Sudska praksa uz Krivični zakon SR BiH

Sentenca

Neovlašćeno postavljanje registarske tablice na neregistrovano motorno vozilo ne predstavlja krivično djelo falsifikovanja javne isprave iz člana 217. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ SRBiH. Registarska tablica motornog vozila je javna isprava, pa je podobna za izvršenje krivičnog djela falsifikovanja javne isprave iz člana 217. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ SRBiH.

Sentenca

Vrijednost protivpravno prisvojene robe sama za sebe ne može poslužiti kao osnov za zaključak da li je jedno djelo neznatne društvene opasnosti.

Sentenca

Ako grubo kršenje saobraćajnih propisa predstavlja jedan od činjeničnih osnova zaključka u umišljajnom ugrožavanju javnog saobraćaja zbog čega su radnje izvršioca pravno ocijenjene kao teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, iz člana 186. stav 2. u vezi sa članom 181. stav 1. KZ SRBiH, ovo grubo kršenje se ne može uzeti kao posebna otežavajuća okolnost, jer je uticalo na odmjeravanje kazne kroz stepen krivične odgovornosti sadržan u obliku vinosti učinioca.

Sentenca

Okolnost da je učinilac donio odluku da upravlja motornim vozilom nakon upotrebe alkohola koji nije doveo do njegove neuračunljivosti iako prije upotrebe alkohola nije znao da će upravljati vozilom, ne isključuje mogućnost da se njegov subjektivni odnos prema ugrožavanju saobraćaja ocijeni kao eventualni umišljaj, pod uslovom da je grubo ili bezobzirno kršio saobraćajne propise.

Sentenca

Krivično djelo razbojništva iz člana 150. KZ SRBiH, smatra se dovršenim tek nakon što je učinilac upotrebom sile ili prijetnjom od oštećenog oduzeo pokretnu stvar i nad njom uspostavio pritežanje. Zbog toga postoji pokušaj, a ne svršeno krivično djelo razbojništva, u slučaju kada učinilac nakon upotrebe sile od oštećenog oduzme ceker (torbu) i pošto se uvjeri da u cekeru nema pokretnih stvari koje je namjeravao oduzeti, ceker ostavi na mjestu izvršenja krivičnog djela.

Sentenca

Radi se o pokušaju, a ne svršenom krivičnom djelu krađe, kada optuženi u tvorničkoj hali na mjestu koje je dostupno svim zaposlenim licima ostavi pojedine dijelove za motorno vozilo u namjeri da ih kasnije iznese iz hale i prisvoji, pa u ostvarenju te namjere bude spriječen intervencijom radnika tvornice.

Sentenca

Pečat državnog organa ne smatra se ispravom u smislu člana 35. stava 10. KZ SRBiH. Stoga radnja okrivljenog, koji u cilju pravljenja lažne saobraćajne dozvole, sačini neuspjelu kopiju pečata SUP-a (S.P.) kojom nije bilo moguće ovjeravanje podataka u saobraćajnoj dozvoli radi čega i ne pokuša pravljenje dozvole, predstavlja nekažnjivu pripremnu radnju, a ne nepodoban pokušaj krivičnog djela falsifikovanja isprave iz člana 217. stav 3. KZ SFRJ.

Sentenca

Ako se dvojica poslovođa prilikom primopredajne inventure dogovore da popisnoj komisiji prikažu veće stanje zaliha robe od stvarnog stanja u prodavnici, pa zatim jedan od njih podatke o uvećanom stanju izdiktira članu popisne komisije koji te podatke unese u popisne liste, tim radnjama poslovođa ostvarena su obilježja saizvršilaštva u krivičnom djelu falsifikovanja službene isprave iz čl. 236. stav 1. KZ SRBiH u vezi sa čl. 22. KZ SFRJ.

Sentenca

Okrivljeni vozač je pomagač, a ne saizvršilac u krivičnom djelu zloupotrebe položaja ili ovlaštenja iz čl. 226. stav 4. KZ SRBiH u slučaju kada nakon dogovora sa odgovornim licem iz oštećene organizacije udruženog rada u kojoj su zaposleni prodaju određenu količinu drvne građe trećem licu i dobiveni novac podijele, jer on s obzirom na poslove koje obavlja nema svojstvo odgovornog lica u smislu čl. 35. KZ SRBiH.

Sentenca

Ako okrivljeni znajući da će poslovođa prodavnice prisvojiti stvar koja mu je povjerena na radu, obeća poslovođi da će tu stvar od njega kupiti, pa nakon što poslovođa izvrši prisvajanje, okrivljeni realizuje dato obećanje, ostvario je obilježja pomaganja u izvršenju krivičnog djela pronevjere iz čl. 227. stav 2. KZ SRBiH u vezi sa čl. 24. KZ SFRJ, a ne obilježja krivičnog djela prikrivanja iz čl. 165. stav 1. KZ SRBiH.

Sentenca

Da bi postojala krivična odgovornost za pomaganje u izvršenju krivičnog djela, pomagač mora biti svjestan da izvršilac čini određeno krivično djelo i da on svojom radnjom doprinosi izvršenju tog krivičnog djela. Radi toga, okrivljeni koji prilikom kupovine mesa od skladištara oštećene organizacije udruženog rada nije svjestan da skladištar prodajom mesa zloupotrebljava svoj položaj u namjeri pribavljanja sebi protivpravne imovinske koristi preko 500.000 dinara ne čini kažnjivo pomaganje u izvršenju krivičnog djela pljačke iz člana 169. stava 1. u vezi sa članom 226. stav 4. KZ SRBiH bez obzira što je svojom radnjom objektivno doprinio izvršenju tog krivičnog djela.

Sentenca

Kada skladištar unaprijed obeća izvršiocu krivičnog djela pljačke da će prikriti to krivično djelo tako što će napraviti lažni ulaz robe u koji će upisati da je primio u skladište robu koju izvršilac prisvoji, pa to, nakon što izvršilac prisvoji robu i učini, ostvario je samo pomaganje u izvršenju krivičnog djela pljačke, a ne pored toga i krivično djelo falsifikovanja službene isprave iz člana 236. stava 1. KZ SRBiH.

Sentenca

Uslovni otpust može se opozvati samo presudom donesenom na glavnom pretresu povodom krivičnog djela izvršenog za vrijeme trajanja uslovnog otpusta.

Sentenca

Pojam odgovornog lica u smislu čl. 35. stav 3. KZ SRBiH ne određuje rukovodeći položaj radnika u društveno pravnom licu, već činjenica da je tom radniku povjereno ovlašćenje i dužnost kontrole raspolaganja sredstvima društveno pravnog lica. Zbog toga svojstvo odgovornog lica ima i radnik banke na poslovima dinarske i devizne likvidature jer u taj krug poslova spada i kontrola pravilnosti obračuna kamate na štedne uloge građana.

Sentenca

Društvenom imovinom smatraju se i stvari koje su, na osnovu ugovora, fizička lica povjerila radi prodaje, komisionaru kao društveno pravnom licu. Zbog toga se radi o krivičnom djelu pljačke, a ne krivičnom djelu teške krađe, kada učinilac obije komisionu radnju i iz nje oduzme i prisvoji više stvari čija ukupna vrijednost prelazi iznos određen članom 169. stav 1. KZ SRBiH - sada 5.000.000 dinara.

Sentenca

Otpremnica (ili drugi knjigovodstveni dokument) je obična, a ne javna isprava, jer se izdaje u obavljanju privredne djelatnosti, a ne na osnovu vršenja javnih ovlašćenja. Zbog toga učinilac koji nema svojstvo službenog ili odgovornog lica, a napravi (ili upotrijebi) lažnu otpremnicu, čini krivično djelo falsifikovanja isprave iz stava 1., a ne iz stava 3. člana 217. KZ SRBiH.

Sentenca

Ako je okrivljeni jedno lice lišio života a drugo pokušao da liši, učinio je u pokušaju krivično djelo ubistva iz člana 36. stav 2. tačka 6. KZ SRBiH u vezi sa članom 19. KZ SFRJ. Prema tome prvostepeni sud je povrijedio zakon kada je radnje okrivljenog kvalifikovao kao svršeno krivično djelo ubistva iz člana 36. stav 2. tačka 6. KZ SRBiH.

Sentenca

Lišenje života nekog lica pri spavanju samo po sebi ne predstavlja krivično djelo ubistva iz člana 36. stav 2. tačka 1. KZ SRBiH izvršeno na podmukao način, jer je za postojanje ovog djela, pored objektivne komponente podmuklosti (prikrivenog postupanja), potrebno da postoji i subjektivna komponenta, koja se ispoljava u prevarnom, neiskrenom i zlonamjernom postupanju učinioca, koji iskorištava bespomoćnost, bezazlenost ili neko posebno povjerenje žrtve. U konkretnom slučaju nesporno je da je oštećeni uporno i kroz duži period, pa i kritične večeri, tukao i vrijeđao optuženu i ostale članove porodice. Upravo zbog tih izuzetno loših odnosa između oštećenog i optužene ne može se uzeti da je optužena iskoristila povjerenje oštećenog, te se nisu stekle pored objektivnih i subjektivne okolnosti, koje bi ukazivale da se radi o ubistvu na podmukao način iz člana 36. stav 2. tačka 1. KZ SRBiH.

Sentenca

Do prekida uzročne veze između radnje optuženog i nastupanja smrti oštećenog kao posljedice krivičnog djela ubistva iz člana 36. stav 1. Krivičnog zakona RBiH moglo je doći samo u slučaju da se nakon ranjavanja oštećenog objektivno interpolirao neki drugi događaj kojim bi bila uzrokovana smrt oštećenog.

Sentenca

Pojam poremećaja izazvanog porođajem, kao jednog od bitnih obilježja krivičnog djela iz člana 39. stav 1. KZ SRBiH, predstavlja jedno izvanredno psihosomatsko stanje prouzrokovano porođajem, koje u konačnom rezultatu znači smanjenje sposobnosti shvatanja djela i upravljanja postupcima. Za samo uspostavljanje ovog pojma dovoljan je onaj stepen redukcije duševnih sposobnosti koji odgovara smanjenoj uračunljivosti. Odakle izlazi: 1) da se činjenica ovako uzrokovane smanjene uračunljivosti ne može uzeti kao olakšavajuća okolnost pri odmjeravanju kazne jer ona i po intenzitetu adekvatno izražava ovo bitno obilježje samog djela i 2) ukoliko je poremećaj doveo do bitno smanjene uračunljivosti, treba to uzeti kao olakšavajuću okolnost pri odmjeravanju kazne, jer se ovdje poremećaj ostvaruje u intenzivnijoj formi od one koja je nužna za samo postojanje djela.

Sentenca

Ako okrivljeni pri nasilničkom ponašanju oštećenom sa umišljajem nanese i tešku tjelesnu povredu, on time čini krivično djelo nasilničkog ponašanja iz čl. 204. KZ SRBiH, u sticaju sa krivičnim djelom teške tjelesne povrede iz čl. 42. KZ SRBiH. Ovo stoga što nanošenje teške tjelesne povrede nije predviđeno kao obilježje krivičnog djela nasilničkog ponašanja iz čl. 204. KZ SRBiH.

Sentenca

Da bi se radilo o krivičnom djelu teške tjelesne ozljede kvalifikovane smrću iz člana 42. stav 3. u vezi stavka 1. Krivičnog zakona RBiH počinitelj u odnosu na nastupanje smrti, kao teže posljedice, treba da postupa iz nehata. Pošto iz realne djelatnosti optuženog proizilazi da je on snažno udario rukom oštećenog u predio vrata kako bi ga teško tjelesno ozlijedio onda se mora prihvatiti da je njegovo postupanje u odnosu na smrt oštećenog bilo nehatno i da je učinio navedeno krivično djelo, a ne krivično djelo ubojstva iz člana 36. stav 1. Krivičnog zakona RBiH.

Sentenca

Optuženi, koji svojom voljom utiče na dresiranog psa (nahuška ga) da ovaj ugrize oštećenog i na taj način mu nanese laku tjelesnu povredu, vrši krivično djelo lake tjelesne povrede iz čl. 43. stav 2. KZ SRBiH.

Sentenca

Ako je optuženi učestvovao u tuči u kojoj je nekom nanesena teška tjelesna povreda, te pri tome i on trećem licu nanio laku tjelesnu povredu sredstvom podobnim da se tijelo teško povrijedi, učinio je u sticaju krivična djela učestvovanja u tuči iz člana 44. KZ SRBiH i lake tjelesne povrede iz člana 43. stav 2. KZ SRBiH.

Sentenca

Krivično djelo učestvovanja u tuči postoji i u slučaju kad se učinilac isključi iz tuče prije nego li je došlo do teške tjelesne povrede ili lišenja života nekog lica, pod uslovom da je svojim prethodnim učešćem doprinio nastanku i razmahu tuče a time i ovakvom njenom ishodu.

Sentenca

Postoji jedno, a ne dva krivična djela u sticaju, kada službeno ili odgovorno lice, koristeći istu priliku (npr. poslovođa prodavnice) prisvoji novac koji mu je povjeren na radu i prekoračenjem granica svog ovlašćenja pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist. Pravna ocjena djela se određuje na osnovu ukupno pribavljene protivpravne imovinske koristi, po zakonskoj odredbi iz stava 3. ili 4. člana 226. KZ SRBiH u zavisnosti od visine te koristi.

Sentenca

Postoji samo krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlašćenja iz člana 226. stav 4., a ne uz to i krivično djelo falsifikovanja službene isprave iz člana 236. stav 1. KZ SRBiH kada učinilac, u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi u otpremnici o isporuci robe unese veće cijene (ili veću količinu) robi od stvarnih, i tako stvoreni finansijski višak prisvoji.

Sentenca

Krivično djelo uvrede i klevete goni se po službenoj dužnosti i u slučaju kada oštećeni (sudija) u vrijeme izvršenja djela nema svojstvo službenog lica (zbog isteka mandata, razrješenja dužnosti i odlaska na druge poslove i dr.), ako se uvredljiva ili klevetnička izjava odnosi na njegov rad u svojstvu službenog lica (sudije).

Sentenca

Za subjektivni odnos učinioca krivičnog djela nesavjesnog poslovanja u privredi, iz čl. 118. KZ SRBiH, dovoljno je utvrditi da je on svjestan da usljed njegovog očigledno nesavjesnog postupanja može nastupiti imovinska šteta preko iznosa određenog u toj zakonskoj odredbi. Zbog toga učinilac ne mora znati u čiju korist je nanesena šteta društveno-pravnom licu njegovim postupanjem.

Sentenca

Šteta kao obilježje krivičnog djela nesavjesnog poslovanja u privredi iz člana 118. stav 1. KZ SRBiH, može se sastojati samo u umanjenju društvenih sredstava društveno-pravnog lica (obična šteta) ali ne i u sprečavanju njihovog povećanja (izostala dobit).

Sentenca

Ako direktor OOUR-a u namjeri pribavljanja imovinske koristi drugoj OOUR-a, zaključi ugovor ugovor sa njenim predstavnikom čijim ispunjenjem bude pribavljena takva korist toj OOUR-a, a nanesena šteta OOUR-a u kojoj je direktor, on time čini krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja.

Sentenca

Krivično djelo nedozvoljene trgovine iz člana 129. stav 3. KZ SRBiH, čija se radnja sastoji u neovlašćenoj kupovini robe ili predmeta čiji je promet ograničen ili zabranjen, dovršeno je u času kada je učinilac predao novac prodavcu kao cijenu robe (u konkretnom slučaju duhana), pa je za postojanje ovog krivičnog djela bez značaja to, što učinilac nije preuzeo robu (duhan) od prodavca.

Sentenca

Kada okrivljeni u svrhu prodaje nabavi jedno ili više polovnih putničkih vozila, bez značaja je za postojanje krivičnog djela nedozvoljene trgovine iz člana 129. stav 1. KZ SRBiH činjenica da je vozilo (A) prodao nakon izvršene popravke vlastitim radom.

Sentenca

Putna isprava (pasoš) ili koja druga lična isprava ne može biti predmet krivičnog djela nedozvoljene trgovine iz člana 129. stav 3. KZ SRBiH, zbog toga “prodaja” svoga ili tuđeg pasoša drugom licu ne predstavlja krivično djelo nedozvoljene trgovine iz člana 129. stav 3. KZ SRBiH. Ova radnja predstavlja prekršaj iz člana 47. tačka 3. Zakona o putnim ispravama državljana SFRJ, pod ostalim uslovima propisanim u toj zakonskoj odredbi.

Sentenca

Kada se u šumi obori radi krađe jedno ili više stabala, čija količina prelazi dva kubna metra, a zatim oborena stabla oduzmu u namjeri da se njihovim prisvajanjem pribavi protupravna imovinska korist, time se čini krivično djelo šumske krađe iz člana 143. KZ SRBiH kao privilegovani oblik krivičnog djela krađe.

Sentenca

Kada sud oglašavajući krivim učinioca krivičnog djela iz člana 144. stav 1. KZ SRBiH propusti da u smislu stava 4. tog člana oduzme lovačku pušku kao sredstvo upotrijebljeno za nezakoniti lov, ne može to naknadno učiniti primjenom čl. 500. stav 1. i 3. ZKP, jer u ovom slučaju lovačka puška ne spada u predmete čije oduzimanje zahtijevaju interesi opšte bezbjednosti ili razlozi morala.

Sentenca

Okrivljeni koji je iz prostorije radne organizacije uzeo i ponio da iznese u namjeri prisvajanja 18 litara glazure siladekora u vrijednosti od 3.952 dinara i pri izlasku iz kruga te organizacije otkriven i prisvojen siladekor mu oduzet čini svršeno krivično djelo krađe iz člana 147. stav 1. KZ SRBiH, bez obzira što prisvojeni siladekor nije iznesen iz prostora u kome se nalazio.

Sentenca

Ako su se dva lica dogovorila da izvrše džepnu krađu pa to i ostvare, a nakon toga jedan od njih upotrijebi silu da bi zadržao ukradenu stvar, onda samo taj čini krivično djelo razbojničke krađe iz čl. 149. KZ SRBiH, a drugi krivično djelo krađe iz čl. 147. stav 1. KZ SRBiH, jer svaki saizvršilac odgovara za krivično djelo u granicama svog umišljaja i ta odgovornost ne može se proširiti na ekcesno ponašanje ostalih učesnika.

Sentenca

Ostvarena su obilježja krivičnog djela utaje iz člana 152. KZ SRBiH, a ne krivičnog djela krađe iz člana 147. KZ SRBiH, kada okrivljeni koji se usmeno sporazumio sa oštećenim da će od njega kupiti tele, prisvoji tele nakon što je oštećeni na mjestu sporazuma (pijaci) privremeno ostavio tele na čuvanje kod njega dok on nabavi uže za vođenje teleta.

Sentenca

Novčani iznos penzije jednog bračnog druga od momenta prestanka faktičke bračne zajednice (iako brak nije razveden) predstavlja njegovu posebnu imovinu, pa drugi bračni drug, koji u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi oduzme i prisvoji taj novčani iznos (ili njegov dio), čini krivično djelo krađe.

Sentenca

Optuženi, kao vozač teretnog vozila, koji je prisvojio 20 T cementa a koji je cement prevozio za oštećenu radnu organizaciju, počinio je krivično djelo teške krađe iz člana 148. stav 2. u vezi sa članom 147. stav 1. KZ SRBiH, a ne krivično djelo utaje iz člana 152. KZ SRBiH, jer optuženom cement nije dat u pritežanje (nije mu povjeren u smislu stava 1. člana 152. KZ SRBiH), već samo da ga preveze.

Sentenca

Ako optuženi u prisustvu oštećenog na njegov očigled oduzme iz stana oštećenog njegov kasetofon i pobjegne, tim radnjama je ostvario obilježja krivičnog djela teške krađe izvršene na drzak način iz člana 148. stav 1. tačka 3. KZ SRBiH.

Sentenca

Time što je okrivljeni u namjeri pribavljanja imovinske koristi obio tuđi automobil i demontirao ugrađeni kasetofon, izvršio je svršeno krivično djelo teške krađe iz čl. 148. stav 1. tačka 1. KZ SRBiH, a ne pokušaj tog djela, bez obzira što je intervencijom radnika milicije bio spriječen da iz automobila iznese taj kasetofon. Ovo stoga što je već samim odvajanjem kasetofona iz njegovog ležišta okrivljeni došao u pritežanje istog.

Sentenca

Kada su optuženi u namjeri prisvajanja robe iz magacina u svojstvu portira i vatrogasca uzeli ključ iz portirnice i njime otključali magacin iz kojeg su uzeli i prisvojili robu, učinili su krivično djelo teške krađe provaljivanjem iz člana 148. stav 1. tačka 1. KZ SRBiH.

Sentenca

Za postojanje krivičnog djela teške krađe u obliku udruživanja više lica radi vršenja krađa, osim dogovora optuženih da izvrše više krađa, nužno je da zajedno učestvuju u izvršenju makar jedne krađe. Zbog toga se u slučaju, kada nakon dogovora dva lica da izvrše više krađa, svaki pojedinačno i nezavisno jedan od drugoga izvrše po dvije krađe, ne radi o krivičnom djelu teške krađe iz člana 148. stav 1. tačka 2. KZ SRBiH, već o krivičnim djelima krađe iz člana 147. stav 1. KZ SRBiH, za koje oni samostalno odgovaraju.

Sentenca

Radi se o krivičnom djelu teške krađe izvršene na naročito drzak način, kada učinilac istrgne kesu sa vrata oštećene u kojoj se nalazi njen novčanik.

Sentenca

O krivičnom djelu razbojništva iz čl. 150. KZ SRBiH radi se ne samo kada je izvršilac silom ili prijetnjom neposrednog napada na život ili tijelo, a u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, oštećenom sam oduzeo neku stvar, nego i u slučaju kada ga je prinudio da tu stvar sam preda, kako je u konkretnom slučaju oštećena pod dejstvom prinude predala optuženom prsten, to se u radnji optuženog stiču sva obilježja krivičnog djela razbojništva iz čl. 150. KZ SRBiH, a ne iznude iz čl. 160. KZ SRBiH, ovo pogotovo što je fizički napad na oštećenu bio takvog intenziteta i sadržaja da je oštećena zadobila veliki broj tjelesnih povreda, i upravo u toku tog povređivanja, a u cilju daljeg izbjegavanja povreda, oštećena je na zahtjev optuženog ovom predala prsten.

Sentenca

Izvršilac koji upotrebom sile ili prijetnje da će neposredno napasti na život ili tijelo oduzme od drugog lica novac koji je prethodno izgubio pri kažnjivoj kocki sa tim licem ne čini krivično djelo razbojništva iz čl. 150. KZ SRBiH, jer ovaj novac nema karakter tuđe pokretne stvari.

Sentenca

Upotreba spreja u cilju onesposobljavanja prodavačice za otpor, za koji su okrivljeni znali da parališe govor i vid, a u namjeri oduzimanja iz prodavnice zlatnih predmeta, predstavlja upotrebu sile u smislu odredbi iz člana 35. stav 13. KZ SRBiH, kao jednog od bitnih elemenata krivičnog djela razbojništva iz člana 150 KZ SRBiH.

Sentenca

Kada je okrivljeni u namjeri da oduzme i prisvoji tašnu, udario oštećenu pesnicom u rame, nakon čega je ona pala na zemlju i slomila nadlaktičnu kost lijeve ruke, ostvario je sva bitna obilježja krivičnog djela razbojništva iz člana 150. KZ SRBiH u sticaju sa krivičnim djelom teške tjelesne povrede iz nehata iz člana 42. stav 4. u vezi sa stavom 1. KZ SRBiH.

Sentenca

Pod pojmom grupe kod izvršenja krivičnog djela teškog slučaja razbojničke krađe i razbojništva iz člana 151. stav 1. KZ SRBiH podrazumijeva se učešće najmanje tri lica i bez obzira što je za jedno od njih utvrđeno da nije bilo uračunljivo u vrijeme izvršenja toga krivičnog djela.

Sentenca

Razlika između krivičnih djela teškog slučaja razbojništva iz člana 151. stav 2. KZ SRBiH i ubistva iz koristoljublja iz čl. 36. stav 2. tač. 4. KZ SRBiH u subjektivnom pogledu je u sljedećem: Kod teškog slučaja razbojništva kriminalni cilj - pribavljanje protivpravne imovinske koristi - se ostvaruje upotrebom sile pri čemu je umišljajno lišavanje života lica prema kome je sila primijenjena, posljedica ostvarenja tog cilja; Kod ubistva iz koristoljublja lišavanje života nekog lica je uslov ostvarenja kriminalnog cilja u tom smislu što lišavanje života prethodi realizaciji koristoljubivog motiva.

Sentenca

Kada su okrivljeni pri nasilničkom ponašanju u kafani razlupali vrata, prozore, stolove, stolice i dr., oni su pored krivičnog djela nasilničkog ponašanja iz čl. 204. KZ SRBiH izvršili i krivično djelo oštećenja tuđe stvari iz čl. 155. stav 1. KZ SRBiH. Prema tome moguć je sticaj ovih krivičnih djela bez obzira što su okrivljeni sve krivično-pravne radnje vršili istovremeno, jer su kod ovih krivičnih djela objekti zaštite različiti.

Sentenca

Kad je optuženi popunio tuđi ček i potpisao ga kao izdavalac, te nakon toga isti realizovao i na taj način što je doveo u zabludu primaoca čeka (radnika banke) da je on ovlašteni izdavalac čeka, tim radnjama je učinio samo krivično djelo prevare iz čl. 158. stav 1. KZ SRBiH. Ovo stoga što popunjavanje tuđeg čeka i stavljanje svog potpisa u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi predstavlja prevarnu radnju koja ulazi u sustav krivičnog djela prevare bez koje se ovo djelo u konkretnom slučaju nije moglo izvršiti.

Sentenca

Kad izvršilac krivičnog djela bespravno oduzme tuđu štednu ili čekovnu knjižicu, te falsifikovanjem potpisa vlasnika tih isprava i dovođenjem u zabludu radnika banke podigne novac, on time ne čini krivično djelo krađe u sticaju sa krivičnim djelom prevare, već krivično djelo prevare iz čl. 158. u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanje isprave iz čl. 217. stav 3. KZ SRBiH.

Sentenca

Za postojanje krivičnog djela prevare iz člana 158. KZ SRBiH nije dovoljno samo da je optuženi od oštećenog uzeo na zajam novac, uz obećanje da će ga u određeno vrijeme vratiti i da to nije učinio, već je nužno utvrditi da je kod njega u vrijeme pozajmljivanja novca postojala namjera da ga ne vrati, ako takve namjere nije bilo, odnosno ako novac nije vraćen iz nekih drugih razloga, nema ovog krivičnog djela, već može postojati građansko-pravni odnos.

Sentenca

Ako na motornom vozilu koje je osigurano po osnovu ugovora o kasko osiguranju zaključenim između vlasnika vozila i ZOIL-a nastupa šteta u saobraćajnoj nesreći koju je prouzrokovao vlasnik vozila po isteku roka dospjelosti plaćanja preostalih rata premije osiguranja, ali unutar roka od 30 dana od dospjelosti, pa vlasnik vozila u tom roku zatraži od blagajnika u SDK da na uplatnici o isplati preostalih rata premije osiguranja i blagajničkom dnevniku unese kao datum uplate, datum prije nastanka štete na vozilu, uz objašnjenje da mu je to potrebno radi naplate štete, pa blagajnik tako postupi, a vlasnik vozila zatim uz zahtjev za naplatu štete preda i tu uplatnicu službenom licu ZOIL-a u namjeri da naplati štetu, ta radnja vlasnika vozila nema obilježja radnje izvršenja krivičnog djela prevare iz člana 158. stav 1. KZ SRBiH.

Sentenca

Ostvarena su obilježja krivičnog djela prevare iz člana 158. stav 1. KZ SRBiH, kada učinilac u obrazac - izjavu o broju članova domaćinstva i njihovim prihodima, u rubrici “prihodi bračnog druga od samostalne djelatnosti” upiše da njegov bračni drug ne ostvaruje prihode, iako zna da ih ostvaruje iz osnova ugovora o djelu sa mjesnom zajednicom u obavljanju računovodstvenih poslova za tu zajednicu, i tu izjavu preda ovlašćenom radniku samoupravne interesne zajednice za dječiju zaštitu radi ostvarenja prava na dječiji dodatak, pa mu samoupravna interesna zajednica na osnovu te izjave isplati 20.000 dinara više od onog iznosa koji bi mu bio isplaćen da je u izjavu unio podatke o prihodima supruge, jer je tim radnjama (lažno prikazivanje činjenica) samoupravne interesne zajednice dovedena u zabludu usljed čega je na štetu društvene svojine izvršila uvećanu isplatu dječijeg dodatka.

Sentenca

Radi se o svršenom krivičnom djelu prikrivanja iz čl. 165. stav 1. KZ SRBiH, a ne o pokušaju tog djela, ako je učinilac primio cigarete od lica za koje zna da ih je pribavio krivičnim djelom krađe bez obzira što su mu one oduzete prije nego što je započeo sa prodajom cigareta.

Sentenca

Objekat krivičnog djela prikrivanja iz čl. 165. KZ SRBiH može biti samo stvar koja je pribavljena krivičnim djelom ili ono što je za nju dobijeno njenom prodajom ili zamjenom, a ne i stvar koja je kupljena novcem pribavljenim krivičnim djelom, jer se do takvog predmeta nije došlo prodajom ili zamjenom.

Sentenca

Okrivljeni koji falsifikuje svoju štednu knjižicu, a zatim na osnovu iste u banci podigne iznos koji prelazi 100.000 dinara, pored krivičnog djela pljačke iz čl. 169. stav 1. u vezi sa članom 158. stav 2. KZ SRBiH vrši i krivično djelo falsifikovanje isprave iz čl. 217. stav 3. KZ SRBiH. Ovo stoga što krivično djelo iz čl. 217. stav 1. KZ SRBiH u ovom slučaju ne gubi svoju samostalnost time što je falsifikovana isprava (štedna knjižica) upotrijebljena kao sredstvo izvršenja prevare, jer okolnost što jedno krivično djelo prema drugom djelu stoji u odnosu sredstva prema cilju ne isključuje mogućnost postojanja sticaja.

Sentenca

Za uspostavljanje krivične odgovornosti za krivično djelo pljačke iz člana 169. stav 1. KZ SRBiH, kad se kod ovog kao osnovno pojavljuje krivično djelo teške krađe, nije nužna još i svijest da ukradena stvar pripada društvenoj imovini ili imovini koja je sa gledišta zaštite izjednačena sa društvenom, već je dovoljna svijest da se radi o tuđenoj stvari.

Sentenca

Da bi se radilo o osobito teškom slučaju pljačke iz člana 169. stav 2. KZ SRBiH, s obzirom na propis iz člana 47. KZ SFRJ potrebno je da se pored subjektivnih okolnosti (dugotrajno prisvajanje velike svote novca uz osobitu odlučnost ili bezobzirnost) ispuni i objektivna okolnost koja bi se sastojala u tome da vrijednost imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom desetorostruko prelazi iznos koji se traži za kvalifikaciju po stavu 1. člana 169. KZ SRBiH.

Sentenca

Pogrebno društvo je građansko pravno lice, jer ciljeve zbog kojih su se građani udružili u to društvo ne ostvaruje sredstvima u društvenoj svojini, pa u slučaju kada blagajnik toga društva u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist prisvoji povjereni mu novac čini krivično djelo utaje iz člana 152. stav 3. KZ SRBiH, a ne pronevjere iz člana 227. stav 2. KZ SRBiH.

Sentenca

Kada optuženi, kao poslovođa prodavnice, a u namjeri prikrivanja manjka u poslovanju, članovima popisne komisije diktira netačne podatke o stanju zaliha robe u prodavnici, pa oni ne provjeravajući to, ove podatke upišu u popisne liste i tako izvrši prikrivanje manjka u poslovanju, on je, pored krivičnog djela pljačke i pomagač u izvršenju krivičnog djela falsifikovanja službene isprave iz člana 236. stav 1. KZ SRBiH u vezi sa čl. 24. KZ SFRJ, a ne izvršilac toga krivičnog djela, bez obzira što protiv članova popisne komisije nije pokrenut krivični postupak.

Sentenca

Standard dužne pažnje za vozača koji se približava obilježenom pješačkom prelazu na kome saobraćaj nije regulisan svjetlosnim saobraćajnim znakovima ni znacima koje daje ovlašteno lice, ne može se pravilno uspostaviti bez uzimanja u obzir dužnosti pješaka da prije stupanja na ovakav prelaz obrati pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju (član 103. stav 3. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima). U skladu s tim, vozač koji se umjerenom brzinom približava ovakvom prelazu, nije dužan da predvidi da odrasli pješak koji prvobitno stoji van kolovoza i naspram prelaza može iznenada i u nevrijeme da potrči preko prelaza, niti je dužan da tom uslovu podesi brzinu vožnje.

Sentenca

Krivičnim djelom iz čl. 181. KZ SRBiH zaštićena je bezbjednost javnog saobraćaja na putevima, čiji je pojam (puta) određen odredbama čl. 10. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima. Zbog toga, kad okrivljeni u zatvorenom krugu skladišta drvne građe OOUR-a, manevrišući vozilom u cilju lakšeg utovara, vozilom povrijedi jednog od utovarnih radnika, ne čini krivično djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, već krivično djelo protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine.

Sentenca

Osnovno krivično djelo ugrožavanja javnog saobraćaja iz člana 181. KZ SRBiH izvršeno je s eventualnim umišljajem u slučaju kad je okrivljeni noću upravljao vozilom na kome su svjetla bila potpuno neispravna (osim lijevog ablend svjetla), tako da je uglavnom vozio naslijepo, pa je usljed toga u krivini desnog smjera prešao preko desne ivice i na bankini udario u pješake i jednog od njih usmrtio, jer svjesno preduzeta “slijepa” vožnja u ovakvoj formi, omogućuje zaključak da je učinilac predvidio i posledicu konkretne opasnosti i pristao uz nju.

Sentenca

Za izvođenje zaključka da je vozač vozila na motorni pogon očigledno nesposoban za bezbjednu vožnju u smislu člana 182. KZ SRBiH, važno je pored činjenice da je vozilom upravljao pod dejstvom alkohola ili drugih omamljujućih sredstava, utvrditi da usljed toga njegova vožnja bitno odstupa od uobičajenog kršenja saobraćajnih propisa (npr. krivudanje po kolovozu, prelazak na lijevu stranu kolovoza, kretanje po trotoaru, neuočavanje jasno vidljivih prepreka i sl.).

Sentenca

Zaključak o očiglednoj nesposobnosti vozača za bezbjednu vožnju spada u kategoriju pravnih, a ne činjeničnih zaključaka, pa je za njegovo izvođenje jedino ovlašćen sud, a ne vještak (psihijatar).

Sentenca

Činjenica da je optuženi u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio u alkoholisanom stanju nije dovoljna za izvođenje pravnog zaključka da je postupao sa umišljajem, jer se vrsta i oblik vinosti (članovi 13. i 14. Krivičnog zakona) utvrđuju na osnovu činjenica i okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja krivičnog djela i to prema njihovom objektivnom značenju.

Sentenca

Nesposobnost optuženog za bezbjednu vožnju (uzrokovana njegovim psihofizičkim poremećajem usljed upotrebe alkohola) nije okolnost koja se može supsumirati pod pravni pojam očigledne nesposobnosti za bezbjednu vožnju kao bitnog obilježja krivičnog djela teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja iz člana 186. stav 2. u vezi sa članom 182. stav 1. Krivičnog zakona RBiH.

Sentenca

Da bi postojalo krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenja krivičnog djela iz čl. 189. stav 2. KZ SRBiH nije nužno da u vrijeme izvršenja krivičnog djela kod učinioca postoji svijest o kvalifikaciji djela, a niti je potrebno da zna da se radi o krivičnom djelu za koje je zaprijećena kazna zatvora preko pet godina, već je dovoljno da kod učinioca postoji svijest o stvarnim obilježjima krivičnog djela izvršenog od strane lica kojem pruža pomoć.

Sentenca

Pojam službenog lica, kao bitnog elementa krivičnog djela sprečavanja službenog lica u vršenju službene radnje iz čl. 198. KZ SRBiH određuje se u smislu zakonskog opisa tog krivičnog djela i čl. 35. stav 1. istog zakona, prema kome se službenim licem smatra i ono lice koje vrši određene službene dužnosti na osnovu ovlašćenja predviđenih zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona. Prema tome, sprečavanje silom kontrolora OOUR-a koja vrši javni prevoz, u vršenju kontrole pravilnosti rada vozača autobusa, predstavlja napad na službeno lice pod uslovom da je učinilac svjestan da se suprotstavlja službenoj radnji i da preduzeta radnja ulazi u okvir službenih ovlašćenja, te da pri tome postupa sa umišljajem.

Sentenca

Radnja izvršenja krivičnog djela samovlašća iz člana 209. KZ SRBiH ostvarena je u slučaju kada okrivljeni sprečava vlasniku povlasnog dobra prolaz i prevoz plodova preko svoje parcele, kao poslužnog dobra, nakon što je u parnici za utvrđivanje prava služnosti puta privremenom mjerom određeno da je okrivljeni dužan trpiti do okončanja parnice da vlasnik povlasnog dobra koristi parcelu okrivljenog kao put do svoje parcele.

Sentenca

Za postojanje krivičnog djela kockanja iz člana 216. stav 1. KZ SRBiH dovoljno je da se utvrdi da je kod učinioca postojala namjera da ponavljanjem kockanja kroz određeno vrijeme sebi pribavi korist u vidu prihoda, prema tome za postojanje ovog djela bez značaja je to što optuženi ima stalno zaposlenje i dobre prihode i što mu kockanje ne predstavlja isključivi već dopunski izvor prihoda.

Sentenca

Krivično djelo falsifikovanja isprave iz člana 217. KZ SRBiH u obliku upotrebe takve isprave dovršeno je u času kad ju je izvršilac učinio dostupnom licu kojem se podnosi sa ciljem da se postigne efekat upotrebe.

Sentenca

Neovjerena fotokopija falsifikovanog svjedočanstva o završenom ispitu za KV vozača nema u smislu člana 113. stav 7. KZ SFRJ karakter javne isprave a niti isprave, pa radi toga učinilac koji je na osnovu takve fotokopije od nadležnog organa dobio uvjerenje kojim se potvrđuje da on ima položen ispit za KV vozača i kao takvom da se odobrava prevoz stvari, čini krivično djelo ovjeravanje neistinitog sadržaja iz čl. 219. stav 1. KZ SRBiH, a ne krivično djelo falsifikovanja isprave iz čl. 217. stav 3. KZ SRBiH. Ovo stoga što je podnošenjem fotokopije falsifikovanog svjedočanstva učinilac doveo u zabludu nadležni organ, tako da mu je ovaj smatrajući takav dokaz neistinitim, izdao uvjerenje sa navedenim sadržajem.

Sentenca

Poslovođa prodavnice neovlaštenim davanjem robe na veresiju čini krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja iz čl. 226. stav 1. Krivičnog zakona SRBiH ako pri tome postupa u namjeri da kupcima pribavi kakvu korist, čak i u slučaju kada je o veresiji vodio urednu evidenciju i kad su kupci kasnije platili robu.

Sentenca

Za postojanje namjere pribavljanja imovinske koristi drugom kod krivičnog djela zloupotrebe položaja ili ovlašćenja iz čl. 226. stav 1. KZ SRBiH, nije nužno da učinilac zna po imenu ili nazivu lica kome pribavlja tu korist, već je dovoljno da je on svjestan da je radnjom zloupotrebe pribavio korist drugom licu pa makar to lice za njega ostalo nepoznato.

Sentenca

Zaključak o postojanju namjere pribavljanja imovinske koristi drugom u smislu čl. 226. stav 1. KZ SRBiH, kao predodžbe o cilju koji se želi postići izvršenjem krivičnog djela, izvodi se iz realnog značenja radnje izvršioca djela i posljedice koja je iz nje proistekla, pa je za njeno postojanje nevažno šta je bio motiv (unutrašnji pokretač) izvršiočeve djelatnosti.

Sentenca

Radnik banke koji vrši obračun i isplatu kamate i lice (štediša) kome taj radnik, odmah po sklapanju ugovora o oročenoj štednji, isplati dio kamate na štedni ulog (tkz. anticipativna kamata), čine krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlašćenja iz čl. 226. stav 1. KZ SRBiH, radnik banke kao izvršilac, a štediša kao pomagač.

Sentenca

Ostvareno je krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlašćenja iz člana 226. stav 3. KZ SRBiH, a ne krivično djelo prikrivanja iz člana 165. stav 1. KZ SRBiH, kada magacioner koji za svoju radnu organizaciju otkupljuje robu za koju zna da je pribavljena krivičnim djelom krađe, za sebe prisvoji dio kupovne cijene.

Sentenca

Rukovodilac kreditnog odjeljenja robne kuće čini krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja iz člana 226. stav 3. KZ SRBiH kada nerealizovani ček, kojim je kupac uplatio učešće za kupljenu robu na kredit, ostavi u ladici radnog stola sa ciljem da u pogodno vrijeme realizacijom čeka prisvoji novčani iznos na koji ček glasi.

Sentenca

Direktor organizacije udruženog rada po čijem je (usmenom) nalogu blagajnik dao određeni novčani iznos radniku te organizacije na poslugu, čini krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlašćenja iz člana 226. stav 1., a ne krivično djelo posluge iz člana 229. KZ SRBiH.

Sentenca

Ako učinilac radi prikrivanja pronevjere učini još nešto što u sebi sadrži obilježja krivičnog djela falsifikovanja isprave, on čini pored krivičnog djela iz čl. 227. KZ SRBiH i krivično djelo iz čl. 217. KZ SRBiH.

Sentenca

Inkasant koji na osnovu ugovora uz procenat vršeći naplatu RTV pretplate prisvoji od naplaćene pretplate određeni iznos, čini krivično djelo pronevjere iz člana 227. KZ SRBiH, a ne djelo utaje iz člana 152. KZ SRBiH, ovo stoga što je okrivljenom prikupljeni novac bio povjeren na radu u društveno pravnom licu.

Sentenca

Novčana sredstva koja su prikupili mještani jednog naselja i predali ih sekretaru mjesne zajednice i cilju organizovanja asfaltiranja puta kroz to naselje postala su društvena sredstva u mjesnoj zajednici, pa ako ih sekretar prisvoji, izvršio je krivično djelo pronevjere iz člana 227. KZ SRBiH.

Sentenca

Advokat, bez obzira da li okrivljenog brani po punomoći ili po službenoj dužnosti, nema svojstvo službenog lica u smislu odredbi iz čl. 35. KZ SRBiH, pa prema tome zbog nedostatka tog svojstva, ne može ni biti učinilac krivičnog djela prevare u službi iz čl. 228. stav 1. KZ SRBiH, već krivičnog djela prevare iz čl. 158. stav 1. KZ SRBiH, ako postoje i ostala obilježja ovog djela.

Sentenca

Revers o zaduženju alatom radnika za potrebe njegovog radnog mjesta u preduzeću ne isključuje njegovu krivičnu odgovornost za krivično djelo posluge iz člana 229. KZ SRBiH, kada je taj alat bez znanja i odobrenja odnio svojoj kući i njime se poslužio.

Sentenca

Interna “otpremnica - povratnica”, koju je sačinio poslovođa prodavnice pri povratu robe, ima svojstvo poslovne isprave u smislu krivičnog djela falsifikovanja službene isprave iz člana 236. stav 1. KZ SRBiH, bez obzira što se samo na osnovu nje (radi nedostatka “prijemne otpremnice” koju sačinjava druga strana u poslovnom odnosu) ne može izvršiti uknjiženje.

Sentenca

Krivično djelo falsifikovanja službene isprave iz člana 236. KZ SRBiH može se učiniti samo sa umišljajem, a za postojanje umišljaja kod ovog krivičnog djela dovoljno je da je izvršilac svjestan da su podaci koji se unose u službenu ispravu neistiniti i da učinilac hoće ili da pristaje na unošenje neistinitih podataka u tu ispravu.

Sentenca

Izreka presude kojom je optuženi oglašen krivim zbog krivičnog djela ugovaranja nesrazmjerne imovinske koristi iz stava 3. člana 163. KZ SRBiH, koji je prema opisu radnje učinioca iskorištavanjem teškog imovnog stanja, teških stambenih prilika, nedovoljnog iskustva i lakomislenosti oštećenog lica, mora u opisu sadržavati činjenice i okolnosti koje čine sva ova obilježja djela, jer u protivnom izreka ostaje nerazumljiva i time bi bila učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 364. stav 1. tačka 11. ZKP.

Sentenca

Sud je povrijedio Krivični zakon u korist okrivljenog kada ga je na osnovu člana 350. ZKP oslobodio od optužbe da je učinio krivično djelo iz člana 186. stav 1. u vezi sa članom 182. stav 1. KZ SRBiH samo zbog toga što nije mogao utvrditi na pouzdan način da je okrivljeni, u vrijeme saobraćajne nezgode, koju je nesporno prouzrokovao, bio u alkoholiziranom stanju i zbog toga očigledno nesposoban za bezbjedno upravljanje motornim vozilom. U takvoj situaciji sud je morao cijeniti da li bez činjenice o alkoholisanosti u radnjama okrivljenog ima elemenata nekog drugog djela.