Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

AP

ZAKON O ADVOKATURI Federacije Bosne i Hercegovine

 

I-OSNOVNE ODREDBE

─îlan 1


 
Ovim zakonom se ure─Ĺuje organizacija i polo┼żaj advokata koji osigurava pru┼żanje stru─Źne pravne pomo─çi fizi─Źkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava, obaveza i pravnih interesa. 
 
─îlan 2.


Advokatura je nezavisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcioniše u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.
Samostalnost advokature ostvaruje se posebno:
1) Nezavisnim vršenjem usluga pravne pomo─çi;
2) Pravom stranke na slobodan izbor advokata;
3) Organizovanjem advokata u advokatsku komoru kao nezavisnu i samoupravnu organizaciju sa obaveznim ─Źlanstvom;
4) Donošenjem Statuta kojim se reguliše rad advokatske komore i njenih organa;
5) Donošenjem Kodeksa advokatske etike;
6) Odlu─Źivanjem o pravu na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj zabrani i prestanku obavljanja djelatnosti;
7) Odlu─Źivanjem o oblicima saradnje sa Advokatskom komorom Republike Srpske i advokatskim komorama stranih dr┼żava, me─Ĺudr┼żavnim i me─Ĺunarodnim udru┼żenjima advokata; i
 
8) Odlu─Źivanjem o oblicima saradnje sa drugim vrstama me─Ĺudr┼żavnih i me─Ĺunarodnih institucija, organizacija i udru┼żenja.
 
─îlan 3.


 Advokatska djelatnost, izme─Ĺu ostalog, obuhvata:
1) Davanje pravnih savjeta;
2) Sastavljanje razli─Źitih podnesaka ( zahtjevi, tu┼żbe, predstavke, molbe, ┼żalbe i dr);
3) Sastavljanje raznih isprava ( ugovori, testamenti i dr);
4) Zastupanje stranaka u svim parni─Źnim, upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim dr┼żavnim organima, arbitra┼żama te pravnim osobama;
5) Odbranu i zastupanje okrivljenog u krivi─Źnom, prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlu─Źuje o odgovornosti fizi─Źkih i pravnih osoba; i
6) Pru┼żanje i drugih oblika pravne pomo─çi fizi─Źkim i pravnim osobama kako bi se zaštitili njihova prava i interesi.
 

Advokatsku djelatnost, kao profesionalnu djelatnost, vrše advokati kao pojedinci. Advokati u svrhu zajedni─Źkog vršenja profesije mogu formirati zajedni─Źku advokatsku kancelariju i advokatsko društvo.
 
─îlan 4.


 
Advokat ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnoš─çu advokatske djelatnosti.
 
─îlan 5.


 Advokati su du┼żni da pru┼żaju pravnu pomo─ç savjesno i stru─Źno, u skladu sa ustavom, zakonom i drugim propisima, kao i Statutom i drugim op─çim aktima Federalne advokatske komore, te Kodeksom advokatske etike.
U pravilu, advokat je obavezan ─Źuvati kao advokatsku tajnu sve što mu je stranka povjerila, izuzev ako je advokat oslobo─Ĺen ove obaveze na osnovu izri─Źitog ili pre─çutnog odobrenja stranke, pod kojim se, izme─Ĺu ostalog, podrazumjevaju slu─Źajevi i kad je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nu┼żno radi odbrane advokata u krivi─Źnom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da predstoji izvršenje te┼żeg krivi─Źnog djela i kada advokat pokrene parnicu radi namirenja troškova i izdataka koje mu stranka duguje.
 
Advokatsku tajnu iz stava 1. ovog ─Źlana du┼żna su ─Źuvati i druge osobe koje rade ili su radile u advokatskoj kancelariji, zajedni─Źkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu. 
 
─îlan 6.


 Advokat je nezavisan u svom radu.
Advokat ima pravo i du┼żnost da, u okviru zakona i u okviru ovlaštenja dobijenih od stranke, poduzima sve radnje u svim pravnim poslovima koje su po njegovoj ocjeni u interesu stranke kojoj pru┼ża pravnu pomo─ç.

 
─îlan 7.


 Svaka stranka ima pravo slobodnog izbora advokata koji je ovlašten da obavlja advokatsku djelatnost u Federaciji Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu : Federacija) u skladu sa ovim zakonom.
 
Advokat upisan u Imenik advokata u Federaciji ili odgovaraju─çi Imenik u Republici Srpskoj ima pravo zastupati i braniti sve fizi─Źke i pravne osobe pred sudovima, upravnim organima i svim ostalim organizacijama u Federaciji.

Dr┼żavljanin druge dr┼żave koji po zakonu te dr┼żave ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti advokata ima pravo na upis u Imenik advokata pod uvjetom postojanja reciproteta sa dr┼żavom ─Źiji je dr┼żavljanin.

U slu─Źaju sumnje o postojanju reciprociteta, obavezuju─çe tuma─Źenje daje Federalno ministarstvo pravde.

Odredbe ovog zakona ni u kom slu─Źaju ne uti─Źu na pravo stranog dr┼żavljanina koji prema zakonima svoje dr┼żave ispunjava uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti, da na teritoriji Federacije pru┼ża pravnu pomo─ç u vezi sa pravom njegove dr┼żave.
 
─îlan 8.


 Pru┼żanje pravne pomo─çi mogu, pod uvjetima utvr─Ĺenim ovim zakonom, vršiti advokati, stru─Źni saradnici i advokatski pripravnici, osim ako drugim zakonima nije druga─Źije odre─Ĺeno.
 

II - ORGANIZACIJA ADVOKATA U KOMORAMA

 
─îlan 9.


 
Advokati ─Źije se kancelarije odnosno advokatska društva nalaze na teritoriji Federacije obavezno se organizuju u Advokatsku komoru, kao neovisnu samoupravnu organizaciju advokata, odre─Ĺenu ovim zakonom.
 
─îlan 10.


 Ovim zakonom se osniva Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalna advokatska komora).
Federalnu advokatsku komoru ─Źine:
1) Regionalna advokatska komora Sarajevo ( formira se za podru─Źje kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona);
2) Regionalna advokatska komora Mostar ( formira se za podru─Źje Hercegova─Źko- neretvanskog kantona, Zapadnohercegova─Źkog kantona i kantona broj 10);
3) Regionalna advokatska komora Tuzla ( formira se za podru─Źje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona);
4) Regionalna advokatska komora Zenica ( formira se za podru─Źje Zeni─Źko-
Dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona);
5) Regionalna advokatska komora Biha─ç (formira se za podru─Źje Unsko-Sanskog kantona).
(dalje u tekstu: regionalne komore)
Federalna advokatska komora i regionalne advokatske komore iz stava 2. ovog ─Źlana imaju svojstvo pravne osobe.
Advokati se obavezno udru┼żuju u jednu od regionalnih komora iz stava 2. ovog ─Źlana prema sjedištu njihove advokatske kancelarije ─Źime ujedno sti─Źu ─Źlanstvo u Federalnoj advokatskoj komori.
 
Advokatski pripravnici se obavezno udru┼żuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore .
 
─îlan 11.


 Federalna advokatska komora predstavlja i zastupa advokate i advokatske pripravnike i obavlja slijede─çe zadatke:
1) razvija i unapre─Ĺuje advokatsku djelatnost,
2) obezbje─Ĺuje profesionalnu samostalnost advokata,
3) donosi odluke u vezi sa sticanjem prava na bavljenje advokatskom djelatnoš─çu i djelatnoš─çu advokatskog pripravnika,
4) pokre─çe disciplinski postupak i utvr─Ĺuje disciplinsku odgovornost za povrede pravila profesionalnog ponašanja,
5) štiti prava i interese advokata, zajedni─Źkih advokatskih kancelarija, advokatskih društava i advokatskih pripravnika,
6) organizuje i obezbje─Ĺuje stru─Źno usavršavanje advokata i nadgleda obuku advokatskih pripravnika,
7) sara─Ĺuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlaš─çu u cijeloj Bosni i Hercegovini ,
8) posreduje (medijacija) izme─Ĺu advokata i njihovih stranaka,
9) sara─Ĺuje sa dr┼żavnim i me─Ĺunarodnim organizacijama, institucijama i udru┼żenjima, i
10) sara─Ĺuje sa Advokatskom komorom Republike Srpske, advokatskim komorama stranih dr┼żava, regionalnim asocijacijama advokata i me─Ĺunarodnim udru┼żenjima advokata.
Federalna advokatska komora predstavlja i zastupa sve advokate sa teritorije Federacije pred federalnim tijelima i institucijama, a organi Federalne advokatske komore obavljaju sve one aktivnosti koje ovim zakonom nisu odre─Ĺene kao aktivnosti regionalnih komora.
Sjedište Federalne advokatske komore je u Sarajevu.
 

─îlan 12.


 Organi Federalne advokatske komore su:
(1) Skupština,
(2) Upravni odbor,
(3) Predsjednik i Potpredsjednik,
(4) Nadzorni odbor,
(5) disciplinski sud i disciplinski tu┼żilac,
(6) Komisija za ispite iz ─Źlana 18. stava 1 , ta─Źke 7. ovog zakona i
(7) drugi organi utvr─Ĺeni Statutom Federalne advokatske komore.
Mandat organa Federalne advokatske komore traje 4 godine.
Mandat Predsjednika i Potpredsjednika Federalne advokatske komore se ne mo┼że povjeriti istoj osobi drugi put u kontinuitetu, ali Potpredsjednik nakon isteka njegovog mandata mo┼że biti biran na mjesto Predsjednika Federalne advokatske komore.
 
Skupština Federalne advokatske komore donosi Statut, Kodeks advokatske etike, i Disciplinski pravilnik.
 
─îlan 13.


 Skupštinu Federalne advokatske komore sa─Źinjavaju delegati regionalnih komora i delegat Organizacije advokatskih pripravnika.
Skupštine regionalnih komora biraju na svakih deset ─Źlanova po jednog delegata u Skupštinu Federalne advokatske komore. Organizacija advokatskih pripravnika delegira jednog delegata Skupštine Federalne advokatske komore.
Skupština mo┼że biti izborna, redovna i vanredna.
Redovna skupština odr┼żava se jedanput godišnje. Izborna skupština se odr┼żava svake ─Źetiri godine i na njoj se biraju Predsjednik i Potpredsjednik Federalne advokatske komore, dio ─Źlanova Upravnog odbora, ─Źlanovi disciplinskog suda i disciplinski tu┼żilac. Vanredna skupština se odr┼żava po potrebi i saziva je Upravni odbor ili jedna tre─çina delegata Skupštine.
Za rad i odlu─Źivanje Skupštine potrebno je da bude prisutno više od polovine delegata. Ukoliko ova ve─çina ne postoji, po─Źetak zasjedanja Skupštine se odga─Ĺa za jedan sat, kada Skupština mo┼że raditi i odlu─Źivati, ukoliko je prisutno više od jedne tre─çine delegata. Odluke Skupštine se smatraju usvojenim, ukoliko je za njih glasalo više od polovine prisutnih delegata.
Kada Skupština odlu─Źuje i usvaja Statut i Kodeks advokatske etike odluka se smatra usvojenom ukoliko za nju glasa više od polovine delegata svake pojedine regionalne komore.
Ukoliko se zbog nepostojanja kvalifikovane ve─çine delegata u Skupštini ovi akti ne bi mogli usvojiti, Upravni Odbor donosi privremene akte. Odluka se smatra usvojenom ukoliko je za nju glasala ve─çina ─Źlanova Upravnog odbora. Upravni Odbor je du┼żan da najkasnije u roku od šest mjeseci od donošenja privremenih akata sazove Skupštinu i predlo┼żi Skupštini njihovo usvajanje. Privremena akta ostaju na snazi do usvajanja stalnih akata od strane Skupštine.
 
Op─çi akti Federalne advokatske komore objavljuju se u Slu┼żbenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.
 
─îlan 14.


 Federalnu advokatsku komoru zastupa i predstavlja njen predsjednik.
Upravni odbor Federalne advokatske komore sastoji se od 11 ─Źlanova. Predsjednik Federalne advokatske komore je na osnovu svoje funkcije i ─Źlan Upravnog odbora. Svaka regionalna komora imenuje po jednog ─Źlana u Upravni odbor, a preostalih pet ─Źlanova biraju se na izbornoj skupštini.
 
Bli┼że odredbe o nadle┼żnostima, sazivanju, organizaciji i radu Skupštine, Upravnog odbora i predsjednika utvr─Ĺuju se Statutom Federalne advokatske komore.

Disciplinski pravilnik detaljnije definiše rad i nadle┼żnosti disciplinskog suda i disciplinskog tu┼żioca uklju─Źuju─çi propise koji regulišu pokretanje disciplinskog postupka protiv advokata i advokatskih pripravnika, vo─Ĺenje ovih postupaka, utvr─Ĺivanje njihove disciplinske odgovornosti i izvršavanje izre─Źenih disciplinskih mjera. 
 
─îlan 15


 Regionalne advokatske komore su nadle┼żne za postupanje u onim oblastima koje su utvr─Ĺene ovim zakonom.
Organi regionalnih komora su: Skupština, Upravni odbor, Predsjednik, Potpredsjednik, disciplinski sud i disciplinski tu┼żilac, Nadzorni odbor, kao i drugi organi odre─Ĺeni Statutom regionalne komore.
 
Skupština regionalne komore donosi Statut u kojem sei utvr─Ĺuje organizacija i na─Źin djelovanja regionalne komore, a koji mora biti u skladu sa odredbama ovog zakona i op─çim aktima Federalne advokatske komore.
 
─îlan 16.


 Kodeksom advokatske etike polaze─çi od temeljnih vrijednosti društva, ure─Ĺuju se ukupna na─Źelna pravila koja su za advokate i advokatke pripravnike op─çe obavezna pri obavljanju advokatske djelatnosti. Kodeksom advokatke etike ure─Ĺuju se, izme─Ĺu ostalih, slijede─ça pitanja:
1. op─çe, profesionalne i osnovne du┼żnosti i to:
a) savjesnost,
b) ─Źuvanje neovisnosti,
c) diskrecija i slu┼żbena tajna,
d) zabrana zastupanja gdje postoji sukob interesa,
e) rukovanje sa tu─Ĺim imovinskim vrijednostima.
2. Posebne du┼żnosti profesije u vezi sa javnim informisanjem.
3. Posebne du┼żnosti profesije:
a) u vezi sa primanjem, i završavanjem naloga stranke, i
b) kod savjetovanja stranaka sa malim prihodima.
4. Posebne du┼żnosti profesije prema sudovima i drugim organima i tijelima kao što su:
a) profesionalno ponašanje pred sudovima i drugim organima,
b) du┼żnosti kod upotrebe na uvid prepuštenih spisa, kao i iz toga ste─Źenog znanja, i
c) du┼żnosti kod dostave spisa.
5. Posebne du┼żnosti profesije u odnosu na dr┼żanje nov─Źanih sredstava klijenta i ra─Źunovodstvo u vezi s tim, ugovaranje i obra─Źun advokatskih usluga i njihovoj naplati.
6. Posebne du┼żnosti profesije prema advokatskim komorama, profesionalnom ponašanju prema drugim ─Źlanovima advokatske komore, du┼żnosti kod profesionalne saradnje, du┼żnosti u vezi zapošljavanja advokata, kod obrazovanja i zapošljavanja drugih saradnika.
 
7. Posebne du┼żnosti profesije u me─Ĺunarodnom pravnom prometu.

 
─îlan 17.


 Federalno ministarstvo pravde prati rad advokature i Federalne advokatske komore sa stanovišta provo─Ĺenja ovog zakona i predla┼że mjere za unapre─Ĺenje advokatske djelatnosti.
U ostvarivanju funkcije iz stava 1. ovog ─Źlana Federalno ministarstvo pravde mo┼że da zahtjeva odgovaraju─çe izvještaje i podatke od Federalne advokatske komore, vode─çi ra─Źuna o neovisnosti advokature.
 

III - UVJETI ZA VRŠENJE ADVOKATSKE DJELATNOSTI

 
─îlan 18.


 Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja, ukoliko nije druga─Źije odre─Ĺeno zakonom, ispunjava slijede─çe uvjete:
1) da je dr┼żavljanin Bosne i Hercegovine;
2) da je diplomirao na jednom od pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalisti─Źkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu druge dr┼żave, ovaj uvjet sti─Źe nakon nostrifikacije diplome od nadle┼żnog federalnog organa uprave
3) da ima polo┼żen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili bivšoj Socjalisti─Źkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992 godine, a ako je pravosudni ispit polo┼żio u drugoj dr┼żavi, ovaj uvjet sti─Źe nakon priznanja tog ispita od strane nadle┼żnog ministarstva u Federaciji BiH;
4) da je, nakon polo┼żenog pravosudnog ispita, stekao najmanje dvije godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi, sudu, tu┼żilaštvu ili na pravnim poslovima u upravnim ili drugim dr┼żavnim organima ili pravnim osobama,
5) nije osu─Ĺivan na kaznu zatvora za djela protiv ure─Ĺenja i bezbjednosti, za krivi─Źna djela protiv ─Źovje─Źnosti i me─Ĺunarodnog prava, protiv slu┼żbene ili druge odgovorne du┼żnosti ili za drugo krivi─Źno djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je proteklo pet godina od izdr┼żane, oproštene ili zastrajele kazne,
6) da nije u radnom odnosu, a osobi koja se nalazi u radnom odnosu danom upisa u Imenik advokata prestaje radni odnos, osim u slu─Źaju zaposlenja u advokatskom društvu,
7) da poka┼że zadovoljavaju─çe znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi, Statuta, Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore.
 
8) da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. Ranije ponašanje i postupci moraju ukazivati da ─çe ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost.


 
─îlan 19.


 Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti sti─Źe se momentom upisa u Imenik advokata koji se vodi kod Federalne advokatske komore i davanjem sve─Źane izjave. Imenik advokata je javna knjiga, a nijedan dr┼żavni ili drugi organ ne mo┼że dati odobrenje za obavljanje poslova iz ─Źlana 3. ovog zakona bilo kao osnovno ili kao dopunsko zanimanje, osim ako druga─Źije nije odre─Ĺeno zakonom.
Nikome, ko ispunjava zakonske uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti se ne mo┼że uskratiti pravo upisa u Imenik advokata zbog njegove nacionalne, etni─Źke, vjerske, politi─Źke ili polne pripadnosti.
Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se regionalnoj komori koja, u roku od 30 dana od podnesenog zahtjeva, utvr─Ĺuje da li postoje zakonom propisani uvjeti za upis i donosi rješenje o upisu u Imenik advokata kojeg vodi organ Federalne advokatske komore. Ukoliko regionalna komora rješenjem odbije zahtjev za upis, protiv tog rješenja podnosilac zahtjeva mo┼że u roku od 15 dana izjaviti ┼żalbu Federalnoj advokatskoj komori.
Rješenje o upisu iz stava 3. ovog ─Źlana regionalna komora dostavlja odmah Federalnoj advokatskoj komori, koja je du┼żna da u roku od 30 dana od dana prijema izvrši potrvrdu postojanja uvjeta za upis. Ukoliko se utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti, izvrši─çe se upis u jedinstveni Imenik advokata. Ukoliko se utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti, odbi─çe se zahtjev za upis u Imenik advokata, ukinuti rješenje regionalne komore o upisu, te predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.
Protiv kona─Źnog rješenja Federalne advokatske komore donesenog po zahtjevu za upis u Imenik advokata dozvoljena je tu┼żba u upravnom sporu koja se podnosi Vrhovnom sudu Federacije.
 

IV - PRAVA I DU┼ŻNOSTI ADVOKATA


 
1. Prava i du┼żnosti advokata u zastupanju stranke

─îlan 20.


 
Sve oblike pravne pomo─çi odre─Ĺene ─Źlanom 3. ovog zakona mogu pru┼żati samo advokati, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

Advokat koji ima dozvolu udru┼żenja advokata druge dr┼żave za obavljanje advokatske djelatnosti mo┼że u pojedina─Źnim slu─Źajevima zastupati i braniti pred sudom i dr┼żavnim organima Federacije uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva pravde koje je du┼żno da o tome pribavi mišljenje Federalne advokatske komore.


 
 ─îlan 21.
 

U zastupanju stranke advokata mo┼że zamijeniti drugi advokat, a uz uvjete predvi─Ĺene zakonom i advokatski pripravnik koji radi u njegovoj kancelariji, osim ako se stranka izri─Źito tome protivi.

Advokat sam odre─Ĺuje zamjenu u vrijeme svoje odsutnosti.

 
─îlan 22.


Advokat samostalno odlu─Źuje da li ─çe prihvatiti ponudu stranke za pru┼żanje savjeta, zastupanje ili odbranu.
Advokat ─çe odbiti zastupanje:
1) ako je pru┼żao pravnu pomo─ç suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet,
2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomo─ç pru┼żao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu,
3) ako je on ili ─Źlan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pru┼ża pravnu pomo─ç suprotnoj stranci,
4) ako je u istom predmetu on ili ─Źlan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva postupao kao sudija, tu┼żilac, ovlašteno slu┼żbena osoba Ministarstva unutrašnjih poslova ili kao slu┼żbena osoba u organu uprave,
5) ako se on ili ─Źlan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva bavio na drugi profesionalni na─Źin predmetnim slu─Źajem,
6) ako on ili ─Źlan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva ima osobni interes koji je, ili mo┼że biti, u sukobu sa interesima zastupane stranke, i
7) u drugim slu─Źajevima predvi─Ĺenim zakonom ili opštim aktima Federalne advokatske komore.
U slu─Źajevima predvi─Ĺenim ta─Źkama 2, 3, 5. i 7. stava 2. ovog ─Źlana advokat mo┼że prihvatiti ponudu za pru┼żanje pravnih usluga po pristanku zastupane stranke koja je prethodno u potpunosti informisana o svim bitnim okolnostima slu─Źaja. Takvo zastupanje ne smije biti u suprotnosti sa opštim aktima Federalne advokatske komore.
Advokat samo iz razloga predvi─Ĺenih zakonom ili op─çim aktima Federalne advokatske komore mo┼że odbiti pru┼żanje pravne pomo─çi stranci u slu─Źaju kada je, na osnovu zakona, imenovan odlukom suda ili dr┼żavnog organa.
Kodeksom advokatske etike mogu se utvrditi i drugi razlozi zbog kojih advokat mo┼że da odbije pru┼żanje pravne pomo─çi stranci.
 

─îlan 23.


 
Advokat je du┼żan otkazati punomo─ç za zastupanje zbog razloga navedenih u ─Źlanu 22. stav 2. ovog zakona.

Po otkazivanju punomo─çi zastupanoj stranci advokat je du┼żan u periodu do 30 dana nastaviti pru┼żati pravnu pomo─ç ako je potrebno da se od stranke otkloni kakva šteta, osim ako stranka nije imenovala drugog opunomo─çenika ili se preduzimanju tih radnji izri─Źito protivi.

Advokat nije du┼żan postupati u saglasnosti sa odredbama stava 2. ovog ─Źlana ako stranka otka┼że punomo─ç, ali je advokat u momentu otkazivanja punomo─çi du┼żan u pismenoj formi obavijestiti stranku o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u sudu u konkretnom predmetu.
 
─îlan 24.


 
Advokat je du┼żan da redovno informiše svoje stranke o promjenama u predmetu.

Advokat je du┼żan da stranci, nakon završenog zastupanja, na njen zahtjev, preda cjelokupni predmetni spis.

Advokat je du┼żan ─Źuvati spise zastupane stranke najmanje pet godina po pravomo─çnom okon─Źanju postupka, odnosno deset godina kada se zastupanje odnosilo na prava na nekretninama.
 
─îlan 25.


 
Advokat je du┼żan na svakom svom podnesku i ispravi, vidljivo ozna─Źiti da ih je on sa─Źinio ( staviti svoj memorandum ili pe─Źat ) i li─Źno ih potpisati. https://advokat-prnjavorac.com


 
 ─îlan 26.
 

Advokat ne mo┼że biti pozvan na krivi─Źnu ili materijalnu odgovornost za svoje mišljenje izra┼żeno u pru┼żanju pravne pomo─çi u postupku pred sudom ili drugim organima.

 
─îlan 27.


O odre─Ĺivanju pritvora advokatu ili advokatskom pripravniku sud je du┼żan bez odlaganja obavijestiti Federalnu advokatsku komoru.

 
─îlan 28.


Pretragu arhive i advokatske kancelarije mo┼że odrediti nadle┼żni sud, ako su za to ispunjeni uvjeti predvidjeni zakonom kojim je propisan krivi─Źni postupak. Pretraga se mo┼że vršiti samo u pogledu pismena i predmeta koji su izri─Źito navedeni u naredbi o pretrazi.

O pretresu se mora obavijestiti nadle┼żna regionalna komora prema mjestu sjedišta advokata i pretraga se ne mo┼że obaviti ukoliko joj ne prisustvuje, uredno i blagovremeno obavješteni, ovlašteni predstavnik ove komore.

Pri provodjenju pretrage ne smije biti povrije─Ĺena tajnost isprava i predmeta na štetu stranaka.

Dokazi pribavljeni suprotno odredbama ovog ─Źlana, ne mogu se upotrebiti u sudskom postupku protiv advokata i njegovih stranaka.

 
─îlan 29


Uvjeti za dozvoljeno reklamiranje advokata, advokatskih kancelarija, zajedni─Źkih advokatskih kancelarija ili advokatskih društava utvr─Ĺuju se Statutom Federalne advokatske komore.

 
─îlan 30
 

Advokati, zajedni─Źke advokatske kancelarije i advokatska društva se obavezno osiguravaju od odgovornosti za štetu pri─Źinjenu stranci u toku pru┼żanja pravne pomo─çi. Minimalni iznos osiguranja i vrsta osigurane štete odre─Ĺuju se opštim aktima Federalne advokatske komore.

Advokatska komora mo┼że dogovoriti uvjete osiguranja svojih ─Źlanova od odgovornosti za štetu koja mo┼że nastati u toku obavljanja njihove djelatnosti.

 
2. Advokatske nagrade i naknade

─îlan 31


Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad advokata (u daljem tekstu: Tarifa) odre─Ĺuje nagrade za rad i troškove nastale vršenjem advokatske djelatnosti kao i primjenu i stupanje na snagu ove Tarife.

Skupština Federalne advokatske komore predla┼że Tarifu koju odobrava Federalno ministarstvo pravde nakon konsultacija sa ostalim relevantnim ministarstvima. Tarifa se objavljuje u Slu┼żbenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.

Advokat ima pravo da zahtijeva i da primi nagradu za izvršeni rad i nadoknadu troškova nastalih u vezi sa radom, u skladu sa odredbama Tarife.

Sudovi i drugi organi u odluci o troškovima postupka odre─Ĺiva─çe naknadu za pru┼żenu pravnu pomo─ç stranci od strane advokata prema odredbama Tarife koja je va┼żila u momentu pru┼żanja pravne pomo─çi.

 
─îlan 32


Nov─Źana sredstva zastupane stranke advokat mo┼że korsititi samo u skladu sa upustvima stranke ili uz njeno izri─Źito odobrenje.
Advokati su obavezni voditi posebno ra─Źunovodstvo za nov─Źana sredstva stranke.
 
Naknadu za pru┼żenu pravnu pomo─ç, kao i troškove nastale u postupku, advokat mo┼że naplatiti iz gotovine koju je zastupana stranka polo┼żila kod njega ili iz gotovine koju je za zastupanu stranku primio, u skladu sa opštim aktima Federalne advokatske komore.

Na nov─Źanim sredstvima koje primi u ime zastupane stranke, advokat ima pravo zaloge radi osiguranja naplate naknade i izdataka za zastupanje.

3. Advokatske kancelarije


 
─îlan 33


Advokat mo┼że imati samo jednu advokatsku kancelariju na podru─Źju Federacije.
Advokatske firme mogu imati više podru┼żnica pod uvjetom da u svakoj podru┼żnici ima barem po jedan advokat koji je zaposlen puno radno vrijeme.
Sjedište advokatske kancelarije je u mjestu na podru─Źju regionalne komore kod koje je advokat upisan u Imenik advokata.
Advokat ima pravo promijeniti mjesto sjedišta kancelarije na podru─Źju druge regionalne komore, s tim što je du┼żan odjaviti se kod regionalne komore na ─Źijem podru─Źju je imao sjedište kancelarije, a prijaviti sjedište kod regionalne komore na ─Źijem podru─Źju ─çe biti sjedište kancelarije.
 
Regionalna komora na ─Źijem teritoriju se nalazi novo sjedište advokatske kancelarije, du┼żna je o tome odmah obavijestiti Federalnu advokatsku komoru radi upisa promjene sjedišta u imeniku advokata.
 
─îlan 34.


 Više advokata mo┼że imati zajedni─Źku advokatsku kancelariju, o ─Źemu zaklju─Źuju pismeni ugovor.
Ugovor iz stava 1. ovog ─Źlana podnosi se regionalnoj komori na ─Źijem podru─Źju ─çe biti sjedište zajedni─Źke kancelarije, koja nakon što utvrdi da je ugovor u skladu sa zakonom, Statutom, Kodeksom advokatske etike te drugima aktima Federalne advokatske komore, upisuje zajedni─Źku advokatsku kancelariju u evidencije ili imenik te komore.
 
Zajedni─Źka advokatska kancelarija mo┼że po─Źeti s radom danom upisa u evidencije ili imenik regionalne komore, koja o tome obavještava Federalnu advokatsku komoru.


 ─îlan 35.

Osobna odgovornost i garancije su individualne ─Źak i u slu─Źaju osnivanja zajedni─Źke advokatske kancelarije.
 

4. Advokatska društva


 
─îlan 36.


Advokatsko društvo kao pravno lice osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima kao društvo s ograni─Źenom odgovornoš─çu.
Rad advokatskog društva je ograni─Źen na obavljanje advokatske djelatnosti.
Samo advokati mogu biti ─Źlanovi advokatskog društva.
Obavljanje advokatske djelatnosti u okviru advokatskog društva mo┼że se povjeriti samo ─Źlanovima advokatskog društva, advokatima zaposlenim u advokatskom društvu ili advokatskim pripravnicima u advokatskom društvu.
 
Prava, obaveze i odgovornosti, koje su ovim zakonom predvi─Ĺene za advokate u izvršavanju njihove djelatnosti, odnose se i na advokate koji su u radnom odnosu u advokatskom društvu.

 
─îlan 37.


 Pismenim ugovorom ili odlukom o osnivanju društva moraju biti ure─Ĺena prava i obaveze ─Źlanova društva, prava i obaveze ostalih ─Źlanova društva u slu─Źaju smrti ─Źlana ili njegovog istupanja iz društva, kao i prava nasljednika umrlog ─Źlana društva.
 

─îlan 38.


 
Niti jedan akt advokatskog društva ne smije, u principu, dovesti u pitanje nezavisnost advokata koji pru┼żaju pravnu pomo─ç.

 
─îlan 39.


 Za osnivanje advokatskog društva, advokati osniva─Źi su du┼żni pribaviti prethodnu privremenu saglasnost Federalne advokatske komore koja ocjenjuje da li je ugovor o osnivanju u skladu sa zakonom, Statutom, Kodeksom advokatske etike te aktima regionalne komore. Bez te saglasnosti društvo se ne mo┼że upisati u Imenik advokatskih društava Federalne advokatske komore.
Advokatsko društvo je du┼żno obavijestiti Federalnu advokatsku komoru o izvršenom upisu u Registar društava nadle┼żnog suda u roku od osam dana po primitku obavijesti i rješenja nadle┼żnog suda o upisu.
 
Federalna advokatska komora je du┼żna novoosnovano advokatsko društvo upisati u Imenik advokatskih društava u daljem roku od osam dana.

 
─îlan 40.


 
Advokatsko društvo i njegovi advokati ne mogu pru┼żati pravnu pomo─ç prije nego što bude izvršen upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava Federalne advokatske komore.


 
─îlan 41.


 Ukoliko nadle┼żni organ Federalne advokatske komore utvrdi da aktivnosti advokatskog društva, ugovori sklopljeni izme─Ĺu advokatskog društva i ─Źlanova ili zaposlenih u društvu ili uvjeti pod kojima advokati obavljaju svoje du┼żnosti, krše odredbe zakona, Statuta Federalne advokatske komore, Kodeksa advokatske etike, ili bilo kojeg akta regionalne komore, mo┼że rješenjem zabraniti rad društva te ga brisati iz Imenika advokatskih društava.
Advokatsko društvo brisa─çe se iz Imenika advokatskih društava i ukoliko advokatsko društvo ne izvršava djelatnost u kontinuitetu du┼żem od tri mjeseca, ukoliko se ustanovi da advokatsko društvo obavlja druge aktivnosti izvan svoje djelatnosti ili ukoliko su ─Źlanu advokastskog društva ili advokatima zaposlenim u društvu izre─Źene disciplinske mjere usljed ─Źega postupanje i poslovanje advokatskog društva ozbiljno šteti ugledu advokature.
U postupku za brisanje advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona i opštih akata Federalne advokatske komore, kojima je ure─Ĺeno izricanje disciplinske mjere brisanja iz Imenika advokata.

Rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti advokatskom društvu je upravni akt protiv koga se mo┼że pokrenuti upravni spor.
Federalna advokatska komora mo┼że rješenjem odlu─Źiti da se do pravomo─çnosti rješenja iz st 1. ovog ─Źlana obustavi rad društva, a ┼żalba protiv takvog rješenja ne odga─Ĺa njegovo izvršenje.
O donošenju rješenja iz st. 1 i 4. ovog ─Źlana Federalna advokatska komora je du┼żna bez odga─Ĺanja obavjestiti nadle┼żni registarski sud radi provo─Ĺenja odgovaraju─çeg postupka brisanja iz registra pravnih osoba.
Advokatsko društvo prestaje sa radom sa danom brisanja iz Imenika advokatskih društava.
 
Nakon što je advokatsko društvo prestalo da obavlja svoju djelatnost u skladu sa odredbama ovog ─Źlana, Federalna advokatska komora ─çe preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranake koju je brisano društvo zastupalo.
 
─îlan 42.


 
─îlan advokatskog društva ili zaposleni advokat u društvu brisanom iz Imenika advokatskih društava a kojem nije izre─Źena disciplinska mjera brisanja iz Imenika advokata mo┼że nastaviti obavljati djelatnost advokata. 
 
─îlan 43.


 
Za pru┼żenu pravnu pomo─ç strankama advokati u advokatskim društvima odgovoraju po op─çim pravilima o odgovornosti.


 
 ─îlan 44.
 

U pogledu ─Źuvanja advokatske tajne, disciplinske odgovornosti i odnosa prema Federalnoj advokatskoj komori i regionalnim komorama te njihovim organima, advokati u advokatskim društvima imaju ista prava i odgovornosti kao i advokati koji imaju vlastite kancelarije.

 
─îlan 45.


 Advokati, zajedni─Źka advokatska kancelarija i advokatska društva mogu zaklju─Źivati ugovore o radu sa osobama koje ─çe obavljati administrativne, tehni─Źke, finansijske i druge poslove, a advokatsko društvo i sa advokatima.
U odnosu na prava i obaveze zaposlenih kod advokata, u zajedni─Źkoj advokatskoj kancelariji i u advokatskom društvu, koja nisu regulisana ugovorom o radu, primjenjuju se odredbe zakona kojim se regulišu radni odnosi, kao i odredbe kolektivnog ugovora.
 
Poslove iz stava 1. ovog ─Źlana mogu kod advokata obavljati i osobe koje su sa advokatom, zajedni─Źkom advokatskom kancelarijom ili advokatskim društvom zaklju─Źila ugovor o djelu.


V - PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE ADVOKATURE I PRIVREMENA ZABRANA VRŠENJA ADVOKATSKE  DJELATNOSTI

 

 
─îlan 46.


 Advokatu prestaje pravo na obavljanje advokatske djelatnosti:
1. ako izgubi dr┼żavljanstvo Bosne i Hercegovine, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvršiti sa danom pravosna┼żnosti odluke kojom je utvr─Ĺen gubitak dr┼żavljanstva;
2. ako izgubi radnu sposobnost, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvršiti sa danom pravosna┼żnosti odluke kojom je utvr─Ĺen gubitak radne sposobnosti;
3. ako advokat umre, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvršiti sa danom smrti advokata;
4. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje advokatske djelatnosti, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvršiti sa danom pravosna┼żnosti odluke nadle┼żne zdravstvene ustanove kojom se utvr─Ĺuje ili konstatuje zdravstvena nesposobnost;
5. ako mu je izre─Źena mjera zabrane obavljanja advokatske djelatnosti, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvršiti sa danom pravosna┼żnosti odluke suda ili drugog nadle┼żnog organa;
6. ako je na osnovu izre─Źene disciplinske mjere izgubio pravo na obavljanje advokatske djelatnosti, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvršiti sa danom pravosna┼żnosti odluke kojom je izre─Źena disciplinska mjera;
7. ako izjavi da više ne─çe obavljati advokatsku djelatnost, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvršiti sa danom pravosna┼żnosti odluke o brisanju;
8. ako du┼że od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja djelatnost advokata, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvršiti sa danom u koji se utvrdi da je prestao obavljati djelatnost advokata;
9. ako zasnuje radni odnos, izuzev sa advokatskim društvom, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvršiti sa danom zasnivanja tog radnog odnosa;
10. ako je osu─Ĺen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili du┼że, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvršiti sa danom pravosna┼żnosti osu─Ĺuju─çe presude.
 
U slu─Źajevima iz stava 1. ta─Źka 8 i 9 ovog ─Źlana, advokatu prestaje pravo obavljanja advokatske djelatnosti danom dostavljanja pravomo─çne odluke nadle┼żnog tijela regionalne komore.

 
─îlan 47.


 Advokatu ─çe se privremeno zabraniti vršenje advokatske djelatnosti, ako je protiv njega odredjen pritvor, odnosno ako je stupio na izdr┼żavanje kazne zatvora izre─Źene u trajanju do šest mjeseci.
Advokatu se mo┼że privremeno zabraniti vršenje advokatske djelatnosti ako je protiv njega pokrenut krivi─Źni postupak za djelo koje ga ─Źini nedostojnim za vršenje advokatske djelatnosti; ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za te┼żu povredu du┼żnosti; ako se krivi─Źni, odnosno disciplinski postupak protiv njega ne mo┼że uspješno provesti bez privremene zabrane vršenja njegove djelatnosti; ako je u vršenju advokatske djelatnosti više od tri puta, odnosno dva puta u kontinuitetu, izvršena povreda du┼żnosti ili ugleda advokature, bez obzira na te┼żinu pojedina─Źne povrede.
 
Rješenjem o privremenoj zabrani, utvr─Ĺuje se ta─Źan vremenski period tokom kojeg ─çe advokatu biti zabranjeno da obavlja djelatnost advokata.


 
─îlan 48.


 
O prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti odluku donosi nadle┼żna regionalna komora, a verifikuje je Federalna advokatska komora na isti na─Źin i po istom postupku kao i prilikom upisa u Imenik advokata.

Ukoliko nadle┼żna regionalna komora ne donese odluku iz stava 1. ovog ─Źlana iako je upoznata sa nastupanjem nekog od uvjeta za prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti, Federalna advokatska komora je ovlaštena da neposredno donese rješenje o prestanku vršenja advokatske djelatnosti i brisanju iz Imenika advokata.

O privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti odlu─Źuje organ odre─Ĺen Statutom regionalne komore, protiv koje je se mo┼że ulo┼żiti ┼żalba Federalnoj advokatskoj komori u roku od 15 dana od primitka prvostepenog rješenja.

Protiv kona─Źnog rješenja Federalne advokatske komore donesene po odredbma ovog ─Źlana mo┼że se ulo┼żiti tu┼żba u upravnom sporu kod Vrhovnog suda Federacije.

Nakon donošenja rješenja o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti ili privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti Federalna advokatska komora ─çe preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranke koja je zastupana po tom advokatu.


                                                                                     ─îlan 49.

Organ koji je protiv advokata ili advokatskog pripravnika:
1) pokrenuo krivi─Źni ili prekršajni postupak, ili
2) utvrdio gubitak radne ili poslovne sposobnosti ili gubitak dr┼żavljanstva,
3) utvrdio gubitak opšte zdravstvene sposobnosti,
du┼żan je u roku od osam dana o tome obavijestiti Federalnu advokatsku komoru.

VI - ADVOKATSKI PRIPRAVNICI

 
─îlan 50.


 Advokatski pripravnik se osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i stru─Źno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u advokatskoj kancelariji, zajedni─Źkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.
 
Advokatski pripravnik ima advokata - principala koji je upisan u Imenik advokata i koji obavlja advokatsku djelatnost du┼że od pet godina.


 
─îlan 51.


 Svojstvo advokatskog pripravnika sti─Źe se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, po istom postupku predvi─Ĺenim za upis u Imenik advokata. Pravo na upis ima ona osoba koja ispunjavaju slijede─çe uvjete:
1. da je dr┼żavljanin Bosne i Hercegovine;
2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalisti─Źkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u nekoj stranoj dr┼żavi shodno se primjenjuje ─Źlan 18, stav 1, ta─Źka 3. ovog zakona;
 
3. da posjeduje dokaz da ─çe se zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uvjete iz ─Źlana 50, stav 2. ovog zakona.

 
─îlan 52.


 Advokatski pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i du┼żnosti kao i pripravnik zaposlen u pravosudnim i upravnim organima.
 
Odredbe ovog zakona o upisu u Imenik advokata, pravima i du┼żnostima advokata, ─Źuvanju advokatske tajne, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.

 
─îlan 53.


 Advokatski pripravnici brišu se iz Imenika advokatskih pripravnika:
1. prestankom ugovora o radu,
2. na zahtjev advokatskog pripravnika,
3. izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom pripravniku zabranjuje obavljanje djelatnosti,
4. smr─çu advokatskog pripravnika,
5. ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno du┼że od 60 dana ,
6. ako ne polo┼żi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uvjeta za polaganje ispita, ili
 
7. ako se u roku od dvije godine od dana polo┼żenog pravosudnog ispita ne upiše u Imenik advokata.

 
─îlan 54.


 Advokatski pripravnici se obavezno udru┼żuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore.
 
Organizacija advokatskih pripravnika u─Źestvuje u radu organa Federalne advokatske komore kao i regionalnim komorama sa pravima i obavezama odre─Ĺenim ovim zakonom i va┼że─çim Statutima. 

 
─îlan 55.


 Na zahtjev advokata-principala i advokatskog pripravnika, odgovaraju─çi organ Federalne advokatske komore, ukoliko je zahtjev opravdan, mo┼że produ┼żiti trajanja statusa advokatskog pripravnika za još jednu godinu.
 

VII DISCIPLINSKA ODGOVORNOST ADVOKATA I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA

 
─îlan 56.


 Advokati, koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedni─Źkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatski pripravnici individualno su odgovorni za savjesno vršenje svoje djelatnosti i ─Źuvanje ugleda advokature.
Povredom obaveze smatrat ─çe se svako ponašanje suprotno obavezama utvr─Ĺenim
ovim zakonom i opštim aktima Federalne advokatske komore.
 

─îlan 57.


 Statutom Federalne advokatske komore utvr─Ĺuju se te┼że i lakše povrede du┼żnosti advokata i advokatskih pripravnika u izvršavanju njihove djelatnosti i ─Źuvanju ugleda profesije, kao i vrste disciplinskih mjera.

Statutom i Disciplinkim pravilnikom Federalne advokatske komore odre─Ĺuju se organi koji ─çe pokretati i voditi disciplinski postupak i na─Źin vo─Ĺenja tog postupka.

─îlanove disciplinskih organa Federalne advokatske komore imenuje Skupština te komore.

─îlan disciplinskog organa mo┼że biti samo ─Źlan Federalne advokatske komore sa najmanje deset godina radnog iskustva nakon polo┼żenog pravosudnog ispita.

Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata podnošenjem prijave disciplinskom tu┼żiocu regionalne komore.
Disciplinski tu┼żilac regionalne komore, nakon što ocjeni da prijava ukazuje na povredu disciplinske odgovornosti, podi┼że optu┼żnicu i predmet upu─çuje disciplinskom sudu regionalne komore na odlu─Źivanje.
Federalno ministarstvo pravde i disciplinski tu┼żilac Federalne advokatske komore pokre─çu postupak za utvr─Ĺivanje disciplinske odgovornosti advokata ili advokatskog pripravnika podnošenjem optu┼żnice neposredno disciplinskom sudu regionalne komore, koju u postupku zastupa disciplinski tu┼żilac te komore.
Disciplinski postupak protiv advokata i advokatskih pripravnika utvr─Ĺen opštim aktima Federalne advokatske komore ─çe uklju─Źivati pravo da se bude obaviješten o ─Źinjeni─Źnom i pravnom sadr┼żaju optu┼żnog akta, pravo na pravi─Źan postupak, pravo na prisustvovanje bilo kojem ro─Źištu, pravo da se brani protiv optu┼żbi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na pokretanje postupka preispitivanja odluke disciplinskog organa Federalne advokatske komore pred nadle┼żnim sudom.
Disciplinski postupak mora biti pravi─Źan i transparentan, a pri izricanju disciplinske mjere mora biti uva┼żen princip proporcionalnosti.
Prilikom izricanja disciplinskih mjera za disciplinski prekršaj, disciplinski organi uzimaju u obzir slijede─çe:
(1) te┼żinu izvršenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice;
(2) stepen odgovornosti;
(3) okolnosti pod kojima je izvršen disciplinski prekršaj;
(4) prethodni rad i ponašanje prekršioca;
(5) bilo koju drugu okolnost koja mo┼że uticati na te┼żinu i vrstu disciplinskih mjera; i
 
(6) da se disciplinske mjere brisanja iz Imenika izri─Źu za te┼że disciplinske prekršaje ako te┼żina tog prekršaja jasno upu─çuje da je prekršilac nepodoban da
vrši advokatsku djelatnost ili djelatnost advokatskog pripravnika.

 
─îlan 58.


 Pod te┼żom povredom du┼żnosti urednog obavljanja djelatnosti i ─Źuvanja ugleda advokature smatra se svako te┼że narušavanje du┼żnosti, ugleda i advokatskog kodeksa etike, a naro─Źito:
1. o─Źigledno nesavjesno obavljanje djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika,
2. bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnoš─çu advokature,
3. povreda du┼żnosti ─Źuvanja advokatske tajne, i
4. zahtijevanje naknade ve─çe od propisane Tarifom ili od ugovorene.
 
Lakše povrede du┼żnosti urednog izvršavanja djelatnosti i ─Źuvanja ugleda advokature su sve povrede koje u sebi ne sadr┼że elemente te┼że povrede urednog obavljanja djelatnosti i ─Źuvanja ugleda advokature.

 
─îlan 59.


 U postupku za utvr─Ĺivanje odgovornosti za povredu advokatske du┼żnosti, advokatu ili advokatskom pripravniku mogu se izre─çi disciplinske mjere:
1. Za lakše povrede du┼żnosti:
a) opomena,
b) javna opomena,
c) nov─Źana kazna, koja ne mo┼że pre─çi 2000 KM za advokate i 1,000 KM za advokatske pripravnike.
2. Za te┼że povrede du┼żnosti:
a) nov─Źana kazna, koja ne mo┼że pre─çi 10,000 KM za advokate i 5,000 KM za advokatske pripravnike;
b) zabrana obavljanja djelatnosti advokatskog pripravnika u trajanju od šest mjeseci do pet godina, i
 
c) brisanje iz Imenika advokata ili Imenika advokatskih pripravnika u vremenu trajanja zabrane obavljanja advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskog pripravnika.

 
─îlan 60.


 
Prvostepeni disciplinski postupak provodi se pred disciplinskim sudom nadle┼żne regionalne komore.

Disciplinski tu┼żilac Federalne advokatske komore mo┼że uvijek preuzeti vo─Ĺenje disciplinskog postupka pred disciplinskim sudom regionalne komore, a taj postupak mo┼że i pokrenuti.

Protiv prvostepenog rješenja o utvr─Ĺivanju disciplinske odgovornosti mo┼że se ulo┼żiti ┼żalba disciplinskom sudu Federalne advokatske komore u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka odluke.

Protiv kona─Źnog rješenja disciplinskog suda Federalne advokatske komore kojim je advokatu ili advokatskom pripravniku izre─Źena disciplinska mjera mo┼że se pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom Federacije.

Regionalna komora je obavezna da u pismenoj formi podnosi redovan izvještaj nadle┼żnom organu Federalne advokatske komore o broju zahtjeva za pokretanje disciplinskih postupaka, broju pokrenutih postupaka pred disciplinskim sudom regionalne komore kao i o rezultatima tih postupaka.

                                                                                     ─îlan 61.

Pravomo─çna odluka nadle┼żnog disciplinskog organa kojom je izre─Źena nov─Źana kazna ima snagu izvršne isprave, a Statutom Federalne advokatske komore se ure─Ĺuje na─Źin njenog izvršenja.


 
─îlan 62.


 Pokretanje disciplinskog postupka zbog povrede du┼żnosti i ugleda advokature protiv advokata koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedni─Źkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatskih pripravnika ne mo┼że se preduzeti kad protekne:
1) dvije godine od izvršenja lakše povrede du┼żnosti, i
2) ─Źetiri godine od izvršenja te┼że povrede du┼żnosti.
 
Ako povreda ima obilje┼żje krivi─Źnog djela zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka izjedna─Źena je sa zastarijevanjem pokretanja krivi─Źnog postupka prema va┼że─çem Krivi─Źnom zakonu.


 
─îlan 63.


 
Zastarjelost izvršenja disciplinskih mjera nastupa po isteku dvije godine od dana pravomo─çnosti odluke kojom je disciplinska mjera izre─Źena.


 
─îlan 64.


 Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja disciplinskog postupka ili postupka izvršenja disciplinske mjere.
Sa svakim prekidom zastarijevanje po─Źinje ponovo da te─Źe, ali zastarjelost nastaje u svakom slu─Źaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je ovim zakonom odre─Ĺeno za zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka, odnosno izvršenja disciplinske mjere.
 

VIII - FINANSIRANJE ADVOKATSKE KOMORE


 
─îlan 65.


 Federalna advokatska komora i regionalne komore se finansiraju isklju─Źivo iz vlastitih sredstava i to:
1. redovnog ─Źlanskog doprinosa,
2. naknade za upis u Imenik advokata,
3. drugih izvora, kao što su nov─Źane kazne, doprinosi i sli─Źno.
 
Sredstva koja obezbijede dr┼żavni organi i institucije ne mogu se koristiti za finasiranje advokatskih komora ukoliko bi korištenje ovih sredstva na bilo koji na─Źin moglo ugroziti princip nezavisnosti advokature.


 
─îlan 66.


Upravni odbor Federalne advokatske komore odre─Ĺuje visinu naknade za upis u imenike, kao i dio ─Źlanarine koja je potrebna za finansiranje Federalne advokatske komore.
 
Regionalne komore odre─Ĺuju visinu ─Źlanarine za svoje ─Źlanove, koja obavezno uklju─Źuje iznos utvr─Ĺen od strane Federalne advokatske komore namjenjen njenom finansiranju.


 
─îlan 67.


Sredstva potrebna za finansiranje rada Federalne advokatske komore utvr─Ĺuju se godišnjim bud┼żetom. Svaka od regionalnih komora u─Źestvuje u finansiranju Federalne advokatske komore srazmjerno broju advokata koji imaju sjedište kancelarija na njenom podru─Źju.
Naknada za upis upla─çuje se direktno na ra─Źun Federalne advokatske komore.
Regionalne komore su du┼żne da prikupljaju ─Źlanarinu i da organizuju na─Źin njene uredne naplate.
Ukoliko sredstva koja Federalna advokatska komora primi po osnovu naknade za upis ─Źlanova bilo koje regionalne komore prelaze iznos procentualnog u─Źeš─ça te regionalne komore u njenom finansiranju, ona je du┼żna da višak sredstava vrati toj regionalnoj komori, a ukoliko je taj iznos manji od utvr─Ĺenog u─Źeš─ça regionalne komore, ta regionalna komora je du┼żna da Federalnoj advokatskoj komori dozna─Źi razliku iz sredstava prikupljenih po osnovu ─Źlanarine.
 

IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


 
─îlan 68.


 
Advokati i advokatski pripravnici kojima je priznato pravo obavljanja djelatnosti na osnovu upisa u imenike komora koje su postojale na teritoriji Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona, izjedna─Źavaju se u pravu na vršenje advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskih pripravnika sa osobama koje su upisane u Imenik advokata i Imenik advokatskih pripravnika po odredbama ovog zakona.


 
─îlan 69.


U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona odr┼ża─çe se konstituiraju─çe sjednice skupština regionalnih komore iz ─Źlana 10. ovog zakona, koje ─çe na osnovu odredaba ovog zakona odrediti delegate za Skupštinu Federalne advokatske komore.
 
U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona odr┼ża─çe se konstituiraju─ça sjednica Skupštine Federalne advokatske komore, a njenim osnivanjem prestaju da postoje advokatske komore koje su do tog momenta funkcionisale na teritoriju Federacije.


 
─îlan 70.

Materijalna sredstva postoje─çih advokatskih komora koje su obavljale djelatnosti na podru─Źju Federacije i koje prestaju da postoje, prenose se na novoosnovane regionalne komore i to srazmjerno broju ─Źlanova tih regionalnih komora koji su u momentu stupanja na snagu ovog zakona bili udru┼żeni u advokatsku komoru ─Źija se imovina prenosi na regionalne komore.
 
Sa─Źinit ─çe se završni bilans imovine, te prava i obaveze postoje─çih advokatskih komora u Federaciji, u koji ─çe u─çi ukupan iznos dospjelih a nenapla─çenih obaveza po osnovu ─Źlanarine. Posebno ─çe se utvrditi stanje postoje─çih, neispla─çenih obaveza advokata sa podru─Źja svake novonastale regionalne komore a koje imaju pravo na u─Źeš─çe u imovini u smislu stava 1. ovog ─Źlana, te ─çe se za iznos neizimirene ─Źlanarine umanjiti u─Źeš─çe te regionalne komore u raspodjeli sredstava postoje─çih advokatkih komora. Novonastale regionalne komore se smatraju pravnim sljednicima komora koje prestaju da postoje u vezi naplate zaostale ─Źlanarine od svojih ─Źlanova. 

 
─îlan 71.

 
Advokati i advokatski pripravnici koji su se bavili advokatskom djelatnoš─çu na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, upisuju se u Imenik advokata i Imenik advokatskih pripravnika bez ponovne prijave u roku od tri mjeseca od dana osnivanja Federalne advokatske komore.
 
─îlan 72.

 
U skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu ("Slu┼żbene novine Federacije BiH" br. 2/95 i 35/98) prizna─çe se pravosudni ispit polo┼żen po ranijim propisima i takva osoba ima pravo upisa u Imenik advokata ukoliko ispunjavaju uvjete navedene u ─Źlanovima 18. i 46. ovog zakona.
 
─îlan 73.

 
Zahtjevi podneseni za upis u Imenik advokata, Imenik zajedni─Źkih advokatskih kancelarija i Imenik advokatskih pripravnika, kao i do dana stupanja na snagu ovog zakona nedovršeni disciplinski i drugi postupci pred organima advokatskih komora, upravnim organima ili nadle┼żnim sudovima, rješavaju se po odredbama ovog zakona. Me─Ĺutim, u ve─ç pokrenutim disciplinskim postupcima izricati se mogu samo disciplinske mjere predvi─Ĺene propisima koji su va┼żili u vrijeme podnošenja zahtjeva za njihovo pokretanje.

 
─îlan 74


 
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu┼żbenom novinama Federacije Bosne i Hercegovine".


 ZAKON
 

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADVOKATURI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE


 
─îlan 1.


 U Zakonu o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", broj 40/02) u ─Źlanu 8. u drugom redu, rije─Ź "jedino" briše se, a iza rije─Źi "advokati" dodaje se zarez i rije─Źi: "stru─Źni saradnici".
 

─îlan 2.


 U ─Źlanu 33. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Advokatske firme mogu imati više podru┼żnica pod uvjetom da u svakoj podru┼żnici ima barem po jedan advokat koji je zaposlen puno radno vrijeme."
Dosadašnji st. 2., 3. i 4. postaju st. 3., 4. i 5.
 

─îlan 3.


 U ─Źlanu 36. stav 1. mijenja se i glasi:
"Advokatsko društvo kao pravno lice osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima kao društvo s ograni─Źenom odgovornoš─çu."
 

─îlan 4.


Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu┼żbenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavaju─çi
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Mati─ç, s. r.
Predsjedavaju─çi
Predstavni─Źkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimovi─ç, s. r.

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija