Pravna priroda zemljišta poklonjenog jednom od bračnih partnera
Zemljište poklonjeno jednom od bračnih partnera ulazi u bračnu stečevinu ukoliko je namjena tog poklona bila da bračni partneri na poklonjenom zemljištu sebi izgrade kuću.
Obrazloženje:
"Prvostepenom presudom Općinskog suda u... utvrđeno je da bračnu stečevinu tužiteljice i prvotuženog čine: nekretnine označene... te da je udio tužiteljice i prvotuženog u sticanju te imovine jednak dijelu od po 1/2, te da će se tužiteljica na temelju ove presude, nakon njezine pravomoćnosti, na vlastiti zahtjev kada se steknu uslovi za to upisati kao posjednica u evidenciji katastra...
Drugostepenom presudom Kantonalnog suda u...žalba tuženih je odbijena kao neosnovana i prvostepena presuda potvrđena;
Protiv drugostepene presude reviziju su blagovremeno izjavili tuženi, po punomoćniku, zbog povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava,..
Revizija nije osnovana.
Nije osnovan ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz člana 240. stav 1. tačka 2. ZPP
Prvostepeni sud je utvrdio, a drugostepeni sud prihvatio kao pravilna ta utvrđenja iz kojih proizilazi da su tužiteljica i prvotuženi zaključili brak 11.11.1989. godine, da je isti razveden presudom od 10.10. 2014. godine, da su oni na početku braka živjeli u kući oca prvotuženog, da su tokom rata dobili na korištenje stan u B...za koji su dobili deložaciju, da su 1997. godine počeli graditi spornu kuću na poklonjenom zemljištu od oca prvotuženog,...
Kod takvih činjeničnih utvrđenja za koje je vezan ovaj revizijski sud pravilno je drugostepeni sud primijenio materijalno pravo (čl. 250; čl. 251. st.1. i 2.; čl. 252. st.1. Porodičnog zakona FBiH - dalje: PZ) kada je potvrdio prvostepenu presudu kojom je usvojen tužbeni zahtjev.
Odredbom člana 251. stav 1. PZ propisano je da bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine. Stavom 2. istog člana propisano je da pokloni trećih osoba učinjeni za vrijeme trajanja bračne zajednice u novcu, stvarima, pružanju pomoći, radom i sl. ulaze u bračnu stečevinu bez obzira na to koji ih je bračni partner primio, ukoliko drukčije ne proizilazi iz namjene poklona ili se iz okolnosti u momentu davanja poklona može zaključiti da je poklonodavac želio učiniti poklon samo jednom od bračnih partnera. Odredbom člana 252. stav 1. istog zakona je propisano da su bračni partneri u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.
Protivno pravnom stanovištu revizije tuženih, prvostepeni sud je pravilno zaključio, a drugostepeni sud osnovano prihvatio takav pravni stav da je tužiteljica dokazala da predmetnu imovinu ona i prvotuženi su stekli radom za vrijeme njihovog braka koji je trajao 25 godina (od 1989. do 2014. godine), pa je ista bračna stečevina (član 251. stav 1. PZ), a koja po zakonskoj presumpciji je njihovo suvlasništvo u jednakom dijelovima (član 252. stav 1. tog zakona).
Kod utvrđenih činjenica da su tužiteljica i prvotuženi bili zaposleni u periodu izgradnje predmetne kuće, da za stan u kojem su stanovali kao privremeni korisnici su dobili deložaciju, da su počeli graditi tu kuću na zemljištu kojeg je prvotuženi primio na poklon od svog oca dok je bio u braku sa tužiteljicom, to je pravilan stav nižestepenih sudova da u smislu odredbe člana 251. stav 2. PZ i predmetno zemljište ulazi u bračnu stečevinu budući da je namjena tog poklona bila da na poklonjenom zemljištu sebi izgrade kuću bračni partneri, prvotuženi i tužiteljica, koji su morali da se po deložaciji isele iz stana u kojem su stanovali kao privremeni korisnici.
Osnovom ovog iznijetog pravnog zaključka - da predmetno zemljište ulazi u bračnu stečevinu temeljem poklona kojeg je prvotuženi primio od svog oca, a što opredjeljuje pravnu sudbinu predmetnih nekretnina (i zemljišta i kuće, bračna su stečevina tužiteljice i prvotuženog), to od trećih lica kasnije zaključeni poklon za te nekretnine od strane drugotuženog i njegovog oca, po shvatanju ovog suda, je bez uticaja na drugačiju odluku. Stoga, prigovori revidenata o pogrešnoj primjeni materijalnog prava pozivom na ugovor o poklonu broj:... od 20. 4. 2009. godine (drugotuženog i njegovog oca) i na rješenje o nasljeđivanju broj:... od 25. 2. 2015. godine (iza smrti oca tuženih) su bez uticaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude.
Kako se nisu ostvarili razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, a niti postoji razlog na koji ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, to je revizija na osnovu odredbe člana 248. ZPP odbijena, kao neosnovana."
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 17 0 P 067610 20 Rev od 23.3.2021. godine)
