Bilten sudske prakse
Vrhovni sud Bosne i Hercegovine · broj 1/1986Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 1/1986
Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 1/1986
Sveska 1/1986 Biltena sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine objavljuje odluke iz građanskog prava, krivičnog prava i privrednih prestupa, donesene 1985. i 1986. godine. Stavovi o institutima koji su ostali isti, prije svega iz obligacionog i stvarnog prava, i danas se navode u obrazloženjima. Na ovoj stranici objavljene su sve odluke iz sveske, sa vlastitim sidrom i citatom za podnesak.
Ključne tačke
- Sadržaj sveske: objavljene odluke i pravni stavovi, ukupno 67 odluka, razvrstani po oblastima: građansko pravo (42), krivično pravo (12), privredni prestupi (10), upravno pravo (3).
- Period odluka: odluke donesene od 1985. do 1986. godine, objavljene u svesci broj 1/1986.
- Sud: Vrhovni sud BiH.
- Najčešće primijenjeni propisi: KZ, ZKP.
- Uz svaku odluku: pravni osnov, sentenca u rečeničnom obliku, izvod iz obrazloženja i kutija sa izvorom (sud, broj predmeta i datum) sa dugmetom koje kopira sentencu i izvor, sa hiperlinkom na tačno mjesto odluke.
- Izvor: Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, broj 1/1986. Tekst je priređen za pretragu; mjerodavan je tekst objavljen u biltenu.
Rad kancelarije: Advokatska kancelarija Prnjavorac iz Tuzle zastupa stranke pred sudovima u cijeloj Bosni i Hercegovini u građanskim, privrednim i upravnim predmetima na koje se odnosi praksa iz ove zbirke: obligacioni odnosi i naknada štete, nekretnine i zemljišne knjige, nasljedno i porodično pravo, naplata potraživanja i upravni sporovi. Pregled usluga: advokat za sporove i parnice · naknada štete · advokat za nekretnine · advokat za nasljedno pravo · podjela imovine stečene u braku · naplata potraživanja · upravno pravo · pravna analiza predmeta.
Šta sadrži Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH broj 1/1986?
Sveska broj 1/1986 objavljena je u izdanju Novinsko-izdavačke organizacije Službeni list SRBiH u Sarajevu, za period januar do mart 1986. godine, a sadrži odluke Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine donesene uglavnom 1985. i 1986. godine. Odluke su razvrstane po oblastima: krivičnog prava (12), privrednih prestupa (10), građanskog prava (42), upravnog prava (3). Uz svaku stoji pravni osnov (član i propis), sentenca i, gdje ga bilten donosi, izvod iz obrazloženja, te broj predmeta sa datumom.
Odluke iz ovog razdoblja donesene su po propisima Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Dio propisa danas više ne važi, ali stavovi o institutima koji su preneseni u važeće zakone i dalje se navode u obrazloženjima. Na ovoj stranici objavljen je cjelovit sadržaj sveske, pretraživ i sa sidrom uz svaku odluku. Za pretragu kroz sve sveske biltena koristi se pretraga na stranici svih svezaka, a praksa se može tražiti i po propisu i članu, u registru propisa i članova.
Pregled odluka u ovoj svesci
Odluke su poredane kao u biltenu, po oblastima prava. Svaka odluka ima vlastito sidro, pa se na nju može uputiti direktnim linkom.
- 01. Da bi se pjevanjem pjesme činilo krivično djelo neprijateljske propagande
- 02. Pri ocjeni da li je djelo manje društveno opasno
- 03. Postoji samo jedno krivično djelo pljačke
- 04. Ako okrivljeni jednom radnjom zloupotrebe položaja ili ovlaštenja
- 05. Krivičnim djelom iz čl. 181. KZ SRBiH zaštićena je bezbjednost javnog saobraćaja na putevima
- 06. Da bi postojalo krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenja krivičnog djela
- 07. Advokat, bez obzira da li okrivljenog brani po punomoći ili po službenoj dužnosti
- 08. Bitna povreda odredaba krivičnog postupka
- 09. Kad vijeće iz čl. 23. stav 6. ZKP odlučujući o žalbi koju je okrivljeni izjavio protiv rješenja istražnog sudije o sprovođenju istrage
- 10. U slučaju kada se traži ponavljanje krivičnog postupka po osnovu novih činjenica i dokaza
- 11. Po članu 404. stav 1. tač. 4. ZKP
- 12. Kazna čije je izvršenje zastarjelo ne može se uzeti u obzir pri odmjeravanju jedinstvene
- 13. Kada u izreci prvostepene presude propusti
- 14. Okolnost da inspekcijski organ prilikom izvršenog kontrolnog pregleda nije uzeo uzorak namirnice radi analize
- 15. Kada izvrši isplatu akontacije ličnih dohodaka i ako u to vrijeme
- 16. Zamjenik direktora koji je u okviru svojih poslova i radnih zadataka potpisivao putne
- 17. Produženo krivično delo sastoji se od dve ili više radnji od kojih svaka
- 18. Dve ili više istih ili istovrsnih radnji
- 19. Po odredbama člana 50. stav 2. Krivičnog zakona SFRJ u kaznu zatvora izrečenu
- 20. Kada za krivično delo iz optužnice usled prekidanja zastarelosti krivičnog gonjenja nije nastupila
- 21. “Podsticanje”, kao elemenat krivičnog dela neprijateljske propagande
- 22. Ponuda nabavke droge uz prijem određenog iznosa novca - je “nuđenje na prodaju droge”
- 23. Apsolutno je ništav ugovor o ortakluku po kome jedan ugovarač samo zbog ulaganja
- 24. Kupac koji tvrdi da u kupovini stvari nisu stvarno učestvovala sva lica označena
- 25. Može se tražiti poništenje vansudske nagodbe zaključene između oštećenog i štetnika o naknadi
- 26. Ništava je ugovorna odredba kojom se oštećeni odriče prava na naknadu deliktom prouzrokovane
- 27. Ugovor o prenosu nepokretnosti sa jednog na drugo društveno pravno lice (član 9. stav 1. Zakona
- 28. Ne postoji povreda robnog žiga
- 29. O tome da li postoji sličnost nekog proizvoda sa drugim proizvodom u njegovom nazivu ili drugim karakteristikama
- 30. Zahtjev vlasnika za zabranu štampanja i prodaje fotografija (razglednica) umjetničkog djela
- 31. Suvlasnik koji je vlastitim sredstvima poboljšao zajedničku stvar (dogradio neke prostorije u zgradi
- 32. Suvlasnik koji je, bez saglasnosti ostalih suvlasnika
- 33. Tužiocu, ni kao savjesnom posjedniku
- 34. Odredbe Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima
- 35. Kupac može zahtijevati od prodavca predaju kupljene nepokretne stvari (stana) i kada je, povodom dobijenog zajma
- 36. Pod grubom neblagodarnošću
- 37. Nesolidna podloga za parket u stanovima ne predstavlja nedostatak u izradi građevine
- 38. Kada se kupac obavezao da će pored isplate kupovne cijene na račun prodavca
- 39. Društveno pravno lice koje se ugovorom sa SIZ za prostorno uređenje grada zaključenim
- 40. Organizacija udruženog rada koja je, na osnovu platnog naloga na koji je bila stavljena
- 41. Korisnik eksproprijacije koji je na zakonit način ušao u posjed eksproprisanih nekretnina ne odgovara
- 42. Nije opravdan zahtjev vlasnika za izgradnju porodične stambene zgrade na drugom mjestu zbog štetnih imisija uslijed blizine dalekovoda
- 43. Vlasnik uništene porodične stambene zgrade u kojoj je stanovao
- 44. Oštećenom koji se poslije povređivanja u saobraćajnom udesu ne može više
- 45. Ugovorna kazna predstavlja sporedno novčano potraživanje iz ugovora
- 46. Nema pravo na naknadu za eksproprisanu stambenu zgradu lice
- 47. Stranke mogu kod ugovora o osiguranju, unošenjem u policu osiguranja posebnih odredaba
- 48. Radnik organizacije udruženog rada - osiguranika
- 49. Mjeničnom tužbom imalac mjenice može tražiti od mjeničnih dužnika zatezne kamate na mjeničnu
- 50. Za primjenu zakonskog ograničenja da se u prostorije namijenjene za nužni smještaj ne mogu
- 51. Presuda kojom se nalaže iseljenje lica
- 52. Obaveza radnika da će u roku od godinu dana od sporazumnog raskida radnog odnosa isprazniti stan
- 53. Okolnost da je pravosnažnim rješenjem donijetim u agrarnom postupku utvrđeno
- 54. Time što majka, prilikom upisa vanbračnog djeteta u matičnu knjigu rođenih, dala djetetu
- 55. Odluka o zavođenju samodoprinosa donesena nakon utvrđivanja rezultata glasanja na referendumu
- 56. Posebna sudska zaštita prava građana predviđena u čl. 35-37 Zakona o referendumu
- 57. Sudovi udruženog rada su nadležni
- 58. Opštinski sud je nadležan da sudi u sporu između društvenih pravnih lica
- 59. O zahtjevu nasljednika za povraćaj privremeno oduzetih predmeta od ostavioca u krivičnom postupku
- 60. Privremena spriječenost za rad može se utvrđivati svim dopuštenim dokaznim sredstvima
- 61. Mjesna nadležnost u smislu odredbe člana 492. Zakona o parničnom postupku može se zasnovati
- 62. Smatra se da je presuda dostavljena parničnoj stranci - organizaciji udruženog rada
- 63. Tužilac - društveno pravno lice koga zastupa punomoćnik advokat
- 64. Tužilac ima pravo na naknadu svih parničnih troškova i kad je
Krivično pravo
Odluka 01
Da bi se pjevanjem pjesme činilo krivično djelo neprijateljske propagande
Pravni osnovČlan 133. stav 3. i 4. u vezi sa stavom 1. KZ SFRJ i član 364. stav 1. tačka 11. ZKP
Sentenca
Da bi se pjevanjem pjesme činilo krivično djelo neprijateljske propagande iz člana 133. stav 3. i 4. u vezi sa stavom 1. KZ SFRJ nije dovoljno u činjeničnom opisu navesti da je optuženi pjevao pjesme sa neprijateljskom sadržinom već je nužno da se iz opisa vidi sadržaj te pjesme kojim je napadnuto jedno od zaštićenih dobara iz stava 1. tog člana. Ako tako nije postupljeno učinjena je bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 364. stav 1. tačka 11. u vezi sa čl. 351. stav 1. tač. 1. ZKP.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHSentenca
Pri ocjeni da li je djelo manje društveno opasno, da bi se u smislu čl. 51. KZ SFRJ, mogla izreći uslovna osuda, pored objektivnog značaja djela i težine posljedice, treba cijeniti i subjektivnu stranu djela, izraženu kroz stepen društvene opasnosti optuženog kao učinioca.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 03
Postoji samo jedno krivično djelo pljačke
Sentenca
Postoji samo jedno krivično djelo pljačke iz člana 169. stav 1. u vezi sa čl. 226. stav 4. i čl. 158. stav 2. KZ SRBiH (a ne sticaj svršenog i pokušanog djela pljačke) u slučaju kada je okrivljeni podstrekao suokrivljenog koji je zloupotrebom položaja njemu pribavio protupravnu imovinsku korist preko 500.000 dinara, a okrivljeni još osim toga pokušao prevarom na štetu društvene svojine da pribavi protivpravnu imovinsku korist preko 500.000 dinara.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 04
Ako okrivljeni jednom radnjom zloupotrebe položaja ili ovlaštenja
Sentenca
Ako okrivljeni jednom radnjom zloupotrebe položaja ili ovlaštenja iz čl. 226. stav 1. KZ SRBiH pribavi protivpravnu imovinsku korist preko 500.000 dinara, a drugom radnjom nanese znatnu štetu društveno pravnom licu, učinio je samo krivično djelo pljačke iz čl. 169. stav 1. u vezi sa čl. 226. stav 4. KZ SRBiH, a ne pored tog djela i krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja iz čl. 226. stav 2. KZ SRBiH.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 05
Krivičnim djelom iz čl. 181. KZ SRBiH zaštićena je bezbjednost javnog saobraćaja na putevima
Pravni osnovČlan 181. stav. 1. KZ SrBiH
Sentenca
Krivičnim djelom iz čl. 181. KZ SRBiH zaštićena je bezbjednost javnog saobraćaja na putevima, čiji je pojam (puta) određen odredbama čl. 10. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima. Zbog toga, kad okrivljeni u zatvorenom krugu skladišta drvne građe OOUR-a, manevrišući vozilom u cilju lakšeg utovara, vozilom povrijedi jednog od utovarnih radnika, ne čini krivično djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, već krivično djelo protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 06
Da bi postojalo krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenja krivičnog djela
Pravni osnovČlan 189. stav 2. KZ SRBiH
Sentenca
Da bi postojalo krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenja krivičnog djela iz čl. 189. stav 2. KZ SRBiH nije nužno da u vrijeme izvršenja krivičnog djela kod učinioca postoji svijest o kvalifikaciji djela, a niti je potrebno da zna da se radi o krivičnom djelu za koje je zaprijećena kazna zatvora preko pet godina, već je dovoljno da kod učinioca postoji svijest o stvarnim obilježjima krivičnog djela izvršenog od strane lica kojem pruža pomoć.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 07
Advokat, bez obzira da li okrivljenog brani po punomoći ili po službenoj dužnosti
Pravni osnovČlan 228. stav 1. KZ SRBiH
Sentenca
Advokat, bez obzira da li okrivljenog brani po punomoći ili po službenoj dužnosti, nema svojstvo službenog lica u smislu odredbi iz čl. 35. KZ SRBiH, pa prema tome zbog nedostatka tog svojstva, ne može ni biti učinilac krivičnog djela prevare u službi iz čl. 228. stav 1. KZ SRBiH, već krivičnog djela prevare iz čl. 158. stav 1. KZ SRBiH, ako postoje i ostala obilježja ovog djela.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHSentenca
Bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. stav 1. tač. 11. ZKP ostvarena je i u slučaju kad je izreka rješenja, koje je donijelo vijeće u slučaju iz člana 159. stav 6. ZKP, protivurječna sama sebi ili razlozima.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 09
Kad vijeće iz čl. 23. stav 6. ZKP odlučujući o žalbi koju je okrivljeni izjavio protiv rješenja istražnog sudije o sprovođenju istrage
Pravni osnovČlan 394. stav 2. u vezi sa članom 159. stav 6. ZKP
Sentenca
Kad vijeće iz čl. 23. stav 6. ZKP odlučujući o žalbi koju je okrivljeni izjavio protiv rješenja istražnog sudije o sprovođenju istrage, nađe da nisu ispunjeni zakonski uslovi za sprovođenje istrage i svojim rješenjem odbije kao neosnovan zahtjev za sprovođenje istrage, protiv tog rješenja nije dozvoljena žalba.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 10
U slučaju kada se traži ponavljanje krivičnog postupka po osnovu novih činjenica i dokaza
Pravni osnovČlan 404. stav 1. tačka 1. ZKP
Sentenca
U slučaju kada se traži ponavljanje krivičnog postupka po osnovu novih činjenica i dokaza (čl. 404. stav 1. tač. 1. ZKP) koji su podobni da prouzrokuju osudu po blažem zakonu pojam osude po blažem zakonu može da sadrži jednu ili više slijedećih mogućnosti: blažu kvalifikaciju krivičnog djela u odnosu na onu iz pravosnažne presude, oslobađanje od kazne (čl. 44. i 45. KZ SFRJ), izricanje sudske opomene ili uslovne osude umjesto kazne, odmjeravanje kazne po pravilima o ublažavanju kazne (čl. 42. i 43. KZ SFRJ) i odmjeravanje kazne po opštim pravilima (čl. 41. KZ SFRJ) pod uslovom da postoje činjenice koje bi bitno uticale na visinu kazne.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHSentenca
Po članu 404. stav 1. tač. 4. ZKP, novim dokazom se može smatrati samo onaj dokaz koji nije bio predmet ocjene sudova u postupcima koji su prethodili donošenju pravosnažne presude, bilo u smislu ocjene sadržine dokaza, bilo u smislu potrebe izvođenja dokaza u cilju utvrđivanja odlučnih činjenica.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 12
Kazna čije je izvršenje zastarjelo ne može se uzeti u obzir pri odmjeravanju jedinstvene
Pravni osnovČlan 401. stav. 1. tačka 1. ZKP
Sentenca
Kazna čije je izvršenje zastarjelo ne može se uzeti u obzir pri odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u sticaju u smislu čl. 401. stav 1. tač. 1. ZKP, zbog toga kada osuđeni ili njegov branilac podnese zahtjev za odmjeravanje jedinstvene kazne u smislu čl. 401. stav 1. tač. 1. ZKP, a za jednu ili više pravosnažno izrečenih kazni nastupila je zastarjelost izvršenja, takav zahtjev će sud odbaciti kao nedozvoljen, jer je podnijet na štetu osuđenog.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHPrivredni prestupi
Sentenca
Kada u izreci prvostepene presude propusti da u činjeničnom opisu iznese u čemu se sastoje prestupne radnje zbog kojih je jednog od više okrivljenih oglasio odgovornim sud čini bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 364. s. 1. tač. 11. Zakona o krivičnom postupku.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 14
Okolnost da inspekcijski organ prilikom izvršenog kontrolnog pregleda nije uzeo uzorak namirnice radi analize
Sentenca
Okolnost da inspekcijski organ prilikom izvršenog kontrolnog pregleda nije uzeo uzorak namirnice radi analize ne predstavlja osnov za isključenje odgovornosti za privredni prestup iz čl. 29. stav 1. tač. 2. Zakona o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe kod činjenice da su svojstva namirnica (boja i miris) bila toliko izmijenjena da se i organoleptičkim putem moglo utvrditi da se radi o higijenski neispravnoj namirnici.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 15
Kada izvrši isplatu akontacije ličnih dohodaka i ako u to vrijeme
Pravni osnovČlan 9. stav 1. tačka 1. i stav 2.
Sentenca
Kada izvrši isplatu akontacije ličnih dohodaka i ako u to vrijeme obaveze prema povjeriocima nisu bile izmirene, okrivljeno pravno i odgovorno lice čine privredni prestup iz čl. 9. stav 1. tač. 1. i stav 2. Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja dijelom društvenih sredstava, neovisno o tome što su u tom vremenu imali sredstva na žiro računu.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 16
Zamjenik direktora koji je u okviru svojih poslova i radnih zadataka potpisivao putne
Pravni osnovČlan 7. stav 1. i stav 2.
Sentenca
Zamjenik direktora koji je u okviru svojih poslova i radnih zadataka potpisivao putne naloge za putovanje službenim kolima odgovoran je za privredni prestup iz člana 7. stav 1. i stav 2. Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja dijelom društvenih sredstava za kupovinu dizel goriva i motornog benzina, jer je pri tome morao voditi računa da se utrošak sredstava u ove svrhe uskladi sa zakonskim odredbama s obzirom da se radi o propisu interventnog karaktera.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 17
Produženo krivično delo sastoji se od dve ili više radnji od kojih svaka
Pravni osnovČlan 8. u vezi sa članom 19.
Sentenca
Produženo krivično delo sastoji se od dve ili više radnji od kojih svaka pojedinačno predstavlja izvršeno krivično delo, s tim da neka ili neke pojedinačne radnje mogu predstavljati pokušaj krivičnog dela, kad je zakonom predviđeno kažnjavanje i za pokušaj. Da li sve pojedinačne radnje produženog krivičnog dela predstavljaju krivično delo ili neke od njih predstavljaju pokušaj krivičnog dela, od značaja je za utvrđivanje stepena krivične odgovornosti izvršioca.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 18
Dve ili više istih ili istovrsnih radnji
Pravni osnovČlan 48.
Sentenca
Dve ili više istih ili istovrsnih radnji, koje svaka za sebe predstavlja posebno krivično delo, izvršenih od strane istog učinioca u kratkom vremenskom razmaku sa jedinstvenim umišljajem, odnosno nehatom, mogu činiti jedno produženo krivično delo.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 19
Po odredbama člana 50. stav 2. Krivičnog zakona SFRJ u kaznu zatvora izrečenu
Pravni osnovČlan 50. stav 2.
Sentenca
Po odredbama člana 50. stav 2. Krivičnog zakona SFRJ u kaznu zatvora izrečenu za krivično delo čija obeležja obuhvataju i obeležja prekršaja ne uračunava se novčana kazna za prekršaj plaćena posle pravosnažnosti sudske presude.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 20
Kada za krivično delo iz optužnice usled prekidanja zastarelosti krivičnog gonjenja nije nastupila
Pravni osnovČlan 95.
Sentenca
Kada za krivično delo iz optužnice usled prekidanja zastarelosti krivičnog gonjenja nije nastupila apsolutna zastarelost krivičnog gonjenja i ako je nastupila relativna zastarelost, pa javni tužilac izmenom optužnice na glavnom optuži optuženog za drugo krivično delo sa istom zaprećenom kaznom menjajući i dopunjavajući opis krivičnog dela, tada je za krivično delo iz izmenjene optužnice nastupila zastarelost krivičnog gonjenja, jer za radnje iz izmenjene optužnice do tada nije bilo preduzeto gonjenje. Gonjenje za novo krivično delo ne bi zastarelo ako bi njegovi elementi bili sadržani u opisu prvobitnog krivičnog dela.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 21
“Podsticanje”, kao elemenat krivičnog dela neprijateljske propagande
Pravni osnovČlan 133. stav 1.
Sentenca
“Podsticanje”, kao elemenat krivičnog dela neprijateljske propagande iz člana 133. stav 1. Krivičnog zakona SFRJ, se upućuje pojedincu, grupi, organizaciji ili nekoj drugoj zajednici istomišljenika, ako se njihova opredeljenost, odnosno neprijateljska delatnost vidi iz presude, u ostalim slučajevima radi se o “pozivanju”.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 22
Ponuda nabavke droge uz prijem određenog iznosa novca - je “nuđenje na prodaju droge”
Pravni osnovČlan 245.
Sentenca
Ponuda nabavke droge uz prijem određenog iznosa novca - je “nuđenje na prodaju droge”, što predstavlja zakonsko obeležje krivičnog dela iz člana 245. Krivičnog zakona SFRJ, bez obzira da li učinilac dela u vreme nuđenja poseduje drogu, i da li je droga njegovo vlasništvo.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHGrađansko pravo
Odluka 23
Apsolutno je ništav ugovor o ortakluku po kome jedan ugovarač samo zbog ulaganja
Pravni osnovČlan 5,15. i 23. do 28. Zakona o ugistiteljskoj i turističkoj djelatnosti i član 103. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Apsolutno je ništav ugovor o ortakluku po kome jedan ugovarač samo zbog ulaganja materijalnih sredstava u otvaranje i vođenje samostalne ugostiteljske radnje saugovarača, stiče dio čistog prihoda iz djelatnosti koju obavlja saugovarač, jer se radi o prisvajanju tuđeg rada na bazi ulaganja kapitala, koje je u suprotnosti sa prinudnim propisima.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 24
Kupac koji tvrdi da u kupovini stvari nisu stvarno učestvovala sva lica označena
Pravni osnovČlan 66. stav1. i 3. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Kupac koji tvrdi da u kupovini stvari nisu stvarno učestvovala sva lica označena u kupoprodajnom ugovoru kao kupci već samo neka od njih, ističe da je prividan ugovor o zajedničkom sticanju stvari kupovinom u odnosu na neke kupce, a ne i sam kupoprodajni ugovor, pa ne treba tužbom obuhvatiti prodavca koga se ne tiču ugovorni odnosi između kupaca.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 25
Može se tražiti poništenje vansudske nagodbe zaključene između oštećenog i štetnika o naknadi
Pravni osnovČl. 61. i 1093. stav. 1. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Može se tražiti poništenje vansudske nagodbe zaključene između oštećenog i štetnika o naknadi nematerijalne štete zbog trajno smanjene životne aktivnosti, ako je do njenog sklapanja došlo prije završenog liječenja oštećenog, kada se još nisu ispoljile sve posljedice štetne radnje, pa je oštećeni bio u ispričivoj zabludi o punom obimu ovog vida nematerijalne štete.
Iz obrazloženja
Odredbom člana 61. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima (koja se primjenjuju na sporni pravni odnos jer je poravnanje zaključeno nakon stupanja na snagu navedenog zakona propisano je da stranka koja u zabludi može tražiti poništaj ugovora zbog bitne zablude osim ako pri sklapanju ugovora nije postupala sa pažnjom koja se u prometu zahtijeva. Usmislu odredbe stava 1. istog člana zabluda je bitna između ostalog i ako se odnosi na bitna svojstva predmeta ugovora.
Kako je procenat umanjenja životne aktivnosti od 35% u postupku vansudskog obeštećenja utvrđen na bazi nepotpune medicinske dokumentacije i kada liječenje nije bilo završeno (definitivne posljedice potresa mozga mogle su se utvrditi tek nakon završenog liječenja), tužitelj je u vrijeme zaključenja vansudske nagodbe bio z azabludi u pogledu visine procenta umanjenja njegove životne aktivnosti, a s tim u vezi i obima nematerijalne štete (nije imao ispravnu predstavu o bitnom elementu predmeta poravnanja), pa kako je tužiteljeva zabluda ispričiva (iz okolnosti slučaja ne može se zaključiti da tužitelj nije postupao sa pažnjom koja se u prometu zahtijeva, jer kao neuka stranka nije mogao znati da se definitivne posljedice povrede mogu utvrditi tek nakon završenog liječenja), stiču se uslovi za poništaj vansudskog poravnanja.
Neosnovani su navodi revizije da je o zahtjevu odlučeno na osnovu naknadno nastalih okolnosti, jer posljedica potresa mozga u vidu epileptičnih napada ispoljena u toku trajanja liječenja ne predstavlja pogoršanje zdravstvenog stanja tužitelja koje bi imalo karakter nove štete.
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 26
Ništava je ugovorna odredba kojom se oštećeni odriče prava na naknadu deliktom prouzrokovane
Pravni osnovČl. 103. i 105. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Ništava je ugovorna odredba kojom se oštećeni odriče prava na naknadu deliktom prouzrokovane štete, koja bi eventualno nastala nakon zaključenog ugovora o obeštećenju.
Iz obrazloženja
Tužilac bi i da je vansudsko poravnanje o naknadi štete punovažno, imao pravo na naknadukasnije nastale štete, jer se oštećeni ne može unaprijed odreći prava na naknadu deliktom prouzrokovane štete (kod vanugovorne odgovornosti za štetu ne mogu se ni analogno primijeniti odredbe člana 265. Zakona o obligacionim odnosima). Ovako odricanje bi bilo pritivno pravilima morala socijalističkog samoupravnog društva, pa bi takav ugovor bio ništv u smislu člana 103. ZOO.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 27
Ugovor o prenosu nepokretnosti sa jednog na drugo društveno pravno lice (član 9. stav 1. Zakona
Pravni osnovČlan 68. Zakona o obligacionim odnosima Član 9. stav 1. Zakona o prometu nepokretnosti
Sentenca
Ugovor o prenosu nepokretnosti sa jednog na drugo društveno pravno lice (član 9. stav 1. Zakona o prometu nepokretnosti SRBiH) može se punovažno raskinuti samo sporazumom zaključenim u pismenom obliku.
Iz obrazloženja
Pismena forma ugovora o prenosu nepokretnosti između društvenih pravnih lica propisana je zakonom o prometu nepokretnosti Srbih (član 9. sta 1.) U smislu člana 68. Zakona o obligacionim odnosima, i sporazum o raskidu ugovora mora biti zaključen u formi propisanoj za zaključenje ugovora, ako cilj zbog koga je propisana forma za zaključenje ugovora zahtijeva da raskidanje ugovor a bude obavljeno u istoj formi. S obzirom na ekonomski značaj nepokretnosti, kao osnovnih sredstava u procesu rada sredstvima u društvenoj svojini, za raskid ugovora o prenosu nepokretnosti potrebna je ista forma kao i za zaključenje.
Na taj način se u već oj mjeri obezbjeđuje ostvarenje prava raspolaganja koje pripada radnicima i drugim radnim ljudima u društvenom pravnom licu (član 230. Zakona o udruženom radu jer se tako omogućava potpuniji društveni nadozor. kako ugovor među strankama nije u toj formi ra skinut, stranke su dužne ispuniti obaveze iz ugovora. (presuda Vrhovnog suda BiH, broj Pž. 243/85 od 24.10.1985. godine)
6. Član 9. Zakona o prometu nepokretnosti Ugovor o diobi nepokretnosti smatra se ugovorom o prometu nepokretnosti, pa takav ugovor mora biti zaključen u pismenoj formi.
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 28 Industrijska svojina
Ne postoji povreda robnog žiga
Pravni osnovČlan 118. stav2. i 3. Zakona o zaštiti pronalazaka, i tehničkih unapređenja i znakova
Sentenca
Ne postoji povreda robnog žiga ako tuženi koristi istu riječ internacionalnog značenja koja asocira na namjenu proizvoda, a tekst se fonetski i ortografski dovoljno razlikuje, tako da prosječni kupac može i bez ulaganja posebne pažnje, razlikovati porijeklo proizvoda.
Iz obrazloženja
Povreda robnog žiga postoji u slučaju kada prosječan kupac robe može uočiti razliku između proizvoda različitih proizvođača označenih robnim žigom samo ako obrati naročitu pažnju (član 118. s.2. i 3. Zakona o zaštiti pronalazaka, tehničkih unapređenj a i znakova razlikovanja).
Sudsko vijeće ovlašteno je da ocijeni neposrednim osmatranjem žigove da li se radi o podražavanju u mjeri koja može dovesti do zabune prosječnog kupca, pa nije potrebno ovu okolnosti utvrđivati sudskim vještačenjem. Prvostepeni sud, dakle, nije pogriješio kada je odbio prijedlog tužioca za provođenje ovog dokaza.
Nije pogrešna ni ocjena prvostepenog suda da u konkretnom slučaju takve zabune ne bi mogle biti. Tužilac, svoje proizvode označava sa “SOLEA” a tuženi sa “A'sole”. Žigo vi nisu slični fonetski, jer je red glasova značajno izmijenjen, a naročito s obzirom na apostrof kojim se kod robnog žiga tuženog u izgovoru izdvaja početni glas od preostalog sloga.Ne postoji ni pravopisna sličnost, jer su slova ispremještena, a značajno se žigovi razlikuju u pravopisnom smislu i time što kod robnog žiga tuženog početno slovo odvaja apostrof od preostalog dijela. Kod ovakvih okolnosti razliku pojačava i činjenica da je robni žig tužioca ispisan velikim, a tuženog malim slovima.
Prvostepeni sud pravilno nalazi i da se tuženom ne može zabraniti da u okviru robnog žiga koristi riječ internacionalnog značenja “Sole kojom asocira na namjenu proizvoda /kreme za sunčanje) ako time ne dovodi prosječnog kupca u zabludu u pogledu porijekla proizvod a.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 29 Industrijska svojina
O tome da li postoji sličnost nekog proizvoda sa drugim proizvodom u njegovom nazivu ili drugim karakteristikama
Pravni osnovČlan 8. tačka 3. Zakona o suzbijanju nelojalne konkurencije i monopolističkih sporazuma
Sentenca
O tome da li postoji sličnost nekog proizvoda sa drugim proizvodom u njegovom nazivu ili drugim karakteristikama, prosuđuje se po tome da li su prosječni potrošači mogli biti dovedeni u zabludu izazivanjem vizuelnog efekta, koji bi proizlazio iz sličnosti naziva proizvoda i koji bi kod potrošača mogao utjecati na izazivanje asocijacije na proizvod drugog proizvođača.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 30 Stvarno pravo
Zahtjev vlasnika za zabranu štampanja i prodaje fotografija (razglednica) umjetničkog djela
Pravni osnovČl. 11 -23. i 39 -41. Zakona o zaštiti o iskorištavanju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa
Sentenca
Zahtjev vlasnika za zabranu štampanja i prodaje fotografija (razglednica) umjetničkog djela, koje nije zaštićeno propisima o autorskom pravu, a koje je proglašeno spomenikom kulture i stavljeno pod zaštitu društveno-političke zajednice, prosuđuje se prema uslovima pod kojima se to djelo može koristiti po zakonu i propisima donesenim na osnovu zakona.
Oblast rada kancelarijeadvokat za nasljedno pravo
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 31 Stvarno pravo
Suvlasnik koji je vlastitim sredstvima poboljšao zajedničku stvar (dogradio neke prostorije u zgradi
Pravni osnovČlan 15. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima
Sentenca
Suvlasnik koji je vlastitim sredstvima poboljšao zajedničku stvar (dogradio neke prostorije u zgradi i osposobio za namjensku upotrebu), ne može zahtijevati povećanje suvlasničkog dijela zbog ovih ulaganja, već samo srazmjernu naknadu učinjenih izdataka.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijevlasničko pravni odnosi
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 32 Stvarno pravo
Suvlasnik koji je, bez saglasnosti ostalih suvlasnika
Pravni osnovČlan 16. Zakona o osnovim svojinsko-pravnim odnosima
Sentenca
Suvlasnik koji je, bez saglasnosti ostalih suvlasnika, legitimišući se kao jedini vlasnik, prodao dio zemljišta u naravi, nije izgubio pravo suvlasništva na ostalom dijelu zemljišta.
Oblast rada kancelarijevlasničko pravni odnosi
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 33 Stvarno pravo
Tužiocu, ni kao savjesnom posjedniku
Pravni osnovČlan 27. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima Član 155. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Tužiocu, ni kao savjesnom posjedniku, ne pripada pravo na naknadu štete prouzrokovane sječom stabala na tuđem zemljištu jer su stabla sastavni dio zemljišta. Savjesni posjednik stiče pravo vlasništva na stabla njihovom sječom (odvajanjem od matične stvari).
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 34 Stvarno pravo
Odredbe Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima
Sentenca
Odredbe Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima ne isključuju primjenu pravnih pravila bivšeg zakona o nužnim prolazima jer ne regulišu te odnose.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 35 Stvarno pravo
Kupac može zahtijevati od prodavca predaju kupljene nepokretne stvari (stana) i kada je, povodom dobijenog zajma
Pravni osnovČlanovi 61, 63, 64. i 69. Zakona o osnovim svojinsko-pravnim odnosima
Sentenca
Kupac može zahtijevati od prodavca predaju kupljene nepokretne stvari (stana) i kada je, povodom dobijenog zajma, ugovorio u korist prodavca preko zaloge - hipoteku na kupljenoj nepokretnosti.
Iz obrazloženja
Na osnovu utvrđenja da je otac mldb. tužiteljice za života, kupio stan od tuženog, da je u cijelosti isplatio kupoprodajnu cijenu, da je njegov jedini nasljednk tužiteljica, te da tuženi odbija da joj preda u posjed stan, nižestepeni sudovi su udovoljili tužbenom zahtjevu. Pri tome je prvostepeni sud ocijenio irelevantnim okolnost što je otac mldb. tužiteljice nakon zaključenja kupoprodajnog ugovora uzeo zajam od tuženog, a drugostepeni sud ocijenio irelevantnim žalbene navode da se prednik tužiteljice tačkom 3. ugovora o zajmu obavezao da ukoliko ne vrati zajam “tuženi stiče pravo u kući koju mu je prodao”.
Neosnovano se u zahtjevu navodi da su nižestepeni sudovi obzirom na navedeni sporazum prednika tužiteljice i tuženog iz člana 3. Ugovora o zajmu sporni odnos trebali raspraviti sa aspekta odredaba članova 61, 63. i 64. Zakona o osnovnim svojinskopravnim odnosima koji regulišu hipoteku. Naime, sve da su prednik tužiteljice i tuženi zaključili ugovor o hipoteci, što se iz nejasne odredbe ugovora o zajmu ne može zaključiti, navedena odredba bi bila ništava, jer je u smislu člana 69. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima, ništava odredba ugovora o hipoteci kojom hipotekarni povjerilac ugovara za sebe pravo da u slučaju neisplate duga namiri svoje potraživanje sticanjem prava svojine na založenu nekretninu, ubiranjem plodova koje ta nekretnina daje ili iskorištavanjem nekretnine na drugi način.
Hipotekarni dužnik zadržava posjed založene nekretnine, pa bi tužiteljica temeljeći svoj zahtjev na ugovoru o kupoprodaji mogla zahtijevati od tuženog predaju stana u posjed i da je u korist ovog zasnovano pravo hipoteke u stanu.
Treba napomenuti i da se hipoteka stiče tek upisom u zemljišnu knjigu (član 6 4. stav 1. ZOSPO), a može je zasnovati samo vlasnik nepokretne stvari. Prednik tužiteljice to nije bio u vrijeme zaključenja ugovora o zajmu, jer u tom času nije bilo uknjiženo njegovo pravo svojine u zamljišnoj knjizi - član 33. ZOSPO.
Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 36 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora
Pod grubom neblagodarnošću
Sentenca
Pod grubom neblagodarnošću u smislu pravila imovinskog prava podrazumijeva se takvo ponašanje obdarenog kojim se ovaj, svjesnom povredom ličnosti darovaoca, grubo ogriješio o njegove interese, pa stoga običan nemar u pogledu staranja o životnim potrebama i zdravlju darovaoca nije dovoljan razlog za opoziv darovanja.
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 37 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora
Nesolidna podloga za parket u stanovima ne predstavlja nedostatak u izradi građevine
Pravni osnovČl. 651. i 616. u vezi sa čl. 641. i 644. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Nesolidna podloga za parket u stanovima ne predstavlja nedostatak u izradi građevine koji utiče na njenu solidnost, pa izvođač odgovara za taj nedostatak ukoliko se ispolji u ugovorenom garantnom roku, a ne u garantnom roku od 10 godina.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 38 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora
Kada se kupac obavezao da će pored isplate kupovne cijene na račun prodavca
Pravni osnovČl. 99. i 454. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Kada se kupac obavezao da će pored isplate kupovne cijene na račun prodavca platiti i odgovarajući iznos na ime poreza na promet, oba ova iznosa predstavljaju kupovnu cijenu, pa kupac ne bi imao pravo da uskrati plaćanje iznosa koji odgovara poreskoj obavezi za slučaj da je prodavac iz bilo kojih razloga oslobođen poreske obaveze.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 39 Obligaciono pravo - obaveze iz ugovora
Društveno pravno lice koje se ugovorom sa SIZ za prostorno uređenje grada zaključenim
Pravni osnovČl. 150. i 153. Zakona o prostornom uređenju Član 99. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Društveno pravno lice koje se ugovorom sa SIZ za prostorno uređenje grada zaključenim nakon dodjele podruštvljenog građevinskog zemljišta radi izgradnje poslovnog objekta, obavezalo da će snositi troškove pripremanja dodijeljenog zemljišta za gradnju, dužno je da SIZ-u naknadi cjelokupne troškove postupka određivanja pravične naknade za eksproprisanu stambenu zgradu na ovom zemljištu, ali nije dužno da plati naknadu za obavljanje pravnih radnji preko ugovorenog iznosa.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 40 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Organizacija udruženog rada koja je, na osnovu platnog naloga na koji je bila stavljena
Pravni osnovČlan 154. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Organizacija udruženog rada koja je, na osnovu platnog naloga na koji je bila stavljena potvrda o izvršnosti, u sudskom izvršnom postupku naplatila tražbinu iz platnog naloga sa žiro računa druge organizacije udruženog rada, iako je platni nalog i izvršni prijedlog glasio na poslovnicu te organizacije udruženog rada, koja nema svojstvo pravnog lica, nije dužna da naknadi štetu nastalu nepravilnom naplatom, jer njen propust (nepravilna oznaka tuženog, odnosno dužnika), nije u pravno-relevantnoj uzročnoj vezi sa štetnom posljedicom (šteta je prouzrokovana nepravilnim radom suda koji nije smio provesti prinudnu naplatu).
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 41 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Korisnik eksproprijacije koji je na zakonit način ušao u posjed eksproprisanih nekretnina ne odgovara
Pravni osnovČlan 30. Zakona o eksproprijaciji Član 154. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Korisnik eksproprijacije koji je na zakonit način ušao u posjed eksproprisanih nekretnina ne odgovara za štetu koju su bivšem vlasniku nakon deposediranja nanijela treća lica oštećenjem njegovih dobara zaostalih na tom zemljištu (deponovanog šljunka i pijeska).
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijepostupak eksproprijacije
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 42 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Nije opravdan zahtjev vlasnika za izgradnju porodične stambene zgrade na drugom mjestu zbog štetnih imisija uslijed blizine dalekovoda
Pravni osnovČlan 156. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Nije opravdan zahtjev vlasnika za izgradnju porodične stambene zgrade na drugom mjestu zbog štetnih imisija uslijed blizine dalekovoda, bez obzira na intenzitet tih imisija, ako su imisije izazvane tehničkim nedostacima na dalekovodu koji se mogu otkloniti sa srazmjerno manjim izdacima.
Iz obrazloženja
Tuženi je izgradio visokonaponski dalekovod koji je ukršta sa stambenom zgradom tužioca na način koji je u suprotnosti sa odredbom člana 117. Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodovoda (“Službeni list SFRJ ”, broj 52/73 i 69/73), pa je tužiocu usljed tog nedostatka onemogućena izgradnja još jedne etaže na prizemnoj stambenoj zgradi, a prisustvo dalekovoda otežava prijem TV i radio programa i neometanu upotrebu ostalih kućanskih aparata. Zbog toga je sud zaključio da je opravdan zahtjev tužioca za premještanje stambene zgrade tužioca sa svim pratećim objektvima na teret tuženog.
Osnovan je prigovor žalioca da je prvostepeni sud pogrešno primijenio materijalno pravo, jer nije ocijenio osnovanost tužbenog zahtjeva iz aspekta odredaba člana 156. stav 3. i 4. Zakona o obligacionim odnosima, a posebno u vezi sa dijelom saglasnih nalaza i mišljenja vještaka u kojima je navedeno da je taj nedostatak moguće otkloniti time što bi se ubacio još jedan stub - nosač i na taj način smanjio raspon vodova dalekovoda, što je za tuženog znatno jeftinije i što bi on, prema navodima ponovljenim i u žalbi, bio spreman učiniti.
Naime, prema citiranoj odredbi iz člana 156. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima, ako šteta nastane u obavljanju opštekorisne djelatnosti za koju je dobijena dozvola nadležnog organa, može se zahtijevati samo naknada štete koja prelazi normalne granice, a to bi u ovom slučaju za opravdanost premještanja stambene zgrade trebale biti takve nepogodnost i koje tužiocu i članovima njegove porodice stanovanje u toj zgradi zbog prisustva dalekovoda čine nepodnošljivim u odnosu na uobičajene štetne imisije kakve je dužan trpiti svaki stanovnik u urbanizovanoj i industrijski razvijenoj sredini.
Pošto se ovi nedostaci ne mogu svrstati u štetne imisije takvog intenziteta koji bi za tužioca i članove njegove porodice činili neogodnim stanovanje u njihovj zgradi u mjeri u kojoj to prelazi normalne granice, to je opravdan prigovor žalioca da nije bilo mjesta dosuđenju naknade štete u visini izdataka potrebnih za premještanje te zgrade sa pratežćim objektima, nego samo u iznosu od koji je potreban za preduzimanje opravdanih mjera sprečavanja štetnih posljedica kakve tužilac trpi a koje bi prema nalazu i mišljenju vještaka bile odgovarajuće.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 43 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Vlasnik uništene porodične stambene zgrade u kojoj je stanovao
Pravni osnovČlanovi 185. stav 1. i 190. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Vlasnik uništene porodične stambene zgrade u kojoj je stanovao, može zahtijevati naknadu štete u visini cijene pribavljanja odgovarajućeg stana, ako drukčije ne može sebi osigurati stambenu situaciju kakvu je imao prije štetnog događaja. U tom slučaju naknada štete se izračunava na osnovu cijene izgradnje ili kupovine novog stana, umanjene za vrijednost upotrebljivog građevinskog materijala, pa i kada uništena stambena zgrada nije bila nova (naknada štete se ne umanjuje za amortizovanu vrijednost uništene zgrade).
Iz obrazloženja
Kada je vlasnik stanovao u porodičnoj stambenoj zgradi koja je tako oštećena da nije moguća uspostava ranijeg stanja, pripada mu pravo na naknadu štete u visini novčanog iznosa potrebnog za priavljanje odgovarajućeg tana (ova suma se umanjuje za vrijednost upotrebljivog građevinskog materijala).
U toj situaciji ne primjenjuju se pravila o preboju koristi sa štetom ukoliko iznos potreban za pribavljanje odgovarajućeg stana nadmašuje neamortizovanu vrijednost oštećene zgrade u vrijeme suđenja, jer ta korist (veća vrijednost stana) ne proizilazi iz štetne radnje, već je rezultat otklanjanja štetne posljedice. kad bi se dosudila samo naknade neamortizovane vrijednosti zgrade, koja može biti i znatno manja od cijene odgovarajućeg stana, oštećeni ne bi bio u cijelosti obeštećen, odnosno sa dosuđenom naknadom oštećenikova materijalna i stambena situacija ne bi bila dovedena u ono stanje u kome se nalazila prije nastanka štete (član 185. stav 1. i član 190. Zakona o obligacionim odnosima).
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 44 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Oštećenom koji se poslije povređivanja u saobraćajnom udesu ne može više
Pravni osnovČlan 195. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Oštećenom koji se poslije povređivanja u saobraćajnom udesu ne može više da bavi ovčarstvom kao svojim zanimanjem, u naknadu štete zbog izgubljene zarade ne može se uračunati vrijednost njegovog stada i za taj iznos umanjiti naknada štete, jer mu se za tu vrijednost nije povećala imovina štetnom radnjom.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 45 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Ugovorna kazna predstavlja sporedno novčano potraživanje iz ugovora
Pravni osnovČlan 272. i 277. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima Odluka o visini stope zatezne kamate
Sentenca
Ugovorna kazna predstavlja sporedno novčano potraživanje iz ugovora, pa kada se radi o ugovoru u privredi, na ovo potraživanje obračunava se zatezna kamata po stopi iz odluke SIV-a o visini stope zatezne kamate.
Oblast rada kancelarijepostupak eksproprijacije
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 46 Obligaciono pravo - obaveze iz prouzrokovanja štete
Nema pravo na naknadu za eksproprisanu stambenu zgradu lice
Pravni osnovČlan 57. stav 1. Zakona o eksproprijaciji
Sentenca
Nema pravo na naknadu za eksproprisanu stambenu zgradu lice koje je tu zgradu izgradilo poslije 15. februara 1968. godine, makar se radilo o slučaju podizanja zgrade na zemljištu na kome se prema regulacionom planu koji je bio na snazi u vrijeme gradnje, mogla podići takva zgrada i makar je graditelj bio uknjižen kao nosilac prava korištenja radi građenja ako do izmjene regulacionog plana, koja isključuje izgradnju porodičnih stambenih zgrada, to nije nije pokrenulo postupak za legalizaciju izgradnje.
Oblast rada kancelarijepostupak eksproprijacije
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 47 Pravo osiguranja
Stranke mogu kod ugovora o osiguranju, unošenjem u policu osiguranja posebnih odredaba
Pravni osnovČlan 902. stav 5. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Stranke mogu kod ugovora o osiguranju, unošenjem u policu osiguranja posebnih odredaba, odstupiti od odredaba opštih ili posebnih uslova osiguranja pa na taj način proširiti osiguranje i na stvari koje po uslovima osiguranja ne mogu biti osigurane ni od osnovnih, ni od dopunskih rizika određene visine osiguranja.
Ovaj stav objavljen je i u zbirci po oblastima: Zakon o obligacionim odnosima sa sudskom praksom
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 48 Pravo osiguranja
Radnik organizacije udruženog rada - osiguranika
Pravni osnovČlan 939. stav 4. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Radnik organizacije udruženog rada - osiguranika, dužan je naknaditi osiguravaču novčani iznos isplaćen osiguraniku po osnovu kasko osiguranja motornog vozila, samo kao je štetu na vozilu prouzrokovao namjerno. Smatra se da je radnik - vozač motornog vozila štetu prouzrokovao namjerno, ako je svjesno preduzeo vožnju u stanju teže alkoholisanosti i vozilom upravljao na bezobziran način, te je zbog takve vožnje došlo do oštećenja vozila.
Iz obrazloženja
Polazeći od utvrđenja nižestepenih sudova da je tuženi kao radnik osiguranika tužioca u alkoholisanom stanju, vozeći na nedovoljnoj udaljenosti od desne ivice puta, prouzrokovao saobraćajni udes, te da je tužilac isplatio osiguraniku naknadu u utuženom iznosu, nižestepeni sudovi su, po nalaženju ovog suda, pravilno primijenili odredbu člana 939. Zakona o obligacionim odnosima, kada su zaključili da tuženi štetu nije prouzrokovao namjerno i shodno tome tužbeni zahtjev odbili kao neosnovan.
Naime, u smislu navedene zakonsk e odredbe, osiguravač ima pravo na regres prema radnku osiguranika, samo ako je radnk štetu prouzrokovao namjerno. Namjera postoji kada štetnik nedopuštenu radnju vrši tako da svejsno nastoji da šteta nastupi. Samim dovođenjem u alkoholisano stanje tuženi nije ispoljio ovakvu namjeru, pa u ovom slučaju ne nastupa subrogacija osiguravača u prava osiguranika, prema licu koje je odgovorno za štetu.
U sudskoj praksi se, istina, ponekad izjednačava eventualni umišljaj učinioca krivičnog djela koji predviđa mogućnost nastupanja štetne posljedice i na ovu pristaje, sa namjerom u građansko-pravnom smislu, naročito u saobraćajnim deliktima, kod vožnje u alkoholisanom stanju. I u takvom slučaju, međutim, traži se ne samo viši stupanj alkoholisanosti, već i da je štetnik upravljao vozilom bezobzirno i obijesno.
U konrtnom slučaju nije dokazano da je tuženi bio u alkoholisanom stanju većeg stepena u momentu upravljanja vozilom, niti njegova vožnja ima karakteristike bezobzirne i objesne vožnje (protiv tuženog nije vođen ni krivični, ni disciplinski postupak povodom saobraćajne nezgode u kojoj je oštećeno vozilo osiguranika tužioca).
Oblast rada kancelarijenaknada štete
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 49 Mjenično pravo
Mjeničnom tužbom imalac mjenice može tražiti od mjeničnih dužnika zatezne kamate na mjeničnu
Pravni osnovČlan 47. zakona o mjenici Član 277. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Mjeničnom tužbom imalac mjenice može tražiti od mjeničnih dužnika zatezne kamate na mjeničnu svotu samo po stopi od 6% godišnje, od dana dospijeća mjenice za naplatu. Redovnom tužbom u posebnoj parnici imalac mjenice može tražiti razliku do visine zateznih kamata obračunatih po stopi iz odluke SIV-a o visini stope zatezne kamate, za period od dospijeća obaveze iz ugovora u privredi do isplate, ali samo od onog mjeničnog dužnika s kojim je u neposrednom ugovorenom odnosu, povodom koga je i primio mjenicu kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja.
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 50 Stambeno pravo
Za primjenu zakonskog ograničenja da se u prostorije namijenjene za nužni smještaj ne mogu
Pravni osnovČlan 8. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Za primjenu zakonskog ograničenja da se u prostorije namijenjene za nužni smještaj ne mogu preseljavati porodice sa djecom do sedam godina, mjerodavno je stanje kada se izvršava odluka kojom je određen nužni smještaj, a ne stanje kada je donesena takva odluka.
Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 51 Stambeno pravo
Presuda kojom se nalaže iseljenje lica
Pravni osnovČlan 30. stav 7. i član 41.(analogno) Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Presuda kojom se nalaže iseljenje lica koje je bez pravnog osnova uselilo u zajedničke prostorije stambene zgrade i otpočelo da ih koristi u cilju trajnog stanovanja, djeluje i protiv lica kojima je obavezano lice dopustilo da s njim zajedno te prostorije koriste kao stambene, uključujući i njegovog bračnog druga.
Iz obrazloženja
Drugostepeni sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je ocijenio neosnovanim prigovor pomanjkanja potpune pasivne legitimacije i shodno tome preinačenjem prvostepene odluke tužbenom zahtjevu udovoljio. Naime, u stuaciji kada jedno lice bespravno useli u stan ili u druge prostorije u svrhu stanovanja, obaveza iseljenja toga lica odnosi se i na lica kojima je ono dozvolilo da se usele i snjim koriste te prostorije.
Stoga se obaveza iseljenja tužene iz zajedničkih prostorija zgrade, utvrđena pravosnažnom presudom odnosi i na njenoga supruga koji je naknadno sa njenim odobrenjem uselio u predmet ne prostorije i zajedno sa njom ih koristio, pa stoga ne postoji nepotpuna pasivna legitimacija.
Tužena je smatrala sebe nosiocem stanarskog prava na spornim prostorijama ili bar licem koje ima pravo da u tim protosrijama trajno stanuje i tako se ponašajući primila u te prostorije i budućeg supruga, godinu dana nakon što je sama otpočela da ih koristi. Kod ovakve situacije, njen suprug svoje pravo na stanovanje u spornim prostorijama izvodi iz prava tužene, pa i njega obavezuje odluka o iseljenju tužene. Radi se, naime, o situaciji analognoj onoj kada nosiocu stanarskog prava, nakon otkaza ugovora o korištenju stana, bude naloženo iseljenje iz stana. U sudskoj praksi na području SR BiH zauzet je stav da odluka o iseljenju nosioca stanarskog prava ima značaj izvršne isprave i u odnosu na sva lica koja pravo na stanovanje izvode iz stanarskog prava izvršenika, pa i kada se radi o bračnom drugu nosioca stanarskog prava. Polazeći od činjeničnog utvrđenja na kome se zasnivaju nižestepene presude, nema razloga da se i u konkretnom slučaju ovako ne postupi.
Oblast rada kancelarijeadvokat za nekretnine
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 52 Stambeno pravo
Obaveza radnika da će u roku od godinu dana od sporazumnog raskida radnog odnosa isprazniti stan
Pravni osnovČlan 53. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Obaveza radnika da će u roku od godinu dana od sporazumnog raskida radnog odnosa isprazniti stan, sadržana u pismenom sporazumu o raskidu radnog odnosa, ima karakter sporazuma o raskidu ugovora o korištenju stana.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 53 Nasljedno pravo
Okolnost da je pravosnažnim rješenjem donijetim u agrarnom postupku utvrđeno
Pravni osnovČlan 7. Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji NR BiH Čl. 31. i 37. Zakona o nasljeđivanju
Sentenca
Okolnost da je pravosnažnim rješenjem donijetim u agrarnom postupku utvrđeno da nekretnine ostavioca ne potpadaju pod eksproprijaciju o odredbi čl. 7. ZARIK-a i odlučeno da ostaju u njegovom vlasništvu obzirom na tadašnje svojstvo tužioca kao člana porodičnog domaćinstva ostavioca, nije zapreka da i te nekretnine uđu u zaostavštinu, te nije osnov da se tužilac kao jedan od nasljednika samo zbog toga beneficira u odnosu na ostale nasljednike.
Oblast rada kancelarijeostavinska rasprava
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 54 Porodično pravo
Time što majka, prilikom upisa vanbračnog djeteta u matičnu knjigu rođenih, dala djetetu
Pravni osnovČlan 119. Porodičnog odnosa Član 187. Zakona o parničnom postupku
Sentenca
Time što majka, prilikom upisa vanbračnog djeteta u matičnu knjigu rođenih, dala djetetu prezime lica koje smatra ocem, nije utvrđeno očinstvo tog lica, pa oni nije ovlašteno da u parnici osporava očinstvo.
Oblast rada kancelarijeporodično i nasljedno pravo
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 55 Nadležnost
Odluka o zavođenju samodoprinosa donesena nakon utvrđivanja rezultata glasanja na referendumu
Pravni osnovČlan 22. Zakona o referendumu
Sentenca
Odluka o zavođenju samodoprinosa donesena nakon utvrđivanja rezultata glasanja na referendumu, od nadležnog organa mjesne zajednice, je normativni akt pa ako takva odluka nije u saglasnosti sa zakonom, može se tražiti njeno poništenje ili ukidanje pred ustavnim sudom.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 56 Nadležnost
Posebna sudska zaštita prava građana predviđena u čl. 35-37 Zakona o referendumu
Pravni osnovČlanovi 35 -37 Zakona o referendumu
Sentenca
Posebna sudska zaštita prava građana predviđena u čl. 35-37 Zakona o referendumu, odnosi se samo na pitanja vezana za sprovođenje referenduma, a ne i na postupak koji se tiče raspisivanja referenduma.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 57 Nadležnost
Sudovi udruženog rada su nadležni
Pravni osnovČlanovi 586, 587. stav 1. i 578. stav 2. Zakona o udruženom radu Član 48. tačke 10. i 11. Zakona o sudovima udruženog rada
Sentenca
Sudovi udruženog rada su nadležni da odlučuju o sporovima između organizacija udruženog rada nastalim tokom izvršavanja samoupravnog sporazuma o udruživanju rada i sredstava radi obavljanja poslova u inostranstvu u cilju zajedničkog sticanja i podjele dohotka. Ništava je klauzula iz samoupravnog sporazuma kojom stranke ugovaraju nadležnost redovnog suda za suđenje u sporu koji nastane povodom izvršavanja sporazuma (propisi o stvarnoj nadležnosti su prinudni).
Oblast rada kancelarijeupravno pravo i upravni spor
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 58 Nadležnost
Opštinski sud je nadležan da sudi u sporu između društvenih pravnih lica
Pravni osnovČlanovi 17, 20. i 189. stav 2. Zakona o parničnom postupku Član 36. stav 1. tačka 1 -d. Zakona o redovnim sudovima
Sentenca
Opštinski sud je nadležan da sudi u sporu između društvenih pravnih lica, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000.- dinara, i kada je u istom predmetu podnesena protivtužba sa zahtjevom većim od 100.000.- dinara. U tom slučaju opštinski sud će razdvojiti postupak po tužbi i protivtužbi i oglasiti se stvarno nenadležnim samo za suđenje o protivtužbi te u tom dijelu predmet ustupiti na suđenje okružnom sudu.
Oblast rada kancelarijeadvokat za sporove i parnice
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 59 Nadležnost
O zahtjevu nasljednika za povraćaj privremeno oduzetih predmeta od ostavioca u krivičnom postupku
Pravni osnovČlanovi 215. i 500. Zakona o krivičnom postupku Članovi 19. i 354. stav 2. tačka 4. Zakona o parničnom postupku
Sentenca
O zahtjevu nasljednika za povraćaj privremeno oduzetih predmeta od ostavioca u krivičnom postupku, koji je protiv njega obustavljen, nadležan je sud koji je u prvom stepenu vodio krivični postupak, a ne parnični sud. Kada u slučaju iz prethodnog stava nasljednici tužbom zahtijevaju vraćanje privremeno oduzetih predmeta u krivičnom postupku, parnični sud će, analognom primjenom člana 19. stav 1. Zakona o parničnom postupku, obustaviti parnični postupak i po pravosnažnosti rješenja, o tome će zahtjevu odlučiti sud u krivičnom postupku.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 60 Parnični postupak
Privremena spriječenost za rad može se utvrđivati svim dopuštenim dokaznim sredstvima
Pravni osnovČlan 8. Zakona o parničnom postupku
Sentenca
Privremena spriječenost za rad može se utvrđivati svim dopuštenim dokaznim sredstvima, a ne samo ispravom predviđenom samoupravnim opštim aktom SIZ-a zdravstvene zaštite. Zato SIZ zdravstvene zaštite ne odgovara za štetu koju trpi radnik zbog prestanka radnog odnosa stoga što mu ovu ispravu nije izdao njegov organ, iako su za to bili ispunjeni propisani uslovi.
Oblast rada kancelarijeadvokat za sporove i parnice
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 61 Parnični postupak
Mjesna nadležnost u smislu odredbe člana 492. Zakona o parničnom postupku može se zasnovati
Pravni osnovČlan 15. stav 2. i član 492. Zakona o parničnom postupku
Sentenca
Mjesna nadležnost u smislu odredbe člana 492. Zakona o parničnom postupku može se zasnovati samo ako iz navoda tužbe i činjenica koje su sudu poznate proizilazi da su parnične stranke sporazumno utvrdile mjesto ispunjenja ugovorne obaveze različito od mjesta ispunjenja na koje upućuje dispozitivna zakonska norma.
Oblast rada kancelarijeugovori i kupoprodaja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 62 Parnični postupak
Smatra se da je presuda dostavljena parničnoj stranci - organizaciji udruženog rada
Pravni osnovČlan 134. stav1. i 2. zakona o parničnom postupku
Sentenca
Smatra se da je presuda dostavljena parničnoj stranci - organizaciji udruženog rada, kada ju je primilo lice ovlašteno za prijem pismena u ime organizacije udruženog rada, te se od tog dana računa rok za žalbu, a ne od dana kada je presuda predata punomoćniku stranke u parnici, koji je sa parničnom strankom u radnom odnosu.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 63 Parnični postupak
Tužilac - društveno pravno lice koga zastupa punomoćnik advokat
Pravni osnovČlanovi 155. stav 1. i 158. stav 1. Zakona o parničnom postupku
Sentenca
Tužilac - društveno pravno lice koga zastupa punomoćnik advokat, nema pravo na naknadu parničnih troškova nastalih iza izmirenja tužene novčane obaveze na način predviđen odredbama člana 318. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima, bez obzira što tuženo društveno pravno lice nije obavijestilo punomoćnika tužioca o namirenju duga, jer je tužilac bio dužan da bez odlaganja obavijesti svog punomoćnika o izmirenju obaveze kako bi ovaj mogao povući tužbu.
Oblast rada kancelarijeadvokat za sporove i parnice
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 64 Parnični postupak
Tužilac ima pravo na naknadu svih parničnih troškova i kad je
Pravni osnovČlanovi 154. stav 1. i 155. Zakona o parničnom postupku
Sentenca
Tužilac ima pravo na naknadu svih parničnih troškova i kad je podnio tužbu nakon dospijeća obaveze iz dužničko-povjerilačkog odnosa, a prije dospijeća obaveze iz mjenice date kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja, ako je dužniku dao neurednu mjenicu (nedostajala je firma radne organizacije) i nije je dopunio na zahtjev povjerioca.
Oblast rada kancelarijenaplata potraživanja
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHUpravno pravo
Odluka 65 Upravni spor
Prilikom odlučivanja o žalbi stranke protiv zaključka prvostepenog organa o prekidu postupka
Pravni osnovČlan 11. Zakona o opštem uprvnom postupku
Sentenca
Prilikom odlučivanja o žalbi stranke protiv zaključka prvostepenog organa o prekidu postupka, drugostepeni organ ne može meritorno odlučiti o predmetu postupka, jer time postupa protivno načelu dvostepenosti i čini bitnu povredu pravila upravnog postupka.
Oblast rada kancelarijeupravno pravo i upravni spor
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 66 Upravni spor
U upravnom postupku i upravnom sporu se ne mogu pobijati odluke
Pravni osnovČlan 208. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku Član 338. stav 3. Zakona o parničnom postupku u vezi sa članom 60. Zakona o upravnim sporovima
Sentenca
U upravnom postupku i upravnom sporu se ne mogu pobijati odluke, ni redovnim ni vanrednim pravnim sredstvima, samo zbog nepravilnog obrazloženja, ako to nije imalo uticaja na njihovu zakonitost.
Oblast rada kancelarijeupravno pravo i upravni spor
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHOdluka 67 Upravni spor
Korisnik invalidske penzije koji, kao civilna žrtva rata sa tjelesnim oštećenjem od najmanje
Pravni osnovČlan 65. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
Sentenca
Korisnik invalidske penzije koji, kao civilna žrtva rata sa tjelesnim oštećenjem od najmanje 70%, nije ostvario pravo na novčanu naknadu za pomoć i njegu dok je bio u radnom odnosu, to pravo može ostvariti kao uživalac invalidske penzije pod uslovom da mu je za osnovne životne potrebe neophodna stalna pomoć i njega drugog lica.
Izvor odluke
Vrhovni sud BiHPovezane zbirke i propisi
Odluke iz ove sveske vezane su za zbirke sudske prakse po oblastima i za tekstove propisa objavljene na ovoj stranici.
Često postavljana pitanja
Šta je Bilten sudske prakse Vrhovnog suda i ko ga izdaje?
Bilten sudske prakse je službena publikacija u kojoj Vrhovni sud objavljuje izdvojene odluke sa sentencom i izvodom iz obrazloženja, kao pomoć nižim sudovima, advokatima i strankama u jednakoj primjeni prava. Bilten priređuje uređivački odbor suda, a izlazi u sveskama; ova stranica sadrži svesku broj 1/1986.
Koliko odluka sadrži ova sveska i iz kojih oblasti?
Sveska broj 1/1986 sadrži 67 objavljenih odluka i pravnih stavova, iz oblasti: građansko pravo, krivično pravo, privredni prestupi, upravno pravo. Uz svaku odluku naveden je pravni osnov, sentenca, izvod iz obrazloženja i izvor (sud, broj predmeta i datum).
Kako se pravilno citira odluka iz biltena?
U podnesak se prenosi sentenca pod navodnicima, a ispod nje izvor: sud, vrsta odluke, broj predmeta i datum, uz naznaku da je odluka objavljena u biltenu sudske prakse i na ovoj stranici. Uz svaku odluku stoji dugme Kopiraj sentencu i izvor koje oboje kopira odjednom, u obliku spremnom za podnesak, pri čemu je adresa stranice pravi hiperlink na tačno mjesto odluke. Mjerodavan je tekst objavljen u biltenu suda.
Da li je sentenca dio odluke ili je pisana kasnije?
Sentenca je sažeto formulisano pravno shvatanje izdvojeno iz odluke; ne nalazi se u samoj presudi ili rješenju, nego je formuliše uređivački odbor biltena. Zbog toga se u podnesku citira odluka (sud, broj i datum), a sentenca služi za brzo pronalaženje i razumijevanje stava suda.
Mogu li dobiti puni tekst presude iz biltena?
Bilten objavljuje samo izdvojene dijelove odluke. Puni tekst traži se od suda koji je odluku donio, a novije odluke dostupne su i na Portalu sudske prakse Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, gdje se pretražuju po broju predmeta.
Da li se stavovi iz starijih biltena i danas primjenjuju?
Stavovi vezani za institute koji su ostali isti (naknada štete, zastarjelost, ugovori, dokazivanje, prava iz radnog odnosa) i danas se citiraju u praksi. Stavovi koji se odnose na propise koji više ne važe imaju istorijsko i uporedno značenje, pa uz svaku odluku treba provjeriti da li je propis na kojem se zasniva još na snazi.
Kako pretražiti sve sveske biltena po pojmu?
Na stranici Bilteni sudske prakse Vrhovnog suda nalazi se pretraga koja obuhvata sve objavljene sveske: može se tražiti po pojmu, po broju predmeta, po oblasti prava i po razdoblju.
Može li se sadržaj ove stranice preuzeti i objaviti na drugom sajtu?
Sadržaj je pripremljen i uređen za ovu stranicu i nije predviđen za preuzimanje. Citiranje pojedine odluke dozvoljeno je uz navođenje izvora, a dugme Kopiraj sentencu i izvor postoji upravo da citat bude tačan, sa sentencom i sa naznakom izvora.
Izvor i napomena
Izvor: Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, broj 1/1986, izdavač Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list SRBiH, Sarajevo. Sentence su preuzete iz biltena, a naslovi uz odluke su redakcijski, radi pregleda i pretrage.
Odluke su donesene po propisima koji su tada bili na snazi. Citiranje pojedine odluke dozvoljeno je uz navođenje izvora (sud, broj predmeta, datum i bilten).
Kako citirati ovu stranicu
Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 1/1986, digitalno izdanje, priredio Azur Prnjavorac, advokat, Advokatska kancelarija Prnjavorac, Tuzla, 2026, https://advokat-prnjavorac.com/sudska-praksa/bilten-sudske-prakse-VS-BiH-1986-1.html (pristupljeno [datum])
Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 1/1986, digitalno izdanje, priredio Azur Prnjavorac, advokat, Advokatska kancelarija Prnjavorac, Tuzla, 2026, https://advokat-prnjavorac.com/sudska-praksa/bilten-sudske-prakse-VS-BiH-1986-1.html (pristupljeno [datum])