Eksproprijacija preostalih nepokretnosti
Pravilno su organi uprave zaključili da su ispunjeni uslovi za eksproprijaciju preostalih nepokretnosti, jer je zainteresovano lice nakon eksproprijacije dijela nepokretnosti izgubilo privredni interes za korištenje preostalih parcela, budući da do istih nije obezbijeđen pristup, niti se na izgradnji istog obavljaju bilo kakvi radovi, a ne postoji bilo kakav dokaz o tome da investitor namjerava graditi prustupni put.
Obrazloženje:
"Iz podataka spisa proizlazi da su, po prijedlogu tužiteljice, kao korisnika eksproprijacije, radi izgradnje pristupnih puteva na dionici auto-puta B.-D. rješenjem prvostepenog organa od 11.12.2018. godine eksproprisane nepokretnosti označene kao k.č. br. …/10 upisane u p.l. br. … k.o. G. Š., posjed i vlasništvo S. P. i B. P.. Pravobranilaštvo Republike Srpske podnijelo je prijedlog za izmjenu tog rješenja, uz saglasnost investitora i ranijeg vlasnika, na način da se umjesto parcele k.č. broj …/10 eksproprišu parcele označene kao k.č. broj …/13 i k.č. broj …/14, a S. P. je 16.01.2020. godine podnio zahtjev za primjenu člana 11 Zakona o eksproprijaciji, s obzirom da do preostalog dijela zemljišta označenog kao k.č. broj …/2 i …/10 uopšte ne može doći i isto obrađivati, a neizvjesno je da li će investitor uopšte uraditi prilaz. Rješenjem prvostepenog organa od 02.10.2020. godine izmijenjeno je rješenje tog organa od 11.12.2018. godine na način da je tačkom 1 dispozitiva usvojen prijedlog tužiteljice, te su potpuno eksproprisane nekretnine k.č. broj …/13, površine 627 i 893 m2 i k.č. broj …/14, površine 5 m2, posjed i vlasništvo S. P. sa 1/1 dijela, a tačkom 2 dispozitiva usvojen je zahtjev S. P. da se potpuno ekspropriše zemljište označeno kao k.č. broj …/2, površine 2166 m2 i 2353 m2 i k.č. broj …/10, površine 398 m2 i 477 m2. Rješenjem od 06.08.2021. godine tužena je poništila tačku 2 dispozitiva tog rješenja i u tom dijelu predmet vratila na ponovni postupak i odlučivanje.
U ponovnom postupku proveden je dokazni postupak uz angažovanje vještaka geodetske, poljoprivredne i saobraćajno-tehničke struke, koji su izvršili uvid u urbanističku i plansku dokumentaciju i prisustvovali uviđaju na licu mjesta, te u svojim nalazima dali mišljenje na okolnosti postojanja privrednog interesa za korišćenje predmetnih parcela. Prema nalazu vještaka poljoprivredne struke, posjed prije druge eksproprijacije imao je ukupnu površinu od 6889 m2, eksproprisana je površina od 1525 m2, a posjedniku je preostala površina od 5364 m2. Predmetne parcele k.č. broj …/2 i …/3, gledajući kao jednu cjelinu, imaju nepravilan geometrijski oblik, nalaze se sa južne strane trase auto-puta od koje su udaljene 7 metara, odnosno za širinu pristupnih puteva koji su na predmetnom lokalitetu izgrađeni i nasuti kamenim serpentinitima i predstvljaju makadamski pristupni put. Mišljenja je da s obzirom na stanje u kakvom se zemljište nalazi, faktor položaja i lokacije, njegovu upotrebnu vrijednost za dalje bavljenje poljoprivredom, udaljenost od ostatka posjeda, geometrijski oblik posjeda, položaj u prostoru i zakonsku regulativu koja reguliše tu oblast, posjednik zemljišta isto može koristiti za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom, a oblik i geometrija izvornog posjeda nakon druge eksproprijacije nije bitno narušena, odnosno nije narušena na takav način da se taj posjed ne može koristiti za poljoprivrednu proizvodnju upotrebom poljoprivredne mehanizacije, kakvom inače raspolažu poljoprivredni proizvođači u našim uslovima. Iako je umanjena površina i širina istog, neće se ništa bitnije promijeniti u smislu njegove obrade ili gajenja neke od poljoprivrednih kultura u odnosu na prvobitno stanje prije poslednje eksproprijacije. Vještak saobraćajno-tehničke struke je konstatovao da izgradnjom auto-puta predmetno zemljište ostaje sa donje strane auto-puta u odnosu na kuću vlasnika, a zbog konfiguracije terena trenutno nije moguć prilaz do istog ni prelaskom preko komšijskih parcela. Prilikom uviđaja na licu mjesta do predmetnog zemljišta se nije moglo doći ni pješice, a pogotovo ne poljoprivrednim mašinama zbog konfiguracije terena i kanala. Prema planskom aktu planiran je prilaz do predmetnog zemljišta tako što će se graditi pristupni put uz trasu auto-puta, koji počinje od lokalnog puta preko prelaza pločastog tunela do predmetnog zemljišta i dalje. Planskim dokumentima je predviđena izgradnja pristupnog puta do predmetnog zemljišta, kojim će vlasnik moći vršiti kretanje poljoprivrednom mehanizacijom za obradu zemlje, isti je dužine oko 2850 m u jednom pravcu, što u oba pravca znači oko 5700 m, a trenutno vlasnik nema mogućnosti da priđe svom zemljištu. Shodno tome mišljenja je da predmetne parcele imaju obezbijeđen pristup kroz planska dokumenta koji će se ostvariti putem makadamske izvedbe koji je znatno duži od prilaza prije izgradnje auto-puta, a vlasnik će moći poslije izgradnje istog dolaziti do svog zemljišta poljoprivrednom mehanizacijom. Na raspravi održanoj dana 02.10.2020. godine pomenuti vještak je pojasnio nemogućnost prilaza predmetnim parcelama, da se ista ogleda u tome što je isto prije izgradnje auto-puta bilo jedna cjelina i do istog se prilazilo putem lokalne saobraćajnice, a nakon izgradnje auto-puta došlo je do presijecanja zemljišta, čime je onemogućen prilaz istom jer nisu izgrađeni pristupni putevi, a konfiguracija terena i kanala onemogućava prilaz preko komšijskih parcela. Takođe, uviđajem je utvrđeno da se na licu mjesta ne nalazi izvođač radova, niti su radovi u toku, a nije dostvaljen nijedan dokaz da investitor namjerava graditi pristupni put. U izjašnjenju JP "A. RS" d.o.o. Banjaluka od 22.12.2021. godine, koje je dostavljeno na traženje Pravobranilaštva RS, se navodi da nemaju primjedbi na nalaz vještaka poljoprivredne struke, te da nova ulaganja nisu potrebna niti ekonomski isplativa.
Prihvatajući navedene nalaze i mišljenja, pri čemu nije uobzirio navode vještaka poljoprivredne stuke o pristupu predmetnim parcelama, s obzirom da za isti nije nadležan i izlazi iz okvira njegovih ovlašćenja i struke, prvostepeni organ je zaključio da je zainteresovano lice izgubilo privredni interes za korištenje preostalih parcela, jer do istih nije obezbjeđen pristup, niti se na izgradnji istog obavljaju bilo kakvi radovi, a niti postoji bilo kakav dokaz o tome da investitor namjerava graditi prustupni put, što je ključni faktor za primjenu člana 11 Zakona o eksproprijaciji, a što je sve tužena podržala osporenim aktom.
Po ocjeni ovog suda pravilno su prvostepeni organ i tužena zaključili da su ispunjeni uslovi za primjenu člana 11 Zakona o eksproprijaciji, jer je riječ o nekretninama za koje vlasnik nema privrednog interesa za korišćenje. To prije svega jer parcele nemaju riješen pristup, što je osnovni uslov za njihovo normalno korišćenje, bez obzira u koje se svrhe koriste. S obzirom da je zemljište korišćeno u poljoprivredne svrhe, a trenutno nije moguće pristupiti mehanizacijom, to činjenica da je aktima urbanističke regulative predviđena izgradnja pristupnog puta koji nije izgrađen, a niti je započeta njegova izgradnja ne može uticati na odluku o osnovanosti primjene člana 11 Zakona o eksproprijaciji.
Neosnovani su navodi zahtjeva da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, jer su upravni organi pravilno utvrdili sve odlučne činjenice i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenili materijalno pravo, iako se presuda nižestepenog suda ne može pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s obzirom na razloge izjavljivanja zahtjeva, a koji su sadržani u odredbi člana 35 stav 2 ZUS.
Otuda su osporeni akt i pobijana presuda zasnovani na pravilnoj primjeni člana 11 Zakona o eksproprijaciji, a tužiteljica prigovorima iznesenim u zahtjevu nije dovela u sumnju takve odluke za koje su dati valjano obrazloženi razlozi.
Kod takvog stanja stvari, po ocjeni ovog suda u pobijanoj presudi nije ostvaren nijedan razlog njene nezakonitosti predviđen u odredbama člana 35 stav 2 ZUS pa se zahtjev tužiteljice odbija, a na osnovu odredbe člana 40 stav 1 istog zakona."
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 11 0 U 031797 23 Uvp od 22.1.2025. godine)
