Nema prešutne saglasnosti sindikata na otkaz kada poslodavac ne odgovori na blagovremeni zahtjev za dodatne informacije

Radnik kod kojeg je nakon povrede na radu utvrđena promijenjena radna sposobnost (invalidnost II kategorije) dobio je otkaz bez otkaznog roka zbog teže povrede radne obaveze, jer se 20., 21. i 22.02.2024. godine nije javio na rad u službu u koju je bio raspoređen i upućen. Poslodavac je 09.04.2024. godine pismeno zatražio od sindikalne organizacije saglasnost za otkaz. Istog dana, na ročištu u disciplinskom postupku, predstavnik sindikata izjavio je da sindikat nije dao saglasnost za raspoređivanje invalida na poslove u tu službu, niti je ona od njega tražena.

Sindikat saglasnost za otkaz nije dao, nego je 15.04.2024. godine pismeno odgovorio da je prije konačne odluke potrebno da mu se detaljnije obrazlože razlozi za takvu odluku i činjenice koje su joj prethodile. Poslodavac na to nije odgovorio, nego je 19.04.2024. godine, posljednjeg dana roka od 10 dana, donio odluku o otkazu. Općinski sud u Visokom otkaz je poništio, naložio vraćanje radnika na rad i dosudio mu naknadu plaće od 12.791,73 KM sa doprinosima. Kantonalni sud u Zenici je presudu u tom dijelu preinačio i zahtjev odbio, smatrajući da se sindikat, koji se u roku od 10 dana nije izričito usprotivio otkazu, prešutno saglasio i da zahtjev za dopunu podataka ne produžava zakonski rok. Vrhovni sud Federacije BiH dopustio je reviziju radnika, ocijenivši da se u njoj postavlja pitanje važno za jedinstvenu primjenu prava, usvojio je i preinačio drugostepenu presudu tako što je žalbu poslodavca odbio i prvostepenu presudu potvrdio u cijelosti.

Ako je kod poslodavca formirano vijeće zaposlenika ili sindikat, radniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost ugovor o radu može se otkazati samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika, odnosno sindikata ako vijeće nije formirano (član 74. stav 1. Zakona o radu FBiH, član 26. i 31. Zakona o vijeću zaposlenika). Saglasnost je potrebna za svaki otkaz takvom radniku, pa i za otkaz bez otkaznog roka zbog teže povrede radne obaveze, kako je Vrhovni sud Federacije BiH zaključio još u rješenju 65 0 Rs 188329 11 Rev od 14.06.2012. godine. Ako se vijeće zaposlenika, odnosno sindikat, u roku od 10 dana od dana kada je saglasnost tražena pismeno ne izjasni, smatra se da je saglasno sa odlukom poslodavca.

Ta prešutna saglasnost nastaje protekom roka samo ako je postupak sa sindikatom vođen u skladu sa Zakonom o vijeću zaposlenika. Kada sindikat u roku od 10 dana pismeno zatraži dodatne informacije potrebne za odlučivanje, poslodavac mu je dužan odgovoriti u istom roku i omogućiti mu da se izjasni. Ako to ne učini, ne može se pozivati na to da je sindikat šutio. Ovdje je poslodavac, ne odgovorivši sindikatu, odluku o otkazu donio posljednjeg dana roka, prije nego što je rok istekao, što je Vrhovni sud ocijenio kao postupanje protivno izričitoj zakonskoj odredbi. Otkaz je zato poništen, a radniku su dosuđeni vraćanje na rad i naknada plaće sa doprinosima.

Važnost ovog pitanja Vrhovni sud je obrazložio i ranijom praksom, prema kojoj saglasnost iz člana 74. stav 1. Zakona o radu mora biti izričita (presuda 65 0 Rs 338818 15 Rev od 19.12.2017. godine), a izostanak postupka konsultacija iz člana 23. i 24. Zakona o vijeću zaposlenika, sam po sebi, vodi ništavosti odluke o otkazu (presuda 65 0 P 042457 15 Rev od 14.01.2016. godine). Prešutnu saglasnost iz člana 26. stav 2. istog zakona ova presuda ne isključuje, ali je ograničava na pravilno proveden postupak sa sindikatom. Drugačija je situacija kada sindikat dobije potpune podatke i izričito se saglasi: u predmetu iz stava Konsultacije poslodavca sa sindikatom (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu) poslodavac je sindikalnoj podružnici dostavio potpune podatke o razlozima, ona se saglasila, odluka je donesena istog dana i sud nije našao povredu postupka. O naknadi plaće nakon nezakonitog otkaza vidi stav Pravo na naknadu plaća zbog nezakonitog otkaza ugovora o radu.