Sudska praksa uz Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine: članovi 1 do 174

Sentenca

U radnjama optuženika stekla su se obilježja kaznenog djela ubojstva na mah iz članka 172. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine učinjenog sa direktnim umišljajem, kada je predhodno napadom oštećenika bio doveden u stanje jake razdraženosti, pa nakon što se ovaj udaljio sa mjesta događaja rekao: "Odoh ga zgaziti", zatim sjeo u putničko vozilo i uputio se za oštećenikom i kada ga je sustigao sa vozilom prešao na lijevi kolovozni trak, te sa prednjim dijelom vozila udario u oštećenika i tako mu nanio više ozljeda od kojih je preminuo.

Sentenca

Mjerom oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom od optuženog se ne može oduzeti imovina koja se ne nalazi u njegovom vlasništvu nego u vlasništvu drugih osoba. Ako se radi o osobama koje su vlasništvo na toj imovini stekle tako što im je optuženi prenio imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, ta se imovina od tih osoba može oduzeti ako im je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti i ako su one znale ili mogle znati da je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom. U protivnom, od optuženog će se oduzeti novčana vrijednost imovinske koristi koju je pribavio krivičnim djelom. Osim toga, da bi se od osoba na koje je optuženi prenio imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom ona oduzela potrebno je da te osobe budu pozvane i saslušane na glavnom pretresu i poučene da su ovlaštene da u vezi sa utvrđivanjem imovinske koristi predlažu dokaze i postavljaju pitanja optuženom, svjedocima i vještacima.

Sentenca

Za postojanje kvalifikovanog oblika krivičnog djela razbojništva iz člana 289. stav 2. u vezi sa stavom 1. i u vezi sa članom 31. KZ FBiH, učinjenog u sastavu grupe koja predstavlja udruženje najmanje tri osobe, nije od značaja okolnost da nije utvrđen identitet jedne od tih osoba.

Sentenca

Za samo svojstvo člana grupe za organizirani kriminal ne traži se da je svaka osoba koja je član organizirane grupe ljudi od najmanje tri osobe lično učinila krivično djelo (jedno ili više njih) za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora preko tri godine ili teža kazna nego se zahtijeva pripadnost grupi koja je djelovala u cilju učinjenja takvih krivičnih djela i svijest o tome.

Sentenca

Kad je kao pasivni subjekt osnovnog ili kvalificiranog oblika krivičnog djela propisanog u KZ FBiH određeno - dijete, tada se pod izrazom „dijete“ podrazumijeva osoba koja nije navršila 14 godina života.

Sentenca

Svojstvo odgovorne osobe ne određuje sam položaj odnosno radno mjesto određene osobe nego krug ovlaštenja odnosno dužnosti koje su povjerene toj osobi.

Sentenca

Kada u činjeničnom opisu djela u optužnici vrijeme učinjenja djela nije tačno određeno nego je naznačeno da je ono učinjeno u toku određene godine, pri utvrđivanju da li je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, u pogledu vremena učinjenja djela, mora se uzeti ono što je najpovoljnije za optuženog tj. da je ono učinjeno 01. januara te godine.

Sentenca

O prekidu uzročne veze između radnje okrivljenog i nastupjele posljedice može se govoriti samo ako se radnjom trećeg lica, koja je uslijedila nakon prethodne radnje okrivljenog, uspostavlja samostalni uzročni odnos sa nastupjelom posljedicom koji bi bio potpuno neovisan od prethodne radnje okrivljenog.

Sentenca

Istodobnost protupravnog napada i odbrane ne postoji kad je okrivljeni radnju kojom je ostvario obilježja krivičnog djela - teške tjelesne povrede - iz člana 177. stav 3. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine preduzeo kada je oštećeni, nakon protupravnog napada na okrivljenog, okrenuvši leđa okrivljenom i počevši se udaljavati od njega, jasno manifestovao da nema namjeru nastaviti napad na okrivljenog.

Sentenca

Postojanje prava na nužnu odbranu ne zavisi od okolnosti koje se odnose na psihičko stanje optuženog u vrijeme izvršenja krivičnog djela, jer se to pitanje rješava na temelju ocjene realnog značenja njegovih radnji koje je preduzeo radi odbijanja protivpravnog napada oštećenog.

Sentenca

Radi se o prekoračenju granica nužne odbrane kao mjere odbrane koja je neophodno potrebna za odbijanje protivpravnog napada, kada optuženi videći da radi fizičkog napada prema njemu teturajući se ide pijani oštećeni sa uzdignutim rukama u ovoga ispali hitac iz pištolja i liši ga života, iako je njegov napad mogao odbiti na drugi način (odgurivanjem).

Sentenca

Da li je primijenjena odbrana bila neophodno potrebna za odbijanje napada procjenjuje se na osnovu svih okolnosti napada i odbrane, a, prije svega, na osnovu okolnosti koje se odnose na intenzitet napada, sredstva upotrijebljena pri napadu i odbrani i sredstva koja su napadnutom bila na raspolaganju za odbijanje napada, opću fizičku snagu ali i trenutnu fizičku sposobnost napadača i napadnutog.

Sentenca

Ako je napad oštećenog uticao na stanje svijesti optužene tako što je kod nje uzrokovao nastanak afektivnog naboja u vidu jake razdraženosti zbog koje je dovedena u nenormalno psihičko stanje privremene duševne poremećenosti i posljedično tome neuračunljivosti koja predstavlja osnov isključenja krivične odgovornosti, onda u procesnom smislu za odluku prvostepenog suda nije od primarnog značaja to što je u daljem toku događaja, preduzimajući odbrambene radnje lišila života oštećenog u prekoračenju granica nužne odbrane. Ovo zbog toga, jer postojanje takve okolnosti koja isključuje krivičnu odgovornost optužene predstavlja osnov za donošenje presude kojom se ona oslobađa od optužbe (član 345. tačka 2. Zakona o krivičnom postupku u vezi sa članom 13. stav 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine) pa je prvostepeni sud pravilno postupio kada je donio takvu odluku.

Sentenca

Ako je kod krivičnog djela ugrožavanje javnog prometa usljed omamljenosti, optuženi u vrijeme upotrebe alkohola koji ga je doveo u stanje neuračunljivosti znao ili je mogao znati da će upravljati sa autobusom, pa je u takvom stanju preduzeo vožnju i prouzrokovao saobraćajnu nezgodu sa posljedicama, onda se pitanje njegove krivične odgovornosti može jedino utvrđivati po pravilu odgovornosti za tzv. actiones liberae in causa iz člana 13. stav 3. KZ FBiH, što znači da sud mora utvrđivati da li je krivično djelo koje je optuženi učinio bilo obuhvaćeno njegovim umišljajem ili je pak u odnosu na to djelo kod njega postojao nehat prije nego što se upotrebom alkohola doveo u stanje neuračunljivosti.

Sentenca

Ukoliko u optužnici kao vrijeme učinjenja krivičnog djela nije naveden određeni datum nego je kao vrijeme učinjenja krivičnog djela određen vremenski period, primjenom principa in dubio pro reo kao početak roka zastarjelosti uzeće se početak perioda naznačenog u optužnici.

Sentenca

Sa aspekta postojanja krivičnog djela teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz člana 336. stav 2. u vezi sa članom 332. stav 1. KZ FBiH nije od značaja okolnost ako smrtno stradali oštećeni u toj saobraćajnoj nezgodi nisu bili vezani sigurnosnim pojasevima, jer ta okolnost ne isključuje krivičnopravnu relevantnu uzročnu povezanost između propusta u vožnji optuženog i posljedica (kako osnovne tako i tzv. teže posljedice), ali može biti od značaja za odluku o kazni.

Sentenca

Saizvršilaštvo je svjesno i voljno zajedničko izvršenje krivičnog djela, pa je za njegovo postojanje potrebna zajednička odluka o djelu, ali i objektivni doprinos izvršenju djela, koji ako se ne sastoji u učešću u radnji izvršenja djela, pretpostavlja preduzimanje takve radnje koja ima odlučujući značaj u procesu izvršenja djela i bez koje djelo ne bi moglo biti uopšte izvršeno ili ne bi moglo biti izvršeno na način na koji je izvršeno.

Sentenca

Pri ocjeni da li je odbrana koju je primijenio napadnuti kako bi od sebe odbio istovremeni protivpravni napad bila neophodno potrebna uzima se u obzir ne samo to da li je napadnuti upotrijebio jedino sredstvo koje je u konkretnoj situaciji imao za odbranu nego i da li je to sredstvo upotrijebio na način koji je bio jedino moguć. Radi toga je pravilan zaključak prvostepenog suda, da je optuženi odbijajući istovremeni protivpravni napad oštećenog, prekoračio granice nužne odbrane, budući da način na koji je upotrijebio automatsku pušku s kojom je raspolagao - ispaljivanje rafala od oko 20 metaka prema oštećenom koji se nalazio iza njega, bez prethodnog verbalnog upozorenja da će upotrijebiti pušku ili upozorenja pucanjem u zrak, nije bio ni jedini mogući ni neophodno potrebni način odbrane.

Sentenca

I pored okolnosti što je oštećeni u više navrata najavljivao optuženom, da će nakon skidanja fiksatora sa svoje noge izvršiti napad na njega i tom prilikom upotrijebiti pištolj, kao i okolnosti da je takve prijetnje optuženi prijavio policiji koja nije ništa preduzela, optuženi nije imao pravo da takav budući napad spriječi na način što je iz pištolja pucao u oštećenog i lišio ga života kada ovaj nije preduzimao napadačke radnje. Ovo zbog toga jer u krivičnopravnom smislu nije postojao istodobni (ili direktno prijeteći) napad oštećenog na optuženog, koji bi napad predstavljao jedan od uvjeta postojanja nužne odbrane (ili njenog prekoračenja), što dalje znači da nije dozvoljena odbrana protiv budućeg napada (tzv. anticipirana nužna odbrana).

Sentenca

Pošto je optuženi zaustavio vozilo iako je sa istim mogao proći putem do svoje vikendice, zatim izašao iz vozila noseći pištolj u ruci, dakle, latio se pištolja kada njegova sigurnost nije bila ugrožena od strane mladića koji su stajali na putu odnosno pored puta, a potom ispalio jedan hitac u zrak i udario oštećenog u potiljak glave, te pištolj usmjerio u njegovom pravcu onda sve te njegove radnje predstavljaju protivpravan napad na oštećenog. Radi toga se optuženi ne može uspješno pozvati na nužnu odbranu bez obzira što je prije ispaljivanja hica iz pištolja u oštećenog od njega zadobio udarac pesnicom u lice, jer se u nastaloj situaciji takvo postupanje oštećenog ne može smatrati protivpravnim napadom već naprotiv odbijanjem napada optuženog.

Sentenca

U situaciji kada je optuženi, nakon verbalnog sukoba sa svjedokom M.Č. i oštećenim, te fizičkog sukoba sa svjedokom M.Č., prilikom napuštanja objekta ovima zaprijetio „pobiću vas sve kad se vratim“ i time najavio svoj povratak u ugostiteljski objekat kako bi se sa njima obračunao, zatim naknadno sa pištoljem došao pred taj objekat i pokušao ući unutra ali je bio spriječen od zaštitara, pa je ostao pred objektom u kome je oštećeni bio bezbjedan, ali je oštećeni, i pored toga, sa pištoljem u ruci izašao na terasu objekta, a optuženi, kako bi ga lišio života iz pištolja ispalio jedan hitac i oštećenog pogodio u nogu, a ovaj uzvratio i ispalio više hitaca iz pištolja u pravcu optuženog i jednim metkom ga pogodio u predjelu desne podlaktice, oštećeni je na taj način prihvatio obračun sa optuženim, pa se njihove radnje ne mogu pravno ocijeniti kao nužna odbrana ili prekoračenje njenih granica.

Sentenca

Za utvrđenje da li je primijenjena odbrana bila neophodno potrebna za odbijanje istovremenog protivpravnog napada potrebno je cijeniti okolnosti protivpravnog napada i primijenjene odbrane od tog napada kao što su broj i karakteristike napadača, upotrijebljena sredstva napada i odbrane kao i stvarne mogućnosti koje su napadnutom bile na raspolaganju za djelotvorno odbijanje napada.

Sentenca

Kada je optuženi oštećenoj posljednje dvije povrede, od kojih je jedna od njih (povreda glave) bila smrtonosna, zadao dok je oštećena bila u ležećem položaju, kada nije bila sposobna da uzvraća udarce i kada je njen napad bio prestao, onda se navedene radnje optuženog ne mogu smatrati postupanjem u nužnoj odbrani zbog postojanja prethodnog protivpravnog napada oštećene na optuženog, s obzirom da je za postojanje nužne odbrane u smislu člana 26. stav 2. KZ FBiH pored protivpravnosti napada, potrebno i da je napad istovremen ili direktno predstojeći.

Sentenca

Ako se radilo o svršenom pokušaju učinjenja krivičnog djela za utvrđenje da li je postojao dobrovoljni odustanak potrebno je utvrditi da li je optuženi preduzeo svjesnu, dobrovoljnu i aktivnu radnju usmjerenu na sprečavanje nastupanja posljedice krivičnog djela.

Sentenca

Ocjena o tome da li je djelo za koje se optužuju bilo obuhvaćeno umišljajem saučinitelja daje se u odnosu na vrijeme učinjenja djela, pa je, u situaciji kada okolnosti koje su postojale u vrijeme učinjenja djela pružaju pouzdan osnov za zaključak, uz svijest o zajedničkom djelovanju, i o umišljajnom postupanju saučinitelja u odnosu na usmrćenje oštećene, irelevantno kakav je bio njihov prvobitni plan i dogovor i da li je njime bilo obuhvaćeno usmrćenje oštećene.

Sentenca

Podstrekavanje se može učiniti samo s umišljajem pa je za oglašavanje optuženog krivim za podstrekavanje na učinjenje krivičnog djela, za koje su oglašeni krivim njegovi neposredni izvršitelji, neophodno utvrditi, između ostalog, da je umišljajem optuženog bilo obuhvaćeno djelo izvršitelja.

Sentenca

Iako je optuženi pucanjem iz pištolja oštećenom nanio tešku tjelesnu ozljedu u predjelu trbuha, odnosno dio tijela u kojem se nalaze vitalni organi, za izvođenje pravnog zaključka o tome da li je umišljaj optuženog bio usmjeren na usmrćenje oštećenog ili njegovo teško tjelesno ozljeđivanje od značaja je ne samo prouzrokovana posljedica nego i to da li je radnje koje je optuženi preduzeo ukazuju da je on htio ili pristao na usmrćenje oštećenog ili ne. Pošto je u pobijanoj presudi pravilno utvrđeno da je optuženi pri ispaljenju hitca u pravcu oštećenog držao pištolj usmjeren nadolje, tj. prema donjem dijelu tijela oštećenog onda je s obzirom na tu okolnost kod optuženog postojao umišljaj na teško tjelesno ozljeđivanje oštećenog, a ne na njegovo usmrćenje.

Sentenca

Sama težina posljedice (laka tjelesna povreda) nije od pretežnog značaja za utvrđenje da li je u pitanju pokušaj krivičnog djela ubistva iz člana 166. stav 1. u vezi sa članom 28. KZ FBiH, već je potrebno cijeniti sve okolnosti učinjenja predmetnog krivičnog djela, a naročito okolnost da je optuženi povrede nožem oštećenom zadao u vitalne dijelove tijela (glava i grudni koš).

Sentenca

Sud će odbiti zahtjev osuđenog za zamjenu novčanom kaznom kazne zatvora ako nađe da se u konkretnom slučaju svrha krivičnopravnih sankcija i izvršenja kazne zatvora ne bi mogla ostvariti zamjenom izrečene kazne zatvora novčanom kaznom.

Sentenca

Kada je osuđenoj osobi pravomoćnom presudom sud izrekao kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 7 (sedam) mjeseci, pa joj je nakon toga odlukom o pomilovanju pravomoćno osuđenih osoba izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 7 (sedam) mjeseci zamijenjena blažom kaznom zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, to ne znači da je osuđenoj osobi izrečena kazna zatvora od 1 (jedne) godine kako propisuje odredba člana 43a. stav 1. KZ FBiH, pa nisu ispunjeni uvjeti da se udovolji zahtjevu osuđene osobe da se, nakon donošenja odluke o pomilovanju, kazna zatvora u trajanju od jedne godine zamijeni novčanom kaznom.

Sentenca

Odredbom člana 44. stav 1. KZ FBiH nije predviđena mogućnost naknadne zamjene izrečene kazne zatvora do jedne godine radom za opće dobro na slobodi nego da sud (sudija pojedinac ili sudeće vijeće), kada odmjeri i izrekne kaznu zatvora u trajanju do jedne godine, može istovremeno odrediti da se izrečena kazna, uz pristanak optuženog, zamjeni radom za opće dobro na slobodi.

Sentenca

Optuženoj se ne može kao otežavajuća okolnost cijeniti to što prilikom davanja iskaza nije htjela da odgovara na pitanja vezana za krivično djelo, s obzirom da, prema odredbi člana 6. stav 3. ZKP FBiH nije dužna iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja.

Sentenca

Okolnosti ne ovisi postojanje ovog krivičnog djela. Kao otežavajuće i olakšavajuće okolnosti koje utiču na odmjeravanje kazne, moguće je uzeti samo one okolnosti koje su izvan bića krivičnog djela za koje je optuženi oglašen krivim. Radi toga je sud pravilno postupio kada je optuženom prilikom odmjeravanja kazne za krivično djelo teško djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja iz člana 336. stav 2. u vezi sa članom 332. stav 1. KZ FBiH za čije postojanje je dovoljno nastupanje smrti jedne osobe (objektivni uvjet inkriminacije), kao otežavajuće okolnosti cijenio da su još dvije osobe zadobile teške tjelesne povrede i jedna osoba lake tjelesne povrede, jer od tih okolnosti ne ovisi postojanje ovog krivičnog djela.

Sentenca

Okolnosti da je optuženi djelo učinio noseći sa sobom opasno oruđe - nož, zatim da je tim nožem prijetio oštećenima i da je kod oštećenih izazvao strah i uznemirenost, te da je djelo učinio sa namjerom su okolnosti koje ulaze u zakonska obilježja krivičnih djela za koja je optuženi oglašen krivim, pa se stoga te okolnosti ne mogu optuženom dvostruko vrednovati i pri utvrđivanju postojanja zakonskih elemenata krivičnih djela za koja je oglašen krivim i pri odmjeravanju kazne kao otežavajuće okolnosti.

Sentenca

Prilikom odmjeravanja kazne optuženom, koji je iz vatrenog oružja pucao u oštećenog kako bi ga lišio života, sud nije mogao uzeti u obzir i cijeniti kao otežavajuću okolnost to što nakon pucanja, oštećenom nije pokušao pomoći i spasiti život, jer je to okolnost koja predstavlja osnov za pravni zaključak da je optuženi lišio života oštećenog sa umišljajem.

Sentenca

Pošto se iz činjeničnog opisa djela izreke presude vidi, da je optuženi prilikom učinjenja krivičnog djela, teško djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz člana 320. stav 2. u vezi sa članom 315. stav 1. KZ FBiH sa vozilom upravljao brzinom koja znatno premašuje dopuštenu brzinu i u stanju alkoholisanosti, onda se te iste okolnosti ne mogu dvostruko vrednovati i uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne, jer su one bile nužan uvjet za njegovo postojanje.

Sentenca

Okolnosti da se oštećeni pridružuje krivičnom gonjenju optuženog i da prema njemu postavlja imovinskopravni zahtjev ne mogu se cijeniti optuženom kao otežavajuće jer se radi o uobičajenom stavu oštećenih prema krivičnom gonjenju optuženih i korištenju njihovih zakonskih prava da u krivičnom postupku podnesu prijedlog za ostvarenje imovinskopravnog zahtjeva nastalog usljed učinjenja krivičnog djela.

Sentenca

Prilikom odmjeravanja kazne za učinjeno krivično djelo spolni odnošaj sa djetetom iz člana 207. stav 1. KZ FBiH optuženom se ne može kao olakšavajuća okolnost cijeniti, navodna inicijativa oštećene za vršenje spolnog odnošaja sa optuženim, jer se propisivanje navedenog krivičnog djela spolnog odnošaja s djetetom kao krivičnog djela zasniva na krivičnopravnom stanovištu da dijete, s obzirom na svoj uzrast i dostignutu socijalnu i emocionalnu zrelost, nije sposobno donijeti slobodnu odluku u pogledu vršenja spolnog odnošaja ili s njom izjednačene spolne radnje.

Sentenca

Učinitelju krivičnog djela spolni odnošaj s djetetom iz člana 207. KZ FBiH ne može se kao olakšavajuća okolnost prilikom odmjeravanja kazne cijeniti inicijativa djeteta za vršenje spolnog odnošaja.

Sentenca

Okolnost da je u saobraćajnoj nezgodi, za čije prouzrokovanje je optuženi oglašen krivim, osim smrti jedne osobe, došlo do tjelesnog ozljeđivanja još dvije osobe ukazuje na jačinu povrede zaštićenog dobra i ima se cijeniti kao otežavajuća okolnost prilikom odmjeravanja kazne optuženom za odnosno krivično djelo dok okolnost da je vozač drugog vozila, koje je sudjelovalo u saobraćajnoj nezgodi, doprinio njenom nastanku se ima cijeniti optuženom kao olakšavajuća okolnost jer umanjuje stepen krivnje optuženog.

Sentenca

Okolnosti pod kojima je krivično djelo učinjeno su, u smislu člana 49. stav 1. KZ FBiH, okolnosti od značaja za odmjeravanje kazne pa stoga okolnost da je grupa mladića napala jednog mladića i, dok je on ležao na tlu, preduzela više povezanih radnji prilikom učinjenja krivičnog djela učestvovanje u tuči iz člana 174. KZ FBiH predstavlja otežavajuću okolnost pri odmjeravanju kazne za to krivično djelo.

Sentenca

Jačina povrede ili ugrožavanja zaštićenog dobra kao jedna od okolnosti koje je sud, u smislu člana 49. stav 1. KZ FBiH, dužan uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne se, kod krivičnog djela razbojništvo iz člana 289. KZ FBiH, ne ograničava na visinu pribavljene protivpravne imovinske koristi nego obuhvata i posljedice prouzrokovane prinudom.

Sentenca

Kada sud optuženog oglasi krivim za krivično djelo učinjeno iz nehata, onda mu pri odmjeravanju kazne za to krivično djelo ne može kao olakšavajuću okolnost cijeniti samu okolnost da je nehatni učinitelj krivičnog djela.

Sentenca

Okolnost da su se pješaci kretali po kolovozu na način koji nije u saglasnosti sa prometnim propisima može se cijeniti kao olakšavajuća okolnost optuženom pri odmjeravanju kazne samo ako je takvo postupanje pješaka zaista doprinijelo konkretnoj prometnoj nezgodi.

Sentenca

Težinu posljedice koja se ogleda u tome da je optuženi oštećenom nanio tri ubodne rane od kojih je jedna opasna po život i nanesena „uvlačenjem i izvlačenjem noža“ tj. dvostrukim ubodom u isti ubodni kanal, sud je bio dužan vrednovati kao otežavajuću okolnost jer to prelazi onu mjeru koja je potrebna za postojanje krivičnog djela teška tjelesna ozljeda iz člana 172. stav 3. KZ FBiH.

Sentenca

Ne može se na strani optuženog kao otežavajuća okolnost cijeniti to što je, kada je dovezao u hitnu pomoć oštećenog kojeg je prethodno ubo nožem, pokušao sebe prikriti kao učinitelja krivičnog djela tako što je izjavio da je oštećenog povrijedila nepoznata osoba jer niko nije dužan da sam sebe inkriminira.

Sentenca

Da bi se kajanje optuženog moglo vrednovati kao olakšavajuća okolnost, nije dovoljno da se ono iskaže verbalno nego ono mora biti vidno manifestirano, pa je sud, kod ocjene takve okolnosti kao olakšavajuće, obavezan da u odluci o kazni navede u čemu se očituje stvarna manifestacija kajanja optuženog.

Sentenca

Okolnosti da je oštećeni tražio krivično gonjenje i naknadu štete ne mogu se na strani optuženog cijeniti kao otežavajuće okolnosti, budući da se krivično gonjenje poduzima po službenoj dužnosti, a zahtjev za naknadu štete predstavlja pravo oštećenog.

Sentenca

Nema stjecaja između kvalificiranog oblika krivičnog djela nasilje u porodici iz člana 222. stav 4. KZ FBiH, kod kojeg je kao kvalifikatorna okolnost cijenjena maloljetnost žrtve i krivičnog djela laka tjelesna ozljeda iz člana 173. stav 1. KZ FBiH kada su članu porodice pri učinjenju djela nanesene lake tjelesne ozljede jer kvalificirani oblik krivičnog djela nasilje u porodici iz člana 222. stav 4. KZ FBiH postoji i u slučaju kad je učinjenjem djela iz stava 1. do 3. člana 222. KZ FBiH član porodice teško tjelesno ozlijeđen ili mu je zdravlje teško narušeno (a ne samo kad je član porodice dijete ili maloljetnik), tako da ovaj kvalificirani oblik, u slučaju nanošenja članu porodice lake tjelesne ozljede, obuhvaća i tu kriminalnu količinu.

Sentenca

Kada sud, pri osudi za dva krivična djela učinjena u sticaju, za jedno krivično djelo izrekne kaznu zatvora a za drugo krivično djelo novčanu kaznu, s obzirom da se radi o dvije vrste kazni, po prirodi stvari, nije moguće izreći jedinstvenu kaznu za krivična djela učinjena u sticaju.

Sentenca

Za postojanje produženog krivičnog djela razbojništva (kao složenog krivičnog djela od prinude i krađe), iz člana 289. stav 1. KZ FBiH, potrebno je između ostalog, da postoji istovjetnost oštećene osobe, s obzirom da se tim krivičnim djelom prvenstveno ugrožava život ili tijelo te osobe. Kako u konkretnom slučaju taj uvjet nije bio ispunjen, jer su četiri krivičnopravne radnje ovog složenog krivičnog djela učinjene upotrebom prinude na štetu različitih oštećenih osoba, sud je povrijedio Krivični zakon u korist optuženog kada je takve radnje optuženog pravno kvalifikovao kao produženo krivično djelo razbojništva.

Sentenca

S obzirom da krivično djelo razbojništva iz člana 289. KZ FBiH predstavlja krivično djelo kod kojeg je zaštitni objekat ne samo imovina nego i život ili tijelo ljudi, dakle, lično dobro, onda je za postojanje produženog krivičnog djela razbojništva neophodno postojanje istovjetnosti oštećenog kod svih učinjenih krivičnih djela i samo u tom slučaju više krivičnih djela razbojništva, uz ispunjenje ostalih uvjeta, može predstavljati jedinstvenu cjelinu.

Sentenca

Pri odmjeravanju kazne osuđenoj osobi nema mjesta primjeni odredaba o odmjeravanju kazne za djela učinjena u sticaju ako je novo krivično djelo učinjeno nakon što je optuženi izdržao kaznu iz ranije osude.

Sentenca

Ukradeni novac je predmet pribavljen krivičnim djelom, a ne predmet koji je nastao u procesu izvršenja krivičnog djela, pa se ne može od okrivljenog oduzeti mjerom sigurnosti oduzimanja predmeta nego samo, ukoliko ne postoji imovinskopravni zahtjev oštećenog, mjerom oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

Sentenca

Mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom može se optuženom izreći presudom kojom se on oglašava krivim za učinjenje određenog krivičnog djela samo ukoliko je u činjeničnom opisu tog djela u izreci presude navedeno da je njegovim učinjenjem optuženi pribavio imovinsku korist.

Sentenca

Nadležni organ za izvršenje mjere sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom iz člana 67. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine je policijska uprava nadležna za izdavanje vozačke dozvole na čijem području osuđeni ima prebivalište ili boravište, stoga se zastarjelost izvršenja ove mjere sigurnosti ne prekida radnjom suda, koji je donio odluku kojom je izrečena mjera sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom, kojom se ta odluka dostavlja policijskoj upravi radi izvršenja izrečene mjere sigurnosti, jer se ne radi o radnji organa nadležnog za izvršenje mjere sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom. Međutim, radnjom nadležne policijske uprave kojom se vrši pozivanje osuđenog da se javi u policijsku upravu radi upisa izvršene mjere sigurnosti u njegovu vozačku dozvolu, prekida se zastarijevanje izvršenja mjere sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom, jer je ta radnja nadležnog organa preduzeta radi izvršenja mjere sigurnosti.

Sentenca

Osuda koja je brisana ne može se optuženom cijeniti kao otežavajuća okolnost prilikom odmjeravanja kazne za novo krivično djelo s obzirom da ni KZ FBiH ni ZKP FBiH ne predviđaju izričito dostavljanje sudu podataka o brisanoj osudi osobe protiv koje se vodi krivični postupak, te s obzirom da odredba člana 125. stav 7. KZ FBiH izričito propisuje da se brisanjem osude učinitelj krivičnog djela smatra neosuđivanim.

Sentenca

Članom 128. KZ FBiH propisano je da za krivično djelo koje je učinitelj učinio u ime, za račun ili u korist pravne osobe, odgovara pravna osoba, između ostalog, kada smisao učinjenog krivičnog djela proizilazi iz zaključka, naloga ili odobrenja rukovodećih ili nadzornih organa pravne osobe (tačka a), pa kada optužnica ne sadrži naznaku da smisao učinjenog krivičnog djela proizilazi iz zaključka, naloga ili odobrenja rukovodećih organa pravne osobe, nego sadrži navode da odgovornost pravne osobe proizilazi iz naloga N.A. kao rukovodećeg organa pravne osobe, niti sadrži navode da je N.A. postupao u ime, za račun ili u korist pravne osobe, to ima za posljedicu da optužni akt ne sadrži činjenice i okolnosti koje predstavljaju materijalni osnov odgovornosti pravne osobe, usljed čega je optužena pravna osoba oslobođena od optužbe na osnovu člana 299. tačka a) ZKP FBiH.

Sentenca

Prilikom ispitivanja žalbe na rješenje o pritvoru nije moguće preispitivati opravdanost navoda optuženog, da su u toku glavnog pretresa izvedeni dokazi iz kojih proizilazi da je on postupao u nužnoj odbrani i da nije umišljajno lišio života oštećenog. Ovo s obzirom da je prema njemu potvrđena optužnica za krivično djelo ubistva iz člana 166. stav 1. KZ FBiH, čime je prihvaćeno postojanje osnovane sumnje za to krivično djelo. Činjenične i pravne zaključke koji proizilaze iz dokaza provedenih tokom dokaznog postupka na koje se pozvao optuženi u svojoj žalbi donijet će sudeće vijeće nakon okončanja glavnog pretresa.

Sentenca

Kod krivičnog djela ubistva na podmukao način postojanje subjektivnih i objektivnih elemenata neophodnih za ocjenu usmrćenja drugog kao usmrćenja na podmukao način procjenjuje se prema postupcima optuženog u odnosu na oštećenog, a ne u odnosu na okolinu. Radi toga su za postojanje ovog krivičnog djela nebitne okolnosti da se događaj desio na javnom mjestu za vrijeme dana i dobre vidljivosti, te da optuženi na licu nije imao nikakvu masku i da su to okolnosti koje nisu omogućavale da ubistvo ostane neotkriveno.

Sentenca

Činjenice da je optuženi nanio više lakih tjelesnih povreda oštećenoj ne mogu se svesti na zaključak da je isključen njegov umišljaj u odnosu na svaku drugu posljedicu sem na nanošenje lakih tjelesnih povreda. Pri ocjeni da se umišljaj optuženog odnosio na usmrćenje oštećene sud je imao u vidu utvrđene činjenice prema kojima je optuženi u hodniku suda prije održavanja rasprave oštećenu ubo hemijskom olovkom u predjelu vrata i potom je udario u usta kada joj je rekao da će je ubiti, a onda u sudnici uzeo makaze koje predstavljaju opasno oruđe i sa istim oštećenoj nanosio tjelesne povrede po njenim vitalnim dijelovima tijela i to prvo u predjelu lica, zatim u predjelu obrve, a onda sljedeću u predjelu vrha nosa kada joj je otkinuo njegov vrh. Dakle prijetnja optuženog da će ubiti oštećenu i nakon toga preduzimanje realne djelatnosti u vidu nanošenja opasnim oruđem više tjelesnih povreda po vitalnim dijelovima tijela oštećene ukazuje da je bio svjestan da oštećenu može lišiti života i da je htio nastupanje takve posljedice.

Sentenca

Postoji pokušaj usmrćenja drugoga na podmukao način kada je usmrćenje oštećenog planirano od strane optuženog i drugih osoba, u kojem cilju je oštećeni praćen više dana, a pri samom učinjenju djela optuženi je maskiran, čekajući da oštećeni izađe iz zgrade i sjedne u svoje vozilo, lukavo i smišljeno, iskorištavajući bespomoćnost oštećenog koji je sjedio u vozilu koje nije bilo u pokretu, pokušao pucati u glavu oštećenog.

Sentenca

Postoji koristoljublje kao kvalifikatorna okolnost pri učinjenju krivičnog djela ubistvo iz člana 166. stav 2. tačka d) KZ FBiH, kada učinitelj usmrti drugog kako bi ostvario neku imovinsku korist, pri čemu je irelevantno da li se radi o protivpravnoj imovinskoj koristi koju učinitelj želi ostvariti usmrćenjem drugog.

Sentenca

Ako je koristoljublje motiv usmrćenja drugoga, postojaće svršeno krivično djelo ubistva iz koristoljublja iz člana 166. stav 2. tačka d) KZ FBiH i kada učinitelj usmrti drugog s ciljem da ostvari neku imovinsku korist, ali usljed okolnosti događaja nije došlo do ostvarenja takve koristi.

Sentenca

Jakom razdraženošću u smislu krivičnog djela ubistva na mah iz člana 167. u vezi sa članom 28. stav 1. KZ FBiH ne može se smatrati svako takvo afektivno stanje, pogotovu kada iz navoda vještaka psihijatra proizilazi da je optuženi usljed svojih ličnih svojstava, preosjetljivosti i plašljivosti doveden u stanje ovog intenzivnog afekta, već se pod tim pravnim pojmom podrazumijeva samo takvo afektivno stanje koje je nastupilo prije učinjenja krivičnog djela i po objektivnoj ocjeni je uzrokovano napadom, zlostavljanjem ili teškim vrijeđanjem od strane oštećenog.

Sentenca

Prvostepeni sud je izveo pravilne zaključke, da su optuženi D.I. i S.A. učesnici tuče u kojoj je jedna osoba lišena života, bez obzira što su oni pobjegli sa mjesta događaja neposredno prije nego što je optuženi A.I. pucao iz pištolja u oštećenoga. Ovo zbog toga, što u ovom slučaju očigledno postoji prostorno-vremenska povezanost i u krivičnopravnom smislu forma jedinstvenog događaja, s obzirom da su optuženi D.I. i S.A. svojim ponašanjem doprinijeli nastanku tuče, zatim svojim protivpravnim radnjama bitno utjecali na razmahivanje tuče i ponašanje optuženoga A. I., koji je neposredno nakon njihovog bjegstva pucao iz pištolja u oštećenoga i tako ga lišio života.