vremena kada je nastalo založno pravo - dioničko društvo i vremena kada je podnesena tužba za utvrđenje prestanka založnog prava kada je bilo društvo ograničene odgovornosti, ne predstavlja razlog gubitka aktivne legitimacije, jer samo društvo kao pravno lice nije prestalo. (Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 17 0 Ps 088939 20 Rev od 14.10.2020. g.) <-------> Član 3. Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima ("SL SFRJ", br. 43/82 i 72/82) koji je preuzet kao republički zakon i primjenjuje se na osnovu odredbe člana 458. Zakona o parničnom postupku ("SN FBiH", br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) U PRIVREDNOM SPORU KOJI JE NASTAO IZ OSNOVA UGOVORA O MEĐUNARODNOJ PRODAJI ROBE, ZAKLJUČENOG IZMEĐU STRANA KOJE IMAJU SVOJA SJEDIŠTA NA TERITORIJI DRŽAVE UGOVORNICE ILI KAD PRAVILA MEĐUNARODNOG PRIVATNOG PRAVA UPUĆUJU NA PRIMJENU PRAVA JEDNE DRŽAVE UGOVORNICE, KAO MJERODAVNO PRAVO SE PRIMIJENJUJE KONVENCIJA UN O MEĐUNARODNOJ PRODAJI ROBE IZ 1980. G. (BEČKA KONVENCIJA). Iz obrazloženja: U ovom slučaju se radi o privrednom sporu sa elementima inostranosti, koji je nastao iz osnova ugovora o međunarodnoj prodaji robe, zaključenog između tužitelja, pravne osobe sa sjedištem u inostranstvu, kao prodavca, i tuženog, pravne osobe sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, kao kupca. Shodno tome, sud primjenjuje pravila o određivanju mjerodavnog prava za statusne, porodične i imovinske odnosno druge materijalnopravne odnose s međunarodnim elementom, koja su propisana Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih država u određenim odnosima. (dalje: ZRSZ). Odredbom člana 3. ZRSZ propisano je da se odredbe tog zakona ne primjenjuju na odnose iz člana 1. tog zakona ako su regulisani drugim saveznim zakonom ili međunarodnim ugovorima. Bosna i Hercegovina i Austrija su države ugovornice Konvencije Ujedinjenih nacija o međunarodnoj prodaji robe iz 1980. g. (dalje: Bečka konvencija - "Sl. list SFRJ Međunarodni ugovori" br. 10/84), koja se primjenuje na ugovore o prodaji robe sklopljene između strana koje imaju svoja sjedišta na teritorijama različitih država ugovornica (član 1.). Odredbom člana 4. Bečke konvencije je regulisano sklapanje ugovora o prodaji, te prava i obaveze prodavca i kupca koje proistječu iz takvog ugovora. Pitanja koja se odnose na materiju uređenu Konvencijom, a nisu izričito riješena u njoj, rješavaju se prema općim načelima na kojima se ona temelji, a u odsustvu takvih načela, prema pravu mjerodavnom na osnovu pravila međunarodnog privatnog prava (član 7. Konvencije). Navedeno u konkretnom slučaju znači da bi se predmetni spor, ako parnične stranke nisu ugovorile mjerodavno pravo, trebao rješavati primjenom relevantnih odredaba Bečke konvencije, a ukoliko se sporna pitanja odnose na materiju koja istom nisu izričito riješena, po mjerodavnom pravu iz člana 20. ZRSZ, što bi u konkretnom slučaju bilo pravo Austrije, kao pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo sjedište prodavca. (Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 58 0 Ps 128107 18 Rev od 16.01.2020. g.) <-------> Član 2. stav (2) tač. a), b), c) i d), član 4. stav (4), član 51., član 79. stav (1) tačka j) Zakona o industrijskom dizajnu BiH DA BI POSTOJALA POVREDA PRAVA NA ODREĐENI INDUSTRIJSKI DIZAJN KOJI JE ZAŠTIĆEN U SKLADU SA ZAKONOM, ZAHTIJEVA SE OPAŽANJE (IDENTIČNOSTI DIZAJNA) LICA KOJE IMA VEĆI STEPEN ZNANJA O ODGOVARAJUĆOJ VRSTI PROIZVODA U ODNOSU NA PROSJEČNOG POTROŠAČA (INFORMIRANI POTROŠAČ KOJI MOŽE UOČITI RAZLIKU IZMEĐU DVA MODELA). (Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 32 0 Ps 141220 17 Rev od 12.3.2019. godine) --- ## Radno pravo - sudska praksa BiH | Advokatska kancelarija Prnjavorac Source: https://advokat-prnjavorac.com/radno-pravo-BiH.html > Radno pravo - sudska praksa BiH | Advokatska kancelarija Prnjavorac Radno pravo - sudska praksa Bosne i Hercegovine Član 68. Zakona o radu Član 15. Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji BiH Član 21. Zakona o državnoj službi u Federaciji BiH PROPUST RUKOVODIOCA ORGANA DA U RJEŠENJU PROCENTUALNO IZRAZI IZNOS POVECANJA PLACE PO OSNOVU OSTVARENIH REZULTATA RADA NIJE SMETNJA DA SE ZAPOSLENIKU U SUDSKOM POSTUPKU DOSUDI NAKNADA NA IME POVECANJA PLACE PO OSNOVU REZULTATA RADA. (Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 58 0 Rs 010236 11 Rev od 12.07.2011. g.) <------- > Član 78. stav 1. Zakona o radu U SLUCAJU KRŠENJA UGOVOROM PREUZETE OBAVEZE TZV. ZABRANE KONKURENCIJE POSLODAVAC IMA PRAVO NA NAKNADU UGOVORNE KAZNE OBRACUNATE NA NACIN I U VISINI PREDVIDENOJ UGOVOROM O RADU ILI PRAVILNIKOM O RADU. (Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 Rs 000587 10 Rev od 21.04.2011. g.) <------- > Član 81. stav 1. Zakona o radu PRETHODNO PROVODENJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA NIJE PROPISANO KAO PRETPOSTAVKA ZA UTVRDIVANJE ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIKA ZA ŠTETU KOJU ZAPOSLENIK NA RADU ILI U VEZI SA RADOM NAMJERNO ILI IZ KRAJNJE NEPAŽNJE PROUZROKUJE POSLODAVCU. (Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 P 000541 10 Rev od 07.07.2011. g.) <------- > Član 85. Zakona o radu TJELESNA POVREDA KOJU JE OŠTECENI, KAO PROFESIONALNI VOJNIK, ZADOBIO IGRAJUCI FUDBAL NA POLIGONU ZA OBUKU, ZAGRIJAVAJUCI SE NA TAJ NACIN ZA NASTAVNI SAT – FIZICKI TRENING – PREDSTAVLJA POVREDU NA RADU. (Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 Rs 000174 09 Rev od 08.02.2011. g.) <------- > Član 86. stav 2. i Član 86. tačka 5. Zakona o radu JEDNOSTRANA IZJAVA ZAPOSLENIKA O OTKAZU UGOVORA O RADU MORA SADRŽAVATI NJEGOVU NEDVOSMISLENO IZRAŽENU VOLJU DA OTKAŽE UGOVOR O RADU, ODNOSNO DA NE ŽELI VIŠE DA RADI KOD TUŽENOG I DA PREKIDA RADNI ODNOS. (Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 43 0 P 007532 09 Rev od 18.01.2011. g.) <------- > Član 96. stav 2. i Član 143. Zakona o radu KADA JE PRAVOMOCNOM SUDSKOM ODLUKOM PONIŠTENO KAO NEZAKONITO RJEŠENJE POSLODAVCA O PRESTANKU RADNOG ODNOSA ZAPOSLENIKA, TADA SE O ZAHTJEVU ZAPOSLENIKA ZA VRACANJE NA POSAO I ISPLATU PLACA NE MOŽE ODLUCIVATI PRIMJENOM ODREDBI ČLANA 143. ZAKONA O RADU. (Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 Rs 000491 10 Rev od 22.09.2011. g.) <------- > Član 103. stav 3. Zakona o radu ZAPOSLENIK, KAO POVJERILAC, MOŽE SE ODRECI SAMO OD TACNO ODREDENOG NOVCANOG IZNOSA OTPREMNINE I NA TAJ NACIN OTPUSTITI DUG, ALI SE NE MOŽE ODRECI OD PRISTUPA SUDU NITI MU SE MOŽE STVORITI OBAVEZA DA NE POKRECE SUDSKI POSTUPAK RADI ZAŠTITE POVRIJEDENOG PRAVA IZ RADNOG ODNOSA. PRAVA NA PRISTUP SUDU ZAPOSLENIK SE LEGITIMNO MOŽE ODRECI SAMO UGOVARANJEM ARBITRAŽE ILI NEKOG DRUGOG ALTERNATIVNOG NACINA RJEŠAVANJA SPORA. (Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 32 0 P 066821 11 Rev od 13.10.2011. g.) <-------> Član 111. Zakona o radu Član 1. stav 2. Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju F BiH Član 1. Zakona o srednjoj školi Zeničko-dobojskog kantona BUDUCI DA SU SREDNJE ŠKOLE USTANOVE A NE PREDUZECA, NA NJIH SE NE MOGU PRIMIJENITI ODREDBE RANIJEG OPŠTEG KOLEKTIVNOG UGOVORA. (Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 Rs 000252 09 Rev od 15.02.2011. g.) --- ## Krivicno procesno pravo - BiH sudska praksa | ADVOKAT Prnjavorac Source: https://advokat-prnjavorac.com/krivicno-pravo.html > Krivicno procesno pravo - BiH sudska praksa | ADVOKAT Prnjavorac Krivično procesno pravo - sudska praksa Bosne i Hercegovine IN DUBIO PRO REO Član 3. stav 2. te član 298.tačka v) Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 53/12, 91/17 i 66/18) Kada odlučna činjenica za postojanje krivičnog djela nije pouzdano utvrđena dokazima provedenim na glavnom pretresu nego je njeno postojanje ostalo u sumnji, onda to predstavlja osnov za oslobađajuću presudu po članu 298. tačka v) ZKP RS u vezi sa članom 3. stav 2. istog Zakona. Iz obrazloženja: Ocjenivši kao stručan i nepristrasan citirani nalaz i i mišljenje Zavoda za sudska vještačenja dovodeći ga u korelaciju sa ostalim provedenim dokazima, pobijana presuda i po ocjeni ovog suda izvodi pravilan zaključak da se iz provedenih dokaza ne može pouzdano utvrditi pod kojim okolnostima je došlo do oštećenja na vozilima optuženih, a slijedom toga ni namjera optuženih da optužena T.M. od osiguravajućeg društva naplati osiguranu sumu po osnovu prevarno oštećene stvari. Za takav zaključak pobijana presuda je dala detaljne, jasne i uvjerljive razloge u svom obrazloženju, koje razloge kao mjerodavno obrazloženje prihvata i ovaj sud. Činjenica da se optuženi M.K. nije žalio na prvostepenu osuđujuću presudu i da je platio novčanu kaznu koja mu je tom presudom izrečena, koju žalba apostrofira, nema takav značaj koji joj žalba pridaje da bi sama za sebe dovela u pitanje pravilnost naprijed navedenog zaključka pobijane presude u pogledu odlučnih činjenica za postojanje predmetnog krivičnog djela. Kako se radi o činjenicama od odlučnog značaja za postojanje krivičnog djela koje se optuženim stavlja na teret, te kako je postojanje ove činjenice ostalo u sumnji i nakon provedenih dokaza na glavnom pretresu i pretresu pred drugostepenim sudom, to je pobijanom presudom pravilno primjenjen princip in dubio pro reo sadržan u odredbi člana 3.stav 2. ZKP RS, te preinačena prvostepena osuđujuća presuda tako što su na osnovu odredbe člana 298.tačka v) ZKP RS optuženi oslobođeni optužbe da su na način činjenično opisan u dispozitivu optužnice i u izreci pobijane presude počinili krivično djelo osiguranička prevara iz člana 240. stav 3. u vezi sa stavom 1. te u vezi sa članom 23. KZ RS. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj 95 0 K 036681 18 Kžž od 05.02.2019. godine) ------- NE BIS IN IDEM Član 4. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 53/12, 91/17 i 66/18) Član 4. stav 1. Protokola 7 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda Kada je osuđeni kažnjen u prekršajnom postupku za prekršaj kojim se štiti uspostavljeni sistem zaštite na radu pri korištenju električne energije, dok se predmetnim krivičnim djelom izazivanja opšte opasnosti iz člana 402. stav 2. KZ RS štiti opšta sigurnosti ljudi i imovine, pa pored razlike u zaštićenim dobrima, postoji razlika i u propisanoj vrsti kazne, tada djelo za koje je osuđeni kažnjen u prekršajnom postupku ne ispunjava niti jedan od alternativnih kriterija uspostavljenih u predmetu Engel pred Evropskim sudom za ljudska prava da bi se moglo smatrati da je lice pravosnažno osuđeno u krivičnom postupku. Iz obrazloženja: Zahtjev prvenstveno prigovora da je pobijanom presudom na štetu optuženog povrijeđen Krivični zakon na način što je suprotno principu ne bis in idem iz člana 4. ZKP RS (zabrana dvostrukog suđenja za isto krivično djelo) a koji princip je zaštićen članom 4. Protokla broj 7 uz Evropsku konvenciju, pobijanom presudom optuženi oglašen krivim i kažnjen za isti događaj (isto djelo) za koje je prethodno pravosnažnim rješenjem istog suda broj 80 0 Pr 08665 13 Pr od 10.02.2014. godine kažnjen u prekršajnom postupku. Tvrdnjom da se u konkretnom slučaju pobijana presuda odnosi na već pravosnažno presuđenu stvar Zahtjev sugeriše da je počinjena povreda Krivičnog zakona iz člana 312. tačke v) i tačke g) ZKP RS (postojanje okolnosti koja isključuje krivično gonjenje i da je u pogledu krivičnog djela koje je predmet optužbe primjenjen zakon koji se ne može primjeniti). Argumentima Zahtjeva iznesenim u prilog tvrdnje o počinjenim oblicima povrede Krivičnog zakona nije dovedena u sumnju pravilnost zaključka pobijane drugostepene presude, a niti validnost datih razloga za takav zaključak, da citirano pravosnažno rješenje Osnovnog suda u Bijeljini, kojim je utvrđena odgovornost optuženog G.S. za učinjeni prekršaj nema u ovom krivičnom postupku karakter res iudicata (presuđene stvari), pa u tom smislu vođenjem krivičnog postupka protiv njega nije povrijeđe ni princip ne bis in idem. Naime, krivično djelo izazivanje opšte opasnosti iz stava 2. člana 402. KZ RS po svom karakteru predstavlja poseban oblik krivičnog djela izazivanja opšte opasnosti sa blanketnom dispozicijom, kod kojeg se radnja izvršenja manifestuje u nepostupanju službenog ili odgovornog lica po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama sa posljedicom prouzrokovanja konkretne opasnosti za život ili imovinu većeg obima, a kvalifikovani oblik ovog krivičnog djela predviđen u stavu 7. citirane zakonske odredbe postoji kada usljed propuštanja takvog činjenja nastupi smrt jednog ili više lica. U konkretnom slučaju, prema utvrđenju pobijane presude, osuđeni G.S., kao odgovorno lice, kritičnog događaja nije postupio po propisima i mjerama o zaštiti na radu pri korištenju električne energije, pa je usljed toga iz nehata izazvao opasnost za život elektromontera D.L., pri čemu je i prouzrokovao njegovu smrt. U takvom propuštanju činjenja, na koje je kao odgovorno lice bio obavezan u smislu navedenih pravila i propisa (koje je detaljno konkretizovano u izreci presude s aspekta blanketnih propisa i radnji koje je bio dužan preduzeti, a koje nepreduzimanje je imalo za posljedicu smrt jednog lica,) ostvarena su sva bitna obilježja krivičnog djela izazivanja opšte opasnosti iz člana 402. stav 7. u vezi sa stavom 4. i 2. KZ RS, za koje djelo mu je pobijanom presudom izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine. Povodom tog događaja paralelno je vođen i prekršajni postupak koji je pravosnažno meritorno okončan prije ovog krivičnog postupka. U prekršajnom postupku utvrđena je odgovornost optuženog za prekršaj iz člana 11. stav 1. u vezi sa članom 67. stav 2. Zakona o zaštiti na radu, koji se manifestuje u propuštanju da kao odgovorno lice u pravnom licu u svojstvu kontrolora izvođenja radova, kritičnog događaja obezbjedi preventivne mjera radi zaštite života i zdravlja zaposlenog radnika D.L., dovođenjem mjesta rada u beznaponsko stanje a prilikom priključka brojila na niskonaponsku mrežu u mjestu K., za koji prekršaj mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 500,00 (petstotina) KM. Iz razloga u obrazloženju pobijane presude nedvosmisleno proizlazi zaključak da se u konkretnom slučaju za jedan delikt nisu vodila dva postupka za krivično djelo, nego da su u radnjama osuđenog istovremeno ostvarena obilježja i prekršaja i krivičnog djela blanketnog karaktera, jer povreda blanketnih propisa koji prema činjeničnom opisu krivičnog djela (u dispozitivu optužnice i izreci pobijane presude) određuju radnju izvršenja djela, istovremeno manifestuje i prekršaj. Dakle, u konkretnom događaju su jednom radnjom istovremeno ugrožena različita zaštićena dobra i ostvarena obilježja dva kažnjiva djela, prekršaj i krivično djelo. Takav zaključak se obrazlaže argumentima da djelo za koje je osuđeni kažnjen u prekršajnom postupku nema karakter krivične optužbe u smislu odredbi člana 4. stav 1. Protokola 7 uz Evropsku konvenciju ni po svojoj pravnoj prirodi s obzirom na zaštitni objekat, ni po težini kazne s obzirom da je za to djelo zaprijećena i izrečena novčana kazna. Pri tome se apostrofira razlika u pravoj prirodi djela za koje je osuđeni kažnjen u prekršajnom postupku za prekršaj kojim se štiti uspostavljeni sistem zaštite na radu pri korištenju električne energije (u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu), i predmetnog krivičnog djela kojim se pruža zaštita opšte sigurnosti ljudi i imovine, odnosno zaštita života ljudi i imovine većeg obima. Osim toga, pored razlike u zaštićenim dobrima između konkretnog prekršaja i krivičnog djela, pobijana presuda naglašava razliku u propisanoj vrsti kazne kojim se ta dobra štite, jer za učinjeni prekršaj propisana je novčana kazna od 250,00 do 1.500,00 KM, a za krivično djelo kazna zatvora u trajanju od jedne do osam godina. Nadalje, ističući da činjenični opis djela za koje je pobijanom presudom osuđeni oglašen krivim, prevazilazi činjenični opis iz izreke prekršajne odluke u dijelu koji se odnosi na nastupanje zabranjene posljedice u vidu smrti jednog lica, što predstavlja bitni element krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti iz člana 402. stav 7. u vezi sa članom 4. i 2. KZ RS, a ne i prekršaja za koji je osuđeni kažnjen, pobijana presuda zaključuje da nema osnova za primjenu načela „ne bis iniden". Navedene razloge kao mjerodavno obrazloženje prihvata ovaj sud u cijelosti pa se suprotne tvrdnje zahtjeva ne mogu prihvatiti kao osnovane. Ovo iz razloga što princip ne bis in idem iz člana 4. stav 1. Protokola 7 uz Evropsku konvenciju podrazumijeva zabranu ponovnog suđenja i kažnjavanja nekog lica za krivično djelo za koje je već pravosnažno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom i krivičnim postupkom te države. U konkretnom slučaju djelo za koje je osuđeni kažnjen u prekršajnom postupku ne zadovoljava ni jedan od alternativnih kriterija koje je Evropski sud za ljudska prava uspostavio u predmetu Engel da bi se radilo o optužbi za krivično djelo, a odnose se na pravnu prirodu djela i težinu propisane kazne za to djelo. Osim toga u odnosu na identitet djela, za ocjenu da li su djela ista (idem) Evropski sud za ljudska prava je u predmetu Sergey Zoltukhim v. Russia (10. februar 2009. godine) zauzeo stanovište da je za ocjenu da li se radi o istom djelu od odlučujućeg značaja da je činjenično stanje koje se stavlja na teret optuženom u oba postupka isto ili u bitnom isto, a u konkretnom slučaju nesumnjivo je utvrđeno da činjenični opis krivičnog djela u izreci pobijane presude u bitnim činjenicama prevazilazi činjenični opis djela za koje je osuđeni kažnjen u prekršajnom postupku. Iz navedenih razloga neosnovan je prigovor Zahtjeva zasnovan na tvrdnji da je pobijanom presudom učinjena povreda Krivičnog zakona iz člana 312. tačka v) ZKP RS. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj 80 0 K 049297 19 Kvlz od 03.03.2020. godine) ------- PRENOŠENjE VOĐENjA POSTUPKA Član 33. stav 1. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske" broj 51/12; 91/17 i 66/18) Posebno odjeljenje Okružnog suda u Banjoj Luci je stvarno nadležno na cijeloj teritoriji Republike Srpske za krivična djela određena zakonom o suzbijanju korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, pa slijedom toga nije moguće prenošenje vođenja postupka na sud druge stvarne nadležnosti, jer ovaj institut podrazumjeva prenošenje mjesne nadležnosti sa jednog na drugi sud iste stvarne nadležnosti. Iz obrazloženja: Protiv optuženog se vodi krivični postupak za krivično djelo napad na sudiju ili javnog tužioca iz člana 339. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ RS, za koje je, shodno odredbi člana 12. stav 1. i 13. Zakona o suzbijanju organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala stvarno nadležno Posebno odjeljenje Okružnog suda u Banjoj Luci na teritoriji cijele Republike Srpske. Ovaj sud je odbio prijedlog branioca optuženog iz razloga što je navedeni sud jedini stvarno nadležan da postupa na teritoriji cijele Republike Srpske za navedeno krivično djelo i nije moguće prenošenje na sud druge stvarne nadležnosti. Prenošenje mjesne nadležnosti prema odredbama člana 33. stav 1. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske (ZKP RS) se podrazumijeva između sudova iste stvarne nadležnosti, zbog čega prijedlog branioca nije osnovan. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj 11 0 K 023632 19 Kv 4 od 09.07.2019. godine) --- ## Izvršni postupak - sudska praksa BiH | ADVOKAT PRNJAVORAC Source: https://advokat-prnjavorac.com/izvrsni-postupak-BiH.html > Izvršni postupak - sudska praksa BiH | ADVOKAT PRNJAVORAC Izvršni postupak - sudska praksa Bosne i Hercegovine Sporno pravno pitanje glasi: „Postavlja se kao sporno pravno pitanje: urednost prijedloga za izvršenje kada uz zahtjev za utvrđivanje izvršenikove imovine nije predložen predmet i sredstvo izvršenje (član 36 i 37 ZIP-a) i kako se tumači vjerovatnoća iz člana 37 stav 1 ZIP-a, odnosno da li tražitelj izvršenja može u prijedlogu predložiti utvrđivanje imovine nad pravnim licima, upravnim i drugim organima (u konkretnom slučaju svim bankama registrovani u Bosni i Hercegovini) a da pri tome nije naveo činjenice i dostavio dokaze iz kojih proilazi vjerovatnoća da je izvršenik nosilac prava kod tih organa, odnosno da ima imovinu kod istih, u konkretnom slučaju da ima otvorene računu kod banaka.“ Građansko odjeljenje Vrhovnog suda Federacije BiH izražava: PRAVNO SHVATANJE „Tražitelj izvršenja ne može podnijeti prijedlog za izvršenje protiv izvršenika sudu u kojem nije naznačen predmet i sredstvo izvršenja, odnosno da prijedlog ne sadrži predmet i sredstvo izvršenja, iako je u samom prijedlogu za izvršenje tražitelj izvršenja zatražio od suda da od mnoštva pravnih lica ili organa sud pribavi podatke o imovini izvršenika po osnovi odredbe čl. 37 Zakona o izvršnom postupku, tako da za slučaj podnošenja takvog prijedloga uz takav zahtjev predstoji obaveza otklanjanja njegovih nedostataka. Za slučaj podnošenja urednog prijedloga za izvršenje, sa naznakom, između ostalog, i sredstva izvršenja i predmeta izvršenja, uz zahtjev za utvrđenje imovine izvršenika na strani tražitelja izvršenja predstoji procesno-pravna obeveza da učini vjerovatnim da izvršenik kod nabrojenih pravnih osoba u prijedlogu posjeduje imovinu ( nekretnine , račune itd). Pri navedenom predstoji obaveza tražitelja izvršenja da u zahtjevu za utvrđenje imovine izvršenika postupanjem u smislu odredbi člana 37 stav (1) ZIP- zahtijeva da sud prije donošenja rješenja o izvršenju zatraži od samog izvršenika i od drugih u zahtjevu određenih fizičkih i pravnih lica, odnosno upravnih i drugih organa i organizacija da sudu dostave podatke o imovini izvršenika, te da nakon što ga sud, postupanjem u smislu člana 36. stav (2) ZIP-a, obavijesti i ostavi mu rok da podneseni prijedlog uredi odnosno izmijeni i dopuni to i učini.“ Pravno shvatanje Vrhovnog suda FBiH broj: 22 0 I 049168 20 Spp od 09.06.2020g. <-------> IZVRŠENjE NA NEKRETNINAMA KOJE SE NALAZE U SUVLASNIŠTVU Zakon o izvršnom postupku FBiH - čl. 82 i 83 • Budući da suvlasnik ima pravo preče kupovine, u situaciji kada se izvršenje određuje prodajom nekretnina izvršenika koje se nalaze u suvlasništvu, tada se rješenje o izvršenju kao i pozivi za ročište radi prodaje nekretnina moraju dostaviti svim suvlasnicima. Obrazloženje: "Prvostepenim rješenjem tražiocu izvršenja dosuđene su nekretnine i to nekretnine upisane u z.k. ulošku broj... suvlasništvo izvršenika K.Š sa dijelom 1/8. Određeno je da se tražitelju izvršenja kao kupcu nekretnine predaju u posjed. Naloženo je z.k uredu Općinskog suda u... da nekretnine upiše kao vlasništvo kupca i da izvrši brisanje prava trećih lica na naznačenim nekretninama Protiv navedenog rješenja, blagovremeno u ostavljenom zakonskom roku, žalbu je izjavio izvršenik K. Š... popbijajući rješenje zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene Zakona o izvršnom postupku FBiH. Žalba je osnovana. Ovaj sud ispitao je pobijanu odluku u granicama žalbenih navoda i po službenoj dužnosti, kada je odlučio kao u izreci iz slijedećih razloga: U konkretnom predmetu prvostepeni sud je pobijanim rješenjem na trećem ročištu za prodaju nekretnina tražitelju izvršenja a radi namirenja njegovog potraživanja dosudio nekretnine koje su predmetom izvršenja, dakle one nekretnine na kojima je izvršenje određeno. Drugostepeni sud zaključuje, prvostepeni sud je pobijano rješenje donio na osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pogrešnu primjenu Zakona o izvršnom postupku FBiH i Zakona o stvarnim pravima FBiH, pa se žalba ukazuje osnovanom iz slijedećih razloga: Svi upisani suvlasnici na nekretninama koje su predmet izvršenja čine jednu stranku (jedinstveni suparničari) pa parnična radnja-izjavljena žalba od strane izvršenika koji je također suvlasnik nekretnina proteže se i na one koji tu radnju nisu poduzeli (član 366. ZPP-a FBiH). Odredbom člana 82. stav 6. ZIP-a FBiH određeno je da zaključak o prodaji dostavlja se strankama, licima koja imaju prvenstveno pravo namirenja ili pravo namirenja istog ranga kao i tražiocu izvršenja, licima koja imaju upisano ili zakonsko pravo preče kupovine i nadležnom organu poreske uprave. Poslije donošenja zaključka o prodaji zakazuje se ročište za prodaju nepokretnosti. Odredbom člana 27. stav 2. Zakona o stvarnim pravima FBiH određeno je da kada suvlasnik nekretnine prodaje svoj dio, ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Dakle, u smislu navedene zakonske odredbe suvlasnik ima pravo preče kupovine, pa kada se izvršenje određuje prodajom nekretnina izvršenika koje se nalaze u suvlasništvu, tada se rješenje o izvršenju kao i pozivi za ročište radi prodaje nekretnine moraju dostaviti svim suvlasnicima. Međutim u konkretnom predmetu prvostepeni sud na opisani način nije postupio jer je održao treće ročište za prodaju nekretnina i na tom ročištu nekretnine dosudio tražiocu izvršenja a da uopšte nisu bili ispunjeni uslovi da se to ročište održi jer o tom ročištu nije bio uredno obaviješten suvlasnik Č. J. U ponovnom postupku prvostepeni sud treba otkloniti povrede ZIP-a FBiH na koje mu je ukazano u ovom rješenju i uz pravilnu primjenu Zakona o stvarnim pravima FBiH kao materijalnog propisa u ovom predmetu donijeti valjanu i zakonitu odluku." (Rješenje Kantonalnog suda u Bihaću, 17 0 Mal 067205 21 Gž od 14.12.2021. g.) <-------> IZVRŠENjE NA ZAJEDNIČKOJ IMOVINI SUPRUŽNIKA Porodični zakon RS - član 270 stav 5 Kada tražilac izvršenja pokrene izvršni postupak protiv svog ličnog dužnika - izvršenika na osnovu izvršne isprave donesene u parnici tražeći da se izvršenje provede na nekretninama na kojima je on upisan kao vlasnik sa 1/1 dijela, a ne na osnovu upisanog založnog prava u zemljišnoj knjizi, u tom slučaju ako tužiteljica kao treće lice pravosnažnom presudom dokaže da su nekretnine koje su predmet izvršenja zajednička bračna imovina u suvlasništvu nje i izvršenika sa po 1/2 dijela, izvršenje je nedopušteno u odnosu na 1/2 dijela tih nekretnina koji njoj pripada. Obrazloženje: "Sticanje udjela u zajedničkoj bračnoj imovini vezano je za ispunjenje zakonom propisanih činjenica: da je ta imovina stečena u bračnoj zajednici, na osnovu zajedničkog rada (član 270. stav 5. Porodičnog zakona ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 54/02 do 63/14), što znači da zajednička bračna imovina nastaje na originaran način, a sticanje suvlasničkog dijela nastupa po sili zakona i bez upisa u zemljišnu knjigu, jer upis u zemljišnoknjižne evidencije kod originarnog načina sticanja svojine ima deklaratorno dejstvo. Slijedom toga, presudom Osnovnog suda u B. broj... od 11.3.2019. g., kojom je utvrđeno da je tužiteljica stekla 1/2 dijela nekretnina u bračnoj zajednici, konstatuje se da su se ispunile zakonom propisane pretpostavke za sticanje suvlasništva u bračnoj zajednici, koje su nastale prije nego što je prvotuženi stekao sudsko založno pravo na predmetnim nekretninama, pa pravilno drugostepeni sud zaključuje da je tužiteljica prije konstituisanja prava namirenja tražioca izvršenja (ovdje prvotuženog), na predmetnim nekretninama stekla pravo suvlasništva po osnovu zajedničkog sticanja u braku sa drugotuženim i da je izvršenje na predmetnim nekretninama u odnosu na 1/2 dijela nedopušteno. Tužiteljica je pravosnažnom presudom dokazala da su nekretnine koje su predmet izvršenja, odnosno stambena zgrada i pomoćne prostorije zajednička bračna tekovina u suvlasništvu nje i drugotuženog sa po 1/2 dijela, pa je pravilno odlučeno da je izvršenje nedopušteno u odnosu na 1/2 dijela tih nekretnina koji njoj pripada." (Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 71 0 P 288962 20 Rev od 13.10.2021. g.) --- ## Porezno pravo u Bosni i Hercegovini - sudska praksa | ADVOKAT Prnjavorac Source: https://advokat-prnjavorac.com/porezno-pravo-BiH.html > Porezno pravo u Bosni i Hercegovini - sudska praksa | ADVOKAT Prnjavorac Porezno pravo - sudska praksa Bosne i Hercegovine Član 50. stav 1. Zakona o poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ZA USPOSTAVLJANJE ZAKONSKE HIPOTEKE NIJE POTREBAN PRISTANAK VLASNIKA NEKRETNINE, A SVE RADI OBEZBJEĐENJA POREZNE DISCIPLINE. Iz obrazloženja: Presudom Kantonalnog suda u Livnu broj 10 0 U 002088 12 U od 09.04.2014. godine odbijena je tužiteljeva tužba podnesena protiv rješenja tuženog, broj i datum navedeni u uvodu ove presude, kojim je, kao neosnovana, odbijena njegova žalba izjavljena protiv rješenja Porezne uprave Kantonalnog ureda Livno broj: 13-10-01-15-25-54/07-N od 21.03.2011. godine. Tim prvostepenim rješenjem registrovana je hipoteka na nekretninama u vlasništvu Z. I., a zbog naplate duga javnih prihoda u iznosu od =2.828,87 KM zbog neplaćene porezne obveze po rješenju o pokretanju postupka prisilne naplate broj: 10-10/01-15-54/07 od 05.02.2009. godine. Blagovremeno podnesenim zahtjevom za vanredno preispitivanje sudske odluke tužitelj je osporio zakonitost presude prvostepenog suda zbog povrede federalnog zakona i povrede pravila federalnog zakona postupku navodeći da je sporno samo pravo uspostavljanja zakonske hipoteke na privatnom vlasništvu fizičkog lica, a zbog duga drugog određenog fizičkog ili pravnog lica, ukoliko nema pristanka tog fizičkog lica, a u konkretnom slučaju nema pristanka tog lica, a radi se o zemljištu u vlasništvu Z. I.. Nadalje je u zahtjevu ukazano na načelo materijalne istine i u vezi s time na obavezu organa da u postupku utvrdi pravo stanje stvari i sve činjenice koje su važne za donošenje pravilnog i zakonitog rješenja, bez obzira da li one idu u prilog ili na štetu stranke, te da se ne mogu prihvatati samo činjenice koje je iznijela stranka ili samo činjenice koje je utvrdio organ, te na načelo saslušanja stranaka prema kome je organ koji vodi postupak dužan stranci omogućiti da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su važne za donošenje rješenja, pa je suprotno ovom načelu kad organ odlučuje da je saslušanje nepotrebno, jer je po njegovom mišljenju činjenično stanje na nedvojben način utvrđeno. Konačno je zbog navedenog predloženo da se zahtjev uvaži i pobijana presuda ukine, te predmet vrati sudu na ponovni postupak. U odgovoru na zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke tuženi je predložio da se zahtjev odbije kao neosnovan. Ovaj Sud je na osnovu člana 45. Zakona o upravnim sporovima („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 9/05) ispitao pobijanu presudu u granicama zahtjeva i povreda propisa iz člana 41. ovog Zakona navedenih u zahtjevu, pa je odlučio kao u izreci ove presude iz slijedećih razloga: Iz obrazloženja pobijane presude i stanja upravnog spisa proizilazi da je prvostepeni sud poprimio utvrđenim da je Kantonalni porezni ured Livno Ispostava Tomislavgrad donio nalog za plaćanje poreznih obveza, broj: 10-10/1-1527/07 od 22.01.2007. godine, kojim je naloženo poreznom obvezniku SUR „C." iz T., čiji je vlasnik Z. I., da izvrši uplatu dužnih poreznih obaveza utvrđenih rješenjem broj: 10-10/02-15-2-155/06-1 od 13.12.2006. godine, a obaveze se odnose na razdoblje od 01.09.2004. godine do 31.10.2006. godine; da tužitelj nije u navedenom roku uplatio porezne obaveze, pa je Kantonalni porezni ured pokrenuo postupak prisilne naplate rješenjem broj: 10-10/01-15-54/07 od 05.02.2009. godine; da je prvostepeni organ 15.02.2011. godine donio rješenje o naplati porezne obveze iz imovine poreznog obveznika, jer porezni obveznik nije uplatio dužne porezne obaveze, a nakon čega je doneseno rješenje broj: 13-10-01-15-5-54/07-N od 21.03.2011. godine, o registrovanju hipoteke na nepokretnoj imovini vlasništvo Z. I.; da tužitelj ni na nalog, ni na rješenja o pokretanju postupka prisilne naplate, niti na druga rješenja, osim rješenja o registovanju hipoteke, nije ulagao žalbu. Imajući u vidu izloženo stanje upravnog spisa i obrazloženje pobijane presude zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke je neosnovan, a pobijana presuda pravilna i zakonita. Naime, prvostepeni sud je pravilno postupio kada je tužiteljevu tužbu odbio kao neosnovanu, pri čemu je pravilno primijenio odredbu člana 50. stav 1. Zakona o poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH" broj: 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13, 71/14 i 91/15), kojom je u stavu 1. propisano da ako porezni obveznik ne plati poreznu obavezu koju je razrezala Porezna uprava u roku određenom u nalogu za plaćanje, iznos porezne obaveze postaje predmet zakonskog založnog prava u korist Porezne uprave na svu imovinu i imovinska prava poreznog obveznika, osim imovine koja je izuzeta članom 43. stav 5. Zakona o Poreznoj upravi, te u stavu 2. da će Porezna uprava po službenoj dužnosti pribaviti podatke o imovini dužnika na kojoj se može uspostaviti založno pravo, odnosno hipoteka, dostavljanjem zahtjeva za dostavu podataka nadležnom općinskom sudu i drugim organima i institucijama koje vode registre o imovini dužnika, a u daljim stavovima ovog člana regulisano je postupanje Porezne uprave. Kako u konkretnom slučaju tužitelj, kao vlasnik kafića „C.", odnosno porezni obveznik nije platio poreznu obavezu koju je razrezala Porezna uprava u roku određenom u nalogu za plaćanje (koju činjenicu on niti ne osporava u navodima zahtjeva za vanredno preispitivanje) to je pravilno rješenjem prvostepenog organa izvršeno registrovanje zakonske hipoteke na njegovim nekretninama, a u skladu sa naprijed citiranim zakonskim odredbama, zbog čega se i rješenja poreznih organa i pobijana presuda prvostepenog suda pokazuju pravilnim i zakonitim, a navodima zahtjeva za vanredno preispitivanje sudske odluke pravilnost i zakonitost navedenih rješenja i presude nije dovedena u pitanje. Ovo iz razloga jer je potpuno neosnovano tužiteljevo insistiranje na pristanku fizičkog lica - vlasnika nekretnine za konstituisanje i registrovanje hipoteke u konkretnom slučaju, jer je volja vlasnika nekretnine da se na nekretnini upiše hipoteka od značaja kada se radi o zasnivanju založnog prava na nekretnini radi obezbjeđenja plaćanja određenog iznosa nekog kredita ili drugog dužnog iznosa, kada je potrebna i volja hipotekarnog vjerovnika i kada se ta njihova volja obično izražava kroz ugovor o uspostavi hipoteke (o zasnivanju založnog prava u korist hipotekarnog vjerovnika), obrađen u formi notarske izjave (prije uvođenja notarske službe u BiH u formi sporazuma o zasnivanju založnog prava kod nadležnog općinskog suda). Međutim, u konkretnom slučaju ne radi se o takvoj vrsti založnog prava, već o zakonskom založnom pravu (zakonskoj hipoteci) u korist Porezne uprave na svu imovinu i imovinska prava poreznog obveznika (osim imovine koja je izuzeta članom 43. stav 5. Zakona o Poreznoj upravi), a što je izričito propisano naprijed citiranom odredbom člana 50. Zakona o poreznoj upravi, koja je i izmijenjena u skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH broj: U-14/10 od 09.03.2011. godine i stanovištem tog Suda iz navedene presude, a i prema stavu Ustavnog suda BiH zakonodavac ima prava da uvođenjem zakonske hipoteke obezbijedi poreznu disciplinu, pa u situaciji takve zakonske odredbe nije potreban pristanaka vlasnika nekretnine. Ostali navodi zahtjeva za vanredno preispitivanje sudske odluke, po ocjeni ovog Suda, izneseni su krajnje paušalno, jer tužitelj, zastupan po stručnom punomoćniku advokatu (zanemarujući pri tome odredbu člana 41. stav 4. Zakona o upravnim sporovima, kojom je izričito propisano da se zahtjev za vanredno preispitivanje ne može podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnosi na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje) uopšte niti ne ističe koje određene činjenice nisu pravilno i potpuno utvrđene, a isto tako ni ne ukazuje na to kojim radnjama upravnog organa mu nije omogućeno učešće u postupku, pa da je time povrijeđeno načelo saslušanja stranke iz člana 8. Zakona o upravnom postupku. Ovaj posljednji navod zahtjeva posebno se pokazuje paušalnim, jer iz stanja upravnog spisa proizilazi da takva mogućnost tužitelju nije ni na koji način uskraćena budući su mu dostavljeni i nalog za plaćanje i sva (prije i kasnije) donesena rješenja, a tužitelj nije uopšte iskoristio ni zakonsku mogućnost kontaktiranja Porezne uprave po prijemu naloga za plaćanje, a niti je ulagao žalbe na donesena rješenja o pokretanju postupka prinudne naplate, pa je potpuno neprihvatljiv navod da mu nije omogućeno učešće u postupku, u situaciji kada nije koristio zakonom propisane mogućnosti učestvovanja u istom. Kako donošenjem pobijane presude prvostepeni sud nije povrijedio federalni zakon, niti je došlo do povrede pravila federalnog zakona o postupku to je, po ocjeni ovog Suda, zahtjev za vanredno preispitivanje neosnovan, pa je primjenom člana 46. stav 1. Zakona o upravnim sporovima odlučeno kao u izreci ove presude. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj: 10 0 U 002088 14 Uvp od 15.03.2018. godine) <-------> DUŽNOSTI PORESKOG OBVEZNIKA PRILIKOM PRIJEMA FAKTURE OD SVOG DOBAVLjAČA Zakon o porezu na dodatu vrijednost BiH član 55 stav 3 Poreski obveznik je, prilikom prijema fakture od svog dobavljača, dužan da provjeri da li isti, osim što je upisan u registar PDV obveznika, ispunjava i ostale obaveze koje proizlaze iz tog statusa, jer u protivnom snosi rizik dodatnog razreza PDV ako posluje s licima koja poslovnu djelatnost obavljaju s ciljem da se prevarom izbjegne plaćanje PDV, što je definisano kao fiktivni promet. Obrazloženje: "Tužitelj neosnovano osporava i stav da nije bio u obavezi da vrši provjeru prijema fakture od dobavljača, jer poreski obveznici nisu, prema članu 55. stav 1. tačka a) Zakona o postupku indirektnog oporezivanja, dužni da podnose dokumente koji nisu obavezujući. Suprotno mišljenju tužitelja, Apelaciono upravno vijeće Suda Bosne i Hercegovine napominje da pravilnom primjenom odredbe člana 55. stav 3. Zakona o PDV-u proizlazi obaveza poreskog obveznika da kada prima fakturu ili izdaje izvod o plaćanju, mora obezbijediti da je dobavljač robe odnosno davalac usluga poreski obveznik, što podrazumijeva da isti prilikom prometa dobara ili usluga postupa u skladu sa Zakonom o Pdv-u. stoga je tužitelj, prilikom prijema fakture od svog dobavljača, bio dužan da provjeri da li isti, osim što je bio upisan u registar PDV-e obveznika, ispunjava i ostale obaveze koje proizlaze iz tog statusa, jer u protivnom snosi rizik dodatnog razreza PDV-a ako posluje s licima koji poslovnu djelatnost obavljaju s ciljem da se prevarom izbjegne plaćanje PDV-a, što je članom 64. Zakona o PDV-u definisano kao fiktivni promet." (Presuda Suda Bosne i Hercegovine, Uvp 18073/2016(2) od 14.2.2017. g.) --- ## Priznanje i izvrsenje strane sudske presude u Bosni i Hercegovini - ADVOKAT PRNJAVORAC Source: https://advokat-prnjavorac.com/priznanje_strane_sudske_presude.html > Priznanje i izvrsenje strane sudske presude u Bosni i Hercegovini - ADVOKAT PRNJAVORAC Priznavanje strane sudske presude / odluke « Oblast rada advokatske kancelarije Strana privredno društvo ili fizičko lice bi moglo da pomisli da je uspjela u pregovorima ako ubjedi ugovornu stranu iz Bosne I Hercegovine da prihvati nadležnost suda u njegove države (inostranstva). Naprotiv strano privredno društvo odnosno fizičko lice, sebi je obezbjedila sudsku presudu koja nije izvršiva nad dužnikom u Bosni I Hercegovini, jer takvu stranu sudsku odluku, je prvo neophodno priznati u Bosni i Hercegovini pred nadležnim sudom Bosne i Hercegovine, a tek onda nakon priznanja strane sudske presude, pokrenuti postupak izvršenja strane sudske presude u Bosni i Hercegovini. Izbor klauzule o riješavanju sporova nije samo pitanje toga da li stranka više voli da riješava sporove pred sudom ili pred arbitražom. Smisao te klauzule je da obezbedi strankama brz, pouzdan, dostupan i cijenovno najpovoljniji način rješavanja sporova. Istovremeno, ona treba da obezbjedi da se sudski postupak/arbitraža okonča donošenjem pravosnažne odluke koja će biti izvršiva u jurisdikciji u kojoj se nalazi najveći dio imovine dužnika. U suprotnom, ova klauzula neće imati previse smisla. Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka u Bosni i Hercegovini U sporovima sa stranim elementom, stranke mogu izabrati nadležnost stranog suda. Ali da bi se presuda tog stranog suda izvršila u Bosni I Hercegovini, neophodno je da je priznaju domaći sudovi u posebnom vanparničnom sudskom postupku. Nakon priznanja, strana sudska odluka ima snagu domaće sudske odluke i izvršna je pred nadležnim sudom u Bosni i Hercegovini. Postupak priznavanja stranih sudskih odluka i stranih arbitražnih odluka u Bosni i Hercegovini pokreće se prijedlogom advokata odnosno ovlaštenog lica. Najčešći slučajevi priznanja stranih sudskih odluka se odnose na porodične odnose ( priznanja presuda o razvodu braka u Bosni i Hercegovini , odluke u bračnom sporu, priznanje odluke o alimentaciji, sporove radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva i materinstva), priznanje presuda iz privrednih sudskih sporova kao i privredne arbitražne sporove, sudske odluke o isplati novčanog iznosa nastale iz ugovornih obaveza domaćeg i inostranog pravnog lica, predmete sa zaostavštinom, presude o nasljedstvu iz inostranstva, i druge vrste stranih sudskih odluka. Ustavno pravilo u BIH koje se mora neposredno i primarno primjenjivati u svim postupcima je da se svakoj stranci mora omogučiti da učestvuje u postupku u kome se odlučuje o njegovim pravima, a samo se pravo na žalbu može nadomjestiti nekim drugim pravnim sredstvom. U pogledu Procesnog međunarodnog privatnog prava advokatska kancelarija vrši: Priznavanja strane sudske presude / priznanje strane sudske odluke te proceduru izvršavanja strane sudske presude / strane sudske odluke, pred svim sudovima Bosne i Hercegovine. Advokatska kancelarija radi i na priznanjima i izvršenjima stranih arbitražnih odluka . Iz oblasti Međunarodnog privatnog prava advokatska kancelarija vrši i druge pravne radnje. Ovdje možete pogledati sudsku praksu Bosne i Hercegovine iz domena priznanja stranih sudskih odluka pred nadležnim sudovima Bosne i Hercegovine.