ADVOKATSKI KODEKS

Uloga advokata, kao zastupnika i zaštitnika prava, sloboda i interesa građana i pravnih lica u demokratskom društvu zasnovanom na vladavini zakona, veoma je značajna, ali i zahtjevna. Takva uloga pred njega stavlja niz moralnih i pravnih obaveza, kako prema stranci koju zastupa, tako i prema sudovima, pravnoj profesiji, javnosti i sl. te od njega traži pridržavanje Kodeksa advokatske etike u svakom trenutku obavljanja svoje djelatnosti. Obaveza je i dužnost svakog advokata da, osim zaštite prava, sloboda i interesa stranke koju zastupa, vodi računa o: savjesnom i stručnom vršenju svoje djelatnosti; očuvanju svoje nezavisnosti, časti, poštenja i integriteta advokata, te o časnom obavljanju svoje djelatnosti; obavezi povjerljivosti i sticanju povjerenja stranke koju zastupa, ali i pravosudnih organa; poštivanju ljudskog dostojanstva, zaštiti i ostvarenju osnovnih ljudskih prava i sloboda; humanom i obzirnom odnosu koji podrazumijeva uvažavanje i poštivanje svih onih s kojima je u kontaktu pri vršenju svoje djelatnosti; zahtjevima profesionalne i opće kulture; ugledu i dostojanstvu advokature, kao i njenom unapređivanju i afirmaciji, pružanju stručne pomoći i savjeta drugim advokatima i advokatskim pripravnicima; usavršavnju i nadograđivanju svog pravnog i općeg obrazovanja i sl.

Osnovne dužnosti advokata prema stranci koju zastupa jesu vjernost, odanost, savjesno i marljivo obavljanje dužnosti pravnog zastupnika, nastojeći tako opravdati ukazano povjerenje stranke koja ga je birala za svog pravnog zastupnika. Advokat samostalno odlučuje o prihvatanju ponude za zastupanje stranke, a pri donošenju ove odluke ne smije se voditi spolnom, nacionalnom, rasnom, jezičkom i vjerskom pripadnošću, političkim ubjeđenjem, porijeklom, društvenim položajem i sl. Odbijanje pružanja pravne pomoći advokat može samo iz razloga propisanih Zakonom, Kodeksom i drugim pravnim aktima Advokatske komore FBiH ili ako procijeni da predmet ne može sa uspjehom zastupati jer za tu oblast nije stručan, ali je dužan stranci navesti razloge odbijanja pravne pomoći. Ukoliko advokat utvrdi da stranka koju zastupa daje neistinite činjenice i upute, obijesno parniči ili nije u mogućnosti platiti izdatke advokata, može otkazati pružanje pravne pomoći.

Odnos prema protivnoj stranci mora biti korektan, a nastup obziran i objektivan uz puno uvažavanje i poštivanje kako suprotne stranke, tako i njegovog pravnog zastupnika, uz nastojanje da se spor riješi u obostranom interesu. Advokat je dužan sprječavati bilo kakve verbalne okršaje procesnih protivnika te ne smije omalovažavati protivnu stranku, niti se prema njoj odnositi nekorektno na bilo koji način, iskoristiti njenu neukost, zabludu ako ona nema pravnog zastupnika, a ako ga ima, advokat je dužan komunicirati isključivo sa njenim zastupnikom.

Međusobni odnos advokata i sudova, upravnih i drugih državnih organa temelji se na poštovanju prava, pravne kulture i pravničke profesije. Dužnost je advokata da poštuje autoritet i ugled suda i drugih organa pred kojima zastupa svoju stranku te da zastupanje obavlja korektno, čuvajući u isto vrijeme svoju samostalnost, lični ugled i neovisnost advokature. On ne smije neprofesionalnim sredstvima i nečasno uticati na tok postupka i donošenje odluke, niti zloupotrijebiti svoje ovlasti. Dužan je, hrabro i časno, dopuštenim sredstvima braniti interese svoje stranke bez obzira na vlastite interese ili posljedice, pružiti otpor svakom kršenju zakonitosti, povredi dostojanstva i osnovnih ljudskih prava svoje stranke, te je upozoriti na savjesno korištenje prava koja joj u postupku pripadaju.

Advokatska profesija temelji se na odnosima povjerenja i međusobne saradnje advokata, a u cilju ostvarenja dobrobiti njihovih klijenata. Odnosi među advokatima, te advokatima i advokatskim pripravnicima, u svakom segmentu poslovnog i privatnog života, moraju biti korektni i zasnovani na osnovama međusobnog uvažavanja, poštovanja, uz zadržavanje određene samostalnosti i odlučnosti pri zastupanju i zaštiti interesa vlastite stranke. Advokat ne smije preuzimati zastupanje stranke koju zasupa drugi advokat ukoliko stranka nije opozvala punomoć prethodnom advokatu ili ga upoznala da će pored njega angažirati i novog advokata. Pravnu pomoć jednoj osobi može pružati više advokata. Advokati moraju biti solidarni, kolegijalni i prvenstveno profesionalni u međusobnim odnosima te pružati jedni drugima savjete, mišljenja i biti spremni zamijeniti kolegu ako se ukaže potreba za tim. Međusobne sporove advokati će sami rješavati ili pred organima Komore. Jedna od obaveza svakog advokata jeste edukacija, pružanje stručne pomoći i stručno osposobljavanje advokatskog podmlatka, a to podrazumijeva: upoznavanje pripravnika sa načelima i pravilima Kodeksa advokatske etike, pravilima ponašanja u poslu i životu; upoznavanje sa obavezom čuvanja advokatske tajne; omogućavanje prakse u raznovrsnim predmetima; učestvovanje u radu organizacije advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore; konstantno praćenje i nadziranje rada pripravnika; pomoć u pripremama za polaganje pravosudnog ispita; pomoć pri otvaranju advokatske kancelarije i sticanju klijenata.

Prilikom pružanja pravne pomoći, sve povjerljive informacije i činjenice koje advokat sazna od svoje stranke ili na neki drugi način, svi spisi, tonski, računarski i drugi zapisi, smatraju se advokatskom tajnom i advokat ima obavezu čuvanja tajne. Bitna pretpostavka stručnog i savjesnog zastupanja i uslov nezavisnosti i samostalnosti advokatske profesije upravo je čuvanje advokatske tajne koju je advokat, kao i njegovi saradnici ili advokati u zajedničkoj advokatskoj kancelariji, dužan čuvati i nakon završetka postupka ili zastupanja. Odavanjem advokatske tajne advokat čini najtežu povredu dužnosti i ugleda advokature. Advokat je obavezan učestvovati u radu organa Komore i odgovarati za njihov rad, čuvati njen ugled, samostalnost i nezavisnost te ispunjavati svoje obaveze prema Komori.
Advokat je odgovoran za rad svoje kancelarije te dužan uredno i na vrijeme voditi predmet, pohranu spisa i evidencije rokova i rasprava, biti savjestan i tačan u novčanim poslovima, naročito kada je u pitanju tuđi novac koji ne smije zloupotrijebiti.

Kada su u pitanju sredstva javnog informisanja, advokat ne smije u javnost iznositi podatke o strankama koje zastupa, činjenice i okolnosti koje su mu poznate, niti bilo šta što mu je stranka kao svom pravnom zastupniku povjerila. Ukoliko je protivna strana netačno izvijestila javnost o postupku, a što bi moglo uticati na dalji tok samog postupka, advokat je dužan obavijestiti javnost i dati tačne informacije te time spriječiti nanošenje štete stranci koju zastupa.

Advokatsku djelatnost vrše advokati kao pojedinci, koji mogu, u svrhu zajedničkog vršenja profesije, osnovati zajedničku advokatsku kancelariju ili društvo. Advokat mora čuvati ugled i nezavisnost advokatske djelatnosti te ne smije obavljati djelatnosti koje bi to narušile. Pri pružanju pravne pomoći stranci, dužnost advokata je da poduzme sve radnje koje su po njegovoj procjeni u interesu stranke, a koje su u okviru zakona ili ovlaštenja dobijenih od stranke Primjenu Zakona, rad advokata, advokatskih kancelarija i Federalne advokatske komore prati Federalno ministarstvo pravde koje može zahtijevati određene izvještaje i podatke, vodeći računa o nezavisnosti advokature. Pravni sistem zahtijeva od svih advokata međusobno poštovanje među kolegama, civilizirano rješavanje spornih pitanja, poštenje, što će pomoći rješavanju spora po dogovoru i u korist stranke, te olakšati ispravno funkcionisanje pravnog sistema. Nastojimo da dođemo do najboljih advokatskih savjeta našim klijentima.

Advokat mora biti slobodan i nezavisan u svakom pogledu: politički, ekonomski, intelektualno, nezavisan o državi i drugim uticajnim interesima, nezavisan od zastupane stranke ako uživa povjerenje treće strane i suda, te ne smije dozvoliti da njegova nezavisnost bude ugrožena pritiskom poslovnih saradnika. U održavanju nezavisnosti značajnu ulogu imaju komore i članstvo advokata u slobodnoj profesiji. Samostalnost profesije podupire nezavisnost advokata. Advokat mora izbjegavati sukobe interesa, a u cilju pravilnog obavljanja advokatske djelatnosti te ne smije zastupati dvije stranke u istom predmetu ako postoji sukob između interesa tih stranki ili sukob interesa između njega i stranke; dužan je odustati od zastupanja nove stranke ako o njoj posjeduje povjerljivu informaciju koju je dobio od sadašnje ili bivše stranke i sl. Ukoliko se sukob interesa javi u toku pravnog zastupanja stranke, advokat mora odustati od daljeg zastupanja. Advokat ima obavezu razvijati i unapređivati svoje profesionalno znanje i vještine. Advokat Azur Prnjavorac