Određivanje naknade za eksproprisanu nekretninu

Obrazloženje

"U ovom vanparničnom postupku određivanja naknade za eksproprisane (deposedirane) nekretnine - neizgrađeno građevinsko zemljište - u kojem je protivnik predlagatelja stavio zahtjev da se utvrdi da je osnovan njegov zahtjev da mu se na ime naknade da drugo odgovarajuće zemljište (neizgrađeno građevinsko zemljište), u reviziji je sporno pravno pitanje, da li protivniku predlagatelja na ime naknade za eksproprisano neizgrađeno građevinsko zemljište pripada pravo da zahtjeva drugo odgovarajuće zemljište.

U odgovoru na sporno pravno pitanje, sudovi su, nakon što su utvrdili da predlagatelj koji je ujedno i korisnik eksproprijacije raspolaže (da ima) neizgrađeno građevinsko zemljište, primjenom odredbe člana 46. stav 1. Zakona o eksproprijaciji, zahtjev protivnika predlagatelja odbili smatrajući da se naknada ima odrediti u novcu, a ne davanjem dijela nekretnine.

Pravilno su, po ocjeni ovog revizijskog suda, sudovi prvog i drugog stepena primijenili materijalno pravo kada su o zahtjevu odlučili primjenom odredaba iz člana 46. stav 1. Zakona o eksproprijaciji i ove odredbe pravilno su primijenili kada su odlučili da zahtjev protivnika predlagatelja nije osnovan.

Prema odredbi člana 45. Zakona o eksproprijaciji naknada za eksproprisanu nekretninu određuje se po pravilu davanjem druge odgovarajuće nekretnine koja se ekspropriše u istoj općini ili gradu, kojom se vlasniku nekretnine koja se ekspropriše omogućavaju približno isti uslovi korištenja kakve je imao koristeći tu nekretninu.

Prema odredbi člana 46. stav 1. istog zakona ako vlasnik nekretnine koja se ekspropriše ne prihvati na ime naknade drugu odgovarajuću nekretninu ili ako korisnik eksproprijacije ne može osigurati takvu nekretninu, naknada se određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine, a prema stavu 2. tržišna vrijednost je izražena u cijeni na području gdje se vrši eksproprijacija, a koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu i koja zavisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog utvrđivanja.

U spornom slučaju protivnik predlagatelja je tražio od korisnika eksproprijacije na ime naknade nekretninu kojom raspolaže što je isti odbio, tražeći da se naknada odredi u novcu. Odredbom člana 45. stav 1. Zakona o eksproprijaciji propisano da se naknada za eksproprisanu nekretninu određuje, u pravilu, davanjem druge odgovarajuće nekretnine na koju može postojati pravo vlasništva koja norma ima tek instruktivni značaj. Naime, nema zakonske mogućnosti da sud naknadu odredi u obliku davanja u vlasništvo druge nekretnine protiv volje bilo koje stranke, dakle i korisnika eksproprijacije. Ne može se shodno tome niti naložiti korisniku eksproprijacije da da nekretninu na ime naknade u vlasništvo protivniku predlagatelja kada se isti tome protivi jer bi to značilo provođenje svojevrsne eksproprijacije.

Stoga, budući da u konkretnom slučaju korisnik eksproprijacije odbija da da nekretninu koja je vlasništvo istog, prema shvaćanju ovog suda, shodno citiranim odredbama, nije postojala obaveza, a niti su za to bile ispunjene pretpostavke, da se naknada odredi davanjem u vlasništvo predmetne nekretnine, nego su nižestepeni sudovi naknadu odredili u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se ekspropriše. Osim toga, kao što je navedeno, citiranim odredbama je propisano da se naknada u pravilu određuje davanjem druge odgovarajuće nekretnine, a ne da se mora, odrediti davanjem u vlasništvo druge odgovarajuće nekretnine.

Visina naknade za eksproprisanu nekretninu utvrđena je pravilnom primjenom odredaba člana 46., 53. i 64. Zakona o eksproprijaciji na osnovu procjene tržišne vrijednosti nekretnine prema nalazu i mišljenju urađenom od strane... od 07.04.2023. godine. Revident i nadalje ustrajava na tvrdnji da je paušalno prihvaćena procjena tržišne vrijednosti sačinjena naprijed navedene pravne osobe i prigovara takvom nalazu, a da u toku postupka nije predložio nijedan dokaz u pogledu činjenica koje sada navodi u reviziji (da se predstavnici navedene pravne osobe saslušaju u postupku i da se na drugi način provjeri vjerodostojnost navedenog nalaza). Zbog toga se revizijski navodi kojim protivnik predlagatelja paušalno tvrdi da nije pravilno utvrđena visina naknade ne mogu prihvatiti."