Sudska praksa uz Zakon o građevinskom zemljištu

Sentenca

Pri odlučivanju o zahtjevu za ispunjenje obaveze prijenosa prava vlasništva na mogućem gradskom zemljištu sud će po službenoj dužnosti pribaviti obavještenje od nadležnog organa opštine da li je to zemljište obuhvaćeno odlukom o određivanju građevinskog zemljišta kao osnovu za podruštvljenje po samom zakonu.

Sentenca

Stupanjem na snagu Zakona o građevinskom zemljištu dana 16.05.2003. godine kojim je u članu 4. regulisano da se na građevinskom zemljištu može steći privatno vlasništvo, počinju teći rokovi za dosjelost na takvom zemljištu.

Pravno pitanje

Od kada je sud dužan da počne računati početak posjedanja?

Sentenca

Nepunovažan je ugovor o prodaji nekretnine koja u momentu zaključenja ugovora predstavlja građevinsko neizgrađeno zemljište u društvenoj svojini, jer je srušena zgrada na kojoj je u zemljišnim knjigama upisano pravo svojine u korist prodavca.

Sentenca

Pravni sljednik ranijeg vlasnika podruštvljenog neizgrađenog građevinskog zemljišta ima prvenstveno pravo korišćenja (građenja) pod pretpostavkom da je na istoj građevinskoj parceli imao to pravo raniji vlasnik i da je na toj parceli dozvoljena izgradnja zgrade kakvu on može imati u vlasništvu.

Sentenca

Ortačkom izgradnjom objekta sa imaocem prava građenja, stiče se trajno pravo korištenja na zemljištu na kome je izgrađen taj objekat i koje služi za njegovu redovnu upotrebu samo ako je imalac prava građenja mogao na temelju ugovora prenijeti to pravo na ortaka.

Sentenca

Građevinski objekat podignut uz odobrenje nadležnog organa, na izgrađenom građevinskom zemljištu u društvenoj svojini pripada licu koje na to zemljište ima trajno pravo korišćenja, a graditelj može zahtijevati samo naknadu za uložene troškove građenja.

Sentenca

Ništav je ugovor o prenosu prava vlasništva (raspolaganja) na građevinski objekat, uz obavezu sticaoca da plaća zakupninu na građevinsku parcelu, jer sa prenosom prava vlasništva (raspolaganja) na građevinski objekat prenosi se i trajno pravo korištenja na građevinsku parcelu.

Sentenca

Budući da je ništav ugovor o prenosu trajnog prava korištenja na dio građevinske parcele bez prenosa prava vlasništva na zgradu, “sticalac” je gradio na tuđem zemljištu bez prava korištenja radi građenja, pa zgrada pripada nosiocu trajnog prava korištenja.

Sentenca

Građevinski objekat koji je pripadak drugog građevinskog objekta može se osamostaliti i zasebno otuđiti pod pretpostavkom da nadležni organ, u skladu sa aktom urbanističke regulative, odcijepi površinu zemljišta koja je potrebna za njenu namjenu i tako obrazuje samostalnu građevinsku parcelu.

Sentenca

Nosilac prava građenja na građevinskom zemljištu u društvenoj svojini ne može prenijeti to pravo ni na svog ortaka (zajednička izgradnja), pa ovaj ne stiče trajno pravo na zemljištu dok mu to pravo ne konstituiše nadležni organ u postupku legalizacije.

Sentenca

Ugovor o doživotnom izdržavanju je ništav u dijelu kojim primalac izdržavanja pored izgrađene građevinske čestice ustupa davaocu izdržavanja neizgrađeno građevinsko zemljište u društvenoj svojini.

Sentenca

Vlasnik stambene zgrade podignute na podruštvljenom zemljištu izgubio je trajno pravo korišćenja fizičkom propašću zgrade. Trajno pravo korišćenja je stekao raniji suvlasnik srušene zgrade koji je za sebe, uz odobrenje za građenje, izgradio novu stambenu zgradu na istoj građevinskoj parceli.

Sentenca

Ništav je ugovor o kupoprodaji porodične stambene zgrade samo u dijelu koji se odnosi na kupovinu veće površine građevinskog zemljišta u društvenoj svojini (919 m2) nego što iznosi površina građevinske parcele (238 m2) po regulacionom planu, kada kupovina ove površine zemljišta nije bila ni uslov ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor zaključen.

Sentenca

Svrha saslušanja ranijeg vlasnika ili korisnika neizgrađenog građevinskog zemljišta je u tome da se u upravnom postupku utvrdi da li su ispunjene pretpostavke za uzimanje zemljišta iz posjeda, a pored toga i to da li raniji vlasnik odnosno njegov pravni sljednik, ima prvenstveno pravo korišćenja (građenja).

Sentenca

U postupku određivanja naknade za podruštvljeno građevinsko zemljište ne može se odlučivati o prigovoru da nosilac privremenog prava korišćenja nije ono lice koje je kao takvo određeno rješenjem o deposediranju.

Sentenca

Stupanjem na snagu opštinske odluke o određivanju građevinskog zemljišta - to zemljište prelazi u društvenu svojinu nezavisno od promjene upisa u zemljišnoj knjizi, pa se kupac takvog zemljišta ne može pozivati na načelo pouzdanja u zemljišne knjige, što znači da je ništav ugovor o prodaji neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenoj svojini licu izvan kruga bliskih srodnika na koje bivši vlasnik može prenijeti privremeno pravo korištenja.

Sentenca

Na protivi se načelu zabrane prometa prava korištenja (građenja) da članovi porodične zajednice stiču trajno pravo korištenja zajedničkom izgradnjom trajnog građevinskog objekta s nosiocem prava građenja, koji ima odobrenje za građenje.

Sentenca

Ništav je ugovor o otuđenju prava korištenja radi građenja, pa kupac građevinske parcele ne stiče trajno pravo korištenja građenjem, niti pravo svojine na izgrađenom građevinskom objektu.

Sentenca

Nije zabranjen ugovor o prenosu prava korišćenja gradskog građevinskog zemljišta radi građenja između članova porodičnog domaćinstva, ako je zaključen u cilju zadovoljavanja stambenih potreba članova domaćinstva.

Sentenca

Redovni sud je nadležan da uredi način korištenja između imalaca prava korištenja građevinskog zemljišta u društvenoj svojini, ali bez promjene oblika i površine građevinske parcele.

Sentenca

Potencijalni nasljednik ranijeg vlasnika odnosno suvlasnika neizgrađenog građevinskog zemljišta ne može ostvariti prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja, jer to pravo pripada samo licu koje je u vrijeme prelaska takvog zemljišta u društvenu svojinu imalo uknjiženo pravo vlasništva odnosno suvlasništva u odgovarajućim knjigama, odnosno licu za koje nadležni organ ili sud utvrdi da je u to vrijeme imalo navedeno pravo.

Sentenca

Nosioci privremenog prava korišćenja neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta imaju pravo na petitornu zaštitu analognu zaštiti prava vlasništva.

Sentenca

Kad je nadležna skupština opštine donijela zaključak o preuzimanju neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta iz posjeda ranijeg vlasnika i na osnovu tog zaključka organ uprave donio rješenje koje je u upravnom sporu poništeno, smatra se da je time poništen i zaključak, radi čega u izvršenju presude, o preuzimanju zemljišta mora ponovo odlučivati nadležna skupština opštine.

Sentenca

Raniji vlasnik neizgrađenog građevinskog zemljišta koji je ostvario prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja na jednoj građevinskoj parceli do stupanja na snagu Zakona o građevinskom zemljištu (4. oktobra 1986. godine), ne može to pravo ponovo ostvariti bez obzira što nije izgradio stambenu zgradu, jer ovaj zakon ne predviđa nikakve okolnosti koje bi opravdavale njegov propust i zbog čijeg postojanja bi mu trebalo to pravo ponovo priznati.

Sentenca

O zahtjevu ranijeg vlasnika za ostvarivanje prvenstvenog prava korištenja zemljišta radi građenja ne može se odlučivati sve dok se u skladu sa propisima ne formira građevinska parcela na kojoj se traži ostvarenje tog prava, niti o pravu na dijelu formirane građevinske parcele.

Sentenca

Raniji vlasnik neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta ne može ostvariti prvenstveno pravo korištenja toga zemljišta radi građenja, kada traži izgradnju zgrade privremenog karaktera, nego samo kada traži izgradnju zgrade kao stalnog objekta, uz ispunjenje ostalih zakonom predviđenih uslova.

Sentenca

Zahtjev za ostvarivanje prava prvenstvenog korištenja zemljišta radi građenja raniji vlasnik odnosno njegovi pravni sljednici ne mogu podnijeti nakon pravosnažno okončanog postupka preuzimanja neizgrađenog građevinskog zemljišta iz njihovog posjeda.

Sentenca

Promjena namjene objekata radi čije izgradnje je preuzeto gradsko neizgrađeno građevinsko zemljište od ranijeg vlasnika ne daje mu pravo da može podnijeti zahtjev za ostvarivanje prvenstvenog prava korištenja zemljišta radi građenja i nakon pravnosnažno okončanog postupka preuzimanja toga zemljišta iz njegovog posjeda.

Sentenca

Sud nije nadležan da u postupku određivanja naknade za podruštvljeno građevinsko zemljište odlučuje o zahtjevu bivšeg vlasnika da mu se dodijeli na korištenje radi građenja druga građevinska parcela.

Sentenca

Ovlašteno društveno pravno lice ne može zaključiti ugovor o troškovima uređenja zemljišta sa bivšim vlasnikom koji nije realizovao prvenstveno pravo korištenja (građenja).

Sentenca

Ne može se zahtijevati deeksproprijacija dijela eksproprisanih nekretnina i cijepanje neizgrađenog dijela eksproprisanih nekretnina, ukoliko su neizgrađeni dijelovi promijenili oblik i veličinu u postupku privođenja gradskog građevinskog zemljišta krajnjoj namjeni, u skladu sa važećim prostornim planom ili planom parcelacije.

Sentenca

Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja za gradnju po članu 35. Zakona o građevinskom zemljištu je prekluzivan, pa raniji vlasnik građevinskog zemljišta kome je utvrđeno prvenstveno pravo ako u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti rješenja o utvrđivanju prvenstvenog prava korištenja građevinskog zemljišta ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje, bez obzira na razloge propuštanja ovog roka.

Sentenca

Ukoliko prostornim planom ili planom parcelacije nije utvrđena površina zemljišta koje je potrebno za redovnu upotrebu zgrade, tu površinu utvrđuje rješenjem organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove, uz pribavljeno mišljenje organa uprave nadležnog za poslove urbanizma. Pravo na zemljištu za redovnu upotrebu stambenog objekta može se ostvarivati jedino pred organom uprave za imovinsko-pravne poslove.

Sentenca

Vlasnici zgrade ili posebnog dijela zgrade ne mogu zahtijevati od opštinskog organa uprave nadležnog za imovinsko-pravne poslove proširenje i priznanje trajnog prava korištenja na neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište za redovnu upotrebu zgrade, na koje nisu stekli pravo korištenja i koje ne ulazi u sastav njihove ranije građevinske parcele, prije nego što prethodno ishoduju dodjelu tog zemljišta na korištenje od nadležne skupštine opštine.

Sentenca

Prijenosom prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na zgradi koja je izgrađena na gradskom građevinskom zemljištu, prenosi se i pravo trajnog korištenja građevinske parcele bez posebnog upisa u toj knjizi.

Sentenca

Rješenje o dodjeli gradskog građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja pravnim licima ili građanima koje donese Skupština opštine na osnovu neposredne pogodbe predstavlja akt raspolaganja, a rješenje o dodjeli koje donese na osnovu provedenog konkursa upravni akt, pa se samo protiv ovog posljednjeg rješenja može pokrenuti i voditi upravni spor.

Sentenca

Rješenje o dodjeli gradskog građevinskog zemljišta radi izgradnje stambene ili druge zgrade upravni je akt i ne može se pobijati tužbom u parničnom postupku.

Sentenca

Rješenje o dodjeli gradskog građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja pravnim licima neposrednom pogodbom predstavlja akl. Raspolaganja, a rješenje o dodjeli tog zemljišta u istu svrhu putem konkursa upravni akt, pa se samo protiv ovog posljednjeg rješenja može pokrenuti i voditi_UP I SPO...R.

Sentenca

Imalac prava korištenja (privremenog prava korištenja, prava korištenja radi građenja ili trajnog prava korištenja) na građevinskom zemljištu u društvenoj svojini nije ovlašten da konstituiše pravo služnosti na tom zemljištu. Pravo stvarne služnosti može se konstituisati samo rješenjem nadležnog organa skupštine opštine.

Sentenca

I raniji vlasnik zemljišta koji je ostvario prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja na gradskom građevinskom zemljištu u obavezi je da plati naknadu za pogodnosti (renta) koje mogu nastati prilikom korištenja tog zemljišta za izgradnju građevina.

Sentenca

Odredbom člana 55. stav 1. Zakona o građevinskom zemljištu, niti bilo kojom drugom odredbom ovog zakona, nije propisana nadležnost opštinskog organa uprave za imovinsko-pravne poslove za odlučivanje o obavezi opštine da u slučaju prestanka prava korišćenja zemljišta radi građenja, licu kojem je to pravo prestalo, vrati naknadu za zemljište i naknadu za troškove uređenja gradskog građevinskog zemljišta, radi čega je o ovoj obavezi za slučaj spora među strankama (opština i zainteresovano lice) nadležan da odluči sud opšte nadležnosti.

Sentenca

Nosilac prava korištenja građevinskog zemljišta u društvenoj svojini nije ovlašten da tužbom traži uklanjanje objekta koji je treće lice izgradilo uz njegovo dopuštenje, iako graditelj time nije stekao trajno pravo korištenja.

Sentenca

Akt skupštine opštine kojim odbija zahtjev vlasnika za otuđenje nedovršene zgrade nema karakter upravnog akta, pa se protiv tog akta ne može pokrenuti i voditi upravni spor.

Sentenca

Za odlučivanje o zahtjevu za ukidanje stvarne služnosti na gradskom građevinskom zemljištu nadležan je sud.

Sentenca

Upravni spor se može voditi samo protiv upravnog akta, te ako je osporeno rješenje donijeto od strane općinskog vijeća, kojim se odbija zahtjev stranke za dodjeljivanje građevinskog zemljišta, ne radi se o upravnom aktu, nego aktu raspolaganja.

Sentenca

Odredbama Zakona o građevinskom zemljištu nije predviđena izričita odredba o dodjeli građevinskog zemljišta bez naknade, pa se takav akt i ne može oglasiti ništavim.

Sentenca

Parnični sud nije nadležan da odlučuje o obavezi plaćanja naknade za korištenje građevinskog zemljišta.

Sentenca

Naknada za korištenje građevinskog zemljišta ne može se isticati u prijeboj sa obligaciono-pravnim potraživanjem (npr. iz ugovora o građenju).

Sentenca

Postupak revizije (povratak u posjed) građevinskog zemljišta, koje je bez prisustva ranijeg korisnika preuzeto iz njegovog posjeda i dodijeljeno drugom korisniku poslije 6. aprila 1992. godine, može se pokrenuti i voditi samo po zahtjevu fizičkog lica.

Sentenca

Uspostavljanje ranijeg vlasničko-pravnog odnosa na građevinskom zemljištu koje nije privedeno namjeni u skladu sa prostornim planom moguće je u skladu sa članom 96. Zakona o građevinskom zemljištu samo ako je to zemljište u društveno sada državno vlasništvo prešlo na osnovu odluka opštine, a ne i ako je u društveno vlasništvo prešlo na osnovu Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta.