Bitna obilježja bračne stečevine i omjer suvlasničkih dijelova bračnih partnera u bračnoj stečevini
U bitna obilježja bračne stečevine se ubrajaju: imovina, rad, trajanje bračne zajednice i suvlasništvo kao pravna narav bračne stečevine, dok količina, trajanje, vrsta i novčana vrijednost rada ne utječu na omjer suvlasničkih dijelova bračnih partnera u bračnoj stečevini.
Obrazloženje:
"Prvostepenom presudom Općinskog suda u C. broj:... od 29. 6. 2017. godine, utvrđeno je da bračnu stečevinu tužiteljice i tuženog čini:...
Drugostepenom presudom Kantonalnog suda u B... broj:... od 30. 1. 2018. godine, stavom prvim izreke žalba tuženog je odbijena kao neosnovana i prvostepena presuda potvrđena u odlukama o usvojenim tužbenim zahtjevima,...
Drugostepenu presudu blagovremeno izjavljenom revizijom tuženi pobija …
Revizija nije osnovana.
Iz činjeničnog utvrđenja nižestepenih sudova, za koja je vezan revizijski sud (član 240. stav (2) ZPP), proizilazi da su tužiteljica i tuženi bračni partneri, da su zaključili brak 7. 8. 2009. godine, da su u toku trajanja braka od 2009. godine, (koji nije razveden do zaključenja glavne rasprave pred prvostepenim sudom) zajedničkim radom i sredstvima, stekli nekretnine:... kao i pokretnu imovinu decidno navedenu u tački 2. 3. i 4. izreke prvostepene presude, da utvrđene nekretnine i pokretna imovina predstavljaju njihovu bračnu stečevinu,...
Prema odredbi člana 251. stav 1. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine, dok je prema odredbi člana 252. stav 1. istog zakona, propisano da u toj imovini bračni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici ako nisu drugačije ugovorili. Suvlasništvo u jednakim dijelovima na bračnoj stečevini se smatra neoborivom zakonskom pretpostavkom, u pogledu čega se izjasnila i sudska praksa.
Dakle, u bitna obilježja bračne stečevine se ubrajaju: imovina, rad, trajanje bračne zajednice i suvlasništvo kao pravna narav bračne stečevine. Imovina kao pravna kategorija definisana u teoriji građanskog prava, jeste skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nosiocem, koja proizlaze iz imovinsko-pravnih odnosa bračnih partnera pod daljnjim uslovima postojanja rada (rad na temelju kojega se ostvaruje pravo na plaću ili naknadu, a i svaki drugi oblik rada i saradnje u upravljanju, održavanju i povećanju imovine, a da količina, trajanje, vrsta i novčana vrijednost rada, ne utječe na omjer suvlasničkih dijelova bračnih partnera u bračnoj stečevini) i bračna zajednica u vrijeme njihovog stjecanja.
Imajući u vidu citirane zakonske odredbe i činjenična utvrđenja nižestepenih sudova da su parnične stranke u toku trajanja bračne zajednice, zajedničkim radom i sredstvima, stekli nekretnine i pokretnu imovinu koja je predmet tužbenog zahtjeva, da kao bračni partneri u toku sticanja imovine nisu ugovorili svoje dijelove u navedenoj stečevini, drugostepeni sud je pravilno žalbu tuženog odbio i potvrdio prvostepenu presudu, vezano za utvrđenje da predmetne nekretnine i pokretna imovina predstavljaju bračnu stečevinu stranaka, da su njihovi suvlasnički dijelovi jednaki, da je to tuženi dužan priznati i trpjeti da se tužiteljica upiše kao suvlasnik i suposjednik sa dijelom 1/2 na suvlasničkom dijelu nekretnina na kojoj je upisan tuženik, zašto je dao pravilne i potpune razloge u obrazloženju pobijane presude koje kao pravilne prihvata i ovaj sud pa se revident na iste upućuju zbog nepotrebnog ponavljanja.
Ostali revizijski prigovori nisu od odlučnog značaja za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari (član 231. u vezi sa članom 253. ZPP), pa ih sud kao takve nije posebno ni obrazlagao."
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 20 0 P 034549 18 Rev od 3.12.2019. godine)
