Sudska praksa Bosne i Hercegovine

Stav sudske prakse

Obligaciono pravo · BiH

Primalac koji bez razloga odbija izdržavanje ne može tražiti raskid ugovora o doživotnom izdržavanju

  • SudVrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine
  • OdlukaPresuda broj 32 0 P 349863 23 Rev
  • Datum odluke
  • Ažurirano

Pravna oblast

  • Obligaciono pravo
  • Doživotno izdržavanje
  • Raskid zbog neispunjenja
  • Onemogućavanje ispunjenja

Sentenca

Primalac koji bez razloga odbija izdržavanje ne može tražiti raskid ugovora o doživotnom izdržavanju

Raskid ugovora zbog neizvršavanja obaveze iz ugovora ne može tražiti primatelj izdržavanja, koji bez razloga, pod uticajem supruge, odbija primiti izdržavanje, iako je davatelj izdržavanja spreman svoju obavezu ispunjavati.

Rad kancelarije: Advokatska kancelarija Prnjavorac iz Tuzle zastupa davaoce i primaoce izdržavanja u cijeloj Bosni i Hercegovini: savjetovanje prije zaključenja ugovora o doživotnom izdržavanju kod notara, raskid i poništenje ugovora, upis vlasništva nakon smrti primaoca i sporovi sa nasljednicima. Pregled usluga: ugovor o doživotnom izdržavanju · advokat za nasljedno pravo · advokat za sporove i parnice · imovinsko pravni odnosi.

O čemu je sud odlučivao

Otac i kćerka zaključili su 2017. godine notarski obrađen ugovor o doživotnom izdržavanju kojim otac nakon smrti ostavlja kćerki dvije trećine stana, a ona se obavezala na svakodnevnu brigu: pripremu hrane i nabavku namirnica, održavanje stana, ličnu higijenu, njegu u bolesti, lijekove i ljekarsku pomoć, te sahranu i nadgrobni spomenik. U ugovoru je navedeno da ne žive u zajedničkom domaćinstvu. Kćerka je obaveze izvršavala i svakodnevno dolazila do druge polovine decembra 2018. godine, kada se ocu vratila supruga i kada je on, pod njenim uticajem, prekinuo svaki kontakt sa kćerkom.

Dvije sedmice prije podnošenja tužbe otac je kod notara ovjerio izjavu da je ugovor na snazi i da kćerka izvršava sve obaveze. Tužbu za raskid ugovora podnio je 27.12.2018. godine. Općinski sud u Tuzli tužbeni zahtjev je odbio, Kantonalni sud u Tuzli tu presudu je potvrdio, a Vrhovni sud Federacije BiH odbio je reviziju tužitelja.

Iz obrazloženja odluke

„U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je da su parnične stranke, tužitelj kao primatelj izdržavanja i tužena (kćerka tužitelja) kao davatelj izdržavanja, u formi notarski obrađene isprave, zaključile Ugovor o doživotnom izdržavanju 28.08.2017. godine kojim primatelj izdržavanja, nakon svoje smrti, ostavlja u vlasništvo i posjed davatelju izdržavanja idealni dio od 2/3 nekretnina (...) (u naravi stan površine 65 m2) uz obavezu davatelja izdržavanja da vodi kompletnu brigu o primatelju izdržavanja, a koja se sastoji u slijedećem: da u granicama svojih mogućnosti u novčanom i svakom drugom obliku pomaže primatelja izdržavanja u slučaju da isti iz bilo kojeg razloga dođe u egzistencijalnu oskudicu; da se svakodnevno brine za pripremanje hrane, nabavku namirnica i ostalih kućnih potrepština; da se brine o obavljanju svih poslova vezanih za redovno održavanje nekretnina; da se brine o ličnoj higijeni primatelja izdržavanja; da ga u slučaju bolesti njeguje, da mu nabavlja lijekove i potrebnu ljekarsku pomoć, da ga po potrebi smjesti u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu i da ga nakon smrti o svom trošku sahrani po mjesnim običajima i podigne mu nadgrobni spomenik. U ugovoru je naznačeno da ugovarači ne žive u zajedničkom domaćinstvu.

Utvrđeno je da je tužena izvršavala svoje obaveze iz ugovora, da je svakodnevno dolazila kod tužitelja i to sve do druge polovine decembra 2018. godine kada se tužitelju vratila supruga i kada je tužitelj pod njenim uticajem prekinuo svaku komunikaciju sa tuženom i tako je onemogućio da ispunjava svoje obaveze iz ugovora o doživotnom izdržavanju.

Dana 13.12.2018. godine, prije nego što se vratila supruga tužitelja i prije podnošenja predmetne tužbe (27.12.2018. godine) tužitelj je samovoljno dao izjavu i potpis na izjavi ovjerio kod notara, kojom izjavom potvrđuje da je ugovor o doživotnom izdržavanju još uvijek na pravnoj snazi i da njegova kćerka M.A., kao davatelj izdržavanja, izvršava sve obaveze iz ugovora.

Odredbom člana 152. stav (3) Zakona o nasljeđivanju propisano je da svaka stranka može tražiti raskid ugovora, ako druga strana ne izvršava svoje obaveze.

U iznesenoj činjeničnoj i pravnoj situaciji nižestepeni sudovi odbijaju tužbeni zahtjev ocjenjujući da se nisu ispunili uvjeti za raskid ugovora o doživotnom izdržavanju, da je tužena izvršavala svoje obaveze, sve do vremena kada joj je tužitelj to onemogućio, prekidajući svaki vid komunikacije pod uticajem supruge.

Tužena bez svoje krivnje nije bila u mogućnosti da izvršava svoje obaveze, pa zbog toga što joj je to onemogućio tužitelj, nije ispunjen uslov za raskid ugovora zbog neizvršavanja.

Ovaj sud prihvata pravne zaključke nižestepenih sudova i naglašava da raskid ugovora zbog neizvršavanja obaveze iz ugovora ne može tražiti primatelj izdržavanja koji bez razloga, pod uticajem supruge, odbija primati izdržavanje, iako je davatelj izdržavanja spreman svoju obavezu ispunjavati.

Na utvrđeno činjenično stanje nižestepeni sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo, odredbu člana 152. stav (3) Zakona o nasljeđivanju kada su odbili tužbeni zahtjev kao neosnovan.“

Šta ovaj stav znači u praksi

Pravo na raskid zbog neispunjenja (član 152. stav 3. Zakona o nasljeđivanju FBiH) pripada strani prema kojoj druga strana ne izvršava obaveze. Kada primalac izdržavanja bez razloga odbija da prima izdržavanje, prekine komunikaciju ili davaocu uskrati pristup, davalac obaveze ne izvršava zbog razloga na strani primaoca. Primalac tako ne može sam stvoriti razlog za raskid i onda se na njega pozvati.

Za davaoca izdržavanja iz ove presude proizlazi praktična pouka: treba sačuvati dokaze o tome kako je ugovor izvršavao, kao i o tome kada je i na koji način izvršavanje onemogućeno. Među utvrđenim činjenicama bila je i ovjerena izjava samog primaoca, data dvije sedmice prije tužbe, da davateljica izvršava sve obaveze. Navodi da se o tužitelju brinula supruga bili su prigovori činjenične prirode, koje Vrhovni sud u revizijskom postupku nije mogao preispitivati.

O sličnoj situaciji, u kojoj su davaoca u ispunjavanju ugovora spriječili drugi članovi porodice, vidi stav Nema raskida ugovora o doživotnom izdržavanju zbog neispunjenja kada davaoca spriječi porodica, a o tumačenju obaveza davaoca u njihovoj sveukupnosti stav Raskidanje ugovora o doživotnom izdržavanju. Kada primalac umre u toku spora o raskidu, postupak mogu nastaviti njegovi nasljednici (Mogućnost nastavka postupka za raskid ugovora o doživotnom izdržavanju).

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine Presuda broj 32 0 P 349863 23 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, Presuda broj 32 0 P 349863 23 Rev od 25.04.2023. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Ključne riječi

  • raskid ugovora o doživotnom izdržavanju
  • primalac odbija izdržavanje
  • onemogućavanje ispunjenja ugovora
  • neizvršavanje obaveza
  • davalac izdržavanja
  • član 152. stav 3. Zakona o nasljeđivanju FBiH
  • notarski ugovor o doživotnom izdržavanju
  • ugovor o doživotnom izdržavanju
  • nasljedno pravo
  • Vrhovni sud FBiH

Bilteni Vrhovnog suda: 6.314 odluka Vrhovnog suda BiH i FBiH iz 66 svezaka biltena (1984. do 2026.), sa pretragom po pojmu, propisu i članu i pregledom vanrednih revizija iz 2026. Za ovu temu: odluke Vrhovnog suda: doživotno izdržavanje · Sudska praksa uz Zakon o nasljeđivanju · registar propisa po članu.

Zaključujete ili osporavate ugovor o doživotnom izdržavanju? Advokatska kancelarija Prnjavorac zastupa stranke u sporovima o doživotnom izdržavanju i nasljednim odnosima u BiH.

Najbliže ovom stavu

Ostale oblasti rada kancelarije

Pravni stav potiče iz navedene sudske odluke; nositelj autorstva pravnog shvatanja je donosilac odluke. Lični podaci stranaka i drugih učesnika u postupku su anonimizirani. Stav obradio, klasifikovao i za objavu priredio: .  Posljednje ažuriranje:

Napomena: Prikaz služi u informativne i edukativne svrhe i ne predstavlja pravni savjet niti zamjenu za stručnu pravnu pomoć u konkretnom predmetu. Citirani propisi i brojevi članova odnose se na vrijeme donošenja odluka.

Nazad na Stavove sudske prakse BiH