Bilten sudske prakse
Vrhovni sud Bosne i Hercegovine · broj 4/1985Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 4/1985
Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 4/1985
Sveska 4/1985 Biltena sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine objavljuje odluke iz građanskog prava, krivičnog prava i privrednih prestupa, donesene 1985. i 1986. godine. Stavovi o institutima koji su ostali isti, prije svega iz obligacionog i stvarnog prava, i danas se navode u obrazloženjima. Na ovoj stranici objavljene su sve odluke iz sveske, sa vlastitim sidrom i citatom za podnesak.
Ključne tačke
- Sadržaj sveske: objavljene odluke i pravni stavovi, ukupno 56 odluka, razvrstani po oblastima: građansko pravo (36), krivično pravo (15), privredni prestupi (4), upravno pravo (1).
- Period odluka: odluke donesene od 1982. do 1986. godine, objavljene u svesci broj 4/1985.
- Sud: Vrhovni sud BiH, Savezni sud.
- Najčešće primijenjeni propisi: KZ, ZKP.
- Uz svaku odluku: pravni osnov, sentenca u rečeničnom obliku, izvod iz obrazloženja i kutija sa izvorom (sud, broj predmeta i datum) sa dugmetom koje kopira sentencu i izvor, sa hiperlinkom na tačno mjesto odluke.
- Izvor: Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, broj 4/1985. Tekst je priređen za pretragu; mjerodavan je tekst objavljen u biltenu.
Rad kancelarije: Advokatska kancelarija Prnjavorac iz Tuzle zastupa stranke pred sudovima u cijeloj Bosni i Hercegovini u građanskim, privrednim i upravnim predmetima na koje se odnosi praksa iz ove zbirke: obligacioni odnosi i naknada štete, nekretnine i zemljišne knjige, nasljedno i porodično pravo, naplata potraživanja i upravni sporovi. Pregled usluga: advokat za sporove i parnice · naknada štete · advokat za nekretnine · advokat za nasljedno pravo · podjela imovine stečene u braku · naplata potraživanja · upravno pravo · pravna analiza predmeta.
Šta sadrži Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH broj 4/1985?
Sveska broj 4/1985 objavljena je u izdanju Novinsko-izdavačke organizacije Službeni list SRBiH u Sarajevu, za period oktobar do decembar 1985. godine, a sadrži odluke Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine donesene uglavnom 1985. i 1986. godine. Odluke su razvrstane po oblastima: krivičnog prava (15), privrednih prestupa (4), građanskog prava (36), upravnog prava (1). Uz svaku stoji pravni osnov (član i propis), sentenca i, gdje ga bilten donosi, izvod iz obrazloženja, te broj predmeta sa datumom.
Odluke iz ovog razdoblja donesene su po propisima Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Dio propisa danas više ne važi, ali stavovi o institutima koji su preneseni u važeće zakone i dalje se navode u obrazloženjima. Na ovoj stranici objavljen je cjelovit sadržaj sveske, pretraživ i sa sidrom uz svaku odluku. Za pretragu kroz sve sveske biltena koristi se pretraga na stranici svih svezaka, a praksa se može tražiti i po propisu i članu, u registru propisa i članova.
Pregled odluka u ovoj svesci
Odluke su poredane kao u biltenu, po oblastima prava. Svaka odluka ima vlastito sidro, pa se na nju može uputiti direktnim linkom.
- 01. Pravna kvalifikacija krivičnog djela neuračunljivog izvršioca zasniva se jedino na ocjeni realnog značaja
- 02. Ako okrivljeni u cilju izvršenja krivičnog djela prevare napravi lažnu ispravu
- 03. Pri ocjeni da li obilježja krivičnog djela obuhvataju obilježja prekršaja - u smislu
- 04. Lišenje života nekog lica pri spavanju samo po sebi ne predstavlja krivično djelo
- 05. Poslovođa prodavnice neovlaštenim davanjem robe na veresiju čini krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja
- 06. Novčana sredstva koja su prikupili mještani jednog naselja i predali ih sekretaru mjesne
- 07. Nije učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka
- 08. Kad odmjerava kaznu osuđenom u postupku
- 09. Kad se pri rješavanju zahtjeva za zaštitu zakonitosti
- 10. Pripadnikom neprijateljskog udruženja iz stava 1. člana 136. Krivičnog zakona SFRJ smatra se kako
- 11. Krivično djelo neprijateljske propagande
- 12. Krivično delo samovoljnog udaljenja i bekstva iz oružanih snaga
- 13. Ako je istraga sprovedena za krivično delo za koje je pritvor
- 14. Ako je osuđeni pravosnažno osuđen u odsustvu za vreme važenja Zakonika o krivičnom postupku
- 15. Prodaja staklene ambalaže u kojoj je prispela roba koju su okrivljeni kupili i čija
- 20. Ugovor kojim se dužnik obavezuje
- 21. Ništav je ugovor kojim je opština bez naknade prenijela “pravo trajnog korištenja poljoprivrednog zemljišta”
- 22. Zajmodavac, državljanin SFRJ, ima pravo da zahtijeva od zajmoprimca
- 23. Kada su istu nekretninu kupila dva ili više lica
- 24. Ima mjesta primjeni sankcije oduzimanja predmeta prestacije - radi predaje opštini - iz zakonom zabranjenog ugovora
- 25. Izjava o zadržavanju prava na ugovornu kaznu može se dati i usmeno
- 26. Dekorater koji je, po uputstvu glavnog projektanta i za račun naručioca djela
- 27. Pravna zaštita patenta važi od podnošenja uredne prijave za priznavanje prava na patent
- 28. Propisi o pravu preče kupovine
- 29. Ne može se uknjižiti pravo korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenoj svojini
- 30. Zahtjev da se uspostavi prijašnje stanje izgradnjom protivpravno porušene grobnice ima svoj pravni
- 31. Okolnost što je bila nepoznata adresa tuženoga u inostranstvu nije razlog za zastoj zastarjelosti potraživanja
- 32. Povjerilac koji je izgubio mjenicu datu kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja
- 33. Prodavac je ovlašten da jednostrano raskine ugovor o kupoprodaji i bez ostavljanja naknadnog
- 34. Specijalizovana komunalna organizacija ima pravo na naknadu za odvoz smeća utvrđenu cjenovnikom
- 35. Kada je invalidnost tužioca zbog koje je prestao
- 36. Graditelj (investitor) koji je znao
- 37. Kada postoji podijeljena odgovornost za štetu prouzrokovanu oštećenjem stvari
- 38. Lice koje postupa u granicama nužne odbrane ne odgovara za štetu prouzrokovanu trećim licima smrću napadača
- 39. Na potraživanje stečenog bez osnova zatezna kamata se obračunava po stopi
- 40. Zatezne kamate na neiskorišteni iznos avansa
- 41. Vlasnik motornog vozila koji je dozvolio licu bez dozvole za upravljanje tom kategorijom motornog vozila
- 42. Osiguravač nije ovlašten da od osiguranika - autoprevozne organizacije udruženog rada
- 43. Ako je razvedeni bračni drug kome je na osnovu pravosnažne odluke vanparničnog suda
- 44. Ako tuženi nije nikada uselio u stan
- 45. Lice koje je po kazivanju ostavioca sastavilo pismeni testament pred svjedocima, može biti i svjedok tog testamenta
- 46. Izjava o odricanju od nasljeđa u korist drugog nasljednika sa izjavom o prihvatanju ustupljenog nasljeđa
- 47. Svi oblici rada koji se uzimaju u obzir kod utvrđivanja udjela bračnog druga
- 48. Sudovi udruženog rada su nadležni
- 49. Vrhovni sud Bosne i Hercegovine nije nadležan da odlučuje
- 50. Redovni sudovi su nadležni da sude o zahtjevu radnika tužene organizacije udruženog rada
- 51. Za suđenje o zahtjevu za naknadu troškova stručnog usavršavanja
- 52. Omladinska radna akcija (ORA) kao društvena organizacija nema svojstvo društveno-pravnog subjekta
- 53. Kada tužilac podnese tužbu sudu
- 54. Klauzula iz tovarnog lista o ugovorenoj mjesnoj nadležnosti ne predstavlja sporazum o mjesnoj nadležnosti
- 55. U postupku priznanja odluke stranog suda ocjenjuje se samo da li su ispunjeni
Krivično pravo
Odluka 01
Pravna kvalifikacija krivičnog djela neuračunljivog izvršioca zasniva se jedino na ocjeni realnog značaja
Sentenca
Pravna kvalifikacija krivičnog djela neuračunljivog izvršioca zasniva se jedino na ocjeni realnog značaja radnji koje je preduzeo, a ne pored toga i na njegovom psihičkom odnosu prema posljedici djela jer ga on ne može imati ni u umišljajnom ni u nehatnom obliku.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 02
Ako okrivljeni u cilju izvršenja krivičnog djela prevare napravi lažnu ispravu
Pravni osnovČlan 48. KZ SFRJ
Sentenca
Ako okrivljeni u cilju izvršenja krivičnog djela prevare napravi lažnu ispravu, ili preinači pravu ispravu, pa zatim takvu ispravu upotrijebi radi izvršenja krivičnog djela prevare, izvršio je u sticaju krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 217. stav 1. KZ SRBiH i krivično djelo prevare iz člana 158. stav 2. KZ SRBiH. Ali ako okrivljeni samo upotrijebi lažnu ispravu za izvršenje krivičnog djela prevare, izvršio je samo krivično djelo prevare iz člana 158. stav 2. KZ SRBiH.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 03
Pri ocjeni da li obilježja krivičnog djela obuhvataju obilježja prekršaja - u smislu
Pravni osnovČlan 50. KZ SFRJ
Sentenca
Pri ocjeni da li obilježja krivičnog djela obuhvataju obilježja prekršaja - u smislu člana 50. stav 2. KZ SFRJ, upoređuju se zakonski elementi ovih kažnjivih radnji i činjenice i okolnosti koje čine te elemente (odlučne činjenice). Stoga, činjenice i okolnosti koje ne čine ove elemente, makar i bile unijete u izreku odluke, nisu od značaja za ovu uporedbu. U skladu sa tim, novčane kazne izrečene za prekršaje iz člana 370. stav 1. tačka 2. i čl. 371. stav 1. tačka 1. Carinskog zakona ne mogu se uračunati u kaznu koja je izrečena za krivično djelo nedozvoljene trgovine iz člana 129. stav 1. KZ SRBiH, jer obilježja ovog krivičnog djela ne obuhvataju obilježja navedenih prekršaja, pa je prvostepeni sud, postupivši suprotno, povrijedio član 50. stav 2. KZ SFRJ u korist okrivljenog.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 04
Lišenje života nekog lica pri spavanju samo po sebi ne predstavlja krivično djelo
Pravni osnovČlan 36. stav 2. tačka 1. KZ SRBiH
Sentenca
Lišenje života nekog lica pri spavanju samo po sebi ne predstavlja krivično djelo ubistva iz člana 36. stav 2. tačka 1. KZ SRBiH izvršeno na podmukao način, jer je za postojanje ovog djela, pored objektivne komponente podmuklosti (prikrivenog postupanja), potrebno da postoji i subjektivna komponenta, koja se ispoljava u prevarnom, neiskrenom i zlonamjernom postupanju učinioca, koji iskorištava bespomoćnost, bezazlenost ili neko posebno povjerenje žrtve. U konkretnom slučaju nesporno je da je oštećeni uporno i kroz duži period, pa i kritične večeri, tukao i vrijeđao optuženu i ostale članove porodice. Upravo zbog tih izuzetno loših odnosa između oštećenog i optužene ne može se uzeti da je optužena iskoristila povjerenje oštećenog, te se nisu stekle pored objektivnih i subjektivne okolnosti, koje bi ukazivale da se radi o ubistvu na podmukao način iz člana 36. stav 2. tačka 1. KZ SRBiH.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 05
Poslovođa prodavnice neovlaštenim davanjem robe na veresiju čini krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja
Pravni osnovČlan 226. stav 1. KZ SRBiH
Sentenca
Poslovođa prodavnice neovlaštenim davanjem robe na veresiju čini krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja iz čl. 226. stav 1. Krivičnog zakona SRBiH ako pri tome postupa u namjeri da kupcima pribavi kakvu korist, čak i u slučaju kada je o veresiji vodio urednu evidenciju i kad su kupci kasnije platili robu.
Iz obrazloženja
Prvostepena presuda zastupa gledište da okrivljeni, kao poslovđa prodavnice, nije učinio krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlašćenja time što je neovlašteno davao robu na veresiju s obzrom da je o veresiji vodio urednu evidenciju i da su kupci kasnije platili robu. Ovakvo gledište nije prihvatljivo. Neovlaštenom davanju robe na veresiju ne može se ovako globalno oduzeti karakter radnje izvršenja navedenog krivičnog djela, pozivom na činjenicu da je vođena evidencija o izdatoj veresiji i da su kupci kasnije platili robu.
Nužno je, naime brižljivo analizirati strukturu svakog konkretnog slučaja, te u tom okviru izvidjeti naročito koliki je opseg izdate veresije, rokovi u kojima je versija plaćena itd, te iz ovog kompleksa izvesti zaključak da li je okrivljeni pri davanju veresije postupao u namjeri d akupcima pribavi kakvu korist. U ovakvim slučajevima valja pretpostaviti imovinsku korist, jer se stvari mogu svesti na protivpravno davanje beskamatnih robnih kredita. Ako se na temelju svega toga ivzede zaključak da je okrivljeni postupao u namjeri da drugome pribavi kakvu korist (posebno imovinsku), onda će neovlašćeno davanje robe na veresiju predstavljati krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja iz člana 226. stav 1. KZ SRBiH i takva pravna ocjena djela više ne može zavisiti od činjenica što su uredno vođena evidencija o veresiji i što su kupci platili robu.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 06
Novčana sredstva koja su prikupili mještani jednog naselja i predali ih sekretaru mjesne
Pravni osnovČlan 227. KZ SRBiH
Sentenca
Novčana sredstva koja su prikupili mještani jednog naselja i predali ih sekretaru mjesne zajednice i cilju organizovanja asfaltiranja puta kroz to naselje postala su društvena sredstva u mjesnoj zajednici, pa ako ih sekretar prisvoji, izvršio je krivično djelo pronevjere iz člana 227. KZ SRBiH.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 07
Nije učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka
Pravni osnovČlan 364. stav 1. tačka 11. ZKP
Sentenca
Nije učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 364. stav 1. tačka 11. ZKP, ako je sud propustio da navede činjenični opis djela u izreci rješenja kojim je neuračunljivom izvršiocu izrekao mjeru bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi iz člana 64. KZ SFRJ pod uslovom da je u obrazloženju rješenja iznio činjenice i okolnosti iz kojih proizilaze zakonska obilježja krivičnog djela.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHSentenca
Kad odmjerava kaznu osuđenom u postupku koji se provodi po odredbi člana 401. stav 1. tačka 1. ZKP, sud može da uvaži samo olakšavajuće okolnosti utvrđene u pravosnažnim presudama koje se preinačuju u odlukama o kaznama. Zbog toga, nove okolnosti koje je osuđeni iznio u zahtjevu za nepravo ponavljanje postupka i na temelju kojih je, nakon pravosnažnosti presude, donesene u tom postupku, podnio zahtjev za vanredno ublažavanje kazne ne mogu se smatrati okolnostima koje su bile poznate sudovima u vrijeme izricanja presude, jer nisu postojale procesne mogućnosti da ih sudovi uvaže, pa dosljedno tome mogu biti osnov vanrednog ublažavanja kazne.
Iz obrazloženja
884/95 od 31.10.19 85. godine) Član 401. stav 1. tačka 1. ZKP Za mogućnost da se u proceduri propisanoj u čl. 401. stav2. ZKP izriče jedinstvena kazna, a u slučaju kad je u dvije ili više presuda protiv istog osuđenog pravosnažno izrečeno više kazni, bitno je da su djela na koja se ove presude odnose izvršena u sticaju (Čl. 48, 49. i dr. KZ SFRJ), a nije od značaja da li je koja od ovih kazni izdržana u dijelu ili u cjelini.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 09
Kad se pri rješavanju zahtjeva za zaštitu zakonitosti
Sentenca
Kad se pri rješavanju zahtjeva za zaštitu zakonitosti koji je podignut na štetu osuđenog pojavi znatna sumnja o istinitosti odlučnih činjenica, sud koji rješava o zahtjevu nije ovlašten da primjenom člana 423. stav 1. ZKP ukine nižestepene presude, jer je i u ovakvom slučaju vezan zabranom iz člana 422. stav 3. ZKP.
Iz obrazloženja
Nižestepene presude su, iz okolnosti slučaja, zaključile da su okrivljeni znali da im ne pripada pravo koje su u konkretnom slučaju samovlasno pribavili, time su negirale opsto jnost jednog bitnog obilježja krivičnog djela samovlašća iz člana 209. KZ SRBiH, pa su u skladu s tim izrekle oslobađanje okrivljenih od optužbe za ovo djelo. Zahtjev za zaštitu zakonitosti je međutim, smatrao da se iz istih okolnosti, koje su imale u vidu i nižestepene presude i nekih drugih može zaključiti da su okrivljeni bili uvjereni da im predmetno pravo pripada, što bi dalje značilo da u njihovom onašanju stoje obilježja navedenog krivičnog djela. Zahtjev je time i argumentovao svoju glavnu tezu da je povrijeđen krivični zakon u korist okrivljenih.
Ovaj sud rješavajući o zahtjevu, ocijenio je stvari na slijedeći način i zauzeo ove stavove:
Zahtjev je najprije otvorio problem pravilnosti utvrđenja jedne odlučne činjenice (da li su okrivljeni smatrali da im pripada pravo koje su samovlasno pribavili ili su, pak, znali da im to pravo ne pripada). Tek na vlastitom rješenju tog problema, koje je suprotno rješenju koje su našle napadnute presude, zahtjev je izgradio tezu o povredi Krivičnog zakona. Takva konstrukcija povrede Krivičnog zakona, kao razloga za upotrebu ovog pravnog sredstva, nije prihvatljiva, jer se tu u stvari ne radi o povredi krivičnog zakona, već o defektu činjenične osnove na koju je zakon primijenjen. Prema okolnostima ovog slučaja zaista postoji znatna sumnja u to da su nižestepene odluke pravilno utvrdile navedenu odlučnu činjenicu. U takvoj situaciji, prema odredbi člana 423. stav 1. ZKP, trebao bi ukinuti nižestepene odluke i stvar vratiti prvostepenom sudu na ponovni pretres. Međutim, zahtjev za zaštitu zakonitosti je u ovom slučaju podignut na štetu okrivljenih, a prema odredbi člana 422. stav 3. ZKP čak ni u slučaju kad se nađe da je takav zahtjev osnovan (zahtjev koji je podignut na štetu okrivljenih) ne može se dirati u pravosnažnu presudu. Ova zabrana je apsolutna, a iz toga izlazi da se u situaciji kad dolazi u obzir primjena člana 422. stav 3. ZKP --ne može primijeniti odredba člana 423. stav 1. ZKP
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 10
Pripadnikom neprijateljskog udruženja iz stava 1. člana 136. Krivičnog zakona SFRJ smatra se kako
Pravni osnovČlan 136. stav 1.
Sentenca
Pripadnikom neprijateljskog udruženja iz stava 1. člana 136. Krivičnog zakona SFRJ smatra se kako onaj koji je postao pripadnik udruženja posle njegovog formiranja, tako i onaj koji pristupi udruženju u toku njegovog stvaranja.
Izvor odluke
Savezni sudSentenca
Krivično djelo neprijateljske propagande iz člana 133. Krivičnog zakona SFRJ se vrši radi prenošenja neprijateljskih ideja na druge, odnosno stvaranja istomišljenika, a može predstavljati i prethodnu fazu za izvršenje krivičnog djela udruživanja radi neprijateljskih djelatnosti iz člana 136. Krivičnog zakona SFRJ u kom slučaju još nije izvršeno niti pokušano ovo krivično djelo (iz člana 136. Krivičnog zakona SFRJ), već je okrivljeni izvršio krivično djelo neprijateljske propagande iz člana 133. Krivičnog zakona SFRJ, a tek preduzimanjem, u odnosu na najmanje još dva lica, konkretnih radnji kojima stvara zaveru, bandu, grupu ili drugo udruženje lica radi vršenja krivičnih dela, navedenih u stavu 1. člana 136. Krivičnog zakona SFRJ okrivljeni je izvršio krivično delo udruživanja radi neprijateljske delatnosti iz člana 136. Krivičnog zakona SFRJ, u kom slučaju (kad je izvršeno krivično delo iz člana 136.) krivično delo iz člana 133. Krivičnog zakona SFRJ je konzumirano krivičnim delom iz člana 136. Krivičnog zakona SFRJ.
Izvor odluke
Savezni sudOdluka 12
Krivično delo samovoljnog udaljenja i bekstva iz oružanih snaga
Pravni osnovČlan 217. stav 4. Krivičnog zakona SFRJ
Sentenca
Krivično delo samovoljnog udaljenja i bekstva iz oružanih snaga iz člana 217. stav 4. Krivičnog zakona SFRJ ima dva oblika. Za postojanje ovog krivičnog dela dovoljno je da je ostvaren jedan od ovih oblika ili oba zajedno. Za prvi oblik potrebna je namera vojnog lica da napusti zemlju da bi izbeglo službu u oružanim snagama, a napuštanje zemlje u ovoj nameri može izvršiti legalno ili ilegalno. Za drugi oblik potrebna je namera vojnog lica da ostane u inostranstvu da bi izbeglo službu u oružanim snagama bez obzira da li je u inostranstvo dospeo legalno, ilegalno, slučajno ili na neki drugi način.
Izvor odluke
Savezni sudOdluka 13
Ako je istraga sprovedena za krivično delo za koje je pritvor
Pravni osnovČlan 191. stav 1.
Sentenca
Ako je istraga sprovedena za krivično delo za koje je pritvor obavezan i za to krivično delo bude podignuta i optužnica, a prvostepeni sud kvalifikuje delo tako da pritvor po kvalifikaciji iz prvostepene presude nije obavezan, za ocenu postojanja osnova za pritvor od značaja je kvalifikacija krivičnog dela iz presude. Međutim, ako presuda bude ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje obaveznost pritvora odnosno postojanje osnova za pritvor ceniće se prema kvalifikaciji krivičnog dela iz optužnice, jer prvostepena presuda više ne postoji i postupak se nakon ukidanja presude vodi za krivično delo iz optužnice.
Izvor odluke
Savezni sudOdluka 14
Ako je osuđeni pravosnažno osuđen u odsustvu za vreme važenja Zakonika o krivičnom postupku
Pravni osnovČlan 560. Zakona o krivičnom postupku
Sentenca
Ako je osuđeni pravosnažno osuđen u odsustvu za vreme važenja Zakonika o krivičnom postupku (do 1. jula 1977.) po zahtevu za ponavljanje krivičnog postupka na osnovu člana 560. Zakona o krivičnom postupku u odnosu na podnošenje ovog zahteva i postupanje po njemu primenjivače se odredbe Zakonika o krivičnom postupku, a ne odredbe člana 410. Zakona o krivičnom postupku.
Izvor odluke
Savezni sudOdluka 15
Prodaja staklene ambalaže u kojoj je prispela roba koju su okrivljeni kupili i čija
Pravni osnovČlan 650. stav 1. tačka 6.
Sentenca
Prodaja staklene ambalaže u kojoj je prispela roba koju su okrivljeni kupili i čija je vrednost uračunata u cenu kupljene robe zbog čega se i nije vraćala proizvođaču ne predstavlja delatnost - osnovnu ili sporednu - okrivljenog pravnog lica koja bi se morala posebno registrovati.
Izvor odluke
Savezni sudPrivredni prestupi
Odluka 16
U slučaju kada stavi u promet proizvod
Pravni osnovČlan 91. stav 1. tačka 1. i stav 2. Zakona o standardizaciji
Sentenca
U slučaju kada stavi u promet proizvod koji ne odgovara propisima o kvalitetu, organizacija udruženog rada čini privredni presude iz člana 91. stav 1. tačka 1. i stav 2. Zakona o standardizaciji, neovisno o tome što se radilo o proizvodu iz saveznih robnih rezervi.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 17
Osnovna organizacija udruženog rada čini privredni prestup
Pravni osnovČlan 650. stav 1. tačka 6. Zakona o udruženom radu
Sentenca
Osnovna organizacija udruženog rada čini privredni prestup iz člana 650. stav 1. tačka 6. Zakona o udruženom radu i u slučaju kada vrši prodaju robe drugoj osnovnoj organizaciji udruženog rada u okviru iste radne organizacije ukoliko za takvu djelatnost nije registrovana kod nadležnog registarskog suda.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 18
Organizacija udruženog rada čini privredni prestup
Pravni osnovČlan 63. stav 1. tačka 4. Zakona o knjigovodstvu
Sentenca
Organizacija udruženog rada čini privredni prestup iz člana 63. stav 1. tačka 4. Zakona o knjigovodstvu bez obzira na okolnost što je popis sredstava povjeren komisiji čiji su članovi bili nekvalifikovani radnici.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 19
Kada okrivljene oglasi odgovornim zbog privrednog prestupa
Pravni osnovČlan 39. Zakona o osnovama poslovanja organizacije udruženog rada u oblasti prometa robe i usluga u prometu robe i o sistemu mjera kojima se sprečava narušavanje jedinstva jugoslovenskog tržišta u toj oblasti
Sentenca
Kada okrivljene oglasi odgovornim zbog privrednog prestupa iz čl. 37. stav 1. i 2. Zakona o osnovama poslovanja organizacije udruženog rada u oblasti prometa robe i usluga u prometu robe i o sistemu mjera kojima se narušava jedinstvo jugoslovenskog tržišta u toj oblasti, sud je shodno odredbi iz čl. 39. istog zakona obavezan pored novčane kazne za izvršeni privredni prestup izreći i zaštitnu mjeru javnog objavljivanja presude.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHGrađansko pravo
Sentenca
Ugovor kojim se dužnik obavezuje da vrati stan dat mu na privremeno korištenje ili drugi stan iste površine ništav je u alternativnom dijelu (vraćanje drugog stana), jer je stan kao i svaka druga nekretnina prostorno individualizirana stvar, pa predmet ugovora može biti samo određeni stan.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 21
Ništav je ugovor kojim je opština bez naknade prenijela “pravo trajnog korištenja poljoprivrednog zemljišta”
Pravni osnovČlan 103. Zakona o obligacionim odnosima Član 15. Zakona o prometu nepokretnosti
Sentenca
Ništav je ugovor kojim je opština bez naknade prenijela “pravo trajnog korištenja poljoprivrednog zemljišta” na fizička lica i kada je ugovor bio zaključen na osnovu prethodne odluke koju je donijela skupština opštine u sjednici, jer ta odluka nije upravni akt u smislu odredbe člana 9. Zakona o upravnim sporovima nego akt raspolaganja, pa se njegova valjanost prosuđuje prema odredbi člana 103. Zakona o obligacionim odnosima, u vezi sa članom 15. Zakona o prometu nepokretnosti.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 22
Zajmodavac, državljanin SFRJ, ima pravo da zahtijeva od zajmoprimca
Pravni osnovČlan 10. Zakona o novčanom sistemu Član 562. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima zajmodavac, državljanin SFR
Sentenca
Zajmodavac, državljanin SFRJ, ima pravo da zahtijeva od zajmoprimca, državljanina SFRJ, vraćanje pozajmljenog iznosa u stranim sredstvima plaćanja, ako je ugovor o zajmu zaključen i zajam dat u vrijeme kada su ugovorne stranke bile ne privremenom radu u inostranstvu, bez obzira što u vrijeme presuđenja ugovorne strane borave u SFRJ.
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 23
Kada su istu nekretninu kupila dva ili više lica
Pravni osnovČlan 12, 103. i 109. Zakona o obligacionim odnosima član 33. Zakona o osnovnim svojinsko pravnim odnosima
Sentenca
Kada su istu nekretninu kupila dva ili više lica, a nijednom nije predat posjed, jači je u pravu prvi kupac, ali ako je na potonjeg kupca prenijeto pravo svojine uknjižbom u zemljišnu ili neku drugu javnu knjigu, tada prethodni kupac može tražiti da se poništi ugovor i briše uknjižba i da se na njega prenese pravo vlasništva, samo ako dokaže da je potonji sticalac bio nesavjestan (znao je ili je mogao znati da je ista nekretnina prodata trećem licu).
Iz obrazloženja
U slučaju kada vlasnik istu nekretninu proda najprije jednom licu a zatim, drugom, jači je u pravu prvi kupac (priortempore, potior jure),. Ali akoje drugi kupac na temelju pravovaljan og ugovora stekao pravo vlasništva na nrekretnini uknjižbom u zemljišnu ili drugu javnu knjigu u koju se upisuju prava na nekretnine (član 33. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima) tada je prvi kupac slabiji u pravu, jer pravo vlasništva isključuje sva treća lica (djeluje contra omnes), pa prema tome i prvog kupca.
Međutim, ako je potonji kupac (u ovom slučaju drugotuženi) koji se uknjižio kao vlasnik u zemljišnu knjigu bio nesavjestan (znao je ili je mogao znati da je uložio pažnju prosječnog čovjeka u takvim okolnostima - nepokretnost prodata drugom licu, tada je ugovor ništav (član 103. Zakona o obligacionim odnosima), jer se protivi načelu savjesnosti i poštenja obligacionog prava (član 12. Zakona o obligacionim odnosima). U tom slučaju bi bio ništav i sam upis prava vlasništva u zemljišne knjige, a to znači da potonji kupac (drugotuženi) nije stekao pravo vlasništva.
Poništenje ugovora može tražiti svako zainteresovano lice (član 109. Zakona o obligacionim odnosima), a tužilac (prvi kupac) je nema sumnje “zainteresovano lice”. pa je legitimisan da traži poništenje ugovora o kupoprodaji nekretnina, koji su zaključili tuženi, a koje je on prije toga kupio od prvotuženog.
Oblast rada kancelarijezemljišne knjige i uknjižba
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 24
Ima mjesta primjeni sankcije oduzimanja predmeta prestacije - radi predaje opštini - iz zakonom zabranjenog ugovora
Pravni osnovČl. 103. i 104. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Ima mjesta primjeni sankcije oduzimanja predmeta prestacije - radi predaje opštini - iz zakonom zabranjenog ugovora o kupoprodaji automobila strane proizvodnje uvezanog uz carinske olakšice, ako su obje stranke bile nesavjesne, odnosno znale za zabranu, jer se radi o luksuznoj stvari koja ne služi za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.
Iz obrazloženja
Prema činjeničnim utvrđenjima iz nižestepenih presuda tužena je u julu mjesecu 1979. godine uvezla iz inostranstva putnički automobil marke “Opel - kadet”, koji je kasnije registrovala na svoje ime, koristeći uvozne olakšice propisane odredbama člana 1. tačka 4. u vezi sa tačkom 3 -2 Odluke SIV o uslovima pod kojima domaća fizička lica mogu uvoziti motor na vozila iz iznostranstva (“Službeni list SFRJ”, br. 26/77 i 44/78), uz uslov da kroz naredne dvije godine ne otuđe vozilo.
Takođe je utvrđeno, da je tužena usmenim kupoprodajnim ugovorom zaključenim u septembru mjesecu 1979. godine prodala tužiocu navedeni automobil za kupoprodajnu cijenu od 220.000 dinara, koju je tužilac odmah u cjelosti isplatio i preuzeo vozilo od tužene. Tom prilikom tužena je tužiocu predala i svu prateću dokumentaciju za prodati automobil, među kojom i saobraćajnu dozvolu na kojoj je bila naznačena i zabrana otuđenja kroz period od dvije godine.
Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja nižestepeni sudovi su, odbijajući zahtjev, te obavezujući tuženu da uplati primljeni iznos kupoprodajne cijene u korist opštine, pravilno primijenili odredbe iz člana 103. stav 1. i člana 104. stav2. i 3. Zakona o obligacionim odnosima.
Prema odredbi člana 104. stav 2. i 3. Zakona o obligacionim odnosima, sud je ovlašten da odbije zahtjev jedne ili obiju stranaka za restituciju (vraćanje datog) te da odluči da se ono što su stranke primile u ispunjenju zabranjenog ugovora preda opštini na čijoj teritoriji one imaju prebivalište ako utvrdi da su jedna od njih, ili obje, bile nesavjesne i da to zahtijeva značaj društvenog interesa koji je ugrožen takvim pravnim poslom, ili moralna shvatanja društva. Iz navedenih činjeničnih utvrđenja nižestepenih presuda proizilazi da su obje parnične stranke, u momentu zaključenja kuporpodajnog ugovora bile nesavjesne, a da ni jedna od njih nije nastojala da iskoristi težak ekonomski ili životni položaj druge, jer je i tužilac kao kupac taj ugovor zaključio da bi njime pribavio luksuznu stvar, za zadovoljenje potreba koje nisu nužne za životnu egzistenciju. Pri tome je kupac računa s tim da je ugovorena cijena automobila niža od tržišne jer je tužena utajila carinu. Na temelju takvog činjeničnog stanja nižestepeni sudovi su pravilno primijenili citiranu odredbu iz člana 104. stav 2. i 3. Zakona o obligacionim odnosima kada su izrekli sankciju oduzmanja plaćene kupoprodajne cijene u korist opštine, pogotovo kada se ima u vidu to da je cilj zabrane zaključenja ovakvih pravnih poslova zaštite širih društvenih interesa u svrhu sprovođenja mjere ekonomska stabilizacije.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 25
Izjava o zadržavanju prava na ugovornu kaznu može se dati i usmeno
Pravni osnovČlan 273. stav 5. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Izjava o zadržavanju prava na ugovornu kaznu može se dati i usmeno.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 26 Autorsko i pronalazačko pravo
Dekorater koji je, po uputstvu glavnog projektanta i za račun naručioca djela
Pravni osnovČlan 27. stav 4. i član98. Zakona o autorskom pravu
Sentenca
Dekorater koji je, po uputstvu glavnog projektanta i za račun naručioca djela, izvršio tehnički dio posla na reprodukciji likovnih djela u interijeru poslovne prostorije naručioca djela, nije pasivno legitimisan u parnici za naknadu štete zbog povrede autorskog prava.
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 27 Autorsko i pronalazačko pravo
Pravna zaštita patenta važi od podnošenja uredne prijave za priznavanje prava na patent
Pravni osnovČlan 50. stav 1. Zakona o zaštiti pronalazaka, tehničkih unapređeja i znakova razlikovanja (“Službeni list SFRJ”, broj 34/81)
Sentenca
Pravna zaštita patenta važi od podnošenja uredne prijave za priznavanje prava na patent samo pod pretpostavkom da je to pravo priznato i upisano u registar. Zato je prije priznanja prava na patent preuranjena tužba sa zahtjevom da se trećem licu zabrani korištenje istog pronalaska.
Oblast rada kancelarijeadvokat za sporove i parnice
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 28 Stvarno pravo
Propisi o pravu preče kupovine
Pravni osnovČl. 29. do 37. Zakona o prometu nepokretnosti Član 528 stav 2. i član 533. stav 4. zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Propisi o pravu preče kupovine iz čl. 29. do 37. Zakona o prometu nepokretnosti SRBiH ne isključuju primjenu odredbe iz člana 528. Zakona o obligacionim odnosima, po kojoj izjava nosioca prava preče kupovine o prihvatanju ponude ne proizvodi pravno dejstvo ako on istovremeno ne isplati prodavcu i cijenu koja je ugovorena sa trećim licem, ili njen iznos ne deponuje kod mjesno nadležnog opštinskog suda (član 533. stav 4. ZOO).
Iz obrazloženja
Prema odredbi iz člana 528. Zakona o obligacionim odnosima izjava nosioca prava preče kupovine o prihvatanju ponude za prodaju ne proizvodi pravno dejstvo ako on istovremeno sa ovom izjavom ne isplati prodavcu cijenu ugovorenu sa trećim licem ili njen iznos ne deponuje kod mjesno nadležnog opštinskog suda.
Kako se pravila o prodaji sa pravom preče kupovine shodno prijenjuju i na zakonsko pravo preče kupovine (član 533. stav 4. Zakona o obligacionim odnosima) ovaj sud smatra da se praznina u u republičkom Zakonu o prometu nepokretnosti (“Službemi list SEBiH”, broj 38/78), koji uređuje pravo preče kupovine, zemljišta i zgrade (čl. 29 -37), može popuniti analognom primjenom ovih pravila, iako ne spradaju u odredbe iz opšteg dijela Zakona o obligacionim odnosima (član 24. ZOO), jer bi se u protivnom otvorila vrata za nesavjesno postupanje i zloupotrebu prava preče kupovine suprotno odredbama iz opšteg dijela Zakona o obligacionim odnosima: načelu savjesnosti i poštenja (član 12) i zabrani zloupotrebi prava (član 13).
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 29 Stvarno pravo
Ne može se uknjižiti pravo korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenoj svojini
Pravni osnovČl. 11, 141. i 147. Zakona o premjeru i katastru nekretnina (“Službeni list SRBiH”, br.
Sentenca
Ne može se uknjižiti pravo korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenoj svojini u korist lica kome je dodijeljeno zemljište radi građenja, ako prethodno nije brisano privremeno pravo korištenja bivšeg vlasnika podruštvljenog građevinskog zemljišta na osnovu pravno valjanje isprave.
Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 30 Obligaciono pravo - opšti dio
Zahtjev da se uspostavi prijašnje stanje izgradnjom protivpravno porušene grobnice ima svoj pravni
Pravni osnovČlan 376. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Zahtjev da se uspostavi prijašnje stanje izgradnjom protivpravno porušene grobnice ima svoj pravni osnov u odgovornosti za prouzrokovanu štetu, pa zastarijeva u rokovima iz člana 376. stav 1. i 2. Zakona o obligacionim odnosima.
Iz obrazloženja
Zahtjev tužioca o kome je odlučeno presudom ima sve karakteristike zahtjeva za naknadu štete. Naime, iz činjeničnih navoda u tužbi da je tuženi neovlašteno uništio grobnicu u koju je sahranjen bra tužilaca, kao i iz tužbenog zahtjeva kako je formulisan tokom postupka, da se umjesto uništene izgradi nova grobnica sa svim obilježjima koja je imala i prije uništenja, nedvojbeno slijedi zaključak da je predmet spora u ovoj pravnici zahtjev za naknadu štete u vidu restitucije o kojoj je riječ učlanu 185. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima. Obzirom na to ne može se prihvatiti stanovište drugostepenog suda da se u konkretnom slučaju radi o posebnom imovinskom (qnasi stvarno-pravnom) odnosu, kako to pogrešno smatra drugostepeni sud, kao ni stanovište da zahtjev tužilaca o kome je odlučeno presudom zastarijeva u roku od 20. godina.
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 31 Obligaciono pravo - opšti dio
Okolnost što je bila nepoznata adresa tuženoga u inostranstvu nije razlog za zastoj zastarjelosti potraživanja
Pravni osnovČlan 26. Zakona o zastarjelosti potraživanja (sada član 383. Zakona o obligacionim odnosima) Član 84. stav 2. tačka 4. Zakona o parničnom postupku
Sentenca
Okolnost što je bila nepoznata adresa tuženoga u inostranstvu nije razlog za zastoj zastarjelosti potraživanja jer to nije bila prepreka za podnošenje tužbe sa prijedlogom da se tuženom postavi privremeni zastupnik i time prekine zastarjelost potraživanja.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 32 Obligaciono pravo - opšti dio
Povjerilac koji je izgubio mjenicu datu kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja
Pravni osnovČlan 325. stav 1. i član 326. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Povjerilac koji je izgubio mjenicu datu kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja, nalazi se u povjerilačkoj docnji od dana dospijeća mjenice do dana pravosnažnosti rješenja o amortizaciji mjenice, pa mu za taj period ne pripada pravo na zatezne kamate.
Iz obrazloženja
Tužilac je zahtijevao plaćanje glavnog poraživanja iz osnovnog posla, jer to potraživanje nije mogao naplatiti u roku dospijeća mjenice koju je tuženi dao kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja iz razloga što je tu mjenicu zagubio.
Nakon povlačenja tužbe za glavni dug, koji je tuženi platio dana 18.2.1985. godine po donošenju rješenja o amortizaciji mjenice, prvostepeni sud je primio na znanje povlačenje tužbe za glavni dug, a tužiocu dosudio zatezne kamate počev od 11.7.1983. godine, jer da je tada prekinuta povjerilačka docnja i to pozivom tužioca tuženom da plati dug.
Pogrešno prvostepeni sud nalazi da je pozivom upućenom tuženom od strane tužioca da plati dug iz osnovnog posla prestala povjerilačka docnja predviđena u članu 325. ZOO, jer ta docnja u konkretnom slučaju traje sve do pravosnažnosti rješenja o amortizaciji mjenice, do kada saglasno odredbi čl. 326. stav 2. ZOO, ne teku kamate.
Tuženi je naime, opravdano odbijao da plati dug iz osnovnog posla sve dok se mogao izložiti opasnosti da ponovo plati istiiz nos imaocu mjenice, koju tužilac nije podnio na naplatu. Ta opasnost je prestala tek pravosnažnošću rješenja o amortizaciji mjenice.
Stoga je prvostepeni sud trebao utvrditi kada je rješenje o amortizaciji mjenice postalo pravosnažno i da li je iza tog datuma tuženi platio dug, pa tek onda odlučiti o tužbenom zahtjevu za zatezne kamate.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 33 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora
Prodavac je ovlašten da jednostrano raskine ugovor o kupoprodaji i bez ostavljanja naknadnog
Pravni osnovČlan 127. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Prodavac je ovlašten da jednostrano raskine ugovor o kupoprodaji i bez ostavljanja naknadnog primjerenog roka za ispunjenje obaveze plaćanja cijene, ako kupac nije platio u dužem periodu (dvije godine) ni dio ugovorene cijene, koju je bio dužan u cjelini isplatiti u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora, jer se iz takvog ponašanja kupca može zaključiti da neće svoju obavezu izvršiti ni u naknadnom roku. U tom slučaju prodavac može tražiti da sud utvrdi da je ugovor raskinut od dana kada je saopštio tuženome da ga smatra raskinutim.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 34 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora
Specijalizovana komunalna organizacija ima pravo na naknadu za odvoz smeća utvrđenu cjenovnikom
Pravni osnovčl. 2,4,5. i 8. Zakona o komunalnim djelatnostima
Sentenca
Specijalizovana komunalna organizacija ima pravo na naknadu za odvoz smeća utvrđenu cjenovnikom koji ovjerava nadležna zajednica za cijene i kada nije izvršila uslugu zbog propusta korisnika poslovnog prostora (korisnik je obavješten o mjestu, vremenu i načinu odvoženja smeća, ali nije ostavljao smeće na određeno mjesto, već ga je sam odvozio).
Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 35 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Kada je invalidnost tužioca zbog koje je prestao
Pravni osnovČl. 185. stav 1, 189. stav1. i 3. i 190. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Kada je invalidnost tužioca zbog koje je prestao sa radom i prima invalidsku penziju, prouzrokovana bolešću i posljedicama tjelesne povrede, štetnik je dužan da naknadi svu imovinsku štetu - izgubljeni lični dohodak, ako sama bolest, bez sadejstva posljedica štetne radnje, ne bi dovela do prijevremenog penzionisanja oštećenog.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Izvor odluke
Savezni sudOdluka 36 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Graditelj (investitor) koji je znao
Pravni osnovČlan 59. Osnovnog zakona o rudarstvu (sada član 40. Zakona o rudarstvu SRBiH)
Sentenca
Graditelj (investitor) koji je znao da gradi na eksploatacionom rudnom polju preuzeo je rizik za oštećenje ili rušenje građevinskog objekta usljed rudarskih radova, pa nema pravo tražiti naknadu štete od rudarske organizacije. Postoji podijeljena odgovornost za štetu ako je graditelj prema okolnostima slučaja mogao znati da gradi na eksploatacionom rudnom polju, a rudarska organizacija ga nije upozorila na opasnost od oštećenja ili rušenja objekta usljed pomjeranja tla. U slučaju građenja bez odobrenja nadležnog organa (građevinske dozvole), ako se takvo odobrenje tražilo po zakonu, odgovornost rudarske organizacije je isključena, iako nije upozorila graditelja na opasnost.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 37 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Kada postoji podijeljena odgovornost za štetu prouzrokovanu oštećenjem stvari
Pravni osnovČlan 185. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Kada postoji podijeljena odgovornost za štetu prouzrokovanu oštećenjem stvari, može se dosuditi samo novčana naknada štete u visini potrebnih troškova popravke, srazmjerno obimu podijeljene odgovornosti. U ovakvom slučaju nije moguća naknada štete uspostavljanjem prijašnjeg stanja (obavezivanjem štetnika da o svom trošku popravi oštećenu stvar) jer se kod takvog oblika naknade štete ne može uspješno primijeniti princip podijeljene odgovornosti za štetu.
Iz obrazloženja
Nižestepeni sudovi su pogrešno primijenili materijalno pravo kada su usvojili zahtjev za naturalnu restituciju, jer u situaciji kada postoji podijeljena odgvo rnost za štetu na stvari, nije opravdano obvezivanje tuženog na naturalnu restituciju. uspostavljanje ranijeg stanja. pošto u takvoj situačiji ne može doći do izražaja obim doprinosa oštećenog u prouzrokovanju štete. Stoga je u takvoj situaciji (kada je šteta na stvari uzrokovana i doprinosom oštećenog) jedino opravdano dosuđenje naknade u novčanom iznosu srazmjerno utvrđenom omjeru podijeljene odgovornosti).
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 38 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Lice koje postupa u granicama nužne odbrane ne odgovara za štetu prouzrokovanu trećim licima smrću napadača
Pravni osnovČl. 161. stav 1. 194. i 200. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Lice koje postupa u granicama nužne odbrane ne odgovara za štetu prouzrokovanu trećim licima smrću napadača.
Iz obrazloženja
Prema činjeničnim utvrđenjima iz nižestepenih presuda tuženi je ubio muža i oca tužilaca, postupajući u nužnoj odbrani.
Polazeći od pogrešne interpretacije odredbe člana 161. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima koju nižestepeni sudovi shvataju tako da taj zakonski propis nije riješio pitanje odgovornosti za štetu prouzrokovanu u nužnoj odbrani prema trećim licima, nego samo prema napadač u, ti sudovi su zaključili da je tuženi prouzrokovao štetu koju tužioci trpe smrću prednika.
eđutim, citiranom odredbom iz člana 161. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima na isti način kao i prema samom napadaču ima se riješiti i pitanje odgovornosti za štetu koju trpe srodnici zbog njegove smrti, jer je upravo napadačeva smrt, koju je sam skrivio, uzrok nastanku takve štete, zbog čega štetni k, kada je u pitanju njegova odgovornost za štetu prouzrokovanu trećim licima može isticati sve one prigovore koje bi mogao uspješno isticati i prema samom napadaču.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 39 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Na potraživanje stečenog bez osnova zatezna kamata se obračunava po stopi
Pravni osnovČlan 277. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Na potraživanje stečenog bez osnova zatezna kamata se obračunava po stopi iz člana 277. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima i kada su parnične stranke lica koja međusobno zaključuju ugovore o privredi. Počev od 3. avgusta 1985. godine ova zatezna kamata se obračunava po stopi kamate koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge oročene bez utvrđene namjere preko godinu dana i u slučaju kad je potraživanje dospjelo prije navedenog datuma.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 40 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Zatezne kamate na neiskorišteni iznos avansa
Pravni osnovČlan 25. stav 1. i 2. i član 277. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Zatezne kamate na neiskorišteni iznos avansa koji je tuženi dužan vratiti nakon ispunjenja kupoprodajnog ugovora, obračunavaju se po stopi iz člana 277. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima i kada parnične stranke međusobno zaključuju ugovore u privredi.
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 41 Pravo osiguranja
Vlasnik motornog vozila koji je dozvolio licu bez dozvole za upravljanje tom kategorijom motornog vozila
Pravni osnovČlan 59. Zakona o osnovama sistema osiguranja imovine i lica
Sentenca
Vlasnik motornog vozila koji je dozvolio licu bez dozvole za upravljanje tom kategorijom motornog vozila, da vozilom upravlja, dužan je da solidarno sa vozačem osiguravaču naknadi iznos koji je ovaj platio licu kome je prouzrokovana šteta ovakvom vožnjom.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 42 Pravo osiguranja
Osiguravač nije ovlašten da od osiguranika - autoprevozne organizacije udruženog rada
Pravni osnovČlan 59. Zakona o osnovama sistema osiguranja imovine i lica, član 45. Zakona o osiguranju imovine i lica SR BiH, članovi 103. i 10 5. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Osiguravač nije ovlašten da od osiguranika - autoprevozne organizacije udruženog rada, zahtijeva regres naknade isplaćene njenom radniku kondukteru u autobusu povrijeđenom u saobraćajnoj nezgodi, bez obzira što je u uslovima za osiguranje korisnika odnosno sopstvenika motornih vozila od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima, navedeno da se kondukter ne smatra trećim licem.
Iz obrazloženja
Tužbeni zahtjev u ovom predmetu se odnosi na potraživanje tužioca iz osnova regresa za izvršenje isplate po osnovu naknade štete radnik u tuženog koji je povrijeđen usljed prevrtanj a autobusa u kojem je bio kondukter.
Zakon o ogiruranju imovine i lica (“Službeni list SRBiH ”, broj 21/77) u članu 45. taksativno je propi sao ko se ne smatra trećim licem, pa zbog tog a nema pravo na naknadu štete po osnovu obaveznog osiguranja korisnika odnosno vlasnika motornog vozila od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima. Prema citiranoj odredbi Zakona u taj krug lica ne spada kondukter u autobusu, pa je zbog toga irelevantno što je Us lvoima koje je donijela Skupština zajednice osiguranja u saobraćaju ZOIL " “arajevo" ” proširen krug lica koja su isključena iz osiguranja i na konduktera u autobusu.
Uslovi osiguranja su sastavni dio ugovora o osiguranju ali ugovorne odredbe ne smiju biti u koliziji sa prinudnim zakonskim propisima kakav je naprijed citirani, jer su u tom slučaju ništavne (članovi 103. i 105. ZOO).
Radi toga je bez osnova pokazivanje tužioca na odredbu člana 897. ZOO i člana 59. Zakona o osnovama sistema osiguranja imovine i lica i na odredbe pomenutih Uslova za osiguranje korisnika odnosno sopstvenika motornih vozila od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima.
Pošto je kondukter u autobusu treće lice, to tuženi ne može biti obavezan da regresira tužiocu isplaćenu naknadu štete, jer je on osiguranik čija je odgovornost pokrivena obaveznim osiguranjem od odgovornosti korisnika motornih vozila za štete rpičinjene trećim licima, pa tužilac kao osiguravač nema pravo regresa za izvršenje isplate na koje se odnosi tužbeni zahtjev u smislu člana 59. Zakona o osnovama sistema osiguranja imovine i lica. (Presuda Vrhovnog suda BiH, br. Pž. 287/85 od 18.11.1985. godine)
24. Član 55. Zakona o osnovama sistema osiguranja imovine i lica Član 191. Zakona o obligacionim odnosima
Osiguravač ne može zahtijevati sniženje naknade pozivom na okolnosti iz člana 191. Zakona o obligacionim odnosima i kada postoje na strani neposrednog štetnik a - imaoca vozila koji se nije osigurao od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima upotrebom motornog vozila.
Iz obrazloženja:
Oštećeni u saobraćajnoj nezgodi zahtijeva naknadu štete od ZOIL -a, a štetu je prouzrokovao vlasnik vozila koji se nije osigurao od odgovornosti za štete učinjene trećim licima upotrebom motornog vozila.
Tuženi zahtijeva da se naknada štete smanji uzimajući u obzir teške materijalne prilike neposrednog štetnika, prema kome će on imati pravo na regres. Ovaj prigovor, međutim, može istaknuti samo štetnik u spor u sa oštećenim (član 191. Zakona o obligacionim odnosima), a njime se ne može koristiti tuženi koji odgovara za štetu po osnovu člana 55. Zakona o osnovama sistema osiguranja, imovine i lica (“Službeni list SFRJ ”, broj 24/76).
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 43 Stambeno pravo
Ako je razvedeni bračni drug kome je na osnovu pravosnažne odluke vanparničnog suda
Sentenca
Ako je razvedeni bračni drug kome je na osnovu pravosnažne odluke vanparničnog suda prestalo svojstvo nosioca stanarskog prava, u periodu od dvije godine po pravosnažnosti sudske odluke, koristio drugi stan, izgubio je pravo na korištenje ranijeg stana i pravo na nužni smještaj.
Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine
Izvor odluke
Savezni sudOdluka 44 Stambeno pravo
Ako tuženi nije nikada uselio u stan
Pravni osnovČl. 11, 29, 30. i 47. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Ako tuženi nije nikada uselio u stan koji mu je dodijeljen na korištenje, već su u taj stan uselila treća lica po njegovom odobrenju (kćerka sa užom porodicom koja prije useljenja nije živjela u zajednici sa tuženim), ne može se tuženom otkazati ugovor o korištenju stana zbog nekorištenja, već samo zahtijevati utvrđenje da je ugovor o korišćenju stana prestao da važi, a iseljenje kćerke tuženog i članova njene porodice može se zahtijevati po osnovu iz člana 30. Zakona o stambenim odnosima.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 45 Nasljedno pravo
Lice koje je po kazivanju ostavioca sastavilo pismeni testament pred svjedocima, može biti i svjedok tog testamenta
Pravni osnovČlan 67. Zakona o nasljeđivanju
Sentenca
Lice koje je po kazivanju ostavioca sastavilo pismeni testament pred svjedocima, može biti i svjedok tog testamenta.
Oblast rada kancelarijetestament
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 46 Nasljedno pravo
Izjava o odricanju od nasljeđa u korist drugog nasljednika sa izjavom o prihvatanju ustupljenog nasljeđa
Pravni osnovČlan 137. stav 2. Zakona o nasljeđivanju
Sentenca
Izjava o odricanju od nasljeđa u korist drugog nasljednika sa izjavom o prihvatanju ustupljenog nasljeđa ima karakter ugovora o prenosu nasljeđenih stvari i prava. Zbog toga pravosnažnost rješenja o nasljeđivanju kojim je ustupiocu nasljeđa uručen njegov nasljedni dio ne sprečava kasnije raspravljanje o pravima proisteklim iz izjave o ustupanju i prihvatu nasljedstva po propisima obligacionog prava.
Oblast rada kancelarijeadvokat za nasljedno pravo
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 47 Porodično pravo
Svi oblici rada koji se uzimaju u obzir kod utvrđivanja udjela bračnog druga
Pravni osnovČlan 267. stav 2. i 4. Porodičnog zakona
Sentenca
Svi oblici rada koji se uzimaju u obzir kod utvrđivanja udjela bračnog druga u zajedničkoj imovini, uzimaju se u obzir i kod utvrđivanja doprinosa bračnog druga u održavanju posebne imovine drugog bračnog druga.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 48 Nadležnost
Sudovi udruženog rada su nadležni
Pravni osnovČlan 50. Zakona o sudovima udruženog rada
Sentenca
Sudovi udruženog rada su nadležni da odlučuju o zahtjevu organizacije udruženog rada za ispražnjenje dodijeljenog stana pozivom na ugovor o kreditu za izgradnju porodične stambene zgrade.
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 49 Nadležnost
Vrhovni sud Bosne i Hercegovine nije nadležan da odlučuje
Pravni osnovČlan 233. stav 3. Ustava SFRJ Član 244. stav 3. Ustava SR BiH Čl. 66 -68 Zakona o postupku za upis u sudski registar Član 89. Zakona o sudovima udruženog rada
Sentenca
Vrhovni sud Bosne i Hercegovine nije nadležan da odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti protiv odluke suda udruženog rada o upisu organizacije udruženog rada u sudski registar.
Iz obrazloženja
U članu 233. stav 3. Ustava SFRJ, odnosno u članu 244. Ustava SR BiH, propisano je da se zakonom uređuje pod kojim uslovima se odluka samoupravnog suda može pobijati i pred redovni m sudom. Do danas, međutim, zakonodavac nije iskoristio ovo ustavno ovlaštenje.
Zakon o postupku za upis u sudski registar (“Službeni list SFRJ ”, broj 13/84) u čl. 66 -68- predviđa mogućnost podizanja zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv pravosnažne odluke donesene u postupku upisa u sudski registar, a u SR Bi su osnovni sudovi udruženog rada nadležni da vode sudski registar (član 89. Zakona o sudovima udruženog rada (“Službeni list SR BIH”, broj 14/80). Kako ni ovim zakonom nije predviđeno da će redovni sud odlučivati o zahtjevu za zaštitu zakonitosti protiv odluke suda udruženog rada, ovaj sud smatra da nije nadležan za odlučivanje o tom pravnom lijeku.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 50 Nadležnost
Redovni sudovi su nadležni da sude o zahtjevu radnika tužene organizacije udruženog rada
Pravni osnovČlan 51. Zakona u sudovima udruženog rada Član 36. stav 1. tačka 1 -c Zakona o redovnim sudovima
Sentenca
Redovni sudovi su nadležni da sude o zahtjevu radnika tužene organizacije udruženog rada za naknadu štete prouzrokovane nestankom motorne pile njegovo vlasništvo koju je koristio u procesu rada, a nakon isteka radnog vremena povjerio na čuvanje skladištaru tužene.
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 51 Nadležnost
Za suđenje o zahtjevu za naknadu troškova stručnog usavršavanja
Pravni osnovČlan 50. Zakona u sudovima udruženog rada Član 36. stav 1. tačka 1 -c Zakona o redovnim sudovima
Sentenca
Za suđenje o zahtjevu za naknadu troškova stručnog usavršavanja, nadležan je redovni sud, ako polaznik tečaja nije bio u radnom odnosu sa tužiocem, ni u vrijeme zaključenja ugovora o stručnom usavršavanju, niti je radni odnos zasnovao kasnije.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 52 Nadležnost
Omladinska radna akcija (ORA) kao društvena organizacija nema svojstvo društveno-pravnog subjekta
Pravni osnovČl. 36. stav 1. tačka 1 -c i član 41. stav 1. tačka 1 -f Zakona o redovnim sudovima
Sentenca
Omladinska radna akcija (ORA) kao društvena organizacija nema svojstvo društveno-pravnog subjekta koji ima u vidu član 41. stav 1. tačka 1-f. Zakona o redovnim sudovima SR BiH, pa je za suđenje u sporu nadležan u prvom stepenu opštinski sud, bez obzira na vrijednost predmeta spora.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 53 Parnični postupak
Kada tužilac podnese tužbu sudu
Pravni osnovČl. 20 -24., 46 -48. i 70. Zakona o parničnom postupku
Sentenca
Kada tužilac podnese tužbu sudu koji nije mjesno nadležan ne može taj sud ustupiti predmet sudu koji je mjesno nadležan po sporazumu stranaka (prorogacija) već je u tom slučaju nadležan da sudi sud opštine mjesne nadležnosti.
Oblast rada kancelarijeadvokat za sporove i parnice
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 54 Parnični postupak
Klauzula iz tovarnog lista o ugovorenoj mjesnoj nadležnosti ne predstavlja sporazum o mjesnoj nadležnosti
Pravni osnovČlan 70. Zakona o parničnom postupku
Sentenca
Klauzula iz tovarnog lista o ugovorenoj mjesnoj nadležnosti ne predstavlja sporazum o mjesnoj nadležnosti iz člana 70. Zakona o parničnom postupku, ako ga nisu potpisali ovlašteni zastupnici ili punomoćnici pošiljaoca, odnosno primaoca robe.
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 55 Parnični postupak
U postupku priznanja odluke stranog suda ocjenjuje se samo da li su ispunjeni
Pravni osnovČlan 101. stav 2. zakona o rješvanju sukob a zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima
Sentenca
U postupku priznanja odluke stranog suda ocjenjuje se samo da li su ispunjeni uslovi iz člana 86. do 96. Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima, od kojih zavisi da li je strana odluka podobna za izvršenje u SFRJ, a ne raspravlja se o prigovorima koji eventualno sprečavaju izvršenje.
Oblast rada kancelarijemeđunarodno privatno pravo
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHUpravno pravo
Odluka 56 Upravni spor
Pravo na novčanu naknadu za pomoć i njegu
Pravni osnovČlan 65. stav 1. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Čl. 60, 61. i 62. Statuta SIZ -a penzijskog i invalidskog osiguranja
Sentenca
Pravo na novčanu naknadu za pomoć i njegu imaju korisnici starosne i invalidske penzije, kojima je za osnovne životne potrebe neophodna stalna pomoć i njega drugog lica, bez obzira po kom osnovu su stekli pravo na starosnu i invalidsku penziju.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHPovezane zbirke i propisi
Odluke iz ove sveske vezane su za zbirke sudske prakse po oblastima i za tekstove propisa objavljene na ovoj stranici.
Često postavljana pitanja
Šta je Bilten sudske prakse Vrhovnog suda i ko ga izdaje?
Bilten sudske prakse je službena publikacija u kojoj Vrhovni sud objavljuje izdvojene odluke sa sentencom i izvodom iz obrazloženja, kao pomoć nižim sudovima, advokatima i strankama u jednakoj primjeni prava. Bilten priređuje uređivački odbor suda, a izlazi u sveskama; ova stranica sadrži svesku broj 4/1985.
Koliko odluka sadrži ova sveska i iz kojih oblasti?
Sveska broj 4/1985 sadrži 56 objavljenih odluka i pravnih stavova, iz oblasti: građansko pravo, krivično pravo, privredni prestupi, upravno pravo. Uz svaku odluku naveden je pravni osnov, sentenca, izvod iz obrazloženja i izvor (sud, broj predmeta i datum).
Kako se pravilno citira odluka iz biltena?
U podnesak se prenosi sentenca pod navodnicima, a ispod nje izvor: sud, vrsta odluke, broj predmeta i datum, uz naznaku da je odluka objavljena u biltenu sudske prakse i na ovoj stranici. Uz svaku odluku stoji dugme Kopiraj sentencu i izvor koje oboje kopira odjednom, u obliku spremnom za podnesak, pri čemu je adresa stranice pravi hiperlink na tačno mjesto odluke. Mjerodavan je tekst objavljen u biltenu suda.
Da li je sentenca dio odluke ili je pisana kasnije?
Sentenca je sažeto formulisano pravno shvatanje izdvojeno iz odluke; ne nalazi se u samoj presudi ili rješenju, nego je formuliše uređivački odbor biltena. Zbog toga se u podnesku citira odluka (sud, broj i datum), a sentenca služi za brzo pronalaženje i razumijevanje stava suda.
Mogu li dobiti puni tekst presude iz biltena?
Bilten objavljuje samo izdvojene dijelove odluke. Puni tekst traži se od suda koji je odluku donio, a novije odluke dostupne su i na Portalu sudske prakse Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, gdje se pretražuju po broju predmeta.
Da li se stavovi iz starijih biltena i danas primjenjuju?
Stavovi vezani za institute koji su ostali isti (naknada štete, zastarjelost, ugovori, dokazivanje, prava iz radnog odnosa) i danas se citiraju u praksi. Stavovi koji se odnose na propise koji više ne važe imaju istorijsko i uporedno značenje, pa uz svaku odluku treba provjeriti da li je propis na kojem se zasniva još na snazi.
Kako pretražiti sve sveske biltena po pojmu?
Na stranici Bilteni sudske prakse Vrhovnog suda nalazi se pretraga koja obuhvata sve objavljene sveske: može se tražiti po pojmu, po broju predmeta, po oblasti prava i po razdoblju.
Može li se sadržaj ove stranice preuzeti i objaviti na drugom sajtu?
Sadržaj je pripremljen i uređen za ovu stranicu i nije predviđen za preuzimanje. Citiranje pojedine odluke dozvoljeno je uz navođenje izvora, a dugme Kopiraj sentencu i izvor postoji upravo da citat bude tačan, sa sentencom i sa naznakom izvora.
Izvor i napomena
Izvor: Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, broj 4/1985, izdavač Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list SRBiH, Sarajevo. Sentence su preuzete iz biltena, a naslovi uz odluke su redakcijski, radi pregleda i pretrage.
Odluke su donesene po propisima koji su tada bili na snazi. Citiranje pojedine odluke dozvoljeno je uz navođenje izvora (sud, broj predmeta, datum i bilten).
Kako citirati ovu stranicu
Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 4/1985, digitalno izdanje, priredio Azur Prnjavorac, advokat, Advokatska kancelarija Prnjavorac, Tuzla, 2026, https://advokat-prnjavorac.com/sudska-praksa/bilten-sudske-prakse-VS-BiH-1985-4.html (pristupljeno [datum])
Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 4/1985, digitalno izdanje, priredio Azur Prnjavorac, advokat, Advokatska kancelarija Prnjavorac, Tuzla, 2026, https://advokat-prnjavorac.com/sudska-praksa/bilten-sudske-prakse-VS-BiH-1985-4.html (pristupljeno [datum])