Sudska praksa uz Zakon o parničnom postupku: posebni postupci

Sentenca

Privremeni zastupnik ima pravo na naknadu troškova u vezi sa zastupanjem tuženog, čije je boravište nepoznato, kao i da traži da tužilac prethodno ove troškove predujmi i da mu ih naknadi. O tom zahtjevu nadležan je da odlučuje sud, koji je odredio privremenog zastupnika. Ovaj izdatak tužitelj može ostvariti prema tuženom kao dio svojih ukupnih parničnih troškova, srazmjerno uspjehu u sporu.

Sentenca

Sud nije procesno ovlašten a ni dužan da u ime stranke sam predujmi troškove vještačenja, kada stranka tokom postupka nije tražila oslobođenje od plaćanja troškova, pošto to sud čini na njen prijedlog.

Sentenca

Stranka ne može u reviziji isticati prigovor zastare potraživanja, ako se do pravomoćnosti presude nije pozvala na zastaru, jer, budući da sud ne pazi na zastaru po službenoj dužnosti, ne radi se o pogrešnoj primjeni prava.

Sentenca

U tumačenju zakonske odrednice „u cijelosti izgubi parnicu“ iz člana 386. stav 1. ZPP sudska praksa je zauzela pravni stav da gubitak parnice za tužitelja postoji ukoliko njegov zahtjev bude odbijen ili tužba bude odbačena, bez obzira na pravnu osnovu odluke.

Sentenca

Nije uspio u parnici tužitelj čiji je tužbeni zahtjev odbijen zbog zastarjelosti, pa je stoga dužan naknaditi troškove parničnog postupka tuženom.

Sentenca

Svaka stranka, a ne samo tužitelj, može djelimično uspjeti u parnici. Stoga kod odlučivanja o troškovima parničnog postupka u slučaju djelimičnog stranačkog uspjeha u parnici treba, u pravilu, uzimati u obzir kako tužiočev tako i tuženikov uspjeh u parnici i odluku o tome koja će stranka snositi obavezu naknade troškova postupka donijeti primjenom pravila procesnog prebijanja parničnih troškova.

Sentenca

Kada prvostepeni sud sam riješi upravnu stvar umjesto nadležnog upravnog organa to podrazumijeva i donošenje odluke o troškovima upravnog postupka, obzirom da presuda donesena u sporu pune jurisdikcije u svemu zamjenjuje poništeni upravni akt i neposredno se izvršava.

Pravno pitanje

Da li pri odlučivanju o troškovima parničnog postupka treba uzeti u obzir kako tužiteljev tako i tuženikov uspjeh u sporu?

Pravno pitanje

Da li je opravdano dosuditi stranci koja je uspjela u parnici s manje od 10% kompletne troškove i da li u toj situaciji suprotna strana ima pravo na troškove?

Sentenca

Ako nadležni sud propusti da jednom presudom odluči o oba izjavljena vanredna pravna sredstva (zahtjevu za zaštitu zakonitosti i zahtjevu za vanredno preispitivanje sudske odluke) protiv iste odluke, ali odlučujući samo o jednom vanrednom pravnom sredstvu presudom usvoji i zahtjev podnosioca drugog vanrednog pravnog sredstva, donošenjem takve presude otpao je njegov ranije postojeći pravni interes za rješavanje podnesenog vanrednog pravnog lijeka, pa isti treba odbaciti kao nedozvoljen.

Sentenca

Parnični postupak se može ponoviti samo zbog novih činjenica koje predstavljaju određene životne događaje-fakta, ali samo ako su postojali u vrijeme zaključenja glavne rasprave.

Sentenca

Kada se tužba u upravnom sporu uvaži, osporeni i prvostepeni akt ponište i predmet vrati prvostepenom organu na ponovno rješavanje, neće se odlučivati o troškovima upravnog spora već će se o istim odlučiti kada se konačno odluči o zahtjevu stranke u upravnom postupku, odnosno u upravnom sporu.

Sentenca

Nije dozvoljena revizija protiv odluke o naknadi parničnih troškova ako zahtjev za naknadu ne prelazi 50.000 dinara, pa i kada se radi o odluci donesenoj u sporovima iz porodično-pravnih odnosa.

Sentenca

Protiv rješenja o prekidu parničnog postupka nije dopuštena revizija.

Sentenca

Nije dozvoljena revizija protiv rješenja kojim je odlučeno o žalbi protiv rješenja o ispravci presude.

Sentenca

Drugostepeno rješenje kojim je potvrđeno rješenje o odbijanju prijedloga za ponavljanje postupka ne predstavlja odluku kojom je postupak pravosnažno završen, koju ima u vidu odredba člana 400. stav 1. ZPP, pa protiv takvog rješenja revizija nije dozvoljena.

Sentenca

Odredba člana 400. ZPP ne podrazumijeva mogućnost da stranka, u slučaju gubitka spora, bude oslobođena od plaćanja troškova parničnog postupka suprotnoj strani, već se ta odredba odnosi samo na oslobađanje od obaveze prethodnog snošenja troškova prouzrokovanih parničnim radnjama stranke.

Sentenca

Nije dopušteno podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv pravomoćne prvostupanjske i pravomoćne drugostupanjske presude, kada je njihova pravilnost bila ispitivana u žalbenom, odnosno revizijskom postupku.

Sentenca

Ponavljanje postupka pravosnažno okončanog presudom na osnovu priznanja, može tražiti iz razloga navedeni u članu 421. tačka 1,2,2,6. i 7. Zakona o parničnom postupku, kao i ako bi se novim činjenicama ili dokazima moglo utvrditi da je presuda na osnovu priznanja donesena na osnovu izjave tuženog o priznanju date u zabludi, ili pod uticajem prinudne prevare.

Sentenca

Novi razlog za ponavljanje postupka, činjenično i pravno odvojen od razloga istaknutog u blagovremeno podnijetom podnesku, neće se uzeti u obzir ako je istaknut u “dopuni” podneska po proteku roka u kome se iz tog razloga može tražiti ponavljanje postupka.

Sentenca

Tužilac nema pravni interes za podnošenje tužbe radi utvrđivanja da mu pripada pravo da posiječe grane tuđeg stabla koje se šire iznad njegovog zemljišta, jer mu to pravo daje zakon, a u slučaju da ga u tome sprečava susjed mogao bi tražiti da se donese presuda kojom se nalaže vlasniku stabla da trpi sječu grana.

Sentenca

Rok od 30 dana za podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka zbog toga što stranci nije bila data mogućnost da raspravlja pred sudom (nije joj dostavljen poziv za glavnu raspravu) teče od dana kada joj je u tom postupku dostavljena odluka, a ne od dana kada je preko posrednika saznala da je donijeta presuda.

Sentenca

Sud koji je donio odluku u prvom stepenu nadležan je da odluči o prijedlogu za ponavljanje postupka u svakom slučaju, osim u slučaju kada se ponavljanje postupka odnosi isključivo na postupak pred višim sudom, bez obzira što je prvostepena stvarna nadležnost u međuvremenu zakonom prenijeta na drugi sud.

Sentenca

Okolnost što je nosilac stanarskog prava podnio tužbu za utvrđenje da povjerilac u izvršnom postupku nema stanarsko pravo nije opravdan razlog za odgodu izvršenja useljenjem u stan na temelju pravomoćnog rješenja o smetanju posjeda, jer bi time petitorna parnica, koja po pravilu dugo traje, osujetila svrhu brze i efikasne zaštite posjeda (član 438-445. ZPP).

Sentenca

Posjed stana vrši se i nakon iseljenja, zadržavanjem ključeva i pokretnih stvari u stanu, pa i takav posjednik uživa posjedovnu zaštitu prema posrednom posjedniku - davaocu stana na korištenje.

Sentenca

Obračunska situacija koja nije potpisana od strane nadzornog organa, ne može se smatrati vjerodostojnom ispravom podobnom za izdavanje platnog naloga.

Sentenca

Odluka mjesne zajednice o uvođenju dopunskog samodoprinosa je opšti akt, a ne vjerodostojna isprava na temelju koje se može izdati platni nalog.

Sentenca

Ako tužilac nije u tužbi sa prijedlogom za izdavanje platnog naloga podnesenoj iza 1. 7. 1990. godine, uz prilaganje vjerodostojnih isprava, naveo u čemu je njegov pravni interes za izdavanje platnog naloga, sud će tužbu odbaciti ne pozivajući tužioca da je dopuni.

Sentenca

Tuženi dužnici iz iste mjenice nisu jedinstveni suparničari, pa je platni nalog izdat na osnovu mjenice postao pravosnažan u odnosu na one tužene koji nisu izjavili prigovor.

Sentenca

Ako je tuženi prigovorom samo djelimično osporio platni nalog, izjava tužioca da u cjelini povlači tužbu data u toku glavne rasprave ne može uticati na dio platnog naloga koji nije napadnut prigovorom.

Sentenca

Sud se ne može oglasiti mjesno nenadležnim nakon donošenja rješenja o izvršenju.

Sentenca

Fikciju povlačenja tužbe ne otklanja odsustvo sa ročišta zbog “teškog finansijskog stanja” parnične stranke.

Sentenca

Ako tužilac povuče tužbu prije nego što je tuženi podnio prigovor na platni nalog, sud će ukinuti platni nalog u cjelini, iako ga je tuženi prigovorom pobijao samo u jednom dijelu.

Sentenca

Nakon stupanja na snagu novog Zakona o parničnom postupku, ne može se pokretati postupak po zahtjevu za zaštitu zakonitosti.

Sentenca

Prvostepeni sud ne čini apsolutnu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, ako ne uvaži prepis uplatnice SDK-a kao vjerodostojni dokaz, pa se iz tog razloga ne može izjaviti žalba u sporovima male vrijednosti.

Sentenca

Sudovi udruženog rada su nadležni da odlučuju o sporu povodom primjene samoupravnog sporazuma o udruživanju rada i sredstava radi zajedničkog sticanja dohotka i kada je u samoupravnom sporazumu predviđena nadležnost “redovne arbitraže kod republičke privredne komore”, jer takav samoupravni sud ne postoji (pri privrednim komorama postoje stalni i izabrani sudovi koji rješavaju sporove iz međusobnih poslovnih odnosa organizacija udruženog rada, ako stranke tako ugovore).

Sentenca

Parnični sud se ne može oglasiti nenadležnim i odbaciti tužbu i kada su ugovorne stranke (strano i domaće pravno lice) ugovorile nadležnost stranog arbitražnog suda, ako tuženi nije istakao prigovor nenadležnosti prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari.

Sentenca

Organizacije udruženog rada koje nisu u sastavu iste složene organizacije udruženog rada ne mogu ugovoriti nadležnost unutrašnje arbitraže u sastavu SOUR-a za rješavanje međusobnih sporova iz obligacionih odnosa.

Sentenca

Rješavanje o zahtjevu radi poništenja odluke unutrašnje arbitraže iz poslovnih odnosa članica SOUR-a nije u nadležnosti ni suda udruženog rada ni redovnog suda.

Sentenca

Jugoslovenski sud je nadležan da odluči u sporu i kada je ugovorena nadležnost arbitražnog suda međunarodne trgovinske komore u Parizu, ako tuženi ne istakne prigovor nenadležnosti najdocnije na pripremnom ročištu, a ako ovo nije održano, na glavnoj raspravi prije upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari.

Sentenca

Ako arbitraža u složenom preduzeću nije uspostavljena u skladu sa odredbama Zakona o preduzećima, njene odluke se mogu pobijati u postupku pred redovnim sudom kao odluke izbranog suda.

Sentenca

Posebna mjesna nadležnost postoji samo ako su se ugovorne stranke sporazumjele o mjestu gdje je tuženi dužan da izvrši ugovor, pa i kada se to mjesto podudara sa mjestom izvršenja koje je određeno zakonskom normom.

Sentenca

Predsjednik vijeća prvostepenog suda je samo ovlašten, a ne i dužan, da odluči o tužbenom zahtjevu ako smatra da činjenično stanje nije sporno, pa tužilac treba da pristupi na zakazano ročište i kada je podneskom predložio donošenje odluke u smislu člana 496. Zakona o parničnom postupku, da bi izbjegao posljedice izostanka.

Sentenca

Tužilac ne može pravdati izostanak sa ročišta očekivanjem da će predsjednik vijeća donijeti odluku o tužbenom zahtjevu zbog toga što je činjenično stanje u toku postupka postalo nesporno.

Sentenca

Drugostepeni sud će ukinuti prvostepenu presudu zbog novih činjenica i dokaza navedenih u žalbi (privredni spor) i kada žalilac nije učinio vjerovatnim da ih nije mogao iznijeti prije zaključenja glavne rasprave, ako istinitost činjenica i vjerodostojnog dokaza protivna parnična stranka prizna u odgovoru na žalbu.

Sentenca

Prigovor zastare potraživanja mora se u privrednim sporovima istaći do zaključenja glavne rasprave.

Sentenca

Prijedlogom tužioca da se ročište održi u odsustvu njegova punomoćnika, ne otklanja se zakonska fikcija povlačenja tužbe, jer se rasprava ne može održati u odsustvu zastupnika obiju stranaka.

Sentenca

Poništena je fikcija povlačenja tužbe ako je sud propustio da na drugom uzastopnom ročištu donese rješenje da se tužba smatra povučenom, već je zakazao i treće ročište na koje je pozvao stranke. Na trećem uzastopnom ročištu sud ne može takvo rješenje donijeti i kada su izostale uredno pozvane stranke.

Sentenca

Ako je na drugo ročište pozvano lice koje je na prvo ročište za glavnu raspravu pristupilo kao punomoćnik stranke, ali nije podnijelo punomoć ni u naknadno ostavljenom roku, ne može se smatrati da je nastupila fikcija povlačenja tužbe. Iz obrazloženja: U konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni uslovi da se uz primjenu člana 499. Zakona o parničnom postupku, utvrdi povlačenje tužbe, jer je na prvo ročište pristupio punomoćnik tuženog bez punomoći, a na naredno ročište nije pozvan neposredno tuženi, već preko punomoćnika koji je pristupio na prvo ročište i koji u ostavljenom roku nije dostavio punomoć za zastupanje. Stoga se ne može uzeti da su uredno pozvane obadvije stranke na prvo i naredno ročište i da na ista nisu pristupile, što je uslov za primjenu odredbe člana 499. stav 2. Zakona o parničnom postupku.

Sentenca

Ne smatra se da je stranka uredno obavještena o ročištu, ako su pozivi upućeni odvjetniku koji je bio punomoćnik stranke do likvidacije odvjetničkog ureda, a punomoć mu nije obnovljena nakon ponovnog otvaranja ureda.

Sentenca

Ne nastupa fikcija povlačenja tužbe ako je jedna od stranaka podneskom primljenim prije održavanja ročišta, tražila odlaganje ročišta, a sud nije rješenjem odbio prijedlog i rješenje dostavio strankama prije dana ročišta.

Sentenca

Povodom zahtjeva suvlasnika, u vanparničnom postupku diobe zajedničkih stvari, da mu se dodijeli veći dio zbog razlike u kvalitetu i bonitetu zajedničkih stvari, nema osnova prekidu postupka i upućivanju na parnicu, jer se tim zahtjevom ne osporava postojeća visina suvlasničkog dijela, pa o takvom zahtjevu treba riješiti u vanparničnom postupku diobe zajedničkih stvari.

Sentenca

Dostavljanje parničnoj stranci - stranom licu u SR Njemačkoj, mora se vršiti diplomatskim putem, pa ako poziv za ročište sa tužbom nije tako dostavljen, ne postoje zakonske pretpostavke za donošenje presude zbog izostanka.

Sentenca

Okolnost što dostavljač nije naveo u dostavnici čas i razlog odbijanja pismena ne predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka, ako sama stranka nije navela razlog odbijanja niti tvrdi da je dostavljanje izvršeno u nevrijeme.

Sentenca

Ako je parnica pravnosnažno dovršena presudom zbog izostanka, ne može se zahtijevati ponavljanje postupka zbog novih činjenica i dokaza.

Sentenca

Nije razlog za svrsishodnu delegaciju okolnost da sudovi sa područja nekog drugog kantona imaju različit, i za stranku povoljniji, pravni stav o nekom pravnom pitanju u odnosu na nadležni sud.