Advokatska kancelarija

Advokat Prnjavorac
"Naša zaštita nije u našem oružju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 2/1985

Bilten sudske prakse

Vrhovni sud Bosne i Hercegovine · broj 2/1985

Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 2/1985

  • Sveskabroj 2/1985
  • Odluka72 sa sentencom i izvorom
  • Period1984. do 1985. godine
  • SudVrhovni sud Bosne i Hercegovine
Sažetak

Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 2/1985

Sveska 2/1985 Biltena sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine objavljuje odluke iz krivičnog prava i građanskog i privrednog prava, donesene 1984. i 1985. godine. Stavovi o institutima koji su ostali isti, prije svega iz obligacionog i stvarnog prava, i danas se navode u obrazloženjima. Na ovoj stranici objavljene su sve odluke iz sveske, sa vlastitim sidrom i citatom za podnesak.

Ključne tačke

  • Sadržaj sveske: objavljene odluke i pravni stavovi, ukupno 72 odluke, razvrstani po oblastima: građansko pravo (48), krivično pravo (18), građansko i privredno pravo (5), upravno pravo (1).
  • Period odluka: odluke donesene od 1984. do 1985. godine, objavljene u svesci broj 2/1985.
  • Sud: Vrhovni sud BiH, Savezni sud.
  • Najčešće primijenjeni propisi: KZ, ZKP, ZIP, ZPP.
  • Uz svaku odluku: pravni osnov, sentenca u rečeničnom obliku, izvod iz obrazloženja i kutija sa izvorom (sud, broj predmeta i datum) sa dugmetom koje kopira sentencu i izvor, sa hiperlinkom na tačno mjesto odluke.
  • Izvor: Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, broj 2/1985. Tekst je priređen za pretragu; mjerodavan je tekst objavljen u biltenu.

Rad kancelarije: Advokatska kancelarija Prnjavorac iz Tuzle zastupa stranke pred sudovima u cijeloj Bosni i Hercegovini u građanskim, privrednim i upravnim predmetima na koje se odnosi praksa iz ove zbirke: obligacioni odnosi i naknada štete, nekretnine i zemljišne knjige, nasljedno i porodično pravo, naplata potraživanja i upravni sporovi. Pregled usluga: advokat za sporove i parnice · naknada štete · advokat za nekretnine · advokat za nasljedno pravo · podjela imovine stečene u braku · naplata potraživanja · upravno pravo · pravna analiza predmeta.

Priredila Advokatska kancelarija Prnjavorac (Tuzla, Bosna i Hercegovina) po biltenu Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. Napomena: kancelarija ne pruža usluge odbrane u krivičnim predmetima. Sadržaj je informativne prirode i ne predstavlja pravni savjet.

Šta sadrži Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH broj 2/1985?

Sveska broj 2/1985 objavljena je u izdanju Novinsko-izdavačke organizacije Službeni list SRBiH u Sarajevu, za period april do juni 1985. godine, a sadrži odluke Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine donesene uglavnom 1984. i 1985. godine. Odluke su razvrstane po oblastima: krivičnog prava (18), građanskog prava (48), građanskog i privrednog prava (5), upravnog prava (1). Uz svaku stoji pravni osnov (član i propis), sentenca i, gdje ga bilten donosi, izvod iz obrazloženja, te broj predmeta sa datumom.

Odluke iz ovog razdoblja donesene su po propisima Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Dio propisa danas više ne važi, ali stavovi o institutima koji su preneseni u važeće zakone i dalje se navode u obrazloženjima. Na ovoj stranici objavljen je cjelovit sadržaj sveske, pretraživ i sa sidrom uz svaku odluku. Za pretragu kroz sve sveske biltena koristi se pretraga na stranici svih svezaka, a praksa se može tražiti i po propisu i članu, u registru propisa i članova.

Pregled odluka u ovoj svesci

Odluke su poredane kao u biltenu, po oblastima prava. Svaka odluka ima vlastito sidro, pa se na nju može uputiti direktnim linkom.

Građansko pravo (48)
  1. 19. Vlasnik stambene zgrade podignute na podruštvljenom zemljištu izgubio je trajno pravo korišćenja
  2. 20. Zaključen je ugovor o prometu nepokretnosti u pismenom obliku samo kada je nepismeni
  3. 21. Ugovor o prenosu stvari zaključen između društveno pravnih lica ne proizvodi pravno dejstvo
  4. 22. Domaća organizacija udruženog rada koja samostalnim poslovanjem ili udruživanjem rada i sredstava stiče
  5. 23. Ako su državljani SFRJ dok su bili na privremenom radu u inostranstvu zaključili
  6. 24. Punovažan je sporazum ranijeg vlasnika eksproprisane porodične stambene zgrade u kojoj je stanovao
  7. 25. Ugovor o prodaji automobila ne mora biti zaključen u posebnoj formi
  8. 26. Nasljednik koji je postao posjednik u trenutku smrti ostavioca gubi posjed
  9. 27. Da bi proizvela dejstvo odricanja od zastarjelosti, pismena izjava o priznanju zastarjele obaveze
  10. 28. Ne može se pozivom na promijenjene okolnosti jednostrano raskinuti ugovor o udruživanju sredstava
  11. 29. Povjerilac može sve do prestanka solidarne obaveze zahtijevati u parnici ispunjenje obaveze solidarnog dužnika
  12. 30. Kada obaveza iz ugovora nije ispunjena u predviđenom roku
  13. 31. Pošto je prodavalac po samom zakonu obveznik plaćanja poreza na promet nepokretnosti, ugovornu
  14. 32. Ako Skupština opštine nije propisala
  15. 33. Organizacija udruženog rada odgovara za štetu koju je pretrpio SIZ penzijskog i invalidskog osiguranja
  16. 34. Radovi na intenzivnoj eksploataciji šljunka iz riječnog korita predstavljaju djelatnost sa povećanom opasnošću
  17. 35. Imalac opasne stvari koju je povjerio drugom licu
  18. 36. Nisu ispunjeni uslovi predviđeni odredbama člana 177. stav 2. i 3. Zakona o obligacionim odnosima
  19. 37. Specijalizovana organizacija udruženog rada u čiju djelatnost spada prevoz putnika i stvari ne može se pozivati
  20. 38. Ne može se dosuditi u stranoj valuti potraživanje iz osnova naknade štete koju prouzrokuje
  21. 39. Ugovor o osiguranju imovine kojeg zaključuje ZOIL
  22. 40. Povjerilac koji u parnici zahtijeva isplatu obračunatih zateznih kamata za period od dospijeća
  23. 41. Nema mjesta revalorizaciji ranije isplaćene akontacije naknade za eksproprisane nekretnine prema prilikama važećim
  24. 42. Kada u postupku određivanja naknade za eksproprisanu stambenu zgradu nije riješeno pitanje
  25. 43. I po odredbama ranije samoupravnog sporazuma... objavljenog u “Službenom listu SFRJ”, broj 60/78
  26. 44. Zakon ne propisuje obavezno osiguranje od odgovornosti za štete prouzrokovane trećim licima u željezničkom saobraćaju
  27. 45. Kada je utvrđeno da je vozač automobila
  28. 46. Imalac mjenice date kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja potraživanja iz ugovora u privredi
  29. 47. Ako imalac mjenice date kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja
  30. 48. Lica koja su postala članovi porodičnog domaćinstva nosioca stanarskog prava na stanu u svojini
  31. 49. Nije ništav ugovor o zakupu stana zaključen na kraće vrijeme od godinu dana
  32. 50. Pravo na nužni nasljedni dio je lično pravo
  33. 51. Pod diobom nasljeđa, kao suspenzivnim uslovom za pravno dejstvo ugovora o otuđenju nasljednog dijela
  34. 52. Nije valjan testament gluhonijemog oporučitelja sačinjen pred sudom
  35. 53. Ima pravo na supružansko izdržavanje razvedeni bračni drug
  36. 54. Ako je stambena zgrada izgrađena tokom bračne zajednice na zemljištu u svojini jednog bračnog druga
  37. 55. Bračni drug koji je svojim radom u toku bračne zajednice učestvovao u adaptaciji
  38. 56. O zahtjevu radnika radne zajednice republičkih organa uprave za poništenje rješenja o dodjeli
  39. 57. Po odredbama ranije važećeg zakona o usvojenju, usvojenje se zasnivalo ugovorom uz aktivno
  40. 58. Za suđenje o zahtjevu za naknadu štete koju na radu pretrpi građansko lice
  41. 59. Redovni sud je nadležan da sudi u parnici pokrenutoj tužbom za utvrđenje prava
  42. 60. Redovni sud koji je propustio
  43. 61. Ne može se preinačiti tužba na osnovu
  44. 62. Sud može i u parničnom postupku tražiti od banke podatke o visini štednog uloga
  45. 63. Prigovor da stranku nije u parnici zastupao punomoćnik sa položenim pravosudnim ispitom
  46. 64. Drugostepeni sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka
  47. 65. Revizija nije dopuštena u vanparničnom postupku, osim ako je zakon predviđa za posebni vanparnični postupak
  48. 66. Kada se na osnovu pravomoćnog rješenja o izvršenju donesenog na osnovu rješenja o smetanju posjeda

Krivično pravo

Odluka 01

Ako trojica okrivljenih (prvi u svojstvu trezoriste autobuskih karata

Pravni osnovČl. 22. i 24.

Sentenca

Ako trojica okrivljenih (prvi u svojstvu trezoriste autobuskih karata, drugi u svojstvu blagajnika i treći u svojstvu člana komisije za otpis karata u oštećenoj organizaciji udruženog rada) dogovore, da u cilju pribavljanja imovinske koristi prvo i drugookrivljeni prodaju izvjesnu količinu karata, a da trećeokrivljeni izvrši otpis tih karata radi prikrivanja pribavljanja imovinske koristi, pa nakon dogovora trećeokrivljeni bude razriješen dužnosti člana komisije, a zatim prvo i drugookrivljeni prodajom karata ostvare korist preko 500.000 dinara u čijoj podjeli učestvuje i trećeokrivljeni, te radnje trećeokrivljenog predstavljaju pomaganje (član 24. KZ SFRJ) u izvršenju krivičnog djela pljačke iz čl. 169. stav 1. u vezi sa čl. 226. stav 4. KZ SRBiH, a ne saizvršilaštvo (čl. 22. KZ SFRJ) u tom krivičnom djelu.

Iz obrazloženja

Ispitujući pravilnost primjene Krivičnog zakona na utvrđeno činjenično stanje po žalbi optuženog drugostepeni sud je našao da se radnje optuženog nisu mogle pravno ocijeniti kao saizvršilaštvo (čl. 22 KZ SFRJ) u izvršenju krivičnog djela pljačke.

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHOdluka broj Kž. 547/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 02

Ako okrivljeni znajući da će poslovođa prodavnice prisvojiti stvar

Pravni osnovČlan 24. KZ SFRJ i 227. stav 2. KZ SRBiH

Sentenca

Ako okrivljeni znajući da će poslovođa prodavnice prisvojiti stvar koja mu je povjerena na radu, obeća poslovođi da će tu stvar od njega kupiti, pa nakon što poslovođa izvrši prisvajanje, okrivljeni realizuje dato obećanje, ostvario je obilježja pomaganja u izvršenju krivičnog djela pronevjere iz čl. 227. stav 2. KZ SRBiH u vezi sa čl. 24. KZ SFRJ, a ne obilježja krivičnog djela prikrivanja iz čl. 165. stav 1. KZ SRBiH.

Iz obrazloženja

U smislu čl. 24. stav 4. KZ SFRJ jedan od oblika pomaganja je i unaprijed obećano prikrivanje predmeta pribavljenih krivičnim djelom.

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHOdluka broj Kž.. 247/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 03

Ako se dvojica poslovođa prilikom primopredajne inventure dogovore

Pravni osnovČlan 22. KZ SFRJ i 236. stav 1. KZ SRBiH

Sentenca

Ako se dvojica poslovođa prilikom primopredajne inventure dogovore da popisnoj komisiji prikažu veće stanje zaliha robe od stvarnog stanja u prodavnici, pa zatim jedan od njih podatke o uvećanom stanju izdiktira članu popisne komisije koji te podatke unese u popisne liste, tim radnjama poslovođa ostvarena su obilježja saizvršilaštva u krivičnom djelu falsifikovanja službene isprave iz čl. 236. stav 1. KZ SRBiH u vezi sa čl. 22. KZ SFRJ.

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHOdluka broj Kž. 247/85
Nazad na pregled odluka

Odluka 04

Sud saizvršioce ne može obavezati

Pravni osnovČlan 84. i 85. KZ SFRJ

Sentenca

Sud saizvršioce ne može obavezati da solidarno plate novčanu protuvrijednost imovinske koristi koju su pribavili krivičnim djelom (čl. 84. KZ SFRJ), već je dužan da izvođenjem odgovarajućih dokaza ili po slobodnoj ocjeni u smislu čl. 503. stav 1. ZKP utvrdi dio svakog od saizvršilaca koji mu je pripao podjelom te koristi i shodno tome da ih obaveže na isplatu novčane protuvrijednosti imovinske koristi. Ako sud tako ne postupi, činjenično stanje u odluci o oduzimanju imovinske koristi je nepotpuno ili pogrešno utvrđeno.

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHOdluka broj Kž. 247/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 05

Mreža preprodavaca iz čl. 245. stav 2. KZ SFRJ postoji

Pravni osnovČlan 245. stav 2. KZ SFRJ

Sentenca

Mreža preprodavaca iz čl. 245. stav 2. KZ SFRJ postoji kada više lica organizovano učestvuju u neovlašćenoj preprodaji droga, kako i dva lica čine više lica, to se može uzeti da je optuženi organizovao mrežu preprodavaca i u slučaju da je u preprodaju organizovano uključio dva lica.

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHOdluka broj Kž. 265/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 06

Ako su se dva lica dogovorila

Pravni osnovČlan 147. i 149. KZ SRBiH

Sentenca

Ako su se dva lica dogovorila da izvrše džepnu krađu pa to i ostvare, a nakon toga jedan od njih upotrijebi silu da bi zadržao ukradenu stvar, onda samo taj čini krivično djelo razbojničke krađe iz čl. 149. KZ SRBiH, a drugi krivično djelo krađe iz čl. 147. stav 1. KZ SRBiH, jer svaki saizvršilac odgovara za krivično djelo u granicama svog umišljaja i ta odgovornost ne može se proširiti na ekcesno ponašanje ostalih učesnika.

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHOdluka broj Kž. 322/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 07

O krivičnom djelu razbojništva

Pravni osnovČlan 150. i 160. KZ SRBiH

Sentenca

O krivičnom djelu razbojništva iz čl. 150. KZ SRBiH radi se ne samo kada je izvršilac silom ili prijetnjom neposrednog napada na život ili tijelo, a u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, oštećenom sam oduzeo neku stvar, nego i u slučaju kada ga je prinudio da tu stvar sam preda, kako je u konkretnom slučaju oštećena pod dejstvom prinude predala optuženom prsten, to se u radnji optuženog stiču sva obilježja krivičnog djela razbojništva iz čl. 150. KZ SRBiH, a ne iznude iz čl. 160. KZ SRBiH, ovo pogotovo što je fizički napad na oštećenu bio takvog intenziteta i sadržaja da je oštećena zadobila veliki broj tjelesnih povreda, i upravo u toku tog povređivanja, a u cilju daljeg izbjegavanja povreda, oštećena je na zahtjev optuženog ovom predala prsten.

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHOdluka broj Kž. 9/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 08

Radi se o svršenom krivičnom djelu prikrivanja

Pravni osnovČlan 165. stav 1. KZ SRBiH

Sentenca

Radi se o svršenom krivičnom djelu prikrivanja iz čl. 165. stav 1. KZ SRBiH, a ne o pokušaju tog djela, ako je učinilac primio cigarete od lica za koje zna da ih je pribavio krivičnim djelom krađe bez obzira što su mu one oduzete prije nego što je započeo sa prodajom cigareta.

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHOdluka broj Kvl.p. 46/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 09

Time što je sud u procesnoj situaciji

Pravni osnovČlan 364. stav 2. u vezi sa čl. 301 ZKP

Sentenca

Time što je sud u procesnoj situaciji iz čl. 301. ZKP (kada odbrana nije obavezna), donio osuđujuću presudu na glavnom pretresu koji je održan bez prisustva branioca, a da o tome nije prethodno donio posebno rješenje kako to predviđa navedena zakonska odredba, nije povrijedio pravo odbrane, pa shodno tome nije učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. stav 2. ZKP. Međutim, ako je u toj procesnoj situaciji sud propustio da ispita sve okolnosti na osnovu kojih se može ocijeniti da odsustvo branioca sa glavnog pretresa nije bilo štetno za odbranu, što mu je nalagala odredba čl. 301. ZKP, povrijeđeno je pravo odbrane na glavnom pretresu i učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. stav 2. u vezi sa čl. 301. ZKP, jer je taj propust mogao biti od uticaja na pravilnost i zakonitost presude.

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHOdluka broj Kvl.P. 46/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 10

Ako prvostepeni sud u presudi kojom okrivljenog oglašava krivim zbog više krivičnih djela

Pravni osnovČlan 378. ZKP

Sentenca

Ako prvostepeni sud u presudi kojom okrivljenog oglašava krivim zbog više krivičnih djela propusti da neke radnje iz optužnice koje su sadržane i u izreci presude pravno ocijeni kao odgovarajuće krivično djelo i ne utvrdi kaznu za to djelo, drugostepeni sud ne može po žalbi javnog tužioca, koja nije izjavljena u tom pravcu, presudu preinačiti u smislu da okrivljenog oglasi krivim i utvrdi mu kaznu za to djelo, niti prvostepeni sud u slučaju ukidanja presude, može u ponovnom postupku okrivljenog oglasiti krivim i utvrditi mu kaznu za to krivično djelo, jer bi time bilo povrijeđeno pravilo o zabrani reformatio in peius iz člana 378. ZKP.

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHOdluka broj Kž. 247/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 11

Presuda donesena u proceduri propisanoj u čl. 401. stav 2. ZKP

Pravni osnovČlan 401. stav 2. ZKP

Sentenca

Presuda donesena u proceduri propisanoj u čl. 401. stav 2. ZKP, pri izricanju jedinstvene kazne (ili odmjeravanju njene visine u granicama koje je odredio zakon), mora uzeti u obzir okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja (čl. 41. KZ SFRJ), imajući pri tome u vidu svrhu kažnjavanja i može uzeti u obzir samo one okolnosti koje su utvrdile i uzele u obzir pravosnažne presude čija se odluka o kazni preinačava. Kad u obrazloženju presude donesene u smislu čl. 401. stav 2. ZKP, nisu iznijete okolnosti i uopšte razlozi kojim se sud rukovodio pri izricanju jedinstvene kazne, treba uzeti da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama i da stoji bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. stav 1. tač. 11. ZKP.

Iz obrazloženja

Prvostepenom presudom, u smislu čl. 401. stav 2. ZKP, preinačene su u pogledu odluke o kazni dvije pravosnažne presude, tako što su kazne zatvora izrečene tim presudama uzete kao utvrđene i osuđenom izrečena jedinstvena kazna - primjenom čl. 48. KZ SFRJ. U obrazloženju te presude je iznijeto da je jedinstvena kazna izrečena primjenom zakonskih odredaba o izricanju jedinstvene kazne za krivična djela u sticaju, a da se sud pri tome nije "upuštao u okolnosti koje se u redovnom postupku uzimaju u obzir i cijene pri odmjeravanju kazne”.

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHOdluka broj Kž. 324/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 12

Po odredbama člana 94. KZ SFRJ nema razlike u korišćenju podataka iz kaznene

Pravni osnovČlan 94.

Sentenca

Po odredbama člana 94. KZ SFRJ nema razlike u korišćenju podataka iz kaznene evidencije datih sudu, javnom tužilaštvu i organima unutrašnjih poslova u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica koje je ranije bilo osuđeno - stav 1. i datih istim organima u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica čija je osuda brisana - stav 3. te prema tome ranija osuđivanost može se uzeti kao otežavajuća okolnost prilikom odmjeravanja kazne u smislu člana 41. stav 1. KZ SFRJ kako po stavu 1. tako i po stavu 3. člana 94. Krivičnog zakona SFRJ.

Izvor odluke

Savezni sudOdluka broj Kzs. 45/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 13

Krivično delo iz stava 3. člana 134. Krivičnog zakona SFRJ postoji

Pravni osnovČlan 134. stav 3.

Sentenca

Krivično delo iz stava 3. člana 134. Krivičnog zakona SFRJ postoji ako je teža posledica (neredi, nasilje i druge teške posledice) izazvana radnjom iz stava 1. ovog člana, ali je ostvarena delovanjem drugih lica, a ne ličnim odnosom izvršioca osnovnog krivičnog dela iz člana 134. stav 1. Krivičnog zakona SFRJ prema određenom licu.

Izvor odluke

Savezni sudOdluka od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 14

Za postojanje krivičnog dela udruživanja radi neprijateljske delatnosti

Pravni osnovČlan 136. stav 2. i član 131.

Sentenca

Za postojanje krivičnog dela udruživanja radi neprijateljske delatnosti iz člana 136. stav 2. u vezi sa stavom 1. i članom 131. Krivičnog zakona SFRJ potrebno je da učinilac postane pripadnik zavere, bande, grupe ili drugog udruženja radi povezivanja svojih članova i građana SFRJ, u nameri vršenja neprijateljske delatnosti protiv svoje zemlje sa stranom državom, stranom ili izbegličkom organizacijom ili grupom lica, odnosno da im pomaže u vršenju neprijateljske delatnosti, a ako učinilac kao građanin SFRJ, u nameri vršenja neprijateljske delatnosti protiv svoje zemlje neposredno bez pripadnosti nekom udruženju iz člana 136. stav 1. Krivičnog zakona SFRJ stupi u vezu sa stranom državom, stranom ili izbegličkom organizacijom ili grupom lica ili im pomaže u vršenju neprijateljske delatnosti, ostvareno je krivično delo učestvovanja u neprijateljskoj delatnosti iz člana 131., a ne krivično delo iz člana 136. stav 2. Krivičnog zakona SFRJ.

Izvor odluke

Savezni sudOdluka od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 15

Iskazi koji se moraju izdvojiti

Pravni osnovČlan 83.

Sentenca

Iskazi koji se moraju izdvojiti po odredbama člana 83. Zakona o krivičnom postupku ne mogu se koristiti u krivičnom postupku, osim u slučajevima predviđenim u članu 84., te se u zapisniku o glavnom pretresu ne može konstatovati da izjavljuju kao u istrazi (odnosno ranijem iskazu). U takvom slučaju se u zapisnik o glavnom pretresu unosi iskaz koji je dat na samom glavnom pretresu.

Izvor odluke

Savezni sudOdluka od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 16

Činjenica da se svedok u vreme održavanja glavnog pretresa nalazi na odsluženju vojnog roka

Pravni osnovČlan 333. stav 1. tačka 1.

Sentenca

Činjenica da se svedok u vreme održavanja glavnog pretresa nalazi na odsluženju vojnog roka, ne predstavlja važan uzrok zbog čega se dolazak svedoka na glavni pretres pred sudom smatra za nemoguć ili znatno otežan u smislu odredbe člana 333. stav 1. tačka 1. Zakona o krivičnom postupku.

Izvor odluke

Savezni sudOdluka broj Kps. 107/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 17

Protiv pravosnažne presude u kojoj nije u izrečenu kaznu uračunat pritvor ili ranije

Pravni osnovČlan 416. i 364. tačka 6.

Sentenca

Protiv pravosnažne presude u kojoj nije u izrečenu kaznu uračunat pritvor ili ranije izdržane kazne ne može se podići po odredbama člana 146. Zakona o krivičnom postupku zahtev za zaštitu zakonitosti zbog povrede odredaba člana 364. tačka 6. Zakona o krivičnom postupku ako nije korišćena procesna mogućnost po odredbama člana 136. stav 1. Zakona o krivičnom postupku.

Izvor odluke

Savezni sudOdluka broj Kzs. 45/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 18

Saveznom sudu se ne može podneti zahtev za vanredno preispitivanje pravosnažne presude

Pravni osnovČlan 426.

Sentenca

Saveznom sudu se ne može podneti zahtev za vanredno preispitivanje pravosnažne presude kada je pravosnažnom presudom za više krivičnih dela u sticaju, određenim republičkim i saveznim zakonom, izrečena jedinstvena kazna zatvora preko jedne godine, ako je za krivično delo određeno saveznim zakonom utvrđena kazna zatvora ispod jedne godine. Međutim, prema odredbi člana 426. stav 2. Zakona o krivičnom postupku zahtev se može podneti Saveznom sudu i kada su sve ili neke pojedinačne kazne za krivična dela u sticaju, sva određena saveznim zakonom, utvrđene u trajanju ispod godinu dana, a izrečena jedinstvena kazna zatvora najmanje jednu godinu.

Izvor odluke

Savezni sudOdluka broj Kps. 50/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Građansko pravo

Odluka 19 Društvena svojina

Vlasnik stambene zgrade podignute na podruštvljenom zemljištu izgubio je trajno pravo korišćenja

Pravni osnovČlan 11. Zakona o građevinskom zemljištu u društvenoj svojini

Sentenca

Vlasnik stambene zgrade podignute na podruštvljenom zemljištu izgubio je trajno pravo korišćenja fizičkom propašću zgrade. Trajno pravo korišćenja je stekao raniji suvlasnik srušene zgrade koji je za sebe, uz odobrenje za građenje, izgradio novu stambenu zgradu na istoj građevinskoj parceli.

Oblast rada kancelarijevlasničko pravni odnosi

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj rev. 20/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 20 Društvena svojina

Zaključen je ugovor o prometu nepokretnosti u pismenom obliku samo kada je nepismeni

Pravni osnovČl. 24. i 72. stav 1. i 2. Zakona o obligacionim odnosima i član 9. stav 2. i 4. Zakona o prometu nepokretnosti

Sentenca

Zaključen je ugovor o prometu nepokretnosti u pismenom obliku samo kada je nepismeni ugovarač stavio rukoznak na pismeno ugovora u prisustvu dva svjedoka koji su svojim potpisima potvrdili vjerodostojnost rukoznaka. Nije valjana ovjera rukoznaka ako oba svjedoka nisu bila prisutna u momentu stavljanja rukoznaka, već je jedan od njih naknadno potpisao pismeno ugovora.

Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom

Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHRješenje broj Rev. 184/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 21 Društvena svojina

Ugovor o prenosu stvari zaključen između društveno pravnih lica ne proizvodi pravno dejstvo

Pravni osnovČlan 266. Zakona o udruženom radu

Sentenca

Ugovor o prenosu stvari zaključen između društveno pravnih lica ne proizvodi pravno dejstvo ako nije raskinut ranije zaključeni ugovor kojim se društveno pravno lice - prenosilac stvari obavezalo na prenos iste individualno određene stvari (stana) drugom društveno pravnom licu, pa i kada društveno pravno lice - sticalac bilo savjesno u vrijeme zaključenja kasnijeg ugovora.

Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Pž. 63/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 22 Društvena svojina

Domaća organizacija udruženog rada koja samostalnim poslovanjem ili udruživanjem rada i sredstava stiče

Pravni osnovČl. 67, 68, 70. i 239. stav 1. Zakona o deviznom poslovanju i kreditnim odnosima sa inostranstvom

Sentenca

Domaća organizacija udruženog rada koja samostalnim poslovanjem ili udruživanjem rada i sredstava stiče devize može se punovažno obavezati da će ovlaštenoj banci vratiti u devizama iznos koji je ona, u ispunjenju ugovora o garanciji, za nju isplatiti stranom povjeriocu.

Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Pž. 32/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 23 Društvena svojina

Ako su državljani SFRJ dok su bili na privremenom radu u inostranstvu zaključili

Pravni osnovČlan 10. Zakona o novčanom sistemu Član 82. stav 1. i 3. zakona o deviznom poslovanju i kreditnim odnosima sa inostranstvom Član 395. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Ako su državljani SFRJ dok su bili na privremenom radu u inostranstvu zaključili ugovor o zajmu u stranoj valuti, zajmodavac može i u parnici pred redovnim sudom u SFRJ tražiti od zajmoprimca da mu vrati dug u toj valuti ili isplati dinarsku protuvrijednost zajma prema kursu na dan zaključenja glavne rasprave.

Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Rev. 219/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 24 Društvena svojina

Punovažan je sporazum ranijeg vlasnika eksproprisane porodične stambene zgrade u kojoj je stanovao

Pravni osnovČlan 30. stav 5. Zakona o eksproprijaciji

Sentenca

Punovažan je sporazum ranijeg vlasnika eksproprisane porodične stambene zgrade u kojoj je stanovao i korisnika eksproprijacije o povećanju za 15% naknade za zgradu utvrđene po kriterijima iz člana 46. Zakona o eksproprijaciji, ako su raniji vlasnik odrekao prava na dodjelu na korišćenje drugog odgovarajućeg stana.

Napomena iz biltenaU rješenju Vrhovnog suda BiH br. Gvl. 7/84, Bilten sudske prakse VS BiH br. 3/84, strana 32. izražen je stav da se pravična naknada određuje po kriterijima iz Zakona o eksproprijaciji kada nije drugačije ugovoreno.

Oblast rada kancelarijepostupak eksproprijacije

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHRješenje broj Gvl. 40/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 25 Stvarno pravo

Ugovor o prodaji automobila ne mora biti zaključen u posebnoj formi

Pravni osnovČlan 34. stav 1. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima Član 67. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Ugovor o prodaji automobila ne mora biti zaključen u posebnoj formi, pa je kupac postao vlasnik automobila u času kada mu ga prodavac preda u posjed, po osnovu usmeno zaključenog kupoprodajnog ugovora. Na sticanje prava svojine automobila nema uticaja okolnost što nije plaćen porez na promet i što automobil nije registrovan na novog vlasnika.

Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom

Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Rev. 136/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 26 Stvarno pravo

Nasljednik koji je postao posjednik u trenutku smrti ostavioca gubi posjed

Pravni osnovČl. 73, 75, 76, 77. i 80. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima

Sentenca

Nasljednik koji je postao posjednik u trenutku smrti ostavioca gubi posjed ako ne zatraži zaštitu suposjeda u rokovima iz člana 77. ZOSPO-a protiv drugog nasljednika koji je isključivo prisvojio posjed.

Oblast rada kancelarijeadvokat za nasljedno pravo

Izvor odluke

Savezni sudRješenje broj Gvl. 38/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 27 Obligaciono pravo - opšti dio

Da bi proizvela dejstvo odricanja od zastarjelosti, pismena izjava o priznanju zastarjele obaveze

Pravni osnovČlan 366. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Da bi proizvela dejstvo odricanja od zastarjelosti, pismena izjava o priznanju zastarjele obaveze mora biti data na izričit način i odnositi se i na osnov i na visinu obaveze, a ako je dužnik društveno pravno lice, ta izjava mora biti potpisana od strane lica koje može punovažno zastupati to pravno lice.

Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom

Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHRješenje broj Pž. 392/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 28 Obligaciono pravo - opšti dio

Ne može se pozivom na promijenjene okolnosti jednostrano raskinuti ugovor o udruživanju sredstava

Pravni osnovČlan 133. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Ne može se pozivom na promijenjene okolnosti jednostrano raskinuti ugovor o udruživanju sredstava radi zajedničke kupovine stana stoga što je konačna cijena stana veća od predračunske, kada su se ugovorne stranke sporazumjele da će na jednake dijelove platiti cijenu stana, uključujući i njeno povećanje do momenta predaje stana, ako su obje ugovorne stranke morale u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir okolnost da će konačna cijena stana biti veća od predračunske.

Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom

Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj rev. 25/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 29 Obligaciono pravo - opšti dio

Povjerilac može sve do prestanka solidarne obaveze zahtijevati u parnici ispunjenje obaveze solidarnog dužnika

Pravni osnovČlan 414. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Povjerilac može sve do prestanka solidarne obaveze zahtijevati u parnici ispunjenje obaveze solidarnog dužnika i pored toga što ima izvršnu ispravu protiv drugog solidarnog dužnika iste obaveze.

Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHRješenje broj Pž. 70/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 30 Obligaciono pravo - opšti dio

Kada obaveza iz ugovora nije ispunjena u predviđenom roku

Pravni osnovČlan 124. i 126. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Kada obaveza iz ugovora nije ispunjena u predviđenom roku, a ne radi se o fiksnom pravnom poslu, povjerilac mora, ako želi da ugovor raskine, dati dužniku primjeran rok za ispunjenje obaveze, pa ako bezuspješno protekne i taj rok smatra se da je ugovor raskinut.

Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom

Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHRješenje broj Rev. 224/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 31 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora

Pošto je prodavalac po samom zakonu obveznik plaćanja poreza na promet nepokretnosti, ugovornu

Pravni osnovČlan 4. stav 1. Zakona o porezu na promet nepokretnosti i prava Član 99. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Pošto je prodavalac po samom zakonu obveznik plaćanja poreza na promet nepokretnosti, ugovornu obavezu kupca da će on platiti porez na promet treba shvatiti tako da će nadoknaditi prodavcu iznos koji ovaj plati u ispunjenju poreske obaveze. Zato pravo prodavca da zahtijeva ovu naknadu nastaje i dospijeva tek kada on plati porez.

Iz obrazloženja

Odbijanjem tužbenog zahtjeva da se raskine kupoprodajni ugovor zaključen 1972. godine u dijelu kojim je tužitelj prodao tuženom prizemlje svoje stambene zgrade, iz razloga što tuženi nije platio porez na promet na što se obavezao tačkom 8. ugovora, nižestepeni sudovi nisu pogrešno primijenili materijalno pravo. naime, poreski obveznik poreza na promet nepokretnosti i prava u smislu odredbe čl. 6. Osnovnog zakona o porezu na promet nepokretnosti i prava (“Sl. list SFRJ”, br. 12/65) koji se primjenjivao kao republički zakon 1972. godine, je prodavalac, kako propisuju i svi kasniji zakni iz ove oblasti, pa je smisao ugovorene obaveze tuženog “da će platiti porez” (obzirom da tuženi nije zakonski obveznik plaćanja poreza) u tome da će tužiocu naknaditi iznos kojeg ovaj plati na ime poreza.

Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom

Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Rev. 180/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 32 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora

Ako Skupština opštine nije propisala

Pravni osnovČlan 31. stav 1,2. i 3. Zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija

Sentenca

Ako Skupština opštine nije propisala da zakupodavac može dati otkaz ugovora o zakupu poslovnih prostorija samo iz određenih razloga, zakupodavac ne mora navoditi razloge otkaza niti se u tom slučaju zakupcu mora obezbijediti pravo da povodom otkaza predloži utvrđenje zakupnine putem javnog nadmetanja čak i kada je zakupodavac izjavio da daje otkaz zato što nije zadovoljan visinom zakupnine.

Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Pž. 386/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 33 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora

Organizacija udruženog rada odgovara za štetu koju je pretrpio SIZ penzijskog i invalidskog osiguranja

Pravni osnovOBLIGACIONO PRAVO - OBAVEZE IZ OSNOVA PROUZROKOVANJA ŠTETE 15) Član 154. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima Član 81. Zakona o zaštiti na radu

Sentenca

Organizacija udruženog rada odgovara za štetu koju je pretrpio SIZ penzijskog i invalidskog osiguranja zbog isplate invalidske penzije sa doprinosima njenom radniku, povrijeđenom prilikom istovara većih tereta sa kamiona kada ga je rasporedila na taj posao iako nije bio dovoljno iskusan i propustila da organizuje posao istovara tako da ga nadgleda iskusan predradnik, koji bi davao konkretna uputstva za rad i upozoravao na opasnost pri radu.

Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Pž. 315/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 34 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora

Radovi na intenzivnoj eksploataciji šljunka iz riječnog korita predstavljaju djelatnost sa povećanom opasnošću

Pravni osnovČlan 174. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Radovi na intenzivnoj eksploataciji šljunka iz riječnog korita predstavljaju djelatnost sa povećanom opasnošću, pa organizacija udruženog rada koja se bavi tom djelatnošću odgovara za štetu po principu objektivne odgovornosti (radovi su izazvali pomjeranje toka rijeke i odnošenje priobalnog zemljišta). Obaveza na naknadu štete ne može ni djelimično biti umanjena time što je štetni efekat radnje tuženog povećan prirodnim faktorima (sastavom tla i povećanim vodostajem), jer u slučaju sadejstva ljudske radnje i prirodnih događaja kod prouzrokovanja štete, za sve štetne posljedice odgovara lice koje je preduzelo štetnu radnju.

Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom

Oblast rada kancelarijenaknada štete

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Rev. 601/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 35 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora

Imalac opasne stvari koju je povjerio drugom licu

Pravni osnovČlan 176. stav 1. i 2. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Imalac opasne stvari koju je povjerio drugom licu da se njome služi, ne odgovara za štetu prouzrokovanu upotrebom te stvari trećem licu. Njegova odgovornost postoji samo ako nije upozorio lice kome je stvar povjerio na skrivene mane ili skrivena svojstva stvari, a šteta je prouzrokovana usljed takvih osobina stvari.

Iz obrazloženja

Prvostepeni sud je, polazeći od neosporenog činjeničnog utvrđenja da je do prouzrokovanja štete na pružnim postrojenjima tužioca došlo usljed neispravnosti vagona broj 42 72 515 6256 -4 i da je taj vagon osnovno sredstvo drugotuženog, te da je između ovoga i prvotuženog zaključen ugovor o osiguranju, ocijenio da su tuženi u obavezi da tužiocu regresiraju dosuđeni iznos koji je tužilac isplatio svom osiguraniku dana 11. novembra 1983. godine na ime naknade štete, pozivajući se na odredbe čl. 174. i 939. Zakona o obligacionim odnosima.

Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom

Oblast rada kancelarijenaknada štete

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHRješenje broj Pž. 54/85
Nazad na pregled odluka

Odluka 36 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora

Nisu ispunjeni uslovi predviđeni odredbama člana 177. stav 2. i 3. Zakona o obligacionim odnosima

Pravni osnovČlan 177. stav 2. i 3. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Nisu ispunjeni uslovi predviđeni odredbama člana 177. stav 2. i 3. Zakona o obligacionim odnosima da se imalac opasne stvari (neispravnog lifta u stambenoj zgradi) u cijelosti ili djelimično oslobodi odgovornosti za štetu nastalu njenom upotrebom zbog toga što je oštećeni preduzeo nesmotrene radnje kojima je uticao na nastanak i obim štete, ako su takve radnje oštećenog rezultat instinktivnog reagovanja pod uticajem straha zbog opasne situacije u koju je bio doveden usljed svojstva stvari i bez svoje krivice.

Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom

Oblast rada kancelarijenaknada štete

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Rev. 616/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 37 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora

Specijalizovana organizacija udruženog rada u čiju djelatnost spada prevoz putnika i stvari ne može se pozivati

Pravni osnovČlan 177. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Specijalizovana organizacija udruženog rada u čiju djelatnost spada prevoz putnika i stvari ne može se pozivati na ekskulpacione razloge predviđene odredbom člana 177. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima, ističući prigovor da je šteta, koja je prouzrokovana upotrebom neispravnog vozila u javnom saobraćaju, nastala usljed propuštaja trećeg lica koje je neposredno prije štetnog događaja izvršilo opravak tog vozila.

Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Pž. 55/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 38 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora

Ne može se dosuditi u stranoj valuti potraživanje iz osnova naknade štete koju prouzrokuje

Pravni osnovČlan 82. stav 1. Zakona o deviznom poslovanju i kreditnim odnosima sa inostranstvom

Sentenca

Ne može se dosuditi u stranoj valuti potraživanje iz osnova naknade štete koju prouzrokuje motornim vozilom strani državljanin na području SFRJ domaćem fizičkom ili pravnom licu i kada je tužbeni zahtjev upravljen protiv strane osiguravajuće organizacije kod koje je štetnik - strani državljanin osiguran od odgovornosti.

Iz obrazloženja

Nižestepeni sudovi su pravilno primijenili odredbe materialnog prava, na koje se pozivaju u svojim presudama, kada nisu usvojili zahtjev tužioca da im se naknada štete dosudi u stranojvaluti, nego su tuženog obavezali da im isplati dosuđene iznose u domaćem novcu, pa su stoga neosnovani prigovori revizije istaknuti u tom pravcu.

Oblast rada kancelarijenaknada štete

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Rev. 563/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 39 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora

Ugovor o osiguranju imovine kojeg zaključuje ZOIL

Pravni osnovČlan 277. stav 2. i član 25. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Ugovor o osiguranju imovine kojeg zaključuje ZOIL, kao osiguravatelj i komunalna organizacija udruženog rada kao osiguranik, je ugovor u privredi, pa se kod neispunjenja obaveze iz tog ugovora (premija osiguranja) plaća zatezna kamata po stopi koju propisuje SIV.

Iz obrazloženja

Dužnik koji je u docnji sa ispunjenjem novčane obaveze proistekle iz ugovora o privredi, plaća zateznu kamatu postoji koju propisuje Savezno izvršno vijeće, što je predviđeno u čl. 277. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima. Pojam ugovora u privredi je dat u čl. 25. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima. Iz navedenog propisa slijedi da su to ugovori koje međusobno zaključuju organizacije udruženog rada koje oavljaju privrednu djelatnost, uz dalji uslov da se i konkretni pravni posao odnosi na tu vrstu djelatnosti.

Oblast rada kancelarijenaknada štete

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Pž. 30/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 40 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora

Povjerilac koji u parnici zahtijeva isplatu obračunatih zateznih kamata za period od dospijeća

Pravni osnovČlanovi 277. i 279. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima Članovi 154. i 155. Zakona o parničnom postupku

Sentenca

Povjerilac koji u parnici zahtijeva isplatu obračunatih zateznih kamata za period od dospijeća glavne tražbine do njene isplate, nije dužan da prije podnošenja tužbe dostavi dužniku obračun zateznih kamata i na taj način ga opomene, pa zbog ovog propusta ne gubi pravo na procesne kamate na utuženi iznos od podnošenja tužbe do isplate, niti pravo na naknadu parničnih troškova.

Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom

Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja

Izvor odluke

Savezni sudRješenje broj Pž. 46/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 41 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora

Nema mjesta revalorizaciji ranije isplaćene akontacije naknade za eksproprisane nekretnine prema prilikama važećim

Pravni osnovČlan 10. i 54. Zakona o eksproprijaciji

Sentenca

Nema mjesta revalorizaciji ranije isplaćene akontacije naknade za eksproprisane nekretnine prema prilikama važećim u vrijeme donošenja rješenja o određivanju te naknade ako visina akontacije nije ni približna pripadajućem iznosu naknade, nego samo ako je bivšem vlasniku bio unaprijed isplaćen, pretežan dio punog iznosa naknade sa kojim bi on u to vrijeme mogao pribaviti druge nepokretnosti, jer bi se samo na taj način ostvarila svrha pravične naknade.

Oblast rada kancelarijepostupak eksproprijacije

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHRješenje broj Gvl. 41/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 42 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora

Kada u postupku određivanja naknade za eksproprisanu stambenu zgradu nije riješeno pitanje

Pravni osnovČlan 30. stav 5. i član 50. Zakona o eksproprijaciji

Sentenca

Kada u postupku određivanja naknade za eksproprisanu stambenu zgradu nije riješeno pitanje da li će korisnik eksproprijacije, po zahtjevu ranijeg vlasnika, ovome obezbijediti stan, ukupno utvrđenu naknadu treba umanjiti za primjeran iznos, pa zastati sa postupkom određivanja naknade u tome dijelu dok se definitivno ne utvrdi da li je korisnik eksproprijacije obezbijedio ranijem vlasniku stan.

Iz obrazloženja

U vrijeme kada su nižestepeni sudovi odlučivali o naknadi koja pripada predlagateljici za eksproprisanu imovinu, nije izvršena predaja zgrade korisniku eksproprijacije, tako da je predlagateljica i dalje koristila stan u toj zgradi. Tu okolnost, a posebno činjenica da kod nadležnog stambenog organa nije okončan postupak za utvrđivanje da li stan kojeg je korisnik eksproprijacije ponudio na korištenje predlagateljici, zadovoljava uslove odgovarajućeg stana (član 30. stav 6. Zakona o eksproprijaciji) nižestepeni sudovi uzimaju kao razlog zbog kojeg smatraju da u sadašnjoj situaciji ne postojipravni osnov za umanjivanje naknade.

Oblast rada kancelarijepostupak eksproprijacije

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHRješenje broj Gvl. 21/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 43 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora

I po odredbama ranije samoupravnog sporazuma... objavljenog u “Službenom listu SFRJ”, broj 60/78

Pravni osnovČlan 2. i 5. Samoupravnog sporazuma o uslovima i načinu korištenja zdravstvene zaštite van područja

Sentenca

I po odredbama ranije samoupravnog sporazuma... objavljenog u “Službenom listu SFRJ”, broj 60/78 Samoupravna interesna zajednica zdravstvenog osiguranja i zdravstva kojoj osiguranik pripada, ako je izdala uput za liječenje osiguranika u zdravstvenoj organizaciji van svog područja, u obavezi je da toj organizaciji plati puni iznos troškova liječenja prema ocjenama koje važe na njenom području pa i kada je u uputu navela da će razliku troškova snositi sam osiguranik.

Oblast rada kancelarijenaknada štete

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj 1/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 44 Pravo osiguranja

Zakon ne propisuje obavezno osiguranje od odgovornosti za štete prouzrokovane trećim licima u željezničkom saobraćaju

Pravni osnovČlanovi 939. i 941. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Zakon ne propisuje obavezno osiguranje od odgovornosti za štete prouzrokovane trećim licima u željezničkom saobraćaju, pa osiguravač oštećenog može po osnovu subrogacije tražiti naknadu štete od osiguravača s kojim je željeznička transportna organizacija zaključila ugovor o osiguranju od odgovornosti i to samo do obima obaveze predviđene ugovorom.

Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom

Oblast rada kancelarijenaknada štete

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Pž. 55/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 45 Pravo osiguranja

Kada je utvrđeno da je vozač automobila

Pravni osnovČlan 59. Zakona o osnovama sistema osiguranja imovine i lica Član 25. Zakona o osiguranju imovine i lica Član 5. Uslova za osiguranje korisnika odnosno sopstenika motornih vozila od odgovornosti za štetu pričinjene trećim licima

Sentenca

Kada je utvrđeno da je vozač automobila koji je učestvovao u saobraćajnoj nezgodi, bio u alkoholisanom stanju preko 0,5%o, pretpostavlja se da su štetne posljedice izazvane vožnjom u alkoholisanom stanju (oboriva pretpostavka).

Iz obrazloženja

Tužbeni zahtjev zasnovan je na odredbama čl. 49. stav 2. i člana 59. Zakona o osnovama sistema osiguranja imovine i lica (“Sl. list SFRJ”, br. 24/76) u vezi sa članom 5. pomenutih tužiteljičinih uslova iz 1977. godine, koji su doneseni na osnovu ovlaštenja iz člana 25. Zakona o osiguranju imovine i lica (“Sl. list SRBiH”, br. 21/77) i koji se smatraju sastavnim dijelom ugovora o osiguranju.

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHRješenje broj Gvl. 46/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 46 Mjenično pravo

Imalac mjenice date kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja potraživanja iz ugovora u privredi

Pravni osnovČlanovi 42. i 47. Zakona o mjenici Član 277. stav 1. i 2. Zakona o obligacionim odnosima Odluka SIV -a o visini stope zatezne kamate

Sentenca

Imalac mjenice date kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja potraživanja iz ugovora u privredi, koji je postao mjenični povjerilac indosiranjem, može od trasanta - izdavaoca mjenice zahtijevati zatezne kamate samo po stopi od 6% godišnje, a ne po stopi iz odluke SIV-a o visini stope zatezne kamate.

Iz obrazloženja

Polazeći od okolnosti da je tužilac indosiranjem došao u posjed mjenice i da se prema tome ne nalazi u dužničko-povjerilačkom odnosu sa tuženim, koji potiče iz osnovnog prvnog posla (ugovora u privredi), ovaj sud nalazi da je prvostepeni sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je tuženog obvezao da tužiocu isplati kamate po stopi od 6%, primjenom člana 47. Zakona o mjenici, jer se u konkretnom slučaju radi o mjeničnoj obavezi kao apstraktnom pravnom poslu, a ne o dužničko-povjerilačkom odnosu iz ugovora u privredi, kako pogrešno alazi tužilac.

Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Pž. 391/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 47 Mjenično pravo

Ako imalac mjenice date kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja

Pravni osnovČlanovi 13. i 18. Zakona o obezbjeđenju plaćanja između korisnika društvenih sredstava Članovi 43. stav 3. i 85 Zakona o mjenici

Sentenca

Ako imalac mjenice date kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja između korisnika društvenih sredstava nije na vrijeme podnio mjenicu na naplatu službi društvenog knjigovodstva na koju je mjenica domicilirana, pa nije izvršen ni protest mjenice, gubi pravo na mjeničnu tužbu. U ovakvom slučaju avalista koji je jemčio za obavezu trasanta definitivno se oslobađa mjenične obaveze i ne može biti obavezan na plaćanje ni pozivom na propise o neosnovanom obogaćenju iz Zakona o mjenici.

Iz obrazloženja

U konkretnom slučaju data je mjenica kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja između korisnika društvenih sredstava u smislu odredbe čl. 13. Zakona o obezbjeđenju plaćanja između korisnika društvenih sredstava. Prema odredbi čl. 18. navedenog zakona, korisnik društvenih sredstava, osim trasanta kod koga se mjenica zatekne na dan dospjeća, dužan je da mjenicu sa nalogom za naplatu podnese SDK na koju je mjenica domicilirana. Služba društvenog knjigovodstva izvršava nalog za naplatu, te ako ne računa trasanta nema dovoljno sredstava, izvršva nalog do visine raspoloživih sredstava, a za neizvršeni dio SDK ispostvlja nalog za naplatu sa računa avaliste i takav nalog izvršava na teret računa avaliste. Ako se naplata ne može izvršiti sa računa avaliste, SDK podnosi nadležnom sudu mjenicu na protest zbog neplaćanja.

Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Pž. 380/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 48 Stambeno pravo

Lica koja su postala članovi porodičnog domaćinstva nosioca stanarskog prava na stanu u svojini

Pravni osnovČlanovi 2. stav 2,6. i 21. Zakona o stmbenim odnosima

Sentenca

Lica koja su postala članovi porodičnog domaćinstva nosioca stanarskog prava na stanu u svojini iza stupanja na snagu republičkog zakona o stambenim odnosima dana 31. maja 1974. godine, imaju jednak pravni položaj kao i članovi porodičnog domaćinstva koji su to svojstvo stekli prije navedenog datuma.

Iz obrazloženja

Polazeći od karaktera stanarskog prava i teksta obrade čl. 2. stav 2. ZSO SRBiH, po kome građanin koji je na s tau u svojini stekao stanarsko pravo prije stupanja na snagu republičkog ZSO ima sva prava i obaveze propisane ovim zakonom za nosioca stanarskog prava i članove njegovog porodičnog domaćinstva, moraju se i licima koja su naknadno postala članovi članovi porodičnog domaćinstva ovakvog nosioca stanarskog prava, priznati sva prava kao i članovima porodičnog domaćinstva koja su to svojstvo stekla prije stupanja na snazu ZSO SRBiH.

Napomena iz biltenaOvim stavom je korigovan stav izražen u sentenci br. 24. objavljenoj u Biltenu sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 1/83 na str. 23.

Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Rev. 177/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 49 Stambeno pravo

Nije ništav ugovor o zakupu stana zaključen na kraće vrijeme od godinu dana

Pravni osnovČlan 59. stav 2. zakona o stambenim odnosima

Sentenca

Nije ništav ugovor o zakupu stana zaključen na kraće vrijeme od godinu dana, već se u takvom slučaju vrijeme na koje je ugovor zaključen, djelovanjem prinudne zakonske norme, produžava na godinu dana.

Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine

Izvor odluke

Savezni sudPresuda broj Rev. 181/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 50 Nasljedno pravo

Pravo na nužni nasljedni dio je lično pravo

Pravni osnovČlanovi 28, 29. i 30. Zakona o nasljeđivanju

Sentenca

Pravo na nužni nasljedni dio je lično pravo koje se gasi smrću, pa sljednici nužnog nasljednika mogu u ostavinskom postupku ostvariti pravo na nužni dio samo ako su i sami nužni nasljednici prednika i u obimu koji njima kao nužnim nasljednicima pripada.

Oblast rada kancelarijeostavinska rasprava

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHRješenje broj Gvl. 26/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 51 Nasljedno pravo

Pod diobom nasljeđa, kao suspenzivnim uslovom za pravno dejstvo ugovora o otuđenju nasljednog dijela

Pravni osnovČlan 149. stav 3. Saveznog zakona o nasljeđivanju Član 147. Zakona o nasljeđivanju

Sentenca

Pod diobom nasljeđa, kao suspenzivnim uslovom za pravno dejstvo ugovora o otuđenju nasljednog dijela licu van kruga nasljednika, i po saveznom zakonu o nasljeđivanju se podrazumijevala ne samo fizička ili civilna dioba, nego i utvrđenje nasljednog dijela pravosnažnim rješenjem o nasljeđivanju jer se (što izričito propisuje republički zakon o nasljeđivanju tim aktom zajednička svojina na stvarima zaostavštine pretvara u svojinu nasljednika.

Oblast rada kancelarijeostavinska rasprava

Izvor odluke

Savezni sudPresuda broj Rev. 87/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 52 Nasljedno pravo

Nije valjan testament gluhonijemog oporučitelja sačinjen pred sudom

Pravni osnovČlan 65. i 188. Zakona o nasljeđivanju

Sentenca

Nije valjan testament gluhonijemog oporučitelja sačinjen pred sudom ako pri njegovom sastavljanju nisu učestvovali zakleti sudski tumač i dva kvalifikovana svjedoka koja raspolažu potrebnim znanjem da bi u potpunosti mogli razumjeti i vjerno prenijeti sadržinu date izjave volje oporučitelja.

Iz obrazloženja

Prema propisu iz člana 65. Zakona o nasljeđivanju testament je strogo formalan akt kod kojeg je zakonom propisani oblik njegov konstitutivni element, a prema odredbi čl. 188. stav 2. istog zakona uslovi za valjanost testamenta gruhonijemog oporučitelja su da je sačinjen uz sudjelovanje kvalifikovanog zakletog sudskog tumača i u prisustvu dva svjedoka koji se sa oporučiteljem mogu sporazumjevati, odnosno takođe kvalifikovanih lica koja raspolažu sa potrebnim znanjima koja im omogućavaju da u potpunosti razumiju sadržinu date izjave volje gluhonijemog oporučitelja i da takvu izjavu volje mogu vjerno i tačno in terpretirati.

Oblast rada kancelarijetestament

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Rev. 44/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 53 Porodično pravo

Ima pravo na supružansko izdržavanje razvedeni bračni drug

Pravni osnovČlanovi 239. i 243. Porodičnog zakona

Sentenca

Ima pravo na supružansko izdržavanje razvedeni bračni drug, kome je pogoršano zdravstveno stanje nakon zaključenja braka razvojem bolesti koja je postojala i prije braka, ako nisu ispunjeni uslovi za poništenje braka, pri čemu nema uticaja dužina trajanja braka.

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Rev. 623/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 54 Porodično pravo

Ako je stambena zgrada izgrađena tokom bračne zajednice na zemljištu u svojini jednog bračnog druga

Pravni osnovČlanovi 264. i 267. Porodičnog zakona

Sentenca

Ako je stambena zgrada izgrađena tokom bračne zajednice na zemljištu u svojini jednog bračnog druga, oba bračna druga postaju suvlasnici i zgrade i zemljišta u sastavu građevinske parcele, a njihov suvlasnički dio se utvrđuje zavisno od doprinosa u sticanju zgrade, pri čemu se doprinos ranijeg vlasnika zemljišta uvećava za vrijednost građevinske parcele, presudom se mora utvrditi suvlasnički dio i na zgradi i na zemljištu istovremeno.

Oblast rada kancelarijevlasničko pravni odnosi

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHRješenje broj Rev. 179/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 55 Porodično pravo

Bračni drug koji je svojim radom u toku bračne zajednice učestvovao u adaptaciji

Pravni osnovČlan 267. Porodičnog zakona

Sentenca

Bračni drug koji je svojim radom u toku bračne zajednice učestvovao u adaptaciji građevinskih objekata koji su posebna imovina drugog supružnika ne može steći pravo na suvlasnički dio u tim objektima ako izvedeni adaptacioni radovi nisu bili takvog značaja, obima i vrijednosti da su u potpunosti izmijenili karakteristike ranijih objekata, tako da se adaptirani objekti mogu smatrati novoizgrađenim, već ima pravo samo na tražbeni zahtjev u smislu člana 267. stav 4. Porodičnog zakona. Pomoć trećih lica pri adaptaciji objekata koji su posebna imovina jednog bračnog druga ne smatra se poklonom bračnim drugovima nego doprinosom uvećanju imovine vlasnika objekta, ako iz namjene doprinosa ne proizilazi što drugo.

Oblast rada kancelarijevlasničko pravni odnosi

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Rev. 85/85
Nazad na pregled odluka

Odluka 56 Nadležnost

O zahtjevu radnika radne zajednice republičkih organa uprave za poništenje rješenja o dodjeli

Pravni osnovČlanovi 224. i 485. Zakona o udruženom radu Član 202. stav 1. Zakona o državnoj upravi Član 50. Zakona o sudovima udruženog rada

Sentenca

O zahtjevu radnika radne zajednice republičkih organa uprave za poništenje rješenja o dodjeli stana na korišćenje drugom radniku te radne zajednice koje je donijela stambena komisija izvršnog vijeća skupštine SR BiH, na prijedlog radne zajednice republičkih organa uprave, nadležan je da odlučuje sud udruženog rada.

Iz obrazloženja

Prije svega valja istaći da se u konkretnom slučaju ne radi o raspodjeli stanova kakvu imaju u vidu propisičl. 34. do 38. Zakona o pravima i dužnostima republičkih organa u korišćenju sredstava u društvenoj svojini (“Sl. list SRBiH”, br. 33/81), jer ni predlagateljica, niti radnice kojima su predmetni stanovi dati, nisu funkcioneri niti rukovodeći radnici, kakve ima u vidu propis čl. 36. stav 1. istog Zakona.

Oblast rada kancelarijeupravno pravo i upravni spor

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHRješenje broj R. 57/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 57 Nadležnost

Po odredbama ranije važećeg zakona o usvojenju, usvojenje se zasnivalo ugovorom uz aktivno

Pravni osnovČlanovi 2,12,13,14. i 20. Zakona o usvojenju Član 36. stav 1. tač. 1c Zakona o redovnim sudovima

Sentenca

Po odredbama ranije važećeg zakona o usvojenju, usvojenje se zasnivalo ugovorom uz aktivno učešće organa starateljstva, a o zahtjevu za utvrđenje ništavosti takvog ugovora nadležni su da sude redovni sudovi.

Oblast rada kancelarijeporodično i nasljedno pravo

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Gvl. 14/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 58 Nadležnost

Za suđenje o zahtjevu za naknadu štete koju na radu pretrpi građansko lice

Pravni osnovČlan 36. stav 1. tač. 1c Zakona o redovnim sudovima

Sentenca

Za suđenje o zahtjevu za naknadu štete koju na radu pretrpi građansko lice na službi u JNA nadležan je redovni sud a ne sud udruženog rada.

Iz obrazloženja

Radni odnosi građanskih lica na službi u JNA uređeni su posebnim propisom (Zakonom o službi u oružanim snagama “Službeni list SFRJ”, br. 32/78, Glava XV - XVII, član 420. do 499. i drugim aktima donesen im na osnovu zakona). Kako tim propisima, a niti propisima Zakona o vojnim sudovima ((“Službeni list SFRJ”, broj 4/77 i 13/83) nije propisana nadležnost vojnog suda za rješavanje ove vrste sporova, a ne radi se ni o sporovima iz člana 208. Zakona o udruženom radu to je u smislu propisa člana 36. stav 1. tač. 1c. Zakona o redovnim sudovima za rješenje ovog spora nadležan redovni sud.

Oblast rada kancelarijenaknada štete

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHRješenje broj R. 224/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 59 Nadležnost

Redovni sud je nadležan da sudi u parnici pokrenutoj tužbom za utvrđenje prava

Pravni osnovČlan 36. stav 1. tač. 1c. Zakona o redovnim sudovima Član 27. Zakona o eksproprijaciji

Sentenca

Redovni sud je nadležan da sudi u parnici pokrenutoj tužbom za utvrđenje prava svojine lica koje tvrdi da je vlasnik građevinskog objekta protiv korisnika eksproprijacije koji mu pravo svojine osporava, i kada je postupak eksproprijacije tog objekta u toku. Upravni organ koji vodi postupak eksproprijacije može i sam odlučiti da li je tužilac vlasnik objekta, ali samo kao o prethodnom pitanju, tako da ga veže drugačija pravosnažna sudska odluka.

Oblast rada kancelarijepostupak eksproprijacije

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj rev. 12/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 60 Parnični postupak

Redovni sud koji je propustio

Pravni osnovČlan 339 -341. Zakona o parničnom postupku

Sentenca

Redovni sud koji je propustio da odluči o jednom od više tužbenih zahtjeva ostaje nadležan da donese dopunsku presudu i nakon izmjene zakona prema kome je o takvom zahtjevu nadležan da sudi sud druge vrste.

Iz obrazloženja

Tuženi u reviziji ponavlja prigovor radi prebijanja potraživanja svoga ličnog dohotka, koji mu prema njegovoj tvrdnji tužilac nije isplatio, ssa predmetnim potraživanjem tužioca. Za isticanje toga prigovora, po shvataju ovog suda, nisu ispunjene procesne pretpostavke. Naime, za odlučivanje o tom potraživanju tuženog, u smislu čl. 50. Zakona o sudovima udruženog rada (“Sl. list SRBiH”, br. 14/80), nadležan je osnovni sud udruženog rada u radnom sporu tj. su d druge vrste, a ne redovni sud.

Oblast rada kancelarijeadvokat za sporove i parnice

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj rev. 174/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 61 Parnični postupak

Ne može se preinačiti tužba na osnovu

Pravni osnovČlanovi 190. i 456. stav 2. Zakona o parničnom postupku.

Sentenca

Ne može se preinačiti tužba na osnovu koje je izdat platni nalog, nakon što je tuženi dao izjavu da odustaje od svih podnijetih prigovora protiv platnog naloga.

Oblast rada kancelarijeadvokat za sporove i parnice

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHRješenje broj Pž. 73/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 62 Parnični postupak

Sud može i u parničnom postupku tražiti od banke podatke o visini štednog uloga

Pravni osnovČlan 24. Zakona o osnovama kreditnog i bankarskog sistema i član 230. Zakona o parničnom postupku

Sentenca

Sud može i u parničnom postupku tražiti od banke podatke o visini štednog uloga stranke i taj izvještaj cijeniti kao dokazno sredstvo (javna isprava).

Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom

Oblast rada kancelarijeadvokat za sporove i parnice

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Rev. 609/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 63 Parnični postupak

Prigovor da stranku nije u parnici zastupao punomoćnik sa položenim pravosudnim ispitom

Pravni osnovČlanovi 91. i 354. Zakona o parničnom postupku

Sentenca

Prigovor da stranku nije u parnici zastupao punomoćnik sa položenim pravosudnim ispitom, može u žalbi isticati samo parnična stranka koja nije pravilno zastupana. Ako je ta stranka uspjela u sporu, nepravilnost u zastupanju se ne može smatrati ni relativno bitnom povredom odredaba parničnog postupka.

Oblast rada kancelarijeadvokat za sporove i parnice

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Pž. 417/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 64 Parnični postupak

Drugostepeni sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka

Pravni osnovČlan 354. stav 1. u vezi sa članom 375. stav 1. i član 354. stav 2. t. 13. Zakona o parničnom postupku

Sentenca

Drugostepeni sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka kada se u razlozima svoje odluke nije osvrnuo na prigovor zastarjelosti potraživanja istaknut “opreza radi” u žalbi na prvostepenu presudu.

Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja

Izvor odluke

Savezni sudRješenje broj rev. 83/8 5 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 65 Parnični postupak

Revizija nije dopuštena u vanparničnom postupku, osim ako je zakon predviđa za posebni vanparnični postupak

Pravni osnovČlan 112. Zakona o redovnim sudovima Član 382. i 400. Zakona o parničnom postupku

Sentenca

Revizija nije dopuštena u vanparničnom postupku, osim ako je zakon predviđa za posebni vanparnični postupak.

Oblast rada kancelarijeadvokat za sporove i parnice

Izvor odluke

Savezni sudRješenje broj Rev. 149/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 66 Izvršni postupak

Kada se na osnovu pravomoćnog rješenja o izvršenju donesenog na osnovu rješenja o smetanju posjeda

Pravni osnovČlan 63. stav 2. Zakona o izvršnom postupku

Sentenca

Kada se na osnovu pravomoćnog rješenja o izvršenju donesenog na osnovu rješenja o smetanju posjeda naloži dužniku da iseli iz stana, okolnost što je dužnik kao suvlasnik ustao sa prijedlogom u vanparničnom postupku radi određivanja prava korištenja stana, ne može se smatrati opravdanim razlogom za odlaganje izvršenja.

Oblast rada kancelarijeadvokat za izvršni postupak

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHRješenje broj Gvl. 12/85 od godine
Nazad na pregled odluka

Građansko i privredno pravo

Odluka 67

Odredbe člana 51. ZPP, koje ovlašćuju tužitelja - tražioca izdržavanja

Pravni osnovČlan 51.

Sentenca

Odredbe člana 51. ZPP, koje ovlašćuju tužitelja - tražioca izdržavanja da spor za izdržavanje pokrene pred sudom opšte mesne nadležnosti ili pred sudom svog prebivališta odnosno boravišta, imaju za cilj da omoguće tužitelju da svoja prava ostvari na što brži i ekonomičniji način. Kad je u pitanju malodobni tužitelj, koji po prirodi stvari spor vodi preko zakonskog zastupnika, onda se željena ekonomičnost postiže kod suda na čijem se području zakonski zastupnik, pod uslovom da se u smislu člana 51. ZPP može zasnovati nadležnost tog suda, pa se sud čija je nadležnost zasnovana prema prebivalištu malodobnog tužitelja, koje je i prebivalište njegovog zakonskog zastupnika, ne može oglasiti mesno nenadležnim zašto što tužitelj ima boravište u drugom mestu gdje je na redovnom školovanju.

Oblast rada kancelarijeadvokat za sporove i parnice

Izvor odluke

Savezni sudOdluka broj Grs. 63/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 68

Zahtev za vanredno preispitivanje pravosnažne odluke pred Saveznim sudom je pravni lek predviđen

Pravni osnovČlan 416.

Sentenca

Zahtev za vanredno preispitivanje pravosnažne odluke pred Saveznim sudom je pravni lek predviđen samo protiv odluke u sporu koji je nastao zbog protivustavnih i protivzakonitih pravnih poslova ili radnji koje su učesnike u pravnom saobraćaju doveli do diskriminacije na jedinstvenom jugoslovenskom tržištu. Eventualna pogrešna interpretacija materijalno-pravnih propisa u suđenju, predviđena je procesnim zakonom kao osnov za ulaganje drugih pravnih lekova, ali ne i zahteva za vanredno ispitivanje.

Izvor odluke

Savezni sudOdluka broj Grs. 234/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 69

Sud koji je doneo rešenje o izvršenju na osnovu verodostojne isprave nadležan je da u smislu

Pravni osnovČl. 49. i 55.

Sentenca

Sud koji je doneo rešenje o izvršenju na osnovu verodostojne isprave nadležan je da u smislu člana 49. ZIP odlučuje o prigovoru dužnika protiv tog rešenja odnosno da u smislu člana 55. stav 1. ZIP stavi van snage rešenje o izvršenju. Mesna nadležnost suda za odlučivanje po prigovoru dužnika protiv rešenja o izvršenju na osnovu verodostojne isprave u smislu navedenih odredaba Zakona o izvršnom postupku ne može se menjati u tom stadijumu postupka i ako je dužnik istakao prigovor mesne nenadležnosti.

Oblast rada kancelarijeadvokat za izvršni postupak

Izvor odluke

Savezni sudOdluka broj Grs. 2/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 70

Služba društvenog knjigovodstva, kao učesnik društvenog dogovora i samoupravnog sporazuma

Pravni osnovČl. 3. i 51.

Sentenca

Služba društvenog knjigovodstva, kao učesnik društvenog dogovora i samoupravnog sporazuma, ne može u slučajevima kada učesnici tih opštih akata ne izvršavaju svoje obaveze, prinudnim putem skidati sredstva sa računa jednog učesnika - korisnika društvenih sredstava i prenositi ih na račun drugog učesnika ili na zajednički račun čak i kada je tim aktima predviđeno da će se o izvršenju ugovorenih obaveza starati služba.

Oblast rada kancelarijeupravno pravo i upravni spor

Izvor odluke

Savezni sudOdluka od godine
Nazad na pregled odluka

Odluka 71

Opštinski sud u Doboju uputio je informaciju Opštinskoj upravi za društvene prihode

Sentenca

Opštinski sud u Doboju uputio je informaciju Opštinskoj upravi za društvene prihode Doboj u kojoj je iznio, na osnovu zapažanja više parničnih predmeta u sudu, da stranke prilikom kupovine odnosno prodaje nekretnina izbjegavaju da plate odgovarajući porez na promet nepokretnosti. Radi se o tome da se umjesto stvarno ugovorene kupoprodajne cijene, u ugovor stavlja znatno niža cijena i time se izbjegava odgovarajući iznos plaćanja poreza na promet nepokretnosti. Tako je sud ukazao da su stranke u jednom slučaju u ugovor stavile cijenu nepokretnosti 80.000 din., a stvarna vrijednost koja je ugovorena i isplaćena iznosila je 900.000 din.

Iz obrazloženja

U jednom drugom slučaju radilo se u kupovini nekretnina - zemljišta u površini od 1.442 m2 pa su stranke u ugovor označile cijenu od 160.000 din., a služba opštinske uprave za društvene prihode u Doboju je odbila da prihvati ovu cijenu kao realnu i utvrdila osnovicu za razrez poreza na promet u iznosu od 173.040 din na koju je plaćen porez u iznosu od 91.927 din. Međutim, u parničnom sporu na nesumnjiv način je utvrđeno, pored ostalog i priznanjem kupca i prodavca, da su predmetne nekretnine prodane odnosno kupljene po cijeni od 300.000 din., i da je kupac cio ovaj iznos u dva navrata isplatio prodavcu i to u stranoj valuti.

Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja

Izvor odluke

Savezni sudbroj i datum odluke nisu navedeni u biltenu
Nazad na pregled odluka

Upravno pravo

Odluka 72 Upravno računski spor

Služba društvenog knjigovodstva nije ovlaštena odbiti primjenu odredaba samoupravnog opšteg akta osnovne organizacije

Pravni osnovČlan 18. Zakona o Službi društvenog knjigovodstva

Sentenca

Služba društvenog knjigovodstva nije ovlaštena odbiti primjenu odredaba samoupravnog opšteg akta osnovne organizacije udruženog rada za koji ocijeni da nije u skladu sa zakonom nego je dužna pokrenuti postupak ocjene zakonitosti tih odredbi pred nadležnim ustavnim sudom, a sa postupkom zastati do odluke ustavnog suda.

Izvor odluke

Vrhovni sud BiHPresuda broj Pž. 256/84 od godine
Nazad na pregled odluka

Povezane zbirke i propisi

Odluke iz ove sveske vezane su za zbirke sudske prakse po oblastima i za tekstove propisa objavljene na ovoj stranici.

Često postavljana pitanja

Šta je Bilten sudske prakse Vrhovnog suda i ko ga izdaje?

Bilten sudske prakse je službena publikacija u kojoj Vrhovni sud objavljuje izdvojene odluke sa sentencom i izvodom iz obrazloženja, kao pomoć nižim sudovima, advokatima i strankama u jednakoj primjeni prava. Bilten priređuje uređivački odbor suda, a izlazi u sveskama; ova stranica sadrži svesku broj 2/1985.

Koliko odluka sadrži ova sveska i iz kojih oblasti?

Sveska broj 2/1985 sadrži 72 objavljenih odluka i pravnih stavova, iz oblasti: građansko pravo, krivično pravo, građansko i privredno pravo, upravno pravo. Uz svaku odluku naveden je pravni osnov, sentenca, izvod iz obrazloženja i izvor (sud, broj predmeta i datum).

Kako se pravilno citira odluka iz biltena?

U podnesak se prenosi sentenca pod navodnicima, a ispod nje izvor: sud, vrsta odluke, broj predmeta i datum, uz naznaku da je odluka objavljena u biltenu sudske prakse i na ovoj stranici. Uz svaku odluku stoji dugme Kopiraj sentencu i izvor koje oboje kopira odjednom, u obliku spremnom za podnesak, pri čemu je adresa stranice pravi hiperlink na tačno mjesto odluke. Mjerodavan je tekst objavljen u biltenu suda.

Da li je sentenca dio odluke ili je pisana kasnije?

Sentenca je sažeto formulisano pravno shvatanje izdvojeno iz odluke; ne nalazi se u samoj presudi ili rješenju, nego je formuliše uređivački odbor biltena. Zbog toga se u podnesku citira odluka (sud, broj i datum), a sentenca služi za brzo pronalaženje i razumijevanje stava suda.

Mogu li dobiti puni tekst presude iz biltena?

Bilten objavljuje samo izdvojene dijelove odluke. Puni tekst traži se od suda koji je odluku donio, a novije odluke dostupne su i na Portalu sudske prakse Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, gdje se pretražuju po broju predmeta.

Da li se stavovi iz starijih biltena i danas primjenjuju?

Stavovi vezani za institute koji su ostali isti (naknada štete, zastarjelost, ugovori, dokazivanje, prava iz radnog odnosa) i danas se citiraju u praksi. Stavovi koji se odnose na propise koji više ne važe imaju istorijsko i uporedno značenje, pa uz svaku odluku treba provjeriti da li je propis na kojem se zasniva još na snazi.

Kako pretražiti sve sveske biltena po pojmu?

Na stranici Bilteni sudske prakse Vrhovnog suda nalazi se pretraga koja obuhvata sve objavljene sveske: može se tražiti po pojmu, po broju predmeta, po oblasti prava i po razdoblju.

Može li se sadržaj ove stranice preuzeti i objaviti na drugom sajtu?

Sadržaj je pripremljen i uređen za ovu stranicu i nije predviđen za preuzimanje. Citiranje pojedine odluke dozvoljeno je uz navođenje izvora, a dugme Kopiraj sentencu i izvor postoji upravo da citat bude tačan, sa sentencom i sa naznakom izvora.

Izvor i napomena

Izvor: Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, broj 2/1985, izdavač Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list SRBiH, Sarajevo. Sentence su preuzete iz biltena, a naslovi uz odluke su redakcijski, radi pregleda i pretrage.

Odluke su donesene po propisima koji su tada bili na snazi. Citiranje pojedine odluke dozvoljeno je uz navođenje izvora (sud, broj predmeta, datum i bilten).

Kako citirati ovu stranicu

Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 2/1985, digitalno izdanje, priredio Azur Prnjavorac, advokat, Advokatska kancelarija Prnjavorac, Tuzla, 2026, https://advokat-prnjavorac.com/sudska-praksa/bilten-sudske-prakse-VS-BiH-1985-2.html (pristupljeno [datum])

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 1.056 recenzija