Sudska praksa uz Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine: članovi 175 do 389

Sentenca

Krivično djelo teške tjelesne povrede iz člana 177. stav 1. KZ FBiH može se učiniti i teškim narušenjem fizičkog ili duševnog zdravlja drugoga, pa je stoga moguće postojanje ovog krivičnog djela i u situaciji kada je okrivljeni oštećenoj nanio laku tjelesnu povredu ukoliko se utvrdi da je kao posljedica te lake tjelesne povrede došlo do teškog narušenja duševnog zdravlja oštećene.

Sentenca

Za dovršeni polni odnošaj u smislu člana 203. KZ FBiH dovoljno je i samo djelimično prodiranje muškog polnog organa u ženski polni organ, uz utvrđenje da je do toga došlo uz upotrebu sile (ili prijetnje) od strane optuženog prema oštećenoj.

Sentenca

Upotreba sile u smislu člana 203. stav 1. KZ FBiH ne podrazumijeva upotrebu samo fizičke, mehaničke ili druge snage prema određenoj osobi nego i takvo djelovanje učinitelja kojim je ta osoba dovedena u takvo psihičko stanje u kojem je onemogućena da pruži otpor. Izostanak otpora oštećene u obliku fizičkog djelovanja prema učinitelju ne isključuje zaključak o nepristajanju oštećene na polni odnošaj.

Sentenca

Naročito ponižavajući način izvršenja krivičnog djela silovanja postoji kada je prilikom izvršenja krivičnog djela došlo do poniženja žrtve koje znatno prelazi onaj stepen poniženja koji je svojstven ovom krivičnom djelu i to bilo zbog ponašanja samog učinitelja bilo zbog drugih okolnosti pod kojima je djelo učinjeno, a za oglašavanje optuženog krivim za krivično djelo silovanje iz člana 203. stav 2. KZ FBiH učinjenog na naročito ponižavajući način, osim utvrđenja objektivnih okolnosti učinjenja djela iz kojih proizilazi da je djelo učinjeno na naročito ponižavajući način, potrebno je i utvrđenje i da je optuženi prilikom preduzimanja radnji učinjenja bio svjestan da prema žrtvi postupa na naročito ponižavajući način i da je to htio ili na to pristao.

Sentenca

Kada je od strane optuženog u vremenskom kontinuitetu izvršeno više nasilnih spolnih odnošaja nad istom žrtvom u njenoj različitoj životnoj dobi - za vrijeme kada je bila maloljetna i nakon što je postala punoljetna, onda se, uz ispunjenje uvjeta iz člana 55. stav 2. KZ FBiH, a u skladu sa članom 55. stav 3. KZ FBiH, radi o jednom produženom krivičnom djelu silovanje iz člana 203. stav 5. u vezi sa stavom 1. i članom 55. KZ FBiH, pa kako je prvostepeni sud optuženog oglasio krivim za sticaj krivičnih djela silovanje iz člana 203. stav 1. u vezi sa članom 55. KZ FBiH i silovanje iz člana 203. stav 5. u vezi sa stavom 1. i u vezi sa članom 55. KZ FBiH, učinio je na štetu optuženog povredu Krivičnog zakona iz člana 313. stav 1. tačka d) KZ FBiH.

Sentenca

Za postojanje krivičnog djela spolni odnošaj s djetetom iz člana 207. stav 1. KZ FBiH je irelevantno da li je s djetetom izvršen spolni odnošaj ili sa spolnim odnošajem izjednačena spolna radnja. Kako se spolnom radnjom izjednačenom sa spolnim odnošajem smatra svaka radnja koja podrazumijeva ulaženje spolnog organa učinitelja u tijelo žrtve ili ulaženje drugim dijelovima tijela učinitelja u spolne organe žrtve s ciljem zadovoljenja spolnog nagona, onda utvrđene radnje optuženog - stavljanje njegovog spolnog organa u usta mldb. D.A. i mldb. D.M. predstavljaju s spolnim odnošajem izjednačene spolne radnje s djetetom, t.j. radnje učinjenja napred navedenog krivičnog djela.

Sentenca

Za oglašavanje optuženog krivim za kvalificirani oblik krivičnog djela spolni odnošaj sa djetetom iz člana 207. stav 5. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH neophodno je utvrditi psihički odnos učinitelja prema težoj posljedici koja je nastupila učinjenjem krivičnog djela - prouzrokovanje trudnoće ženskog djeteta jer je u odnosu na tu posljedicu neophodno postojanje nehata učinitelja.

Sentenca

Sticaj kvalifikatornih okolnosti je prividni sticaj krivičnih djela i u tom slučaju se pravna kvalifikacija radnji učinitelja određuje prema onom kvalificiranom obliku krivičnog djela čija zakonska obilježja najpotpunije izražavaju učinjeno nepravo, pa kada su istovremeno ostvarena obilježja nasilnog spolnog odnošaja sa djetetom iz člana 207. stav 2. u vezi sa članom 203. stav 1. KZ FBiH i spolnog odnošaja sa djetetom zloupotrebom položaja iz člana 207. stav 3. u vezi sa članom 205. stav 2. KZ FBiH (sticaj kvalifikatornih okolnosti), radnje optuženog treba pravno kvalificirati kao krivično djelo spolni odnošaj sa djetetom iz člana 207. stav 2. u vezi sa članom 203. stav 1. KZ FBiH, te je pravnim kvalificiranjem radnji optuženog kao sticaja krivičnih djela spolni odnošaj sa djetetom iz člana 207. stav 2. u vezi sa članom 203. stav 1. KZ FBiH i spolni odnošaj sa djetetom iz člana 207. stav 3. u vezi sa članom 205. stav 2. KZ FBiH, učinjena na štetu optuženog povreda Krivičnog zakona iz člana 313. stav 1. tačka d) ZKP FBiH.

Sentenca

Za postojanje krivičnog djela navođenje na prostituciju iz člana 210. stav 1. KZ FBiH potrebno je da je učinitelj radnje učinjenja preduzeo radi zarade ili druge koristi, pa će to krivično djelo postojati ne samo kada su radnje učinjenja preduzete iz koristoljublja nego i radi druge koristi koja se može sastojati i u ostvarenju nekog ličnog interesa učinitelja za kojim on stremi, uključujući i zadovoljenje vlastitog seksualnog nagona.

Sentenca

Krivičnim djelima zapuštanje ili zlostavljanje djeteta ili maloljetnika iz člana 219. st. 2. i 3. KZ FBiH se inkriminira samo prisiljavanje na prosjačenje kao radnja učinjenja djela, dok se krivičnim djelom trgovina ljudima iz člana 210a. stav 2. KZ FBiH inkriminiraju određene radnje učinjenja (vrbovanje, navođenje, prijevoz, predaja, skrivanje i prijem maloljetnika), preduzete u cilju iskorištavanja maloljetnika prisilnim prosjačenjem.

Sentenca

KZ FBiH ne određuje značenje izraza „pornografski sadržaj“, pa se zakonsko obilježje - materijal pornografskog sadržaja koje prikazuje dijete ili maloljetnika kao predmet radnje učinjenja krivičnog djela iskorišćavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije iz člana 211. KZ FBiH ima tumačiti u skladu sa Konvencijom o kibernetičkom kriminalu i Konvencijom Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja prema kojima „dječja pornografija“ znači bilo koji materijal koji vizualno prikazuje dijete koje sudjeluje u stvarnoj ili simuliranoj seksualno eksplicitnoj aktivnosti ili bilo koji prikaz spolnih organa djeteta u primarno seksualne svrhe.

Sentenca

Zaključak suda da je okrivljeni izbjegavao da daje izdržavanje za lice koje je na osnovu izvršne sudske odluke dužan izdržavati ne može se zasnivati samo na okolnosti da okrivljeni u određenom vremenskom periodu, iako je ostvarivao zaradu, nije davao doprinos za izdržavanje tog lica, nego je za takav zaključak uz navedenu okolnost, potrebno još utvrditi i da je okrivljeni preduzeo jednu ili više radnji koje su bile usmjerene na onemogućavanje primaoca izdržavanja da ostvari to svoje pravo (naprimjer, skrivanje imovine, skrivanje mjesta boravka ili adrese, skrivanje činjenice ili mjesta zaposlenja), tako da usljed tih radnji primalac izdržavanja nije bio u mogućnosti svoje pravo ostvariti na prinudnim izvršenjem sudske odluke kojom je za okrivljenog utvrđena obaveza izdržavanja.

Sentenca

Krivično djelo neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 238. stav 2. KZ FBiH čini onaj ko organizira grupu ljudi u cilju učinjenja krivičnog djela iz stava 1. tog člana ili ko postane članom takve organizirane grupe ljudi. Ovaj oblik krivičnog djela neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga predstavlja poseban oblik krivičnog djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz člana 340. stav 1. i 2. KZ FBiH i, po svojoj sadržini, radnje učinjenje ovog krivičnog djela predstavljaju pripremne radnje, koje su zbog svoje izuzetne opasnosti inkriminirane kao samostalno krivično djelo. Stoga, ova inkriminacija koja obuhvata djelatnost stvaranja kriminalnog udruženja je samostalnog karaktera i ne gubi svoju krivičnopravnu autonomiju u slučaju izvršenja krivičnog djela radi koga je udruženje stvoreno tj. krivičnog djela neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 238. stav 1. KZ FBiH, pa će u tom slučaju postojati sticaj ova dva krivična djela.

Sentenca

Za utvrđenje postojanja osnovane sumnje da je osumnjičena učinila krivično djelo neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 238. stav 2. KZ FBiH odnosno da je postala član organizirane grupe ljudi formirane u cilju učinjenja krivičnog djela iz stava 1. tog člana nije neophodno utvrditi da je ona poznavala pojedine članove te organizirane grupe ljudi.

Sentenca

Utvrđenje postojanja organizirane grupe ljudi i utvrđenje svojstva člana takve grupe ljudi nije uvjetovano utvrđenjem postojanja organizatora organizirane grupe ljudi.

Sentenca

252. stav 2. u vezi stava 1. KZ FBiH, koje se odnosi na udruživanje više osoba za vršenje ovih djela potrebno je ispunjenje subjektivnog uvjeta koji podrazumijeva dogovor više osoba za izvršenje više radnji (ne samo za jednu radnju) iz stava 1. i objektivnog uvjeta da su te osobe počinile barem jednu takvu radnju.

Sentenca

Okolnost da je optužena prije preduzete radnje oduzimanja 1320 DEM iz novčanika oštećene, pogrešno smatrala da se u njemu nalazi samo mali iznos novca, ne opravdava pravni zaključak da se radi o sitnom djelu krađe iz člana 283. stav 1. KZ FBiH, s obzirom da kumulativno nisu ispunjeni objektivni i subjektivni uslovi za njegovo postojanje.

Sentenca

Ako prilikom unakrsnog ispitivanja svjedoka, optuženi i njegov branitelj propuste ispitati svjedoka na okolnosti o kojima se svjedok izjasnio tokom direktnog ispitivanja od strane tužitelja koji ga je pozvao, onda oni ne mogu uspješno predložiti ponovno saslušanje tog svjedoka na te iste okolnosti na koje su mogli unakrsno ispitati tog svjedoka.

Sentenca

Pri ocjeni da li se upotrijebljeno sredstvo može smatrati oružjem u smislu zakonskog opisa krivičnog djela razbojništvo iz člana 289. stav 2. KZ FBiH, neophodno je imati u vidu odredbe odnosnog Zakona o oružju i municiji kojim je određeno šta se u smislu tog zakona smatra oružjem. U smislu odredbe člana 289. stav 2. KZ FBiH, pod upotrebom oružja podrazumijeva se i sama prijetnja oružjem, te za postojanje ovog oblika krivičnog djela razbojništva nije neophodno da dođe i do ispaljenja iz oružja.

Sentenca

S obzirom da je optuženi prijetnjom da će neposredno napasti na njihov život, prema oštećenim malodobnim T.D. i H.S., uz upotrebu dva noža koja je prislonio u predjelu stomaka oštećenim od kojih je najprije tražio novac, a, potom, mobilne telefone, oduzeo od njih mobilne telefone i novac od oštećenog H.S., radi se o dva krivična djela razbojništvo iz člana 289. stav 2. u vezi stava 1. KZ FBiH, učinjena u sticaju (član 54. KZ FBiH), jer je zaštitni objekt kod ovog krivičnog djela ne samo imovina nego i život ili tijelo ljudi tj. lično dobro dok je za postojanje produženog krivičnog djela, uz ispunjenje ostalih zakonskih uvjeta, neophodno postojanje istovjetnosti oštećene osobe.

Sentenca

Prijetnja da će se upotrebom oružja ili opasnog oruđa izravno napasti na život neke osobe radi oduzimanja tuđe pokretnine i pribavljanja sebi protupravne imovinske koristi ne postoji samo kada je pištolj ili nož uperen u osobu od koje se oduzima njena pokretnina nego i kada se pištolj ili nož pokazuju toj osobi podizanjem majice ispod koje se pištolj ili nož nalazi, obzirom da objektivno i takvo postupanje predstavlja stavljanje u izgled toj osobi da će se neposredno napasti na njen život i tijelo.

Sentenca

Krivično djelo prikrivanja iz člana 290. stav 1. KZ FBiH svršeno je tek ako je stvar pribavljena izvršenjem krivičnog djela prešla iz pritežanja dotadašnjeg pritežaoca u pritežanje drugoga, pa sam sporazum između lica koje je stvar pribavilo krivičnim djelom i druge osobe o kupovini te stvari (o predmetu kupoprodaje i kupoprodajnoj cijeni), bez prelaska stvari iz pritežanja prodavca u pritežanje kupca, ne može se smatrati kupovinom stvari kao načinom njenog pribavljanja u smislu člana 290. stav 1. KZ FBiH, nego tek pripremnim radnjama za to.

Sentenca

Krivično djelo izazivanje opće opasnosti iz člana 304. stav 3. KZ FBiH je tzv. krivično djelo ugrožavanja sa konkretnom opasnošću za život ljudi kao posljedicom, pa je, za postojanje ovog krivičnog djela, nužno da se radi o takvoj prisutnosti većeg broja ljudi na mjestu izvršenja, koja je, s obzirom na preduzetu radnju izvršenja, predstavljala stvarnu izloženost većeg broja ljudi takvoj opasnosti. Stoga, za postojanje ovog krivičnog djela sa pucanjem iz vatrenog oružja kao radnjom izvršenja, nije dovoljno utvrditi da je radnja izvršenja preduzeta u gusto naseljenom dijelu grada nego i da je zaista na mjestu gdje je preduzeta radnja izvršenja bio okupljen veći broj ljudi koji su tom radnjom dovedeni u stvarnu opasnost.

Sentenca

Članom 128. KZ FBiH je propisano da za krivično djelo koje je učinitelj učinio u ime, za račun ili u korist pravne osobe, odgovara pravna osoba, između ostalog, kada smisao učinjenog krivičnog djela proizilazi iz zaključaka, naloga ili odobrenja rukovodećih ili nadzornih organa pravne osobe (tačka a)) i/ili kada pravna osoba raspolaže protivpravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete nastale krivičnim djelom (tačka c)), pa kada izreka prvostepene presude ne sadrži činjenice i okolnosti iz kojih proizilazi da je optužena pravna osoba raspolagala tom imovinskom koristi, niti sadrži naznaku da smisao učinjenog krivičnog djela proizilazi iz zaključaka, naloga ili odobrenja rukovodećih organa pravne osobe, izreka presude je nerazumljiva i učinjena je bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) ZKP FBiH.

Sentenca

U situaciji kada prvostepeni sud presudom kojom optužene oglašava krivim nije izrekao mjeru sigurnosti - oduzimanje predmeta, odnosno vratio privremeno oduzete predmete i donio odluku o visini troškova krivičnog postupka, nije učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka h) ZKP FBiH, jer je sud presudom riješio predmet optužbe budući da se presuda odnosi na sve optužene osobe i sva djela za koja su se optuženi teretili optužnicom.

Sentenca

Sud je pogriješio kada je prilikom nepravog ponavljanja krivičnog postupka iz pravomoćnih presuda preuzeo pojedinačno izrečene kazne kao utvrđene i to: jednu kaznu zatvora od jedne godine i šest mjeseci a iz druge kaznu zatvora od četiri mjeseca i osuđenog osudio na jedinstvenu kaznu zatvora od jedne godine i četiri mjeseca. Ovo radi toga, jer je u ovom slučaju izrečena jedinstvena kazna zatvora manja od pojedinačno utvrđene kazne zatvora od jedne godine i šest mjeseci, iako je u odredbi člana 54. stav 2. tačka b) KZ FBiH propisano da jedinstvena kazna zatvora mora biti veća od svake pojedine utvrđene kazne zatvora. Time je sud kako je to pravilno ukazao tužitelj u svojoj žalbi, u korist osuđenog učinio povredu Krivičnog zakona iz člana 313. tačka e) KZ FBiH, jer je odlukom o kazni prekoračio ovlaštenja koja ima po zakonu.

Sentenca

Sama okolnost, da u konkretnom slučaju okrivljeni i pored pravovremenog reagovanja na opasnost koja je nastala kada je oštećena započela prelaziti kolovoz s desne na lijevu stranu, zbog brzine kojom se kretao, nije mogao zaustaviti svoje vozilo prije mjesta kontakta, nije dovoljna za ocjenu da je okrivljeni vozilom upravljao brzinom koja nije bila prilagođena konkretnoj saobraćajnoj situaciji. Za takvu ocjenu mora se još ispitati da li su postojale i druge okolnosti koje su ukazivale na potrebu smanjenja brzine kretanja vozila okrivljenog prije nego što je oštećena započela prelaziti preko kolovoza (blagovremeno uočavanje da se na prostoru uz kolovoz nalazi oštećena i da je u pitanju dijete, koje spada u kategoriju učesnika u saobraćaju kojeg karakteriše neopreznost u ponašanju, u odnosu na koju zakon traži naročitu pažnju od ostalih učesnika u saobraćaju).

Sentenca

Vinost učinioca krivičnog djela - ugrožavanje javnog prometa usljed omamljenosti - iz člana 316. stav 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine cijeni se, kao i kod ostalih krivičnih djela, prema okolnostima koje su postojale u vrijeme izvršenja krivičnog djela, a ne prema tome da li je okrivljeni u vrijeme konzumiranja alkoholnih pića znao ili ne da mu predstoji upravljanje motornim vozilom.

Sentenca

Optuženik, koji se svojim vozilom na raskrsnici uključivao na put s pravom prvenstva i pritom se nije zaustavio pred znakom "STOP", ne može se osloboditi od odgovornosti za prouzrokovanu prometnu nezgodu, zbog toga što se oštećenik sa svojim vozilom kretao putem s pravom prvenstva brzinom većom od dozvoljene. U ovakvom slučaju veća brzina oštećenika može imati utjecaja na stupanj kaznene odgovornosti optuženika i težinu prouzrokovane posljedice, od čega može zavisiti vrsta i visina kaznene sankcije, odnosno kazne.

Sentenca

Izvršilac krivičnog djela neprijavljivanje krivičnog djela ili učinitelja iz člana 325. stav 2. KZ FBiH može biti ne samo službena ili odgovorna osoba koja je neposredno ovlašćena i dužna da podnese krivičnu prijavu nadležnom tužiocu kada je u vršenju svoje dužnosti saznala da je izvršeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti i za koje se po zakonu može izreći pet godina zatvora ili teža kazna, nego i službena ili odgovorna osoba koja je, s obzirom na prirodu dužnosti koju vrši, pravila službe i organizaciono ustrojstvo organa u kojem vrši tu dužnost, dužna krivično djelo, za koje je saznala u vršenju svoje dužnosti, prijaviti pretpostavljenom starješini ili odgovarajućoj resornoj službi organa u kojem obavlja svoju dužnost, pa tu svoju dužnost ne izvrši.

Sentenca

Ako tužitelj propusti, da u činjenični supstrat djela optužnice unese činjenice i okolnosti koje omogućavaju ocjenu, da je utvrđena količina alkohola u krvi optuženoga u uzročnoj vezi sa kršenjem saobraćajnog propisa o neprilagođenoj brzini i da je ono (kršenje saobraćajnog propisa) zavisno od situacije bilo grubo ili bezobzirno, onda takav opis djela ne može biti osnova za izvođenje činjeničnih i pravnih zaključaka o umišljajnom ugrožavanju saobraćaja na putevima.

Sentenca

Oštećeni koji je u vrijeme nastanka prometne nezgode spavao na putu kada je došlo do njegovog pregaženja i vučenja vozilom po putu ne može se smatrati pješakom, s obzirom da u odredbi člana 9. tačka 42. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na putevima u Bosni i Hercegovini kao pješak nije navedena osoba koja spava (leži) na putu. Samim tim oštećeni se ne može tretirati ni kao učesnik u prometu, već kao prepreka na putu, pa se jedino sa tog saobraćajno-pravnog aspekta može ispitati da li je optuženi u vožnji napravio propuste koji su u uzročnoj vezi sa nastankom prometne nezgode.

Sentenca

Unutrašnje stanje optuženog uzrokovano upotrebom alkohola koje se ogleda u reduciranju njegove psihomotorike predstavlja postojanje važnih činjenica, ali one nisu dovoljne za izvođenje pravnog zaključka da je zbog toga bio očigledno nesposoban za bezbjednu vožnju. Ovo bez obzira što je sve to svojim navodima potvrdio i vještak za sudsku medicinu, jer su takvi navodi ne samo izvan domena njegove struke i vještačenja, već i radi toga što postojanje očigledne nesposobnosti za bezbjednu vožnju spada u kategoriju pravnih zaključaka za čije je izvođenje isključivo ovlašten samo sud.

Sentenca

Kako je optuženi, upravljajući sa motornim vozilom u stanju teškog pijanstva (koje nije isključivalo njegovu uračunljivost), sustigao oštećenu biciklistkinju, pa je, i pored toga što je ispred sebe imao vidnu prepreku koju je mogao blagovremeno uočiti, u tako jednostavnoj saobraćajnoj situaciji, sa prednjim dijelom vozila udario u zadnji točak bicikla i tim udarom kod nje uzrokovao povrede od kojih je umrla, on je takvom vožnjom koja je bitno odstupala od vožnje koju bi u konkretnim uvjetima preduzeo vozač prosječnih psihomotoričkih sposobnosti, manifestovao očiglednu nesposobnost za bezbjednu vožnju što predstavlja jedan od bitnih elemenata krivičnog djela teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz člana 336. stav 2. u vezi sa članom 333. stav 1. KZ FBiH.

Sentenca

Ako činjenični opis djela ne sadrži opis uzročno-posljedične veze između utvrđene količine alkohola u krvi optuženog i kršenja saobraćajnog propisa o neprilagođenoj brzini koja je u konkretnom slučaju bila neposredni uzrok nastanka saobraćajne nezgode, a niti činjenice i okolnosti koje bi ukazivale na to da je kršenje saobraćajnog propisa o nepodešenoj brzini bilo grubo ili bezobzirno, onda se radnje optuženog mogu pravno kvalifikovati samo kao krivično djelo teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja iz člana 336. stav 4. u vezi sa članom 332. stav 3. KZ FBiH.

Sentenca

Za zaključak da se radi o umišljajnom učinjenju krivičnog djela teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa iz člana 336. stav 2. u vezi sa članom 332. stav 1. KZ FBiH potrebno je utvrditi da je do ugrožavanja javnog prometa došlo usljed grubog ili bezobzirnog kršenja saobraćajnih propisa od strane optuženog. Za donošenje takvog zaključka nije dovoljno utvrditi da je optuženi bio pod uticajem alkohola od 1,26 gr/kg, alkohola u krvi i da je time postupio protivno odredbama člana 174. st. 1. i 2. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini i da je propustio držati potrebno odstojanje od bicikliste koji se kretao ispred njega i time povrijedio odredbu člana 62. istog zakona, već i da je kršenje ovog saobraćajnog propisa u uzročnoj vezi sa njegovim alkoholisanim stanjem.

Sentenca

Za postojanje krivičnog djela neukazivanje pomoći osobi ozlijeđenoj u prometnoj nezgodi iz člana 337. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH nije bitna okolnost što bi, zbog težine i brojnosti povreda koje je zadobio oštećeni u prometnoj nezgodi, njegova smrt nastupila i pod uvjetom da mu je pružena blagovremena medicinska pomoć u zdravstvenoj ustanovi.

Sentenca

Nisu ispunjeni uvjeti za preinačenje bez ponavljanja krivičnog postupka dvije pravosnažne presude iako je u njima protiv istog osuđenika pravosnažno izrečeno više kazni, a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela učinjena u sticaju kada su krivična djela iz kasnije donesene presude učinjena nakon što je osuđeni izdržao kaznu koja mu je izrečena ranije donesenom presudom.

Sentenca

Za ocjenu da li je u određenom slučaju učinjeno krivično djelo organizirani kriminal iz člana 342. stav 1. KZ FBiH neophodno je definiciju pojma „grupa za organizirani kriminal“ iz člana 2. stav 18. KZ FBiH posmatrati u kontekstu zakonskog opisa krivičnog djela organizirani kriminal iz člana 342. stav 1. KZ FBiH.

Sentenca

Budući da krivično djelo neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 238. stav 2. KZ FBiH ne kriminalizira djelovanje "grupe za organizirani kriminal" nego "organizirane grupe ljudi", nije isključena mogućnost kvalificiranja radnji osumnjičenih kao krivičnog djela organizirani kriminal iz člana 342. stav 2. KZ FBiH u vezi sa krivičnim djelom neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 238. stav 2. KZ FBiH.

Sentenca

Krivično djelo nasilničkog ponašanja po svojoj sadržini predstavlja nemotivirano nasilje, koje se ogleda u njegovoj bezrazložnosti i činjenici da je ono bez objektivne povezanosti sa ponašanjem oštećenog, pa je kao takvo rezultat objesti i iživljavanja učinitelja odnosno samo je sebi cilj.

Sentenca

Za postojanje krivičnog djela nasilničko ponašanje iz člana 362. stav 1. KZ FBiH neophodno je da je nekom od radnji učinjenja iz zakonskog opisa tog krivičnog djela ugrožen građanski mir, pa, ukoliko činjenični opis djela u optužnici ne sadrži činjenice i okolnosti iz kojih proizilazi da je radnjom učinjenja tog krivičnog djela prouzrokovana navedena posljedica, onda takav činjenični opis djela ne sadrži sva zakonska obilježja krivičnog djela nasilničko ponašanje iz člana 362. KZ FBiH.

Sentenca

Dužnost nadzora, čije propuštanje, kad očigledno nesavjesno postupanje u vršenju dužnosti predstavlja radnju izvršenja krivičnog djela - nesavjestan rad u službi - iz člana 366. stav 1. KZ FBiH, mora se zasnivati na zakonu ili drugom propisu, ali to ne znači da ona postoji samo kad je u nekom propisu izričito rečeno da je određena službena osoba dužna vršiti određeni nadzor, nego dužnost nadzora postoji i onda kada ona posredno proizilazi iz propisa kojima su određena prava i dužnosti službene osobe odnosno kojima je određen način vršenja poslova iz djelokruga određene službene osobe.

Sentenca

Za postojanje krivičnog djela nesavjestan rad u službi iz člana 366. stav 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine nije potrebna trajnost i sistematičnost u neurednosti vršenja službe, a niti ocjena ukupnog djelovanja učinitelja u njegovom poslovanju kao službene osobe, već je dovoljno samo jedno činjenje ili nečinjenje koje ima karakter očigledno nesavjesnog postupanja u vršenju dužnosti u službi u smislu ovog krivičnog djela.

Sentenca

Radnja izvršenja krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija iz člana 371. stav 1. KZ FBiH je određena alternativno ali sve alternativno određene radnje ne predstavljaju radnje učinjenja tog krivičnog djela pod istim uvjetima. Dok izrada, prepravka, prodaja, nabavka ili razmjena vatrenog oružja predstavljaju radnje učinjenja ovog krivičnog djela uvijek kad su one preduzete neovlašćeno, neovlašćeno držanje vatrenog oružja, municije ili eksplozivne materije predstavlja radnju učinjenja ovog krivičnog djela samo kada se radi o vatrenom oružju, municiji ili eksplozivnim materijama čija nabavka građanima uopće nije dozvoljena.

Sentenca

Neovlašteno postupanje predstavlja bitno zakonsko obilježje krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija iz člana 371. stav 1. KZ FBiH pa, ukoliko činjenični opis djela u optužnici ne sadrži činjenice i okolnosti iz kojih proizilazi da je optuženi bio svjestan da je neovlašteno izradio, prepravio, prodao, nabavio ili razmijenio vatreno oružje, municiju ili eksplozivne materije odnosno da je neovlašteno držao vatreno oružje, municiju ili eksplozivne materije čija nabavka građanima uopće nije dozvoljena i da je to htio ili da je pristao na takvu mogućnost, onda djelo za koje se optužuje po zakonu nije krivično djelo.

Sentenca

Neovlašćeno držanje vatrenog oružja, municije ili eksplozivne materije predstavljaće radnju učinjenja krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija iz člana 371. stav 1. KZ FBiH samo ako se radi o neovlašćenom držanju vatrenog oružja, municije ili eksplozivne materije čija nabavka građanima uopće nije dozvoljena.

Sentenca

Pošto se pod lažnom ispravom podrazumijeva isprava koju nije izdao onaj ko je na njoj označen kao izdavatelj, pri čemu je irelevantno da li je sadržaj isprave istinit ili nije, a pod preinačenom pravom ispravom, isprava kod koje je neovlašćeno izmijenjen njen prvobitni sadržaj u odnosu na pravno relevantne činjenice, onda je jasno, budući da se u činjeničnom opisu djela u izreci pobijane presude u dijelu koji se odnosi na optužene M. A. i K. Č. ne navodi da su na ispravama za koje se pominju kao izdavatelji isprava označena lica koja te isprave nisu izdala odnosno da je neko izmijenio njihov prvobitni sadržaj u pogledu pravno relevantnih činjenica, jasno je da takav činjenični opis djela ne sadrži bitna obilježja krivičnog djela krivotvorenja isprave iz člana 373. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH i da je dosljedno tome učinjena povreda Krivičnog zakona na njihovu štetu kada su za to krivično djelo oglašeni krivim.

Sentenca

Ako je optuženi upotrijebio vozačku dozvolu koja je prethodno kao izgubljena bila oglašena nevažećom, onda upotreba takve vozačke dozvole predstavlja upotrebu lažne javne isprave jer se onaj ko je na njoj bio označen kao njen izdavatelj više nije mogao smatrati njenim izdavateljem.

Sentenca

Pod lažnom ispravom podrazumijeva se isprava koju nije izdao onaj ko je u njoj označen kao izdavatelj, pri čemu je irelevantno da li je sadržaj isprave istinit ili nije, a pod preinačenom pravom ispravom, isprava kod koje je neovlašćeno izmijenjen njen prvobitni sadržaj u odnosu na pravno relevantne činjenice, pa kako u činjeničnom opisu djela u optužnici, nije navedeno da su na ispravama za koje se optuženi tereti da ih je nabavio i upotrijebio kao prave, kao izdavatelji tih isprava označena lica koja te isprave nisu izdala, odnosno, da je neko izmijenio njihov prvobitni sadržaj u pogledu pravno relevantnih činjenica, onda činjenični opis ne sadrži bitna obilježja krivičnog djela krivotvorenje isprave iz člana 373. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH.

Sentenca

Za ocjenu pitanja da li su optuženi J. M. kao predsjednik Vlade kantona i D. M. kao ministar unutarnjih poslova kantona prekoračili granice svojih službenih ovlašćenja i time učinili krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlašćenja iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH je bitno, šta je u pogledu obavljanja njihovih dužnosti bilo normirano u odgovarajućim zakonskim propisima a ne kako je ranije bilo praktikovano da se te dužnosti obavljaju.

Sentenca

Prekoračenje granica svoga službenog ovlaštenja kao jedna od alternativno propisanih radnji učinjenja krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. KZ FBiH podrazumijeva preduzimanje radnje koja je izvan ovlaštenja učinitelja kao službene ili odgovorne osobe, pa, stoga, činjenični opis djela u optužnici odnosno izreci presude mora sadržavati činjenice i okolnosti iz kojih proizilazi da je učinitelj prekršio propise kojima su određene granice njegovih službenih ovlaštenja i tako prekoračio svoja službena ovlaštenja.

Sentenca

Za ocjenu postojanja kvalificiranih oblika krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja nije relevantna visina štete nanesene drugome preduzetim radnjama učinjenja jer je kvalifikatorna okolnost propisana zakonom - visina pribavljene imovinske koristi.

Sentenca

Pribavljanje sebi ili drugome kakve koristi, nanošenje drugome kakve štete ili teža povreda prava drugoga su konstitutivni elementi krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 1. KZ FBiH, pa, kada činjenični opis djela u presudi kojom je optuženi oglašen krivim za ovo krivično djelo ne sadrži činjenice i okolnosti iz kojih proizilaze ta zakonska obilježja ovog krivičnog djela kao ni, i pored toga što se radi o oglašavanju optuženog krivim za prekoračenje njegovih službenih ovlasti naznaku propisa iz kojih proizilazi da preduzeta radnja učinjenja predstavlja prekoračenje njegovih službenih ovlasti, oglašavanje optuženog krivim za navedeno krivično djelo predstavlja povredu Krivičnog zakona na štetu optuženog iz člana 313. tačka a) ZKP FBiH jer djelo za koje je optuženi oglašen krivim nije krivično djelo.

Sentenca

Ukoliko činjenični opis djela u optužnici ne sadrži činjenice i okolnosti iz kojih je vidljivo koje je službene ovlasti optuženi iskoristio i u čemu se sastojalo to iskorištavanje, onda radnje optuženog opisane u optužnici ne sadrže elemente krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlasti iz člana 383. stav 1. KZ FBiH.

Sentenca

Postojaće pokušaj krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlašćenja iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. i članom 28. KZ FBiH ako je optuženi s umišljajem započeo radnju učinjenja iskorištavanja svoga ovlašćenja i ako je njegov umišljaj bio upravljen na pribavljanje imovinske koristi koja prelazi iznos od 50.000,00 KM ali tu radnju nije dovršio.

Sentenca

Krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlašćenja iz člana 383. stav 1. KZ FBiH, kada se kao radnja izvršenja pojavljuje iskorišćavanje službenog položaja ili ovlašćenja, postoji kada službena ili odgovorna osoba preduzima radnje koje su formalno u granicama njenog ovlašćenja, ali su one protivpravne u materijalnom smislu, jer su suprotne interesima i zadacima službe.

Sentenca

S obzirom da se u zakonskom opisu krivičnog djela pronevjere u službi iz člana 384. KZ FBiH kao učinitelj djela ne određuje isključivo službena ili odgovorna osoba, zatim da se u zakonskom opisu djela kao predmet djela ne određuje samo novac, vrijednosni papiri ili druge pokretnine povjerene određenoj osobi u službi nego i novac, vrijednosni papiri ili druge pokretnine povjerene određenoj osobi uopće na radu, da član 2. KZ FBiH (značenje izraza u ovom zakonu) ne sadrži zakonsku definiciju pojma „institucija“, da zakonski opis djela ne sadrži bliže označenje pojma „institucija“ u smislu ograničenja tog pojma samo na javne institucije ili samo na institucije vlasti, te da se u zakonskom opisu ovog krivičnog djela ne govori o institucijama Federacije nego o institucijama u Federaciji, očito je da se pojam „institucija“ iz zakonskog opisa navedenog krivičnog djela mora shvatiti kao svaki oblik pravno organizovanog rada, a što su svakako i privatna preduzeća.

Sentenca

Ne radi se o produženom krivičnom djelu pronevjera u službi iz člana 384. stav 1. KZ FBiH u vezi sa članom 55. stav 2. istog zakona nego o krivičnom djelu pronevjera u službi iz člana 384. stav 3. u vezi stava 1. KZ FBiH kada je optužena u određenom vremenskom periodu kontinuirano i sukcesivno prisvajala novac koji joj je bio povjeren na radu i kada je njen umišljaj bio upravljen na prisvajanje ukupnog iznosa prisvojenog novca koji prelazi iznos od 50.000,00 KM.

Sentenca

Prvostepeni sud je pogrešno ocijenio da je optuženi vršeći ispravke u tovarnim listovima u svrhu naplate istih, pored radnji koje je kvalifikovao kao krivično djelo prijevare u službi iz člana 385. stav 1. KZ FBiH, počinio i krivično djelo krivotvorenja službene isprave iz člana 389. stav 1. istog zakona, jer službena ili odgovorna osoba koja krivotvori ispravu, a zatim je upotrebi sa ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi i time dovede u zabludu ovlaštenu osobu da mu isplati iznos na koji glasi krivotvorena službena isprava, kao što je optuženi postupio, učinio je samo krivično djelo prijevare u službi a ne i krivično djelo krivotvorenja službene isprave. Ovo zbog toga jer su radnje krivotvorenja službene isprave po zakonskom opisu iz člana 389. stav 1. KZ FBiH obuhvaćene i čine dio radnje krivičnog djela prijevare u službi iz člana 385. stav 1. tog zakona, bez kojih se ono ne bi moglo učiniti.

Sentenca

Krivično djelo nesavjestan rad u službi iz člana 387. stav 1. KZ FBiH u obliku koji postoji kada službena ili odgovorna osoba u Federaciji povredom zakona, drugog propisa ili općeg akta, očito nesavjesno postupi u vršenju dužnosti, pa zbog toga pravo drugoga bude teško povrijeđeno ili nastupi imovinska šteta koja prelazi iznos 1.000,00 KM, ne može se učiniti povredom ugovora u privredi zaključenog između dva poslovna subjekta pošto takav ugovor ne predstavlja opći akt.

Sentenca

Zaključak o očigledno nesavjesnom vršenju dužnosti kao radnji učinjenja krivičnog djela nesavjestan rad u službi iz člana 387. stav 1. KZ FBiH ne može se zasnivati na samoj činjenici kršenja određenog propisa pri vršenju dužnosti nego je potrebno utvrditi postojanje činjenica i okolnosti zbog kojih takvo kršenje ne predstavlja obično nesavjesno postupanje (zanemarivanje dužnosti i neurednosti manjeg intenziteta i značaja koje predstavljaju povredu službenih ili dužnosti odgovornih osoba za koje se može snositi disciplinska odgovornost) nego nesavjesno postupanje koje po svom intenzitetu, trajanju ili značaju za pravilno i zakonito obavljanje službe predstavlja očigledno nesavjesno postupanje.

Sentenca

Za postojanje kvalificiranog oblika krivičnog djela nesavjestan rad u službi iz člana 387. stav 2. KZ FBiH potreban je umišljaj u odnosu na radnju učinjenja dok je u odnosu na težu posljedicu dovoljan i nehat.

Sentenca

Ako činjenični opis djela ne sadrži činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi da je optuženi postupao kao službena ili odgovorna osoba, onda se u takvom opisu djela ne stiču obilježja bića krivičnog djela krivotvorenje službene isprave iz člana 389. stav 1. KZ FBiH, jer nedostaju činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi svojstvo učinitelja koje je obilježje bića tog krivičnog djela.

Sentenca

Sigurnosna mjera oduzimanje predmeta iz člana 78. KZ FBiH je krivičnopravna sankcija i ona se, u skladu sa načelom krivnje iz člana 4a. KZ FBiH, može izreći samo učinitelju krivičnog djela koji je oglašen krivim za krivično djelo a ne i učinitelju koji je protivpravno djelo učinio u stanju neuračunljivosti.