Bilten sudske prakse
Vrhovni sud Bosne i Hercegovine · broj 4/1984Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 4/1984
Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 4/1984
Sveska 4/1984 Biltena sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine objavljuje odluke iz građanskog prava i krivičnog prava, donesene 1984. godine. Stavovi o institutima koji su ostali isti, prije svega iz obligacionog i stvarnog prava, i danas se navode u obrazloženjima. Na ovoj stranici objavljene su sve odluke iz sveske, sa vlastitim sidrom i citatom za podnesak.
Ključne tačke
- Sadržaj sveske: objavljene odluke i pravni stavovi, ukupno 73 odluke, razvrstani po oblastima: građansko pravo (60), krivično pravo (9), upravno pravo (4).
- Period odluka: odluke donesene od 1984. do 1984. godine, objavljene u svesci broj 4/1984.
- Sud: Vrhovni sud BiH.
- Najčešće primijenjeni propisi: KZ, ZKP.
- Uz svaku odluku: pravni osnov, sentenca u rečeničnom obliku, izvod iz obrazloženja i kutija sa izvorom (sud, broj predmeta i datum) sa dugmetom koje kopira sentencu i izvor, sa hiperlinkom na tačno mjesto odluke.
- Izvor: Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, broj 4/1984. Tekst je priređen za pretragu; mjerodavan je tekst objavljen u biltenu.
Rad kancelarije: Advokatska kancelarija Prnjavorac iz Tuzle zastupa stranke pred sudovima u cijeloj Bosni i Hercegovini u građanskim, privrednim i upravnim predmetima na koje se odnosi praksa iz ove zbirke: obligacioni odnosi i naknada štete, nekretnine i zemljišne knjige, nasljedno i porodično pravo, naplata potraživanja i upravni sporovi. Pregled usluga: advokat za sporove i parnice · naknada štete · advokat za nekretnine · advokat za nasljedno pravo · podjela imovine stečene u braku · naplata potraživanja · upravno pravo · pravna analiza predmeta.
Šta sadrži Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH broj 4/1984?
Sveska broj 4/1984 objavljena je u izdanju Novinsko-izdavačke organizacije Službeni list SRBiH u Sarajevu, za period oktobar do decembar 1984. godine, a sadrži odluke Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine donesene uglavnom 1984. godine. Odluke su razvrstane po oblastima: krivičnog prava (9), građanskog prava (60), upravnog prava (4). Uz svaku stoji pravni osnov (član i propis), sentenca i, gdje ga bilten donosi, izvod iz obrazloženja, te broj predmeta sa datumom.
Odluke iz ovog razdoblja donesene su po propisima Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Dio propisa danas više ne važi, ali stavovi o institutima koji su preneseni u važeće zakone i dalje se navode u obrazloženjima. Na ovoj stranici objavljen je cjelovit sadržaj sveske, pretraživ i sa sidrom uz svaku odluku. Za pretragu kroz sve sveske biltena koristi se pretraga na stranici svih svezaka, a praksa se može tražiti i po propisu i članu, u registru propisa i članova.
Pregled odluka u ovoj svesci
Odluke su poredane kao u biltenu, po oblastima prava. Svaka odluka ima vlastito sidro, pa se na nju može uputiti direktnim linkom.
- 01. Ako optuženi radnjama pronevjere
- 02. Kad izvršilac napisom i govorom poziva i podstiče na obaranje vlasti radničke klase
- 03. U principu ni jedno lice
- 04. Za postojanje krivičnog djela prevare
- 05. Ako na motornom vozilu koje je osigurano po osnovu ugovora o kasko osiguranju zaključenim
- 06. Za uspostavljanje krivične odgovornosti za krivično djelo pljačke
- 07. Inkasant koji na osnovu ugovora uz procenat vršeći naplatu RTV pretplate prisvoji od naplaćene pretplate određeni iznos
- 08. Nije postupilo protivno zakonu vijeće
- 09. Da bi se moglo prihvatiti
- 10. Prodavac automobila dužan je vratiti dio cijene
- 11. Izjava o raskidu ugovora o djelu može biti data u bilo kojoj formi, pa i usmeno
- 12. Korisnici društvenih sredstava mogu prilikom zasnivanja dužničko-povjerilačkog odnosa ugovarati plaćanje i u dužem roku od 15 dana
- 13. Punovažan je ugovor kojim se vojna jedinica obavezala
- 14. Adekvatna satisfakcija zbog povrede autorskog prava
- 15. Ne može se smatrati savjesnim posjednikom lice
- 16. Stranka koja je u upravnom postupku odbijena sa zahtjevom
- 17. O postojanju i sadržaju prava lične služnosti stanovanja do donošenja odgovarajućeg zakona
- 18. Svi članovi porodične zajednice
- 19. Zastarjelost regresnog potraživanja osiguravača koji je isplatio naknadu štete oštećenom u saobraćajnoj nezgodi
- 20. Potraživanje naknade štete zbog oštećenja stvari u drumskom saobraćaju
- 21. Odredbe člana 34. Zakona o zastarjelosti potraživanja (sada član 390. Zakona o obligacionim odnosima)
- 22. Ugovorna kamata po stopi od 35% godišnje
- 23. Kupac je dužan da bez odlaganja obavijesti prodavca
- 24. Kupac određenog stana nema pravo tražiti, pozivom na materijalne nedostatke, da mu prodavac proda drugi stan
- 25. Kako u Zakonu o zakupu poslovnih zgrada i prostorija SRBiH nije propisano
- 26. Nosilac stanarskog prava može zahtijevati iseljenje lica kome je bez naknade ustupio
- 27. Radovi na izgradnji stepeništa u stambenoj zgradi ne mogu se smatrati naknadnim radovima
- 28. Zajednica zdravstvene zaštite dužna je platiti punu cijenu zdravstvene usluge
- 29. Proizvođač kreča kao opasne stvari
- 30. Direktno sposoban maloljetnik (star preko 14 godina)
- 31. Vlasnik koji nije izvršio opravku oštećenog automobila
- 32. Ako u momentu samoinicijativnog plaćanja novčane naknade nematerijalne štete
- 33. Zajednica osiguranja imovine i lica duguje zatezne kamate na potraživanje iz osnova naknade
- 34. Nezavisno od svojstva subjekta, na potraživanje iz pravnog odnosa sticanja bez osnova dosuđuje
- 35. Zakonska je obaveza zakupca da zakupodavcu naknadi odgovarajući dio naknade za korišćenje građevinskog zemljišta
- 36. Kad se tužbeni zahtjev odnosi na obračunate kamate na tražbinu iz osnovnog posla
- 37. SIZ za stambeno-komunalnu djelatnost opštine ne obavlja privrednu djelatnost
- 38. Stranke iz ugovora u privredi ne mogu ugovarati ni višu ni nižu zateznu kamatu od propisane
- 39. Ako stranke prilikom davanja mjenice kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja nisu izričito ugovorile
- 40. Nakon stupanja na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Sl. list SR BiH br. 17/80), opština snosi troškove zdravstvene zaštite
- 41. Ako je premija po ugovoru o kolektivnom osiguranju radnika od nesretnog slučaja plaćena
- 42. Ako ugovor o dobrovoljnom osiguranju od odgovornosti sadrži klauzulu
- 43. Indosant je na vrijeme ispunio svoju obavezu iz osnovnog posla indosiranjem mjenice
- 44. Mjenični jemac - avalista, u slučaju docnje u isplati mjenične svote
- 45. Imalac mjenice - indosatar, koji je propustio
- 46. Nakon raskida ugovora o doživotnom izdržavanju i istovremenog oglašavanja ništavim njegovog dijela o prenosu
- 47. Kada su bračni drugovi sunosioci stanarskog prava
- 48. Ako je nosilac stanarskog prava
- 49. Otkaz ugovora o korištenju stana zbog nekorišćenja dužeg od 6 mjeseci ne može se dati
- 50. Zbog nekorištenja stana stanarsko pravo ne prestaje po sili zakona
- 51. Ako je nakon prelaska nosioca stanarskog prava kome je stan dodijeljen kao članu
- 52. Sama za sebe bolest i nepokretnost testatora ne predstavlja izvanredne prilike zbog kojih bi bio valjan
- 53. Raskid ugovora o doživotnom izdržavanju u cjelini zbog neispunjenja ugovornih obaveza
- 54. Ako je supruga davaoca izdržavanja
- 55. Nema zapreke da se vodi parnica po tužbi bračnog druga ostavioca radi povećanja
- 56. Supruga nema pravo na izdržavanje
- 57. Djeda kome je dijete povjereno na odgoj i zaštitu
- 58. Lice koje je imalo troškove radi izdržavanja može zahtijevati naknadu tih troškova od lica
- 59. Kada je jedan od bračnih drugova
- 60. O obezbjeđenju odgovarajućeg stana
- 61. Redovni sudovi su nadležni da sude po tužbi kojom član opštinske organizacije SUBNOR
- 62. Za rješavanje o sporu koji nastane u sprovođenju samoupravnog sporazuma o izdvajanju, udruživanju
- 63. Parnični sud nije vezan za odluku opštinskog suda za prekršaje kojom je vozač
- 64. Tužba za utvrđivanje očinstva nije nedopuštena i kada je tuženi
- 65. Postoji identitet činjeničnog osnova tužbe i tužbenog zahtjeva
- 66. U parnici po tužbi za naknadu datog izdržavanja, zasnovanoj na osnovu
- 67. Kada se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos
- 68. Revizija nije dozvoljena u imovinsko pravnom sporu iz ugovora o doživotnom izdržavanju
- 69. Dužnik mora podnijeti prigovor protiv rješenja o izvršenju u zakonom određenom roku i kada na otpravku
- 70. Kad se radi o privrednom prestupu predviđenom u Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja
- 71. Poslije smrti nosioca stanarskog prava
- 72. Služba društvenog knjigovodstva dužna je pokrenuti postupak ocjene zakonitosti pred nadležnim ustavnim sudom, odredaba
- 73. Pravo pokretanja upravnog spora protiv odluke Skupštine opštine o uzimanju građevinskog zemljišta iz posjeda ranijeg vlasnika
Krivično pravo
Sentenca
Ako optuženi radnjama pronevjere iz člana 227. stav 2. KZ SRBiH i zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja iz člana 226. stav 4. u vezi sa stavom 1. KZ SRBiH, ili samo radnjama pronevjere pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist preko 500.000 dinara, a drugim radnjama zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja pribavi kakvu korist iz člana 226. stav 1. KZ SRBiH, sve te njegove radnje sadrže obilježja samo krivičnog djela pljačke iz člana 169. stav 1. u vezi sa članom 226. stav 4. i članom 227. stav 2. ili samo u vezi sa članom 227. stav 2. KZ SRBiH, a ne i obilježja krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja iz člana 226. stav 1. KZ SRBiH.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 02
Kad izvršilac napisom i govorom poziva i podstiče na obaranje vlasti radničke klase
Sentenca
Kad izvršilac napisom i govorom poziva i podstiče na obaranje vlasti radničke klase i radnih ljudi ili na ugrožavanje kojeg drugog objekta koji štiti krivično djelo neprijateljske propagande iz člana 133. stav 1. KZ SFRJ, čini time ovo krivično djelo, a ne i krivično djelo kontrarevolucionarnog ugrožavanja društvenog uređenja iz člana 114. KZ SFRJ, jer između ova dva krivična djela postoji odnos specijaliteta i u okviru tog odnosa, krivično djelo iz člana 114. KZ SFRJ, kao opšte krivično djelo, ne može se uspostaviti pod ovim uslovima.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHSentenca
U principu ni jedno lice, bez obzira na profesiju, dužnosti i sl. koje obavlja, nije unaprijed isključeno - kao lice koje se može “pozivati”, odnosno “podsticati” u smislu krivičnog djela neprijateljske propagande iz člana 133. stav 1. KZ SFRJ.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHSentenca
Za postojanje krivičnog djela prevare iz člana 158. KZ SRBiH nije dovoljno samo da je optuženi od oštećenog uzeo na zajam novac, uz obećanje da će ga u određeno vrijeme vratiti i da to nije učinio, već je nužno utvrditi da je kod njega u vrijeme pozajmljivanja novca postojala namjera da ga ne vrati, ako takve namjere nije bilo, odnosno ako novac nije vraćen iz nekih drugih razloga, nema ovog krivičnog djela, već može postojati građansko-pravni odnos.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 05
Ako na motornom vozilu koje je osigurano po osnovu ugovora o kasko osiguranju zaključenim
Pravni osnovČlan 158. stav 2. Krivičnog zakona SRBiH
Sentenca
Ako na motornom vozilu koje je osigurano po osnovu ugovora o kasko osiguranju zaključenim između vlasnika vozila i ZOIL-a nastupa šteta u saobraćajnoj nesreći koju je prouzrokovao vlasnik vozila po isteku roka dospjelosti plaćanja preostalih rata premije osiguranja, ali unutar roka od 30 dana od dospjelosti, pa vlasnik vozila u tom roku zatraži od blagajnika u SDK da na uplatnici o isplati preostalih rata premije osiguranja i blagajničkom dnevniku unese kao datum uplate, datum prije nastanka štete na vozilu, uz objašnjenje da mu je to potrebno radi naplate štete, pa blagajnik tako postupi, a vlasnik vozila zatim uz zahtjev za naplatu štete preda i tu uplatnicu službenom licu ZOIL-a u namjeri da naplati štetu, ta radnja vlasnika vozila nema obilježja radnje izvršenja krivičnog djela prevare iz člana 158. stav 1. KZ SRBiH.
Iz obrazloženja
KZ SRBiH, pa se shodno tome ni radnja blagajnika SDK ne može kvalifikovati kao pomaganje u izvršenju krivičnog djela iz člana 158. stav 2. KZ SRBiH. Ova radnja blagajnika sadrži samo obilježja krivičnog djela falsifikovanja službene isprave iz člana 236. stav 1. KZ SRBiH a radnje vlasnika vozila podstrekavanja na izvršenje tog krivičnog djela ili obilježja krivičnog djela falsifikovanja isprave iz člana 217. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ Srbih.
Iz same činjenice da je optuženi D.H. uplatu dijela premije osiguranja od 16.000,00 dinara izvršio jedan dan nakon saobraćajne nezgode, a optuženi B.J. kao radnik SDK antidirao vrijeme uplate dijela premije osiguranja od 16.000,00 dinara na uplatnici za jedan dan prije saobraćajne nezgode, nije se mogao izvesti zaključak o prevarnom postupanju, i to prvog kao izvršioca djela prevare u pokušaju a drugog kao pomagača u izvršenju ovog krivičnog djela. Ovo radi toga što krivično djelo prevare može jedino onda postojati ako je radnja učinioca ili saučesnika objektivno podobna da dovede do pribavljanja protivpravne imovinske koristi sebi ili drugom, i da navede drugog da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili neučini.
Međutim, radnje optuženih za tako nešto nisu bile podobne. Naime, prema članu 913. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu po isteku roka od 30 dana od dana kada je ugovaraču osiguranja uručeno preporučeno pismo osiguravača sa obavještenjem o dospjelosti premije ali s tim da taj rok ne može isteći prije nego što protekne 30 dana od dospjelosti premije.
Prema tome, odlučno pitanje prilikom ocjene objektivne podobnosti radnji optuženih za prouzrokovanje posljedice krivičnog djela iz člana 158. stav 2. KZ SRBiH jeste, da li je prestao ugovor o osiguranju motornog vozila koji je zaključen 23. maja 1980. godine između optuženog D.H. i ZOIL -a Sarajevo sa rokom važenja do 23. maja 1981. godine u kome je ugovoreno da se premija osiguranja od 27.000,00 dinara ima isplatiti do 1. oktobra 1980. godine. kako je nesporno utvrđeno da je optuženi D.H. izvršio isplatu dijela premije od 16.000,00 dinara 15. oktobra 1980. godine, a ostatak od 4.000 dinara 23. oktobra 1980. godine, to znači da je cjelokupnu premiju isplatio unutar roka od 30 dana po dosjelosti (rok dospjelosti je po ugovoru bio 1. oktobar 1980. godine), onda izlazi logičan zaključakda ugovor o osiguranju u smislu člana 913 stav 3. Zakona o obligacionim odnosima nije prestao po samom zakonu, niti su bili ispunjeni uslovi za raskid ugovora zbog neispunjenja u smislu člana 124. i 126. Zakona o obligacionim odnosima. Kad je to već tako određeno navedenim propisima, onda radnje optuženih opisane u izreci pobijanje presude, očigledno nisu bil podobne za prouzrokovanje posljedica krivičnog djela iz člana 158. stav 2. KZSRBiH, jer je optuženi D.H. bio ovlašten po navedenom ugovoru zahtijevati isplatu novčane protuvrijednosti štete na njegovom vozilu koje je bilo predmet ugovora. Naime, za postojanje ugovora, a to znači i ispunjenje ugovornih obaveza od strane ZOIL -a sarajevo prema ovom optuženom nije bitno da li je premija osiguranja uplaćena prije ili nakon nastupanja osiguranog slučaja (štete na vozilu) već to da je ona uplaćena u roku od 30 dana po dospjelosti.
Iz činjeničnog stanja pobijane presude da se zaključiti da je optuženi D.H. bio u svojevrsnoj zabludi u pogledu mogućnosti naplate štete na svom vozilu po ugovoru o osiguranju, u slučaju kad premiju nije bio isplatio preje saobraćajne nezgode koja se dogodila nakon dospjelosti a prije isteka roka od 30 dana, pa je to i bio motiv za njegovu djelatnost i djelatnost optuženog D.J. u smislu da je njegovo traženje D.J. antidirao datum uplate dijela premije osiguranja od 16.000,00 dinara, kao u izreci pobijane presude. Ovo dalje znači da sadržaj njihovog svjesno valjanog odnosa prema posljedici objektivno nije mogao biti namjera pribavljanja protivprvne imovinske koristi kao kod krivičnog djela prevare.
Dakle, lažno prikazivanje činjenica svodi se na antidiranje vremena uplate dijela premije osiguranja unutar roka iz člana 913. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima, pa je iz naprijed izloženog jasno da je ono i kao izvršilačka i kao pomagačka radnja objektivno nepodobno za prouzrokovanje posljedica iz člana 158. stav 2. KZ SRBiH.
Sa izloženih razloga, radnje optuženih ne sadrže obilježja krivičnog djela za koje su pobijanom presudom bili oglašeni krivim, pa se žalbama osnovano ukazuje da je povrijeđen krivični zakon (čl. 365. tačka 4. ZKP) na njihovu štetu.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 06
Za uspostavljanje krivične odgovornosti za krivično djelo pljačke
Pravni osnovČlan 169. stav 1. u vezi sa članom 148. stav 2. Krivičnog zakona SRBiH
Sentenca
Za uspostavljanje krivične odgovornosti za krivično djelo pljačke iz člana 169. stav 1. KZ SRBiH, kad se kod ovog kao osnovno pojavljuje krivično djelo teške krađe, nije nužna još i svijest da ukradena stvar pripada društvenoj imovini ili imovini koja je sa gledišta zaštite izjednačena sa društvenom, već je dovoljna svijest da se radi o tuđenoj stvari.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 07
Inkasant koji na osnovu ugovora uz procenat vršeći naplatu RTV pretplate prisvoji od naplaćene pretplate određeni iznos
Pravni osnovČlan 227. Krivičnog zakona SRBiH
Sentenca
Inkasant koji na osnovu ugovora uz procenat vršeći naplatu RTV pretplate prisvoji od naplaćene pretplate određeni iznos, čini krivično djelo pronevjere iz člana 227. KZ SRBiH, a ne djelo utaje iz člana 152. KZ SRBiH, ovo stoga što je okrivljenom prikupljeni novac bio povjeren na radu u društveno pravnom licu.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 08
Nije postupilo protivno zakonu vijeće
Pravni osnovČlan 159. stav 7. Zakona o krivičnom postupku
Sentenca
Nije postupilo protivno zakonu vijeće iz člana 23. stav 6. ZKP kad je pri odluci o zahtjevu za sprovođenje istrage u situaciji iz člana 159. stav 7. ZKP uzelo u obzir nalaz i mišljenje saobraćajnog vještaka - koga je povodom zahtjeva, saslušao istražni sudija, jer ovaj dokaz ne može izgubiti procesnu valjanost i upotrebljivost samo zbog toga što je pribavljen sprovođenjem pojedine istražne radnje u pogledu koje nije postojala opasnost od odlaganja u smislu člana 156. stav 1. ZKP.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 09
Da bi se moglo prihvatiti
Pravni osnovČlan 191. stav 2. tačka 3. Zakona o krivičnom postupku
Sentenca
Da bi se moglo prihvatiti da postoje osobite okolnosti koje opravdavaju bojazan da će okrivljeni ponoviti krivično djelo, a time da postoji osnov za određivanje pritvora iz člana 191. stav 2. tačka 3. ZKP potrebno je da se bojazan za ponavljanje odnosi na istovrsno ili slično krivično djelo sa djelom za koje okrivljeni odgovara a ne bojazan da će učiniti bilo koje drugo krivično djelo.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHGrađansko pravo
Odluka 10
Prodavac automobila dužan je vratiti dio cijene
Pravni osnovČlanovi 17. 28. stav 2. 60. i 464. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Prodavac automobila dužan je vratiti dio cijene koje je naplatio od kupca, uslovljavanjem te uplate prijetnjom raskida ugovora, i to u vrijeme kada je svojom krivnjom već pao u docnju sa isporukom prodatog vozila (u ugovorenom roku isporuke cijena nije bila mijenjana).
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 11
Izjava o raskidu ugovora o djelu može biti data u bilo kojoj formi, pa i usmeno
Pravni osnovČlanovi 67. stav 1. i 600. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Izjava o raskidu ugovora o djelu može biti data u bilo kojoj formi, pa i usmeno.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 12
Korisnici društvenih sredstava mogu prilikom zasnivanja dužničko-povjerilačkog odnosa ugovarati plaćanje i u dužem roku od 15 dana
Pravni osnovČlan 6. Zakona o obezbjeđenju plaćanja između korisnika društvenih sredstava
Sentenca
Korisnici društvenih sredstava mogu prilikom zasnivanja dužničko-povjerilačkog odnosa ugovarati plaćanje i u dužem roku od 15 dana, ali najduže do dana dospjeća mjenice ako je plaćanje obezbijeđeno avaliranom mjenicom.
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 13
Punovažan je ugovor kojim se vojna jedinica obavezala
Pravni osnovČlan 103. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Punovažan je ugovor kojim se vojna jedinica obavezala da će plaćati 60% cijene isporučene električne energije u tekućem mjesecu po privremenim računima izdatim 25-og u mjesecu, jer se takvo plaćanje ne može izjednačiti sa avansom čije ugovaranje zabranjuju propisi o finansijsko-materijalnom poslovanju u JNA.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 14 Autorsko pravo
Adekvatna satisfakcija zbog povrede autorskog prava
Pravni osnovČlanovi 96. i 96. Zakona o autorskom pravu i članovi 199. i 200. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Adekvatna satisfakcija zbog povrede autorskog prava koja se sastoji samo u tome da je izdavač bez saglasnosti autora, objavljujući u svom listu priču kao književno djelo, izvršio izmjene u tekstu utoliko što je priču objavio na ijekavskom umjesto na ekavskom izgovoru, zatim na nekoliko mjesta izmijenio redosljed riječi u rečenici, pojedine riječi zamijenio drugima, te neke riječi ispustio iz teksta, je obvezivanje tuženog da o svom trošku objavi ispravku u listu u kome je objavljena i priča, pa nema uslova za dosuđenje novčane naknade nematerijalne štete.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 15 Stvarno pravo
Ne može se smatrati savjesnim posjednikom lice
Pravni osnovČlan 9. Zakona o prometu nepokretnosti Član 38. 39. i 72. stav. 3. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima
Sentenca
Ne može se smatrati savjesnim posjednikom lice koje je stupilo u posjed zemljišta na osnovu usmenog ugovora o kupovini, a uvidom u zemljišne knjige moglo se uvjeriti da prodavac nije jedini vlasnik zemljišta pa mu ne pripada pravo na naknadu troškova uklanjanja objekta sa zemljišta (učinjeni izdaci ne koriste vlasnicima).
Oblast rada kancelarijezemljišne knjige i uknjižba
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 16 Stvarno pravo
Stranka koja je u upravnom postupku odbijena sa zahtjevom
Pravni osnovČlan 42. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima
Sentenca
Stranka koja je u upravnom postupku odbijena sa zahtjevom da joj se izda urbanistička saglasnost za podizanje objekta koji može prouzrokovati štetne uticaje, ne može u parnici tražiti da se donese drugačija odluka.
Oblast rada kancelarijeupravno pravo i upravni spor
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 17 Stvarno pravo
O postojanju i sadržaju prava lične služnosti stanovanja do donošenja odgovarajućeg zakona
Sentenca
O postojanju i sadržaju prava lične služnosti stanovanja do donošenja odgovarajućeg zakona sudi se po pravima imovinskog prava.
Oblast rada kancelarijevlasničko pravni odnosi
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 18 Stvarno pravo
Svi članovi porodične zajednice
Sentenca
Svi članovi porodične zajednice koji su zajedničkim radom i ulaganjem vlastitih sredstava doprinijeli sticanju imovine, nužni su suparničari u parnici u kojoj jedan od članova zajednice zahtijeva utvrđenje svog suvlasničkog dijela.
Iz obrazloženja
IZ činjeničnog navoda tužbe proizilazi da se tužilac, njegova supruga i tužena u pogledu predmeta spora nalaze u materijalno-pravnoj zajednici (zajedničkim radom i ulaganjima u bračnoj i široj porodičnoj zajednici stekli su stambenu zgradu). Kada se više lica nađe u materijalno --pravnoj zajednici, kao u konkretnom slučaju, spor se može riješiti samo na jednak načinprema svima, pa stoga sva ta lica moraju učestvovati u postupku bilo na strani tužilaca, bilo na strani tuženih (nužno suparničarstvo).
Slijedi da u ovom postupku mora učestvovati i supruga tužioca, jer je i ona učestvovala u sticanju stambene zgrade. kako neučestvovanje u parnici svih lica koja ulaze u krug nužnih suparničara, predstavlja nedostatak stranačke sposobnosti, jer se sva ta lica smatraju kao jedna stranka, prvostepeni sud je povrijedio materijalno pravo kada je odlučio o tužbnom zahtjevu samo protiv tužene, a zbog takvog propusta nisu u postupku utvrđene ni sve odlučne činjenice.
Oblast rada kancelarijevlasničko pravni odnosi
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 19 Stvarno pravo
Zastarjelost regresnog potraživanja osiguravača koji je isplatio naknadu štete oštećenom u saobraćajnoj nezgodi
Pravni osnovČlanovi 178. stav 4., 208., 371. i 380. stav 6. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Zastarjelost regresnog potraživanja osiguravača koji je isplatio naknadu štete oštećenom u saobraćajnoj nezgodi izazvanoj sudarom motornih vozila, od osiguravača vlasnika motornog vozila koji je skrivio sudar, počinje teći danom isplate naknade štete, a nastupa istekom opšteg zastarnog roka.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 20 Stvarno pravo
Potraživanje naknade štete zbog oštećenja stvari u drumskom saobraćaju
Pravni osnovČlan 112. Zakona o ugovorima o prevozu u drumskom saobraćaju Član 380. stav 6. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Potraživanje naknade štete zbog oštećenja stvari u drumskom saobraćaju, koje ostvaruje osiguravač korisnika prevoza, po osnovu zakonske subrogacije, zastarijeva u roku od godinu dana od dana kada je prevozilac predao stvari.
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 21 Stvarno pravo
Odredbe člana 34. Zakona o zastarjelosti potraživanja (sada član 390. Zakona o obligacionim odnosima)
Pravni osnovČlan 34. Zakona o zastarjelosti potraživanja Član 390. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Odredbe člana 34. Zakona o zastarjelosti potraživanja (sada član 390. Zakona o obligacionim odnosima) ne dolaze do primjene kada je štetnik proglašen krivim pravosnažnom presudom krivičnog suda zbog krivičnog djela počinjenog na štetu tužioca, već kada je optuženi oslobođen optužbe, ili je optužba odbijena, a oštećeni upućen da svoj imovinsko-pravni zahtjev ostvaruje u parnici.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 22 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora
Ugovorna kamata po stopi od 35% godišnje
Pravni osnovČlan 389. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Ugovorna kamata po stopi od 35% godišnje, s obzirom na visinu stope inflacije, nije prekomjerna, pa i kada se ugovara između društveno pravnih lica koja ne zaključuju ugovore u privredi.
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 23 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora
Kupac je dužan da bez odlaganja obavijesti prodavca
Pravni osnovČlanovi 481. stav 1. i 482. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Kupac je dužan da bez odlaganja obavijesti prodavca da mu je isporučena stvar lošijeg kvaliteta od naručene i to čim je uklonio originalno pakovanje, ako je u tom času nedostatke mogao otkriti. Ne smatra se da su nedostaci reklamirani bez odlaganja ako je kupac izvijestio prodavca o uočenim nedostacima telefonskim putem, tek par dana po otkrivanju nedostataka, a pismenim putem 20. dana od ovog momenta.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 24 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora
Kupac određenog stana nema pravo tražiti, pozivom na materijalne nedostatke, da mu prodavac proda drugi stan
Pravni osnovČlan 488. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Kupac određenog stana nema pravo tražiti, pozivom na materijalne nedostatke, da mu prodavac proda drugi stan.
Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 25 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora
Kako u Zakonu o zakupu poslovnih zgrada i prostorija SRBiH nije propisano
Pravni osnovČlan 24. i 599. Zakona o obligacionim odnosima Član 28. do 41. Zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija
Sentenca
Kako u Zakonu o zakupu poslovnih zgrada i prostorija SRBiH nije propisano da zakupni odnos prestaje smrću zakupca, niti taj zakon, kao specijalni propis, reguliše situaciju koja nastaje povodom smrti zakupca, to se, u smislu člana 24. Zakona o obligacionim odnosima, primjenjuju opšte odredbe o zakupu sadržane u članu 599. Zakona o obligacionim odnosima, kojim je propisano da se u slučaju smrti zakupca zakup nastavlja sa njegovim nasljednicima, izuzev ako je drugačije ugovoreno.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeadvokat za nasljedno pravo
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 26 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora
Nosilac stanarskog prava može zahtijevati iseljenje lica kome je bez naknade ustupio
Pravni osnovČlan 567. Zakona o obligacionim odnosima Član 51. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Nosilac stanarskog prava može zahtijevati iseljenje lica kome je bez naknade ustupio stan na korištenje, bez utvrđenog vremena korištenja. U takvom slučaju nije zaključen ni ugovor o zakupu, ni ugovor o postanarskom odnosu, već se radi o prekarističkom odnosu koji prestaje opozivom.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 27 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora
Radovi na izgradnji stepeništa u stambenoj zgradi ne mogu se smatrati naknadnim radovima
Pravni osnovČlan 640. Zakona o obligacionim odnosima Član 220. Zakona o prostornom uređenju
Sentenca
Radovi na izgradnji stepeništa u stambenoj zgradi ne mogu se smatrati naknadnim radovima, niti izvođač može tražiti posebnu cijenu za te radove, ako je izgradnju cijelog objekta izveo na osnovu ugovora o građenju sa fiksno ugovorenom cijenom i klauzulom “ključ u ruke”.
Iz obrazloženja
Među strankamaje u toku ove parnice bilo nesporno da je tuženik kao investitor imao projekat za građenje objekta koji j strankama bio podloga za zaključenje ugovora. To znači da su tužiocu bili poznati radovi koje oko izrade stepeništa mora izvesti, pa je toj dokumentaciji imao podlogu za njihovo kalkulisanje u ponuđenoj cijeni kod zaključenja ugovora. Tužilac je kao izvođač bio dužan, po članu 220. Zakona o prostornom uređenju SR BiH, prije početka građenja izvršiti pregled tehničke dokumentacije i blagovremeno upozoriti investitora na svaki zapaženi nedostatak, ako je postojao.
Tužilac je tako i postupio, jer je samo na osnovu toga mogao dati ponudu cijene, tim prije kada se od njega tražilo ugovaranje po sistemu sa klauzulom “ključ u ruke”,.
Prihvatanjem ove klauzule izvođač preuzima mnogo veći rizik od onoga koji bi imao po ugovoru o građenju bez te klauzule, kako u pogldu uslova za eventualnu izmjenu cijene, tako i u pogledu obima radova koji bi imao po ugovoru o građenju bez te klauzule, kako u pogledu uslova za eventualnu izmjenu cijene, tako i u pogledu obima radova koje za tako ugovorenu cijenu mora izvesti. Ovom vrstom ugovora se izvođač odriče prava traženja naknade za sve radove koje je morao izvesti da bi se objekat mogao normalno koristiti. Stepenište stambene zgrade je takav njen konstruktivni i funkcionalni dio bez koga se zgrada ne može koristiti. Imajući pri tome u vidu i nespornu činjenicu da tužilac, tokom izvođenja radova, nije tražio od tuženog izmjenu ili dopunu ugovora o ovom djelu, niti je evidentiran takav zahtjv u građevinskoj knjizi, kao i da je kod primopredaje izvedenih radova tuženi odbio da tužiocu prizna ove radove radi toga što je izgradnja ugovorena po fiksnoj cijeni “ključ u ruke”, pravilan je stav prvostepenog suda da se ovi radovi na izradi stepeništa ne mogu smatrati naknadnim radovima.
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 28 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora
Zajednica zdravstvene zaštite dužna je platiti punu cijenu zdravstvene usluge
Pravni osnovČlan 2. samoupravnog sporazuma o uslovima i načinu korišćenja zdravstvene zaštite van područja S IZ zdravstvenog osiguranja i zdravstva kojoj osiguranik pripada i Članovi 2. i 8 Samoupravnog sporazuma o načinu i postupku korišćenja zdravstvene zaštite van područja SI
Sentenca
Zajednica zdravstvene zaštite dužna je platiti punu cijenu zdravstvene usluge, zdravstvenoj organizaciji van njenog područja, kojoj je uputila na liječenje svog osiguranika, pa i kada je u uputnici navela da snosi troškove liječenja samo do visine cijene koju plaća zdravstvenoj organizaciji sa svog područja, a da razliku snosi sam osiguranik.
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 29 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Proizvođač kreča kao opasne stvari
Pravni osnovČlan 156. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima Član 31. tač. 5. ranijeg i član 35. stav 6. sadašnjeg Zakona o slatkovodnom ribarstvu
Sentenca
Proizvođač kreča kao opasne stvari, odgovoran je za štetu pričinjenu uništenjem ribljeg fonda, izlivanje kreča i deponije u rijeku zbog obrušavanja brane deponije i kada je imao propisnu saglasnost nadležnog organa uprave za obavljanje te djelatnosti na datoj lokaciji.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 30 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Direktno sposoban maloljetnik (star preko 14 godina)
Pravni osnovČlan 160. stav 3. i član 177. stav 2. zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Direktno sposoban maloljetnik (star preko 14 godina), koji se i pored uobičajenog načina upozorenja na postojeću opasnost, kakav je bio dovoljan za čovjeka prosječnih sposobnosti, izložio toj opasnosti (ušao u zabranjeni prostor vojnog poligona za vrijeme izvođenja vojnih vježbi artiljerijskog gađanja) i na taj način pretrpio štetu zadobivši tjelesne povrede, ne može zahtijevati ni djelimičnu naknadu štete od preduzimača ove opasne djelatnosti.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 31 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Vlasnik koji nije izvršio opravku oštećenog automobila
Pravni osnovČlan 189. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima Članovi 54. i 57. stav 2. Zakona o osnovama sistema osiguranja imovine i lica
Sentenca
Vlasnik koji nije izvršio opravku oštećenog automobila, ima pravo na naknadu štete u visini potrebnih troškova popravke, procijenjenih u momentu donošenja sudske odluke, uključujući i porez na promet kao dio cijene novih rezervnih dijelova, pa i kada naknadu ostvaruje od zajednice osiguranja imovine i lica, koja odgovara za štetu po osnovu obaveznog osiguranja i odgovornosti za štetu u saobraćaju.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 32 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Ako u momentu samoinicijativnog plaćanja novčane naknade nematerijalne štete
Pravni osnovČlan 200. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Ako u momentu samoinicijativnog plaćanja novčane naknade nematerijalne štete, iznos naknade nije predstavljao punu satisfakciju oštećenom, po kriterijumima primjenjivanim u momentu plaćanja, oštećenom se dosuđuje puna satisfakcija po kriterijima u vrijeme donošenja sudske odluke, a ranije uplate se uračunavaju.
Iz obrazloženja
Novčana naknada nmaterijalne štete predstavlja za oštećenog satisfakciju i da bi ispunila taj cilj mora biti cjelovito data u iznosu koji se utvrđuje primjenom odgovarajućih kriterija u vrijeme plaćanja. Ako u momentu dobrovoljnog plaćanja od strane štetnika ili njegovog osiguravača nije data puna satisfakcija, njena visina se određuje prema momentu donošenja sudske odluke, prethodne uplate se samo uračunavaju, a ne revalorizuju.
Neosnovani su po prvi put u reviziji istaknuti navodi da je tužena izvrše nom isplatom iznosa od 84.250 dinara, s obzirom na tadanšnje kriterije, naknadila tužiocu nematerijalnu štetu u cjelosti, pa da je shodno tome tužbeni zahtjev neosnovan, po ocjeni ovog suda, s obziromna prirodu i težinu povrede, intenzitet i trajanje bolova i straha, stepen umanjenja životne aktivnosti, unakaženosti i životnu dob tužioca, prethodno izvršenom isplatom nije data potpuna satisfakcija oštećenom ni po kriterijima u vrijeme plaćanja.
25. Član 35. Konvencije između SFRJ i SR Njemačke o socijalnom obezbjeđenju Član 395. Zakona o obligacionim odnosima Član 138. stav 4. Zakona o deviznom poslovanju i kreditnim odnosima sa iznostranstvom
Kada domaći osiguravač odgovara za štetu prouzrokovanu inostranoj organizaciji penzjskog osiguranja, dužan je naknaditi štetu u stranoj valuti.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 33 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Zajednica osiguranja imovine i lica duguje zatezne kamate na potraživanje iz osnova naknade
Pravni osnovČlan 186. Zakona o obligacionim odnosima Članovi 54. i 57. Zakona o osnovama sistema sogiranja imovine i lica
Sentenca
Zajednica osiguranja imovine i lica duguje zatezne kamate na potraživanje iz osnova naknade štete prouzrokovane trećem licu upotrebom motornog vozila njenog osiguranika, od momenta nastanka štete.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 34 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Nezavisno od svojstva subjekta, na potraživanje iz pravnog odnosa sticanja bez osnova dosuđuje
Pravni osnovČlan 214. i 277. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Nezavisno od svojstva subjekta, na potraživanje iz pravnog odnosa sticanja bez osnova dosuđuje se zatezna kamata po stopi koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge po viđenju.
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 35 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Zakonska je obaveza zakupca da zakupodavcu naknadi odgovarajući dio naknade za korišćenje građevinskog zemljišta
Pravni osnovČlan 157. stav 3. Zakona o prostornom uređenju Član 277. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Zakonska je obaveza zakupca da zakupodavcu naknadi odgovarajući dio naknade za korišćenje građevinskog zemljišta, pa zbog toga povjerilac ima pravo na zateznu kamatu po stopi koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge po viđenju.
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 36 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Kad se tužbeni zahtjev odnosi na obračunate kamate na tražbinu iz osnovnog posla
Pravni osnovČlan 277. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Kad se tužbeni zahtjev odnosi na obračunate kamate na tražbinu iz osnovnog posla koja je plaćena avaliranim mjenicama, povjeriocu pripadaju zatezne kamate propisane odlukom SIV-a o visini stope zatezne kamate, a ne zatezne kamate iz mjenično-pravnog odnosa po stopi od 6% godišnje.
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 37 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
SIZ za stambeno-komunalnu djelatnost opštine ne obavlja privrednu djelatnost
Pravni osnovČlan 277. stav 1. i 2. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
SIZ za stambeno-komunalnu djelatnost opštine ne obavlja privrednu djelatnost, pa je u slučaju docnje dužan platiti zateznu kamatu po stopi od 7,5% godišnje.
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 38 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Stranke iz ugovora u privredi ne mogu ugovarati ni višu ni nižu zateznu kamatu od propisane
Pravni osnovČlan 277. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima Odluka SIV -a o visini stope zatezne kamate
Sentenca
Stranke iz ugovora u privredi ne mogu ugovarati ni višu ni nižu zateznu kamatu od propisane.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 39 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Ako stranke prilikom davanja mjenice kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja nisu izričito ugovorile
Pravni osnovČlan 7. Zakona o obezbjeđenju plaćanja između korisnika društvenih sredstava
Sentenca
Ako stranke prilikom davanja mjenice kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja nisu izričito ugovorile da se rok dospjeća tražbine iz osnovnog posla izjednačava sa rokom dospijeća mjenice za naplatu, dužnik je u obavezi da plati zatezne kamate od petnaestog dana po nastanku dužničko-povjerilačkog odnosa pa do dana dospjeća mjenice za naplatu.
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 40 Pravo osiguranja
Nakon stupanja na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Sl. list SR BiH br. 17/80), opština snosi troškove zdravstvene zaštite
Pravni osnovČlan 111. stav 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti
Sentenca
Nakon stupanja na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Sl. list SR BiH br. 17/80), opština snosi troškove zdravstvene zaštite samo za lica sa prebivalištem na njenom području kojima nije obezbijeđena zdravstvena zaštita u skladu sa zakonom, ako od tih lica zdravstvena organizacija nije mogla da naplati svoje potraživanje.
Iz obrazloženja
Prema odredbi čl. 922. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima ako drugačije nije ugovoreno, ugovor o osiguranju proizvodi pravno dejstvo počev od 24 časa dana koji je u polisi označen kao dan početka trajanja osiguranja, pa se do svršetka poslednjeg dana roka za koje je osiguranje ugovoreno (isto je regulisano i Uslovima tuženoga). Prvostepeni sud je iz okolnosti da je u polisi osiguranja navedeno da osiguranje počinje teći od 2.6.1982. godine u 00 časova i 00 minuta zaključio da su se stranke sporazumjele da tada počinje obaveza tuženoga da isplati naknadu.
Međutim, opravdano je drugostepeni sud a u skladu sa navedenom zakonskom odredbom i Uslovima tuženoga, ocijenio da je navedenim danom i časom označen samo početak trajanja osiguranja koji nije identičan sa početkom pravnog dejstva ugovora o osiguranju u smislu nastanka obaveze na isplatu naknade.
Naime, navođenje početka trajanja osiguranja je od značaja radi izračunavanja roka osiguranja, a od ovog dana se računa i vrijeme kada nastaje obaveza osiguravača, odnosno početak pravnog dejstva ugovora o osiguranju. Pravno dejstvo ugovora nataje u 24 časa dana koji je u polisi označen ka o dan početka trajanja osiguranja, a samo u slučaju kada se stranke o tome posebno sporazumiju, pravno dejstvo ugovora o osiguranju počinje da teče odmah od trenutka zaključenja ugovora. Kako takvog sporazuma nema (u polisi rubrika “posbno ugovaranje” je prazna a osigurani slučaj se desio prije nego štoje počelo pravno dejstvo ugovora u smislu navedene zakonske odredbe, drugostepeni sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužiteljev zahtjev odbio kao neosnovan.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 41 Pravo osiguranja
Ako je premija po ugovoru o kolektivnom osiguranju radnika od nesretnog slučaja plaćena
Pravni osnovČlan 948. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Ako je premija po ugovoru o kolektivnom osiguranju radnika od nesretnog slučaja plaćena iz sredstava za zajedničku potrošnju, pretpostavlja se da nije ugovoreno osiguranje od odgovornosti, pa se iznos naknade primljene po ovom osnovu ne odbija od ukupne naknade pretrpljene neimovinske štete za koju je odgovoran ugovarač osiguranja.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 42 Pravo osiguranja
Ako ugovor o dobrovoljnom osiguranju od odgovornosti sadrži klauzulu
Pravni osnovČlan 941. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Ako ugovor o dobrovoljnom osiguranju od odgovornosti sadrži klauzulu da “u štetama od odgovornosti osiguranik učestvuje sa 10%, a najmanje sa 500 dinara”, osiguravač je dužan da naknadi oštećenom samo 90% stvarno nastale štete.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 43 Mjenično pravo
Indosant je na vrijeme ispunio svoju obavezu iz osnovnog posla indosiranjem mjenice
Pravni osnovČlan 16. Zakona o obezbjeđenju plaćanja između korisnika društvenih sredstava.
Sentenca
Indosant je na vrijeme ispunio svoju obavezu iz osnovnog posla indosiranjem mjenice, samo ako indosirana mjenica dospijeva za naplatu u roku od 15 dana od nastanka dužničko-povjerilačkog odnosa između indosanta i indosatara. Ako indosirana mjenica kasnije dospijeva, indosant je dužan platiti indosataru zatezne kamate od petnaestog dana po nastanku dužničko-povjerilačkog odnosa pa do dana dospjeća mjenice za naplatu.
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 44 Mjenično pravo
Mjenični jemac - avalista, u slučaju docnje u isplati mjenične svote
Pravni osnovČlan 47. Zakona o mjenici Član 1002. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Mjenični jemac - avalista, u slučaju docnje u isplati mjenične svote, može biti obavezan na plaćanje zateznih kamata samo po stopi od 6% godišnje, pa i kada je mjenica izdata radi obezbjeđenja plaćanja novčane obaveze iz ugovora o privredi.
Iz obrazloženja
Prvostepeni sud nije na pouzdan način utvrdio da li je drugotužena samo mjenični jemac (avalista) ili je jemac za obavezu prvotuženog iz osnovnog posla (ugovor o izradi tehničke dokumentacije), a od ovog utvrđenja zavisi i odluka o obavezi plaćanja kamata po stopi određenoj Odlukom SIV -a o visini stope zatezne kamate koja se primjenjuje na novčane obaveze proizašle iz ugovora u privredi.
IZ teksta mjenice na kojoj je drugotužena označena kao avalista, data tužiocu kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja od strane prvotuženog, u smislu odredaba Zakona o obezbjeđenju plaćanja između korisnika društvenih sredstava, proizilazi da je drugotužena jemčila samo za mjeničnu svotu, koja odgovara iznosu duga iz osnovnog posla, a mjenično jemstvo nije isto što i građansko-pravno jemstvo, regulisano odredbama člana 997. do 1019. Zakona o obligacionim odnosima.
Drugotužena bi se mogla smatrati jemcem za cjelokupnu obavezu prvotuženog iz osnovnog posla, pa prema tome i za sporedne tražbine kao što su zatezne kamate i slično (član 1002. stav 4. Zakona o obligacionim odnosima) samo ako se ugovorom o jemstvu zaključenim sa tužiocem u smislu člana 997. Zakona o obligacionim odnosima obavezala da će ispuniti pravovaljanu i dospjelu obavezu dužnika, ako to ovaj ne učini, a takav ugovor bi, u smislu člana 998. ZOO, morao biti zaključen u pismenom obliku. Prvostepeni sud nije utvrđivao da li postoji ovakav ugovor već je samo uvidom u mjenicu zaključio da je drugotužena u položaju jemca za cjelokupnu obavezu prvotuženog.
Kako mjenični dužnici koji se nalaze u odluci u pogledu mjeničnih obaveza duguju mjeničnom povjeriocu kamate po stopi od 6% u smislu člana 47. Zakona o mjenici, to je pobijana presuda ukinuta da bi prvostepeni sud u ponovnom postupku utvrdio da li je drugotužena postala i jmac u građansko-pravnom smislu za obavezu prvotuženog iz osnovnog posla.
U ponovnom postupku potrebno je utvrditi da li postoji ugovor između tužioca i drugotužene o jemstvu za obaveze prvotuženog, pa zavisno od ovih utvrđenja donijeti novu odluku.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 45 Mjenično pravo
Imalac mjenice - indosatar, koji je propustio
Pravni osnovČlan 85. Zakona o mjenici Član 16. Zakona o obezbjeđenju plaćanja između korisnika društvenih sredstava
Sentenca
Imalac mjenice - indosatar, koji je propustio da zatraži amortizaciju izgubljene mjenice, odnosno da preduzme mjere za naplatu mjenice (podnošenje mjenice na isplatu i protest zbog neisplate), ne može zahtijevati od trasanta - izdavaoca mjenice s kojim nije u neprekidnom dužničko-povjerilačkom odnosu bilo kakvu naknadu, pa ni po pravilima o sticanju bez osnova.
Iz obrazloženja
Tokom prvostepenog postupka utvrđeno je da je tuženi dao svom povjeriocu iz osnovnog posla mjenicu na iznos od 3,349.497,50 dinara, sa rokom plaćanja do 21. jula 1983. godine, a povjerilac je indosirao ovu mjenicu tužioca prije roka dospjeća, radi izmirenja svoje obaveze, postupajući u smislu člana 16. Zakona o obezbjeđenju plaćanja između korisnika društvenih sredstava. Tužilac je pokušao da ovu mjenicu indosira svom povjeriocu, ali se ona na pošti izgubila. Utvrđeno je i da tužilac nije tražio amortizaciju mjenice, niti je mjenica protestirana nakon isteka roka dospijeća.
U takvoj situaciji tužilac nije bio ovlašten da bilo šta zahtijeva od tuženog, s kojim nije u neposrednom dužničko-povjerilačkom odnosu.
Tužilac je mogao zahtijevati isplatu mjenične svote od tuženog kao trasanta ali tek nakon podnošenja mjenice na isplatu i protesta zbog neisplate, no kada je propustio da preduzme ove radnje za naplatu mjenice, ne može od tuženog kao mjeničnog dužnika bilo šta potraživati. Pošto tuženi nije u obavezi prema tužiocu iz osnovnog posla, tužilac ne bi od njega mogao zahtijevati ni naknadu po osnovu neopravdanog bogaćenja u smislu člana 85. Zakona o mjenici (ovu naknadu je mogao zahtijevati samo od indosanta, jer je on u neposrednom dužničko-povjerilačkom odnosu sa tužiocem i neosnovano bi se obogatio na njegov račun ako tužilac ne bi mogao realizovati mjenicu).
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 46 Stambeno pravo
Nakon raskida ugovora o doživotnom izdržavanju i istovremenog oglašavanja ništavim njegovog dijela o prenosu
Pravni osnovČlan 2. stav 1. i 3. Zakona o stambenim odnosima Član 104. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Nakon raskida ugovora o doživotnom izdržavanju i istovremenog oglašavanja ništavim njegovog dijela o prenosu stanarskog prava na davaoca izdržavanja, primalac izdržavanja može tražiti iseljenje davaoca izdržavanja iz stana u koji je uselio na osnovu toga ugovora.
Oblast rada kancelarijeugovor o doživotnom izdržavanju
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 47 Stambeno pravo
Kada su bračni drugovi sunosioci stanarskog prava
Pravni osnovČlanovi 19. stav 2. i 32. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Kada su bračni drugovi sunosioci stanarskog prava, apsolutno je ništav ugovor o zamjeni stana koji zaključi samo jedan od bračnih drugova, bez saglasnosti drugog, pa i kada je takav ugovor zaključio bračni drug koji je označen kao nominalni nosilac tog prava.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 48 Stambeno pravo
Ako je nosilac stanarskog prava
Pravni osnovČlan 44. stav 1. tačka 3. i član 45. stav 1. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Ako je nosilac stanarskog prava, nakon opomene, platio samo stanarinu za koju nije nastupila zastara potraživanja, ne može mu se dati otkaz ugovora o korištenju stana.
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 49 Stambeno pravo
Otkaz ugovora o korištenju stana zbog nekorišćenja dužeg od 6 mjeseci ne može se dati
Pravni osnovČlan 47. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Otkaz ugovora o korištenju stana zbog nekorišćenja dužeg od 6 mjeseci ne može se dati nosiocu stanarskog prava koji zbog nemogućnosti zaposlenja u svom mjestu stanovanja, radi u drugom mjestu, gdje nije obezbijedio stanarsko pravo, a gotovo svakog vikenda boravi u stanu sa djecom, koju u međuvremenu smješta kod svojih roditelja.
Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 50 Stambeno pravo
Zbog nekorištenja stana stanarsko pravo ne prestaje po sili zakona
Pravni osnovČlan 47. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Zbog nekorištenja stana stanarsko pravo ne prestaje po sili zakona, nego iz toga razloga, pod određenim uslovima, može prestati na osnovu otkaza ugovora o korištenju stana.
Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 51 Stambeno pravo
Ako je nakon prelaska nosioca stanarskog prava kome je stan dodijeljen kao članu
Pravni osnovČlan 49. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Ako je nakon prelaska nosioca stanarskog prava kome je stan dodijeljen kao članu radne zajednice, na rad u drugu organizaciju udruženog rada, izvršen na tu organizaciju, uz saglasnost odnosno na zahtjev nosioca stanarskog prava, prenos prava raspolaganja stanom, nova organizacija je aktivno legitimisana za davanje otkaza ugovora o korištenju stana zbog prestanka radnog odnosa.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 52 Nasljedno pravo
Sama za sebe bolest i nepokretnost testatora ne predstavlja izvanredne prilike zbog kojih bi bio valjan
Pravni osnovČlan 67. Zakona o nasljeđivanju
Sentenca
Sama za sebe bolest i nepokretnost testatora ne predstavlja izvanredne prilike zbog kojih bi bio valjan usmeni testament pred svjedocima, ukoliko se ne bi utvrdilo da testator, obzirom i na porodične i druge relevantne okolnosti pod kojima je živio tokom bolesti, nije bio u mogućnosti da sve do svoje smrti sačini redovni oblik testamenta pozivanjem sudije mjesno nadležnog suda u svoj stan, odnosno boravište.
Oblast rada kancelarijetestament
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 53 Nasljedno pravo
Raskid ugovora o doživotnom izdržavanju u cjelini zbog neispunjenja ugovornih obaveza
Pravni osnovČlan 123. Zakona o nasljeđivanju
Sentenca
Raskid ugovora o doživotnom izdržavanju u cjelini zbog neispunjenja ugovornih obaveza, može zahtijevati i bračni drug primaoca izdržavanja, u čiju korist je davanje izdržavanja bilo ugovoreno ako je primalac izdržavanja umro.
Oblast rada kancelarijeugovor o doživotnom izdržavanju
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 54 Nasljedno pravo
Ako je supruga davaoca izdržavanja
Pravni osnovČlan 125. Zakona o nasljeđivanju
Sentenca
Ako je supruga davaoca izdržavanja, nakon njegove smrti, pristala da preuzme obaveze iz ugovora o doživotnom izdržavanju, primalac izdržavanja ne može tražiti raskid ugovora.
Oblast rada kancelarijeugovor o doživotnom izdržavanju
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 55 Nasljedno pravo
Nema zapreke da se vodi parnica po tužbi bračnog druga ostavioca radi povećanja
Sentenca
Nema zapreke da se vodi parnica po tužbi bračnog druga ostavioca radi povećanja nasljednog dijela, i kada nedostaje rješenje ostavinskog suda o upućivanju na parnicu, ako se iz izjave tuženih vidi da su sporne činjenice od kojih ovo pravo zavisi.
Oblast rada kancelarijeostavinska rasprava
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHSentenca
Supruga nema pravo na izdržavanje, ako je bračna zajednica trajala samo godinu dana, u braku nije bilo djece, a supruga bila nezaposlena i prije sklapanja braka.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 57 Porodično pravo
Djeda kome je dijete povjereno na odgoj i zaštitu
Pravni osnovČlan 258. Porodičnog zakona
Sentenca
Djeda kome je dijete povjereno na odgoj i zaštitu, može zahtijevati od roditelja djeteta punu naknadu troškova izdržavanja djeteta.
Oblast rada kancelarijeporodično i nasljedno pravo
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 58 Porodično pravo
Lice koje je imalo troškove radi izdržavanja može zahtijevati naknadu tih troškova od lica
Pravni osnovČlan 258. Porodičnog zakona
Sentenca
Lice koje je imalo troškove radi izdržavanja može zahtijevati naknadu tih troškova od lica pozvanog na plaćanje zakonskog izdržavanja samo u onom obimu koji odgovara obavezi tog lica prema odredbama porodičnog zakona. Kada je obim obaveza lica pozvanog na plaćanje izdržavanja bio utvrđen ranijom pravosnažnom presudom kojom je izdržavanom bio dosuđen određeni iznos doprinosa za izdržavanje, licu koje je faktički snosilo troškove izdržavanja ne pripada pravo da zahtijeva naknadu tih troškova preko pravosnažno dosuđenog iznosa i kada su bili ispunjeni materijalni uslovi iz člana 257. stav 1. Porodičnog zakona za izmjenu pravosnažne presude, ali nije bio istaknut i zahtjev za povišenje ranije dosuđenog iznosa doprinosa za izdržavanje.
Oblast rada kancelarijeadvokat za sporove i parnice
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 59 Porodično pravo
Kada je jedan od bračnih drugova
Pravni osnovČlan 267. stav 2. Porodičnog zakona
Sentenca
Kada je jedan od bračnih drugova, učesnik NOR-a, kupio automobil uz popust u cijeni, njegov udio u sticanju automobila će se povećati srazmjerno visini popusta.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 60 Nadležnost
O obezbjeđenju odgovarajućeg stana
Pravni osnovČlan 16. Zakona o parničnom postupku Članovi 30. stav 5. i 35. Zakona o eksproprijaciji
Sentenca
O obezbjeđenju odgovarajućeg stana u smislu člana 30. stav 5. i člana 35. Zakona o eksproprijaciji, odlučuje organ uprave koji provodi postupak eksproprijacije. U tom postupku organ uprave je isključivo nadležan i da utvrdi da li postoji stanarsko pravo i pravo na obezbjeđenje odgovarajućeg stana.
Oblast rada kancelarijepostupak eksproprijacije
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 61 Nadležnost
Redovni sudovi su nadležni da sude po tužbi kojom član opštinske organizacije SUBNOR
Pravni osnovČlan 1. Zakona o parničnom postupku Član 36. stav 1. tačka 1.c Zakona o redovnim sudovima
Sentenca
Redovni sudovi su nadležni da sude po tužbi kojom član opštinske organizacije SUBNOR-a pobija odluku te organizacije o dodjeli stana na korištenje drugom članu iste organizacije.
Oblast rada kancelarijeadvokat za sporove i parnice
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 62 Nadležnost
Za rješavanje o sporu koji nastane u sprovođenju samoupravnog sporazuma o izdvajanju, udruživanju
Pravni osnovČlan 578. Zakona o udruženom radu
Sentenca
Za rješavanje o sporu koji nastane u sprovođenju samoupravnog sporazuma o izdvajanju, udruživanju i usmjeravanju sredstava za stambene potrebe na području opštine, nadležni su sudovi udruženog rada, ako samoupravnim sporazumom nije predviđena arbitraža ili drugi način rješavanja spora.
Oblast rada kancelarijeupravno pravo i upravni spor
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 63 Parnični postupak
Parnični sud nije vezan za odluku opštinskog suda za prekršaje kojom je vozač
Pravni osnovČlan 12. Zakona o parničnom postupku
Sentenca
Parnični sud nije vezan za odluku opštinskog suda za prekršaje kojom je vozač motornog vozila oglašen krivim za saobraćajni prekršaj.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 64 Parnični postupak
Tužba za utvrđivanje očinstva nije nedopuštena i kada je tuženi
Pravni osnovČlan 230. stav 1. i 3. Zakona o parničnom postupku
Sentenca
Tužba za utvrđivanje očinstva nije nedopuštena i kada je tuženi upisan u matičnu knjigu rođenih kao otac tužioca, ako tuženi osporava istinitost upisa.
Oblast rada kancelarijeporodično i nasljedno pravo
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 65 Parnični postupak
Postoji identitet činjeničnog osnova tužbe i tužbenog zahtjeva
Pravni osnovČlan 333. stav 2. Zakona o parničnom postupku
Sentenca
Postoji identitet činjeničnog osnova tužbe i tužbenog zahtjeva, kada je u ranijoj parnici tužiteljica zahtijevala predaju zemljišta u posjed, zasnivajući taj zahtjev i na činjenicama iz kojih bi trebalo zaključiti da je stekla pravo svojine održajem, a u kasnijoj parnici protiv istog tuženog zahtijeva utvrđenje prava svojine na istom zemljištu, pozivajući se na održaj kao osnov sticanja.
Iz obrazloženja
Okolnost da se u ranijoj parnici tužbeni zahtjev odnosio na predaju u posjed spornih nekretnina, a u ovoj ne priznanje prava vlasništva po osnovu dospjelosti na istim nekretninama, na koju revizija ukazuje, ne može imati značaja, jer se u ranijoj parnici raspravljalo o sada postavljenom zahtjevu kao u odlučnom pravnom pitanju (implicite sadržanom i u ranijem zahtjevu), pa se u takvoj situaciji ima smatrati da je tužbeni zahtjev identičan i da se prema tome radi o pravosnažno presuđeno j stvari,
kako pravilno nalaze nižestepeni sudovi (i raniji i sadašnji zahtjev zasnivaju se na istovjetnim činjenicama iz kojih treba da proizađe pravni zaključak da je M.B. bio vlasnik spornih nekretnina koje je prodao ocu tužiteljice, a iznošenje novih dokaza u tom pravcu moglo je biti samo razlog za ponavljanje parničnog postupka u ranije dovršenoj parnici).
Pri tome valja naglasiti da za istovjetnosti tužbene osnove nije mjerodavna pravna kvalifikacija činjenica na kojima se zahtjev zasniva, nego njih ova faktička istovjetnost, pa je stoga bez značaja postojanje razlike u pravnoj kvalifikaciji činjeničnog osnova od strane tužiteljice u ranijoj i sadašnjoj parnici, tim prije što sud nije vezan za pravni osnov naveden u tužbi.
Oblast rada kancelarijevlasničko pravni odnosi
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 66 Parnični postupak
U parnici po tužbi za naknadu datog izdržavanja, zasnovanoj na osnovu
Pravni osnovČlan 382. stav 2. Zakona o parničnom postupku Član 258. Porodičnog zakona U parnici po tužbi za naknadu datog izdržavanja, zasnovanoj na osnovu iz člana 258. Porodičnog zakona SR
Sentenca
U parnici po tužbi za naknadu datog izdržavanja, zasnovanoj na osnovu iz člana 258. Porodičnog zakona SR BiH, dopuštenost revizije se cijeni po vrijednosti prometa spora pobijanog dijela pravosnažne presude.
Oblast rada kancelarijeadvokat za sporove i parnice
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 67 Parnični postupak
Kada se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos
Pravni osnovČlan 40. stav 2. i čl. 382. stav 3. Zakona o parničnom postupku
Sentenca
Kada se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, za utvrđivanje vrijednosti spora mjerodavna je vrijednost koju je tužilac naznačio u tužbi, pa tužilac nije ovlašten da naknadnim izjavama tokom postupka mijenja označenu vrijednost.
Oblast rada kancelarijeadvokat za sporove i parnice
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 68 Parnični postupak
Revizija nije dozvoljena u imovinsko pravnom sporu iz ugovora o doživotnom izdržavanju
Pravni osnovČlan 382. stav 3. i stav 4. tač. 1. Zakona o parničnom postupku
Sentenca
Revizija nije dozvoljena u imovinsko pravnom sporu iz ugovora o doživotnom izdržavanju, ako vrijednost predmeta spora koju je tužilac naznačio u tužbi ne prelazi iznos od 50.000 dinara, ukoliko se ne radi o sporu radi ispunjavanja obaveze izdržavanja utvrđene tim ugovorom.
Oblast rada kancelarijeugovor o doživotnom izdržavanju
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 69 Izvršni postupak
Dužnik mora podnijeti prigovor protiv rješenja o izvršenju u zakonom određenom roku i kada na otpravku
Pravni osnovČlan 8. stav 2. i 48. Zakona o izvršnom postupku
Sentenca
Dužnik mora podnijeti prigovor protiv rješenja o izvršenju u zakonom određenom roku i kada na otpravku rješenja koje je primio, nije data uputa o podnošenju ovog pravnog sredstva.
Iz obrazloženja
Okolnost što rješenje o izvršenju od 10. decembra 1979. godine ne sadrži pouku o pravnom lijeku ne može dovesti do zaključka da dužnik može podnijeti prigovor u bilo kom momentu, sve do završetka izvršnog postupka. Kada sudska odluka ne sadrži pouku o pravnom lijeku, čije je podnošenje ograničeno izričitom zakonskom odredbom, dužnost je stranke da se o svom pravu informiše, a ako ovako ne postupi sama snosi posljedice ovog propusta. Drugačiji stav bi doveo do izrazite pravne nesigurnosti, a nepominje se i da procesni zakoni ne propisuju bilo kakvu posljedicu ako sudska odluka nema puta o pravnom sredstvu.
Oblast rada kancelarijeadvokat za izvršni postupak
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHUpravno pravo
Odluka 70
Kad se radi o privrednom prestupu predviđenom u Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja
Pravni osnovČlan 45. stav 2. Zakona o privrednim prestupima
Sentenca
Kad se radi o privrednom prestupu predviđenom u Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja dijelom društvenih sredstava za isplaćivanje određenih izdataka, čija je primjena ograničena na 1983. godinu, protekom tog vremena ne prestaje odgovornost za privredni prestup učinjen u tom periodu. U ovom slučaju ne dolazi u obzir primjena odredaba člana 45. stav 2. Zakona o privrednim prestupima.
Iz obrazloženja
Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja dijelom društvenih sredstava za isplaćivanje određenih izdataka u 1983. godini (“Službeni list SFRJ”, broj 76/82 i 31/83), koji je stupio na snagu 1. januara 1983. godine, predstavlja interventni zakon kojim je regulisana privremena zabrana raspolaganja dijelom društvenih sredstava u 1983. godini, što znači da protekom te godine propisana zabrana prestaje da važi. S obzirom da se radi o interventom zakonu prestankom njegovog važenja ne prestaje odgovornost za prestupe izvršene u vrijeme njegovog važenja.
Navedeni propis nije ukinut drugim zakonom niti zamijenjen drugim zaknom a niti je izmijenjen, te stoga ovdje ne dolazi u obzir primjena člana 45. stav 2. Zakona o privrednim prestupima. (Zaključak Krivičnog odjeljenja Vrhovnog su da BiH na sastanku od 25. januara 1985. godine.
NEODREĐENA VRIJEDNOST OBILJEŽJA NEKIH KRIVIČNIH DJELA U KRIVIČNIM ZAKONIMA REPUBLIKA I AUTONOMNIH POKRAJINA
Na sastavnku predstavnika vrhovnih sudova svih republika i pokrajina uz učešće predstavnika Saveznog suda i Vrhovnog vojnog suda održanom 6. studenog 1984. godine.
da kod sljedećih krivičnih djela u krivičnim zakonima republika i autonomnih pokrajina postoji:
1. zakonsko obilježje “ znatno ošteti” ili “znatno oškoduje” kod krivičnog djela oštećenje povjerioca ilii oštećenje povjerilaca ili oštećenje vjerovnika ili oškodavanje upnikov (čl. 120. stav 1. KZ BiH, 126. stav 1 KZ CG, 105. stav 1. KZ H, 107. stav 1. KZK, 140. stav 1. KZS 1, 138. stav 1. KZS i 100. stav 1. KZV), kad vrijednost imovinske štete premašuje iznos od 150.000. -d,
2. zakonsko obilježje “ većoj vrednosti ” ili “ većoj vrijednosti ” ili “ pogolemna vrednost ” ili “večji vrednosti ” kod krivičnog djela nedozvoljena trgovina ili nedopuštena trgovina ili nedozvolena trgovija ili nedovoljena trgovina (čla. 129. stav 1. KZ BiH, 136. stav 1. KZ CG, 113. stav 1. KZH, 116. stav 1. KZK, 137. stav 1. KZM, 147. stav 1. KZSI, 147. stav 1. KZS i 109. stav 1. KZV), kad vrijednost nabavljene količine robe premašuje 150.000. -d.,
3. zakonsko obilježje “veća imovinska korist ” ili “ pogolema imotna korist ” kod krivičnog djela nedozvoljeno raspolaganje stanovima ili nedopušteno raspolaganje stanovima ili nedozvoleno raspolaganje so stanovi (čl. 132. stav 1. KZ BiH, 139. stav 1. KZ CG, 116. stav 1. KZH, 119. stav 1. KZK, 140. stav 1. KZM, 150. stav 1. KZS i 112. stav 1. KZV), kad vrijednost imovinske koristi postignute izvršenjem djela premašuje 150.000. -d.,
4. zakonsko obilježje “ imovinska šteta velikih razmera ” ili “ imovinska šteta velikih razmjera ” ili “ imotn a šteta od golemi razmeri ” ili “ veliko premoženjsko škodo ” kod krivičnog djela teška djela protiv opšte sigurnosti ili teška djela protiv opće sigurnosti, ili teška djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine ili teška dela protiv opštata sigurnost ili h uda kazniva dejanja zoper sološno varnost (čl. 177. stav 1. i 4. KZ BiH, 183. stav 1. i 4. KZ CG, 162. stav 1. i 4. KZH, stav 1. i 4. KZK,235. at. 1. i 4. KZM, 247. stav 1. i 4. KZSI, 194. stav 1. i 4. KZS i 158. stav 1. i 4. KZV) i kod krivičnog djela teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja ili teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja ili teška dela protiv bezbednosti ljudi i imovine u saobraćaju ili teška djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja ili teška djela protiv sigurnosti javnog prometa ili teška dela protiv bezbednosti na lugeto i imotot vo saobrakajot ili huda kazniva dejanja zoper varnost javnega prometa (čl. 186. stav 1. i 4. KZ BiH, 190. stav 1. i 4. KZ CG, 168. stav 1. i 4. KZH, 171. stav 1. i 4. KZK, 243. stav 1. i 4. KZM, 247. s t. 1. i 4., KZSI, 201. stav 1. i 4., KZS i 164. stav 1. i 4. KZV) kad šteta premašuje iznos od 1.500.000. -d.,
5. zakonsko obilježje “ znatna šteta ” kod krivičnog djela zloupotreba službenog položaja ili zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja ili zloupotreba plložaja ili ovlašćenja ili zloupotreba položaja na službena položba ili zloraba uradnega položaja ali uradnih pravic (čl. 226. stav 2. KZ BiH, 231. stav 2. KZ CG, 222. stav 2. KZH, 210. stav 2. KZK, 177. stav 2. KZM, 191. stav 2. KZSI, 242. stav 2. KZ S i 202. stav 2. KZV), kad se radi i imovinskoj šteti koja premašuje iznos od 150.000. -d., 6. zakonsko obilježje “ imovina većeg obima ” ili “ imovina većeg opsega ” ili “ imovina većih razmjera ”, ili “ imovina veće vrijednosti ” ili “ imot od pogolem obem ” ili “ premoženje včeje vrednosti ” kod krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti ili dovođenja u opasnost života i imovine ili deveduvanje vo opasnosti na život i imot so opštopasno dejstvo ili sredstvo ili povzročitev splošne nevarnosti (čl. 172. stav 1. i 2. KZ BiH, 176. stav 1. i 2. KZCG, 153. stav 1. i 2. KZH,157. stav 1. i 2. KZK, 231. stav 1. i 2. KZM, 240. stav 1. i 2. KZSI, 187. stav 1. i 2. KZS i 150. stav 1. i 2. KZV), krivičnog djela oštećenje zaštitnih uređaja na radu ili oštećenja zaštitnih uređaja u rudnic ima, fabrikama i radilištima ili oštetuvanje na zaštitni ured vo rabota ili povzročitev nevarnosti na deloviščih (čl. 175. stav 1. i 2. KZBiH, 178. stav 1. i 2. KZCG, 156. stav 1. KZH, 159. stav 1. i 2. KZK, 232. stav 1. i 2. KZM, 245. stav 1. i II KZSI, 189. s t. 1. i 2. KZS i 152. stav 1. KZV), krivičnog djela nepropisno i nepravolno izvđenje građevinskih radova ili neporpisno i nepravilno izvršuvanje na gradežni raboti li načrtovanje, proprava, zidova in gradbena dela proti predpisom in pravilom (čl. 176. KZ Bi H, 179. stav 1. KZCG, 155. stav 1. KZH, 160. stav 1. KZK, 232. stav 1. KZM, 246. stav 1. KZSI, 190. stav 1. KZS i 153. stav 1. KZV) krivičnog djela neotklanjanje opasnosti ili neodstranuvanje na opasnost ili neodornitev nevarnosti (čl. 180. stav 1. i 2. KZ BiH, 1 82. stav 1. i 2. KZCG, 160. stav 1. i 2. KZH, 163. stav 1. i 2. KZK 238. stav 1. i 2. KZM, 249. stav 1. i II KZSI, 193. stav 1. i II KZS i 157. stav 1. i 2. KZV), krivičnog djela ugrožvanje saobraćaj ili ugrožavanje javnog saobraćaja ili ugrožavanje javnog prometa ili zagrozuvanje na bezbednost na saobraćajot, ili ogrožanje javnega prometa (Čl. 181. stav 1. i 1. KZ BiH, 185. stav 1. i 2. KZCG, 163. stav 1. i 2. KZH, 165. stav 1. i 2. KZK, 239. stav 1. i 2. KZM, 251. stav 1. i 2. KZSI, 195. stav 1. i 2. KZS i 159. stav 1. i 2. KZV), krivičnog djela ugrožavanje saobraćaja opasnom radnjom ili ugoržavanje ugrožavanje saobraćaja opasnom radnjom ili sredstvom ili ugrožavanje saobraćaja opasnom radnjom ili sredstvima ili ugrožavanje javnog saobraćaja opasnom radnjom ili sredstvo m ili zagrozuvanje na oobrajot so opasno dejstvo ili sredstvo ili ogrožanje varnosti prometa s nevarnom dejanjem ali sredstvom (Čl. 183. stav 1 KZBiH, 184. stav1. KZCG, 167. stav 1. KZK, 241. stav 1. KZM, 252. stav 1. KZSI, 197. stav 1. KZS i 160. stav 1. KZV), krivičnog djela ugrožavanje saobraćaja usled omamljenosti ili ugrožavanje javnog saobraćaja uslijed omamljenosti ili ugrožavanje javnog prometa uslijed omamljenosti ilizagrozuvanje na bezbednosta nasaobrakajot poradi zamaenosti (čl. 182. stav 1. KZBiH, 186. stav 1. KZ CG, 164. stav 1. KZH, 166. stav1. KZK, 240. stav 1. KZM, 196. stav 1. KZS i161. stav 1. KZV), i krivičnog djela nesavjesno vršenje nadzora nad saobraćajem ili nesavjesno vršenje nadzora nad saobraćajem ili nesavesno vršenje nadzora nad javnim saobraćajem ili nesavjesno vršenje nadzora nad javnim saobraćajem ili nesovesno vršenje nadzor nad soobrakajot ili nevestno nadzorovanje javega prometa (čl. 184. stav 1. i 2. KZ BiH, 187. stav 1. i 2. KZ CG, 169. stav 1 i 2. KZK, 242. stav 1. i 2. KZM, 253. stav 1 i 2. KZSI, 199. stav 1. i 2. KZS i 162. stav 1. i 2. KZV), kad vrijednost imovine premašuje iznos od 500.000. -d.,
7. Zakonsko obilježje “ imovina velikih razmjera ” kod krivičnog djela nesavjesno vršenje nadzora nad prometom (čl. 166. stav 1. i 2. KZH) i kod krivičnog djela ugrožavanje prometa opasnom radnjom ili sredstvom (čl. 167. stav 1. i 2. KZH), kad vrijednost imovine premašuje iznos od 1.500.000. -d.,
8. U odnosu na ostala krivična djela u krivičnim zakonima republika i autonomnih pokrajina, koja također sadrže neodređena vrednosna obilježja, kao npr. krivično djelo zagađivanje čovekove sredine ili zagađivanje čovjekove okoline ili zagađivanje vazduha i voda ili zagađivanje zemljišta ili zagađivanje na čovekovata okolina ili onesnaženje in uničenje človekova življenskega okolja (čl. 173. KZ BiH, 111. KZ CG, 169. KZH, 92. KZK, 113. KZM, 241. KZSI, 133. KZS i 85. KZV), ili npr. krivično djelo neotklanjanje opasnosti ili neotstranjivanje na opasnost ili neodornitev nevarnosti (čl. 180. KZBiH, 182. KZCG, 160. KZH, 163. KZK, 238. KZM, 249. KZSI, 193. KZS i 157. KZV) itd., ne postoji potreba za određivanjem jedinstvenog stava tih vrednosnih obilježja u novčanom iznosu unaprijed.
9- Postizanjem suglasnosti o naprijed navedenom napušteni su u neodređenim vrednosnim obilježjima nekih krivičnih djela zauzeti zajednički stavovi predstavnika vrhovnih sudova svih republika i pokrajina na sastancima održanim 10. travnja 1979. i 2. listopada 1980., uz učešće predstavnika Saveznog suda i Vrhovnog vojnog suda, objavljeni u Zbi rci sudskih odluka, knjiga peta, sveska prva, str. 29 -37. DRUŠTVENA SVOJINA I SAMOUPRAVLJANJE
1. Član 11. stav 5. i 6. i član 18. Zakona o građevinskom zemljištu u društvenoj svojini
Samo izmjenom plana parcelarije, kojom su ranije formirane građevinske parcele, može se smanjiti površina građevinske parcele i tek tada se dio te parcele može uzeti iz posjeda vlasnika zgrade kao neizgrađeno građevinsko zemljište.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 71 Upravni spor
Poslije smrti nosioca stanarskog prava
Pravni osnovČlan 22. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Poslije smrti nosioca stanarskog prava, samo članovima njegovog porodičnog domaćinstva pripada pravo da nastave sa korištenjem stana u kome su sa njim stanovali neposredno prije njegove smrti. To pravo ne pripada licima koja su, prije smrti nosioca stanarskog prava, prestala biti članovi njegovog porodičnog domaćinstva, a ostala su u istom stanu.
Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 72 Upravno računski spor
Služba društvenog knjigovodstva dužna je pokrenuti postupak ocjene zakonitosti pred nadležnim ustavnim sudom, odredaba
Pravni osnovČlan 398. stav 2. tač. 8. Ustava SRBiH
Sentenca
Služba društvenog knjigovodstva dužna je pokrenuti postupak ocjene zakonitosti pred nadležnim ustavnim sudom, odredaba samoupravnog opšteg akta organizacije udruženog rada, za koje smatra da su u suprotnosti sa zakonom.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 73 Upravni spor
Pravo pokretanja upravnog spora protiv odluke Skupštine opštine o uzimanju građevinskog zemljišta iz posjeda ranijeg vlasnika
Sentenca
Pravo pokretanja upravnog spora protiv odluke Skupštine opštine o uzimanju građevinskog zemljišta iz posjeda ranijeg vlasnika, ima i posjednik toga zemljišta koji je na njemu započeo izgradnju objekta, pa i kada nije učestvovao kao stranka u upravnom postupku.
Oblast rada kancelarijevlasničko pravni odnosi
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHPovezane zbirke i propisi
Odluke iz ove sveske vezane su za zbirke sudske prakse po oblastima i za tekstove propisa objavljene na ovoj stranici.
Često postavljana pitanja
Šta je Bilten sudske prakse Vrhovnog suda i ko ga izdaje?
Bilten sudske prakse je službena publikacija u kojoj Vrhovni sud objavljuje izdvojene odluke sa sentencom i izvodom iz obrazloženja, kao pomoć nižim sudovima, advokatima i strankama u jednakoj primjeni prava. Bilten priređuje uređivački odbor suda, a izlazi u sveskama; ova stranica sadrži svesku broj 4/1984.
Koliko odluka sadrži ova sveska i iz kojih oblasti?
Sveska broj 4/1984 sadrži 73 objavljenih odluka i pravnih stavova, iz oblasti: građansko pravo, krivično pravo, upravno pravo. Uz svaku odluku naveden je pravni osnov, sentenca, izvod iz obrazloženja i izvor (sud, broj predmeta i datum).
Kako se pravilno citira odluka iz biltena?
U podnesak se prenosi sentenca pod navodnicima, a ispod nje izvor: sud, vrsta odluke, broj predmeta i datum, uz naznaku da je odluka objavljena u biltenu sudske prakse i na ovoj stranici. Uz svaku odluku stoji dugme Kopiraj sentencu i izvor koje oboje kopira odjednom, u obliku spremnom za podnesak, pri čemu je adresa stranice pravi hiperlink na tačno mjesto odluke. Mjerodavan je tekst objavljen u biltenu suda.
Da li je sentenca dio odluke ili je pisana kasnije?
Sentenca je sažeto formulisano pravno shvatanje izdvojeno iz odluke; ne nalazi se u samoj presudi ili rješenju, nego je formuliše uređivački odbor biltena. Zbog toga se u podnesku citira odluka (sud, broj i datum), a sentenca služi za brzo pronalaženje i razumijevanje stava suda.
Mogu li dobiti puni tekst presude iz biltena?
Bilten objavljuje samo izdvojene dijelove odluke. Puni tekst traži se od suda koji je odluku donio, a novije odluke dostupne su i na Portalu sudske prakse Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, gdje se pretražuju po broju predmeta.
Da li se stavovi iz starijih biltena i danas primjenjuju?
Stavovi vezani za institute koji su ostali isti (naknada štete, zastarjelost, ugovori, dokazivanje, prava iz radnog odnosa) i danas se citiraju u praksi. Stavovi koji se odnose na propise koji više ne važe imaju istorijsko i uporedno značenje, pa uz svaku odluku treba provjeriti da li je propis na kojem se zasniva još na snazi.
Kako pretražiti sve sveske biltena po pojmu?
Na stranici Bilteni sudske prakse Vrhovnog suda nalazi se pretraga koja obuhvata sve objavljene sveske: može se tražiti po pojmu, po broju predmeta, po oblasti prava i po razdoblju.
Može li se sadržaj ove stranice preuzeti i objaviti na drugom sajtu?
Sadržaj je pripremljen i uređen za ovu stranicu i nije predviđen za preuzimanje. Citiranje pojedine odluke dozvoljeno je uz navođenje izvora, a dugme Kopiraj sentencu i izvor postoji upravo da citat bude tačan, sa sentencom i sa naznakom izvora.
Izvor i napomena
Izvor: Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, broj 4/1984, izdavač Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list SRBiH, Sarajevo. Sentence su preuzete iz biltena, a naslovi uz odluke su redakcijski, radi pregleda i pretrage.
Odluke su donesene po propisima koji su tada bili na snazi. Citiranje pojedine odluke dozvoljeno je uz navođenje izvora (sud, broj predmeta, datum i bilten).
Kako citirati ovu stranicu
Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 4/1984, digitalno izdanje, priredio Azur Prnjavorac, advokat, Advokatska kancelarija Prnjavorac, Tuzla, 2026, https://advokat-prnjavorac.com/sudska-praksa/bilten-sudske-prakse-VS-BiH-1984-4.html (pristupljeno [datum])
Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 4/1984, digitalno izdanje, priredio Azur Prnjavorac, advokat, Advokatska kancelarija Prnjavorac, Tuzla, 2026, https://advokat-prnjavorac.com/sudska-praksa/bilten-sudske-prakse-VS-BiH-1984-4.html (pristupljeno [datum])