Zakon o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku u Federaciji BiH
Važeći propis
("Službene novine Federacije BiH", broj 92/25)
Priredio: Azur Prnjavorac, advokat · Ažurirano:
Zakon o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku u Federaciji BiH
Zakon propisuje način, uvjete i postupak zaštite prava na pravično suđenje u razumnom roku u postupcima pred sudovima i tužilaštvima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pravno sredstvo je jedno: zahtjev za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku i isplatu primjerene naknade, koji se podnosi sudu ili tužilaštvu pred kojim se predmet vodi. O zahtjevu odlučuje predsjednik suda, odnosno glavni tužilac, uz ispitni postupak i pribavljanje izvještaja od postupajućeg sudije ili tužioca, a protiv rješenja je dopuštena žalba predsjedniku neposredno višeg suda ili glavnom federalnom tužiocu. Zakon uređuje i kriterije za ocjenu razumnosti dužine trajanja postupka, visinu i isplatu primjerene naknade te oslobađanje od sudske takse. Tekst ima 23 člana u četiri dijela, a svaki član ima vlastito sidro.
Ključne tačke
- Predmet: način, uvjeti i postupak zaštite prava na pravično suđenje u razumnom roku pred sudovima i tužilaštvima u Federaciji BiH, uključujući postupke istrage (član 1).
- Svrha: spriječiti nastanak povrede, pružiti sudsku zaštitu kada do povrede dođe i osigurati primjerenu naknadu (član 2).
- Ko ima pravo: stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njenim građanskim pravima ili obavezi ili o optužbi za krivično djelo (član 4).
- Pravno sredstvo: zahtjev za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku i isplatu primjerene naknade (član 5).
- Kriteriji: ocjena razumnosti dužine trajanja postupka daje se prema kriterijima iz člana 6, uz standard iz člana II/3.e) Ustava BiH i člana 6. Evropske konvencije.
- Hitnost: postupak je hitan i ima prvenstvo u odlučivanju (član 7).
- Gdje se podnosi: nadležnom sudu ili tužilaštvu pred kojim se postupak vodi (član 8).
- Ko odlučuje: predsjednik suda ili glavni tužilac, a ako u predmetu postupa on sam, primjenjuje se pravilo iz člana 10.
- Ispitni postupak: u roku od osam dana traži se izvještaj od sudije, predsjednika vijeća ili tužioca koji postupa u predmetu (član 11).
- Odbacivanje: zahtjev se odbacuje bez ispitnog postupka ako mu nedostaje element iz člana 9. koji onemogućava postupanje ili ako je podnesen prerano (član 12).
- Žalba: protiv rješenja kojim je zahtjev odbijen žalba se podnosi predsjedniku neposredno višeg suda ili glavnom federalnom tužiocu (čl. 14 i 15).
- Novi zahtjev: stranka čiji je zahtjev odbačen zbog neurednosti može podnijeti novi zahtjev, pod uvjetima iz člana 16.
- Naknada: zbog povrede prava stranci se dosuđuje primjerena naknada, u iznosu i po pravilima iz člana 17.
- Isplata: iz budžeta Federacije BiH za povrede pred federalnim sudovima i tužilaštvima, odnosno iz budžeta kantona za kantonalne (član 18).
- Takse i kantoni: stranke su oslobođene sudske takse (član 21), a kantoni mogu zakonom odrediti veći iznos naknade (član 20).
Kako se u Federaciji BiH traži zaštita prava na suđenje u razumnom roku?
Zakon o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku u Federaciji Bosne i Hercegovine objavljen je u Službenim novinama Federacije BiH broj 92/25. Tekst na ovoj stranici ima 23 člana u četiri dijela, a svaki član ima vlastito sidro pa se na njega može uputiti direktnim linkom.
Pravno sredstvo je zahtjev za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku i isplatu primjerene naknade. Podnosi se nadležnom sudu ili tužilaštvu pred kojim se predmet vodi, a o njemu odlučuje predsjednik suda odnosno glavni tužilac. U roku od osam dana traži se izvještaj od sudije, predsjednika vijeća ili tužioca koji postupa u predmetu, a nakon toga se zahtjev usvaja ili rješenjem odbija. Protiv odbijajućeg rješenja žalba se podnosi predsjedniku neposredno višeg suda ili glavnom federalnom tužiocu Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine. Postupak je hitan i ima prvenstvo u odlučivanju, a stranke su oslobođene sudske takse.
Zakon važi u Federaciji Bosne i Hercegovine. U Republici Srpskoj ista materija uređena je Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku Republike Srpske, pa je mjerodavan propis onog dijela zemlje u kojem se vodi postupak. Uz zakon su na stranici navedeni povezani propisi i vodiči, izvori i odgovori na najčešća pitanja.
Sadržaj - Zakon o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku FBiH
Dio I - Opće odredbe (čl. 1-7)
Predmet i svrha zakona, rodna ravnopravnost i zabrana diskriminacije, krug imalaca prava na pravično suđenje u razumnom roku, pravno sredstvo za zaštitu tog prava, kriteriji za ocjenu razumnosti dužine trajanja postupka prema članu II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članu 6. Evropske konvencije te pravilo o hitnosti postupanja.
Član 1.
(Predmet Zakona)
Ovim zakonom propisuju se način, uvjeti i postupak zaštite prava na pravično suđenje u razumnom roku u sudskim postupcima koji se vode pred nadležnim sudovima i tužilaštvima u postupcima istrage u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Član 2.
(Svrha Zakona)
Svrha ovog zakona jeste spriječiti nastajanje povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku, pružiti sudsku zaštitu u slučaju povrede tog prava i primjerenu naknadu za povredu prava.
Član 3.
(Rodna ravnopravnost i nediskriminacija)
(1) Pravo na zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku pod uvjetima propisanim ovim zakonom imaju sve osobe bez diskriminacije po bilo kojem osnovu u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije ("Službeni glasnik BiH", br. 59/09 i 66/16).
(2) Izrazi koji su dati u jednom gramatičkom rodu u ovom zakonu, bez diskriminacije odnose se jednako na muški i ženski spol.
Član 4.
(Imaoci prava na pravično suđenje u razumnom roku)
(1) Stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njenim građanskim pravima ili obavezi ili optužbi za krivično djelo, ima pravo na sudsku zaštitu shodno odredbama ovog zakona.
(2) Stranka ima pravo zaštite prava na postupanje u razumnom roku i u postupcima istrage pred nadležnim tužilaštvom.
Član 5.
(Pravno sredstvo za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku)
Pravno sredstvo za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku je: zahtjev za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku i isplatu primjerene naknade u slučaju povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku (u daljem tekstu: zahtjev).
Član 6.
(Kriteriji za ocjenu razumnosti dužine trajanja postupka)
U postupku odlučivanja o pravnim sredstvima za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku garantovano članom II.3 e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, uvažavajući kriterije uspostavljene sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uzimaju se u obzir:
a) složenost predmeta u činjeničnom i pravnom smislu,
b) aktivnost suda, tužilaštva i drugih tijela,
c) ponašanje podnosioca pravnog sredstva,
d) značaj predmeta za podnosioca pravnog sredstva,
e) zakonske odredbe o hitnosti postupka,
f) ukupna dužina trajanja postupka.
Član 7.
(Hitnost u postupanju)
Postupak za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku je hitan i ima prvenstvo u odlučivanju.
II. ZAHTJEV ZA ZAŠTITU PRAVA NA PRAVIČNO SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU
Dio II - Zahtjev za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku (čl. 8-16)
Pokretanje postupka podnošenjem zahtjeva nadležnom sudu ili tužilaštvu pred kojim se predmet vodi, obavezan sadržaj zahtjeva, nadležnost predsjednika suda i glavnog tužioca, ispitni postupak i pribavljanje izvještaja od postupajućeg sudije, predsjednika vijeća ili tužioca u roku od osam dana, odlučivanje bez ispitnog postupka i odbacivanje neurednog ili preranog zahtjeva, odlučivanje nakon ispitnog postupka, žalba i nadležnost za odlučivanje o njoj te pravo na podnošenje novog zahtjeva.
Pokretanje postupka i sadržaj zahtjeva
Član 8.
(Pokretanje postupka)
(1) Postupak za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku i isplatu primjerene naknade počinje podnošenjem zahtjeva iz člana 5. ovog zakona nadležnom sudu ili tužilaštvu pred kojim se vodi postupak iz člana 1. ovog zakona.
(2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana se može podnijeti dok se postupak iz člana 1. ovog zakona ne okonča.
Član 9.
(Sadržaj zahtjeva)
Zahtjev iz člana 5. ovog zakona treba sadržavati:
a) osobno ili poslovno ime stranke i njeno prebivalište, boravište ili sjedište,
b) osobno ili poslovno ime zastupnika ili punomoćnika stranke i njegovo prebivalište, boravište ili sjedište,
c) naziv suda pred kojim se vodi postupak ili naziv tužilaštva pred kojim se vodi istraga,
d) poslovni broj sudskog ili tužilačkog predmeta,
e) vrijeme trajanja sudskog postupka ili postupka pred tužilaštvom,
f) podatke o predmetu suđenja ili istrage koji ukazuju na to da sud ili tužilaštvo nepotrebno kasni s odlučivanjem,
g) obrazloženje zahtjeva kojim dokazuje da je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku,
h) zahtjev za isplatu primjerene naknade,
i) svojeručni potpis stranke ili zastupnika ili punomoćnika stranke.
Odlučivanje i ispitni postupak
Član 10.
(Odlučivanje o zahtjevu)
(1) O zahtjevu iz člana 5. ovog zakona odlučuje predsjednik suda ili glavni tužilac ako se radi o predmetu u kojem postupa predsjednik suda ili glavni tužilac.
(2) Predsjednik suda ili glavni tužilac godišnjim rasporedom poslova može odrediti jednog ili više sudija ili tužilaca da pored njega vode postupak ili odlučuju o zahtjevu.
(3) O zahtjevu iz člana 5. ovog zakona ne može odlučivati sudija ili tužilac koji je postupao, odnosno postupa u predmetu povodom kojeg je zahtjev upućen.
(4) Usmena rasprava se ne održava.
(5) Rješenje o zahtjevu ne smije uticati na činjenična i pravna pitanja koja su predmet suđenja.
(6) Rješenje kojim se usvaja ili odbija zahtjev mora biti obrazloženo.
(7) Rješenje o zahtjevu mora se donijeti u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.
Član 11.
(Ispitni postupak)
(1) Predsjednik suda ili glavni tužilac, u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva iz člana 5. ovog zakona, zatražit će od sudije ili predsjednika vijeća ili tužioca koji postupa u predmetu, izvještaj o dužini trajanja postupka, razlozima zbog kojih postupak nije okončan i mišljenje o roku u kojem se predmet može riješiti, a može izvršiti i uvid u spis predmeta.
(2) Sudija ili tužilac koji postupa u predmetu dužan je dostaviti izvještaj iz stava (1) ovog člana odmah ili najkasnije u roku od osam dana.
Član 12.
(Odlučivanje o zahtjevu bez ispitnog postupka)
(1) Zahtjev se odbacuje bez ispitnog postupka ako odsustvo nekog elementa zahtjeva iz člana 9. ovog zakona onemogućava da se po njemu postupa ili ako je zahtjev podnijela neovlaštena osoba. Protiv rješenja o odbacivanju zahtjeva nije dozvoljena žalba.
(2) Zahtjev se odbija bez ispitnog postupka i ako je, s obzirom na trajanje postupka koje je navedeno u prigovoru, očigledno neosnovan.
Član 13.
(Odlučivanje o zahtjevu nakon ispitnog postupka)
(1) Predsjednik suda ili glavni tužilac proučava izvještaj, a po potrebi i spise predmeta, primjenjujući kriterije za ocjenu razumnosti dužine trajanja postupka iz člana 6. ovog zakona i rješenjem zahtjev odbija ili usvaja.
(2) Ako predsjednik suda ili glavni tužilac utvrdi da je zahtjev iz člana 9. ovog zakona osnovan, rješenjem će odrediti rok u kojem sudija ili tužilac treba riješiti predmet, koji u pravilu ne može biti duži od šest mjeseci od dana donošenja rješenja, te primjerenu naknadu koja pripada stranci zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
(3) Rješenje iz stava (2) ovog člana predsjednik suda odnosno glavni tužilac, dostavlja stranci i postupajućem sudiji, odnosno tužiocu.
(4) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana žalba nije dozvoljena.
(5) Ako sudija ili tužilac ne riješi predmet u roku iz stava (2) ovog člana, dužan je u roku od 15 dana od isteka tog roka dostaviti pisani izvještaj predsjedniku suda, odnosno glavnom tužiocu o razlozima nepostupanja.
Žalba i novi zahtjev
Član 14.
(Žalba)
(1) Ako predsjednik suda ili glavni tužilac utvrdi da je zahtjev iz člana 5. ovog zakona neosnovan, odbit će ga rješenjem.
(2) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana kao i u slučaju kada predsjednik suda ili glavni tužilac ne odluči u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, stranka ima pravo žalbe u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Član 15.
(Nadležnost za odlučivanje o žalbi)
(1) Žalba iz člana 14. ovog zakona se podnosi predsjedniku neposredno višeg suda ili glavnom federalnom tužiocu Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: glavni federalni tužilac), putem predsjednika suda, odnosno glavnog tužioca koji je odlučivao o zahtjevu.
(2) Predsjednik suda odnosno glavni tužilac koji je odlučivao o zahtjevu iz člana 5. ovog zakona, žalbu sa relevantnim podacima iz spisa predmeta odmah dostavlja predsjedniku neposredno višeg suda ili glavnom federalnom tužiocu.
(3) Ako je o zahtjevu iz člana 5. ovog zakona odlučivao predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, postupak po žalbi vodi i odlučuje vijeće Upravnog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, sastavljeno od troje sudija, a ako je o ovom zahtjevu odlučivao glavni federalni tužilac, postupak po žalbi vodi i odlučuje prvi zamjenik glavnog federalnog tužioca.
(4) Žalba se ne dostavlja na odgovor niti se održava usmena rasprava.
(5) Predsjednik neposredno višeg suda iz stava (2) ovog člana i glavni federalni tužilac, odnosno vijeće iz stava (3) ovog člana ili prvi zamjenik glavnog federalnog tužioca, dužni su odlučiti o žalbi u roku od 30 dana od dana prijema žalbe.
(6) Predsjednik neposredno višeg suda i glavni federalni tužilac, odnosno vijeće iz stava (3) ovog člana, odnosno prvi zamjenik glavnog federalnog tužioca, može žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje ili žalbu uvažiti i preinačiti prvostepeno rješenje.
Član 16.
(Pravo na novi zahtjev)
(1) Ako je zahtjev iz člana 5. ovog zakona, odbačen zbog neurednosti u smislu člana 12. stav (1) ovog zakona, stranka ima pravo podnijeti novi zahtjev.
(2) Stranka čiji je zahtjev iz člana 5. ovog zakona odbijen, a koja nije podnijela žalbu, može podnijeti novi zahtjev po proteku roka od šest mjeseci od dana prijema rješenja o odbijanju zahtjeva.
(3) Stranka čija je žalba iz člana 14. stav (1) ovog zakona odbijena, može podnijeti novi zahtjev po proteku roka od šest mjeseci od dana prijema rješenja o odbijanju žalbe.
III. ISPLATA PRIMJERENE NAKNADE ZBOG POVREDE PRAVA NA PRAVIČNO SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU
Dio III - Isplata primjerene naknade (čl. 17-18)
Dosuđivanje primjerene naknade zbog povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku i način na koji se određuje njena visina, te osiguranje i isplata sredstava iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za povrede pred federalnim sudovima i tužilaštvima, odnosno iz budžeta kantona iz kojeg se finansira kantonalni sud ili tužilaštvo.
Član 17.
(Visina primjerene naknade)
(1) Zbog povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku, stranci u sudskom postupku, dosuđuje se primjerena naknada.
(2) Primjerena naknada iz stava (1) ovog člana, određuje se u iznosu od 300,00 KM do 3.000,00 KM po predmetu.
(3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, u posebnim slučajevima kada je više osoba oštećeno u sudskom postupku u kojem je utvrđena povreda prava na pravično suđenje u razumnom roku, primjerena naknada može iznositi do 10.000,00 KM po predmetu.
(4) Visina primjerene naknade iz st. (2) i (3) ovog člana određuje se u skladu sa kriterijima koji su utvrđeni u članu 6. ovog zakona.
(5) Rješenje kojim se određuje primjerena naknada iz st. (2) i (3) ovog člana ima snagu izvršne isprave i dostavlja se nadležnoj vladi iz koje se finansiraju sud ili tužilaštvo pred kojim je došlo do povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku.
(6) Rok za isplatu po rješenju iz stava (5) ovog člana je tri mjeseca.
Član 18.
(Isplata i osiguranje sredstava)
Primjerena naknada iz člana 17. ovog zakona, isplaćuje se iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za povrede koje su učinjene pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine i Federalnim tužilaštvom Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno iz budžeta kantona za povredu zaštite prava na pravično suđenje kada je povreda učinjena pred općinskim ili kantonalnim sudom ili kantonalnim tužilaštvom, iz koga se finansira sud ili tužilaštvo.
IV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Dio IV - Prelazne i završne odredbe (čl. 19-23)
Shodna primjena Zakona o vanparničnom postupku, mogućnost da kantoni zakonom odrede veći iznos primjerene naknade, oslobađanje stranaka od plaćanja sudske takse, položaj stranke koja je prije stupanja zakona na snagu podnijela apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i stupanje na snagu osmog dana od objavljivanja.
Član 19.
(Primjena Zakona o vanparničnom postupku)
Na postupke iz ovog zakona, shodno se primjenjuju odredbe Zakona o vanparničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98, 39/04, 73/05 i 11/21), ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Član 20.
(Uređenje visine primjerene naknade)
Visinu primjerene naknade u iznosu većem od iznosa utvrđenog u članu 17. ovog zakona, kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine mogu drugačije urediti zakonom kantona.
Član 21.
(Oslobađanje od plaćanja takse)
Stranke su oslobođene plaćanja sudske takse u postupcima koji se vode prema odredbama ovog zakona.
Član 22.
(Započeti postupci)
Stranka koja je podnijela apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine prije stupanja na snagu ovog zakona, ne može podnijeti zahtjev za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku po ovom zakonu.
Član 23.
(Završna odredba)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Dragan Mioković, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, s. r.
Povezani propisi i sudska praksa
Zahtjev po ovom zakonu vezan je za konkretan predmet koji predugo traje, pa se zakon čita zajedno s procesnim propisima i s pravilima o apelaciji Ustavnom sudu i predstavci Evropskom sudu. Ovdje su okupljeni propisi i stranice sa sajta koji se čitaju uz ovaj zakon.
Isti institut u drugim dijelovima BiH
- Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku Republike Srpske (isti institut u Republici Srpskoj)
- Ustavni sud Bosne i Hercegovine (apelacija zbog dužine postupka)
- Evropski sud za ljudska prava (član 6. Evropske konvencije)
Postupci na koje se zakon odnosi
- Zakon o parničnom postupku Federacije BiH (tok parnice i procesne radnje)
- Parnični postupak u BiH (praktični pregled parnice)
- Vanparnični postupak u BiH (shodna primjena pravila vanparnice)
- Izvršni postupak u BiH (dužina izvršnog postupka)
Vodiči i stranice kancelarije
- Sudski postupci i rješavanje sporova (vođenje postupka i pravni lijekovi)
- Pravosuđe u Bosni i Hercegovini (ustrojstvo sudova i tužilaštava)
- Naknada štete (šteta zbog dužine postupka)
- Sudska praksa u BiH (odluke o dužini trajanja postupka)
Izvori
Zakon o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku, "Službene novine Federacije BiH", broj 92/25. Službene novine Federacije BiH izdaje JP NIO Službeni list BiH, Sarajevo.
Na postupke po ovom zakonu shodno se primjenjuju odredbe Zakona o vanparničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98, 39/04, 73/05 i 11/21), ako zakonom nije drugačije određeno (član 19).
Pravo na pravično suđenje u razumnom roku garantovano je članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Tekst na ovoj stranici priredila je Advokatska kancelarija Prnjavorac radi lakšeg pregleda. U slučaju razlike mjerodavan je tekst objavljen u Službenim novinama Federacije BiH.
Često postavljana pitanja o Zakonu o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku u Federaciji BiH
Odgovori su sažeti iz teksta zakona objavljenog na ovoj stranici; uz odgovore su navedeni članovi na koje se odnose.
Šta uređuje ovaj zakon?
Način, uvjete i postupak zaštite prava na pravično suđenje u razumnom roku u sudskim postupcima koji se vode pred nadležnim sudovima i tužilaštvima u Federaciji Bosne i Hercegovine, uključujući postupke istrage (član 1). Svrha je spriječiti povredu, pružiti zaštitu kada do nje dođe i osigurati primjerenu naknadu (član 2).
Ko može podnijeti zahtjev?
Stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije u razumnom roku odlučio o njenim građanskim pravima ili obavezi ili o optužbi za krivično djelo (član 4). Pravo pripada svim osobama bez diskriminacije po bilo kojem osnovu (član 3).
Koje je pravno sredstvo?
Jedno: zahtjev za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku i isplatu primjerene naknade (član 5). Za razliku od rješenja u Republici Srpskoj, gdje se prvo traži ubrzanje pa se tek onda podnosi tužba, ovdje se jednim zahtjevom traži i zaštita i naknada.
Kome se zahtjev podnosi?
Nadležnom sudu ili tužilaštvu pred kojim se postupak vodi, a postupak počinje podnošenjem tog zahtjeva (član 8). O zahtjevu odlučuje predsjednik suda ili glavni tužilac, odnosno tijelo određeno članom 10. kada u predmetu postupa sam predsjednik suda ili glavni tužilac.
Šta zahtjev mora sadržavati?
Osobno ili poslovno ime stranke i njeno prebivalište, boravište ili sjedište, podatke o zastupniku ili punomoćniku i ostale elemente propisane članom 9. Ako nedostatak nekog elementa onemogućava postupanje, zahtjev se odbacuje bez ispitnog postupka (član 12).
Kako teče ispitni postupak?
Predsjednik suda ili glavni tužilac u roku od osam dana od prijema zahtjeva traži od sudije, predsjednika vijeća ili tužioca koji postupa u predmetu izvještaj o predmetu (član 11). Zatim proučava izvještaj, po potrebi i spise, primjenjuje kriterije za ocjenu razumnosti dužine trajanja postupka i odlučuje (član 13).
Koji se kriteriji cijene?
Kriteriji iz člana 6, koji prate standard iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije: složenost predmeta, ponašanje suda i drugih organa, ponašanje stranke i značaj predmeta za stranku.
Je li postupak hitan?
Jeste. Postupak za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku je hitan i ima prvenstvo u odlučivanju (član 7).
Mogu li se žaliti?
Možete. Ako predsjednik suda ili glavni tužilac utvrdi da je zahtjev neosnovan, odbit će ga rješenjem, a protiv tog rješenja, kao i u slučajevima iz člana 14, dopuštena je žalba. Žalba se podnosi predsjedniku neposredno višeg suda ili glavnom federalnom tužiocu Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine (član 15).
Mogu li podnijeti novi zahtjev?
Možete, pod uvjetima iz člana 16. Ako je zahtjev odbačen zbog neurednosti iz člana 12. stav (1), stranka ima pravo podnijeti novi zahtjev, a stranka čiji je zahtjev odbijen može ponovo podnijeti zahtjev po proteku roka propisanog tim članom.
Kolika je primjerena naknada?
Zbog povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku stranci se dosuđuje primjerena naknada, koja se određuje na način propisan članom 17. Kantoni mogu svojim zakonom urediti veći iznos naknade od iznosa utvrđenog tim članom (član 20).
Ko isplaćuje naknadu?
Naknada se isplaćuje iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za povrede učinjene pred Vrhovnim sudom Federacije BiH i drugim federalnim organima, odnosno iz budžeta kantona iz kojeg se finansira kantonalni sud ili tužilaštvo (član 18).
Plaća li se sudska taksa?
Ne. Stranke su oslobođene plaćanja sudske takse u postupcima koji se vode prema odredbama ovog zakona (član 21).
Šta ako sam već podnio apelaciju Ustavnom sudu?
Stranka koja je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine podnijela prije stupanja ovog zakona na snagu ne može podnijeti zahtjev za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku po ovom zakonu (član 22).
Koja se pravila postupka primjenjuju?
Shodno se primjenjuju odredbe Zakona o vanparničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98, 39/04, 73/05 i 11/21), ako ovim zakonom nije drugačije određeno (član 19).