Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

ZAKON O ADVOKATURI FBiH

ZAKON O ADVOKATURI Federacije Bosne i Hercegovine

("Su┼żbene novine Federacije BiH", br. 25/2002, 40/2002, 29/2003, 18/2005, 68/2005 i 42/2011)

 

I - OSNOVNE ODREDBE

─îlan 1

Ovim zakonom se ure─Ĺuje organizacija i polo┼żaj advokata koji osigurava pru┼żanje stru─Źne pravne pomo─çi fizi─Źkim i pravnim osobama u ostvarivanju i za┼ítiti njihovih prava, obaveza i pravnih interesa.

─îlan 2

Advokatura je nezavisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcioniše u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.

Samostalnost advokature ostvaruje se posebno:

1) Nezavisnim vršenjem usluga pravne pomoći;

2) Pravom stranke na slobodan izbor advokata;

3) Organizovanjem advokata u advokatsku komoru kao nezavisnu i samoupravnu organizaciju sa obaveznim ─Źlanstvom;

4) Donošenjem Statuta kojim se reguliše rad advokatske komore i njenih organa;

5) Donošenjem Kodeksa advokatske etike;

6) Odlu─Źivanjem o pravu na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj zabrani i prestanku obavljanja djelatnosti;

7) Odlu─Źivanjem o oblicima saradnje sa Advokatskom komorom Republike Srpske i advokatskim komorama stranih dr┼żava, me─Ĺudr┼żavnim i me─Ĺunarodnim udru┼żenjima advokata; i

8) Odlu─Źivanjem o oblicima saradnje sa drugim vrstama me─Ĺudr┼żavnih i me─Ĺunarodnih institucija, organizacija i udru┼żenja.

 

─îlan 3

Advokatska djelatnost, izme─Ĺu ostalog, obuhvata:

1) Davanje pravnih savjeta;

2) Sastavljanje razli─Źitih podnesaka (zahtjevi, tu┼żbe, predstavke, molbe, ┼żalbe i dr);

3) Sastavljanje raznih isprava (ugovori, testamenti i dr);

4) Zastupanje stranaka u svim parni─Źnim, upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim dr┼żavnim organima, arbitra┼żama te pravnim osobama;

5) Odbranu i zastupanje okrivljenog u krivi─Źnom, prekr┼íajnom i drugim postupcima u kojima se odlu─Źuje o odgovornosti fizi─Źkih i pravnih osoba; i

6) Pru┼żanje i drugih oblika pravne pomo─çi fizi─Źkim i pravnim osobama kako bi se za┼ítitila njihova prava i interesi.

Advokatsku djelatnost, kao profesionalnu djelatnost, vr┼íe advokati kao pojedinci. Advokati u svrhu zajedni─Źkog vr┼íenja profesije mogu formirati zajedni─Źku advokatsku kancelariju i advokatsko dru┼ítvo.

 

─îlan 4

Advokat ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću advokatske djelatnosti.

 

─îlan 5

Advokati su du┼żni da pru┼żaju pravnu pomo─ç savjesno i stru─Źno, u skladu sa Ustavom, zakonom i drugim propisima, kao i Statutom i drugim op─çim aktima Federalne advokatske komore, te Kodeksom advokatske etike.

U pravilu, advokat je obavezan ─Źuvati kao advokatsku tajnu sve ┼íto mu je stranka povjerila, izuzev ako je advokat oslobo─Ĺen ove obaveze na osnovu izri─Źitog ili pre─çutnog odobrenja stranke, pod kojim se, izme─Ĺu ostalog, podrazumjevaju slu─Źajevi i kad je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nu┼żno radi odbrane advokata u krivi─Źnom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da predstoji izvr┼íenje te┼żeg krivi─Źnog djela i kada advokat pokrene parnicu radi namirenja tro┼íkova i izdataka koje mu stranka duguje.

Advokatsku tajnu iz stava 1. ovog ─Źlana du┼żne su ─Źuvati i druge osobe koje rade ili su radile u advokatskoj kancelariji, zajedni─Źkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom dru┼ítvu.

 

─îlan 6

Advokat je nezavisan u svom radu.

Advokat ima pravo i du┼żnost da, u okviru zakona i u okviru ovla┼ítenja dobijenih od stranke, poduzima sve radnje u svim pravnim poslovima koje su po njegovoj ocjeni u interesu stranke kojoj pru┼ża pravnu pomo─ç.

 

─îlan 7

Svaka stranka ima pravo slobodnog izbora advokata koji je ovlašten da obavlja advokatsku djelatnost u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) u skladu sa ovim zakonom.

Advokat upisan u Imenik advokata u Federaciji ili odgovaraju─çi Imenik u Republici Srpskoj ima pravo zastupati i braniti sve fizi─Źke i pravne osobe pred sudovima, upravnim organima i svim ostalim organizacijama u Federaciji.

Dr┼żavljanin druge dr┼żave koji po zakonu te dr┼żave ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti advokata ima pravo na upis u Imenik advokata pod uvjetom postojanja reciprociteta sa dr┼żavom ─Źiji je dr┼żavljanin.

U slu─Źaju sumnje o postojanju reciprociteta, obavezuju─çe tuma─Źenje daje Federalno ministarstvo pravde.

Odredbe ovog zakona ni u kom slu─Źaju ne uti─Źu na pravo stranog dr┼żavljanina koji prema zakonima svoje dr┼żave ispunjava uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti, da na teritoriji Federacije pru┼ża pravnu pomo─ç u vezi sa pravom njegove dr┼żave.

 

─îlan 8

Pru┼żanje pravne pomo─çi mogu, pod uvjetima utvr─Ĺenim ovim zakonom, vr┼íiti advokati, stru─Źni saradnici i advokatski pripravnici, osim ako drugim zakonima nije druga─Źije odre─Ĺeno.

 

II - ORGANIZACIJA ADVOKATA U KOMORAMA

─îlan 9

Advokati ─Źije se kancelarije odnosno advokatska dru┼ítva nalaze na teritoriji Federacije obavezno se organizuju u Advokatsku komoru, kao neovisnu samoupravnu organizaciju advokata, odre─Ĺenu ovim zakonom.

 

─îlan 10

Ovim zakonom se osniva Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalna advokatska komora).

Federalnu advokatsku komoru ─Źine;

1) Regionalna advokatska komora Sarajevo (formira se za podru─Źje kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona);

2) Regionalna advokatska komora Mostar (formira se za podru─Źje Hercegova─Źko-neretvanskog kantona, Zapadno-hercegova─Źkog kantona i kantona broj 10);

3) Regionalna advokatska komora Tuzla (formira se za podru─Źje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona);

4) Regionalna advokatska komora Zenica (formira se za podru─Źje Zeni─Źko-dobojskog kantona i Srednjo-bosanskog kantona);

5) Regionalna advokatska komora Biha─ç (formira se za podru─Źje Unsko-sanskog kantona).

(u daljem tekstu: regionalne komore)

Federalna advokatska komora i regionalne komore iz stava 2. ovog ─Źlana imaju svojstvo pravne osobe.

Advokati se obavezno udru┼żuju u jednu od regionalnih komora iz stava 2. ovog ─Źlana prema sjedi┼ítu njihove advokatske kancelarije ─Źime ujedno sti─Źu ─Źlanstvo u Federalnoj advokatskoj komori.

Advokatski pripravnici se obavezno udru┼żuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore.

 

─îlan 11

Federalna advokatska komora predstavlja i zastupa advokate i advokatske pripravnike i obavlja slijede─çe zadatke:

1) razvija i unapre─Ĺuje advokatsku djelatnost,

2) obezbje─Ĺuje profesionalnu samostalnost advokata,

3) donosi odluke u vezi sa sticanjem prava na bavljenje advokatskom djelatnošću i djelatnošću advokatskog pripravnika,

4) pokre─çe disciplinski postupak i utvr─Ĺuje disciplinsku odgovornost za povrede pravila profesionalnog pona┼íanja,

5) ┼ítiti prava i interese advokata, zajedni─Źkih advokatskih kancelarija, advokatskih dru┼ítava i advokatskih pripravnika,

6) organizuje i obezbje─Ĺuje stru─Źno usavr┼íavanje advokata i nadgleda obuku advokatskih pripravnika,

7) sara─Ĺuje sa zakonodavnom, sudskom i izvr┼ínom vla┼í─çu u cijeloj Bosni i Hercegovini,

8) posreduje (medijacija) izme─Ĺu advokata i njihovih stranaka,

9) sara─Ĺuje sa dr┼żavnim i me─Ĺunarodnim organizacijama, institucijama i udru┼żenjima, i

10) sara─Ĺuje sa Advokatskom komorom Republike Srpske, advokatskim komorama stranih dr┼żava, regionalnim asocijacijama advokata i me─Ĺunarodnim udru┼żenjima advokata.

Federalna advokatska komora predstavlja i zastupa sve advokate sa teritorije Federacije pred federalnim tijelima i institucijama, a organi Federalne advokatske komore obavljaju sve one aktivnosti koje ovim zakonom nisu odre─Ĺene kao aktivnosti regionalnih komora.

Sjedište Federalne advokatske komore je u Sarajevu.

 

─îlan 12

Organi Federalne advokatske komore su:

(1) Skupština,

(2) Upravni odbor,

(3) predsjednik i potpredsjednik,

(4) Nadzorni odbor,

(5) Disciplinski sud i disciplinski tu┼żilac,

(6) Komisija za ispite iz ─Źlana 18. stava 1 , ta─Źke 7. ovog zakona i

(7) drugi organi utvr─Ĺeni Statutom Federalne advokatske komore.

Mandat organa Federalne advokatske komore traje 4 godine.

Mandat predsjednika i potpredsjednika Federalne advokatske komore se ne mo┼że povjeriti istoj osobi drugi put u kontinuitetu, ali potpredsjednik nakon isteka njegovog mandata mo┼że biti biran na mjesto predsjednika Federalne advokatske komore.

Skupština Federalne advokatske komore donosi Statut, Kodeks advokatske etike i Disciplinski pravilnik.

 

─îlan 13

Skup┼ítinu Federalne advokatske komore sa─Źinjavaju delegati regionalnih komora i delegat Organizacije advokatskih pripravnika.

Skup┼ítine regionalnih komora biraju na svakih deset ─Źlanova po jednog delegata u Skup┼ítinu Federalne advokatske komore. Organizacija advokatskih pripravnika delegira jednog delegata Skup┼ítine Federalne advokatske komore.

Skup┼ítina mo┼że biti izborna, redovna i vanredna.

Redovna skup┼ítina odr┼żava se jedanput godi┼ínje. Izborna skup┼ítina se odr┼żava svake ─Źetiri godine i na njoj se biraju predsjednik i potpredsjednik Federalne advokatske komore, dio ─Źlanova Upravnog odbora, ─Źlanovi Disciplinskog suda i disciplinski tu┼żilac. Vanredna skup┼ítina se odr┼żava po potrebi i saziva je Upravni odbor ili jedna tre─çina delegata Skup┼ítine.

Za rad i odlu─Źivanje Skup┼ítine potrebno je da bude prisutno vi┼íe od polovine delegata. Ukoliko ova ve─çina ne postoji, po─Źetak zasjedanja Skup┼ítine se odga─Ĺa za jedan sat, kada Skup┼ítina mo┼że raditi i odlu─Źivati, ukoliko je prisutno vi┼íe od jedne tre─çine delegata. Odluke Skup┼ítine se smatraju usvojenim, ukoliko je za njih glasalo vi┼íe od polovine prisutnih delegata.

Kada Skup┼ítina odlu─Źuje i usvaja Statut i Kodeks advokatske etike odluka se smatra usvojenom ukoliko za nju glasa vi┼íe od polovine delegata svake pojedine regionalne komore.

Ukoliko se zbog nepostojanja kvalifikovane ve─çine delegata u Skup┼ítini ovi akti ne bi mogli usvojiti, Upravni odbor donosi privremene akte. Odluka se smatra usvojenom ukoliko je za nju glasala ve─çina ─Źlanova Upravnog odbora. Upravni odbor je du┼żan da najkasnije u roku od ┼íest mjeseci od dono┼íenja privremenih akata sazove Skup┼ítinu i predlo┼żi Skup┼ítini njihovo usvajanje. Privremena akta ostaju na snazi do usvajanja stalnih akata od strane Skup┼ítine. .

Op─çi akti Federalne advokatske komore objavljuju se u "Slu┼żbenim novinama Federacije BiH".

 

─îlan 14

Federalnu advokatsku komoru zastupa i predstavlja njen predsjednik.

Upravni odbor Federalne advokatske komore sastoji se od 11 ─Źlanova. Predsjednik Federalne advokatske komore je na osnovu svoje funkcije i ─Źlan Upravnog odbora. Svaka regionalna komora imenuje po jednog ─Źlana u Upravni odbor, a preostalih pet ─Źlanova biraju se na izbornoj skup┼ítini.

Bli┼że odredbe o nadle┼żnostima, sazivanju, organizaciji i radu Skup┼ítine, Upravnog odbora i predsjednika utvr─Ĺuju se Statutom Federalne advokatske komore.

Disciplinski pravilnik detaljnije defini┼íe rad i nadle┼żnosti disciplinskog suda i disciplinskog tu┼żioca uklju─Źuju─çi propise koji reguli┼íu pokretanje disciplinskog postupka protiv advokata i advokatskih pripravnika, vo─Ĺenje ovih postupaka, utvr─Ĺivanje njihove disciplinske odgovornosti i izvr┼íavanje izre─Źenih disciplinskih mjera.

 

─îlan 15

Regionalne komore su nadle┼żne za postupanje u onim oblastima koje su utvr─Ĺene ovim zakonom.

Organi regionalnih komora su: Skup┼ítina, Upravni odbor, predsjednik, potpredsjednik, Disciplinski sud i disciplinski tu┼żilac, Nadzorni odbor, kao i drugi organi odre─Ĺeni Statutom regionalne komore.

Skup┼ítina regionalne komore donosi Statut u kojem se i utvr─Ĺuje organizacija i na─Źin djelovanja regionalne komore, a koji mora biti u skladu sa odredbama ovog zakona i op─çim aktima Federalne advokatske komore.

 

─îlan 16

Kodeksom advokatske etike polaze─çi od temeljnih vrijednosti dru┼ítva, ure─Ĺuju se ukupna na─Źelna pravila koja su za advokate i advokatke pripravnike op─çe obavezna pri obavljanju advokatske djelatnosti. Kodeksom advokatske etike ure─Ĺuju se, izme─Ĺu ostalih, slijede─ça pitanja:

1. Op─çe, profesionalne i osnovne du┼żnosti i to:

a) savjesnost,

b) ─Źuvanje nezavisnosti,

c) diskrecija i slu┼żbena tajna,

d) zabrana zastupanja gdje postoji sukob interesa,

e) rukovanje sa tu─Ĺim imovinskim vrijednostima.

2. Posebne du┼żnosti profesije u vezi sa javnim informisanjem.

3. Posebne du┼żnosti profesije:

a) u vezi sa primanjem, i završavanjem naloga stranke, i

b) kod savjetovanja stranaka sa malim prihodima.

4. Posebne du┼żnosti profesije prema sudovima i drugim organima i tijelima kao ┼íto su:

a) profesionalno ponašanje pred sudovima i drugim organima,

b) du┼żnosti kod upotrebe na uvid prepu┼ítenih spisa, kao i iz toga ste─Źenog znanja, i

c) du┼żnosti kod dostave spisa.

5. Posebne du┼żnosti profesije u odnosu na dr┼żanje nov─Źanih sredstava klijenta i ra─Źunovodstvo u vezi s tim, ugovaranje i obra─Źun advokatskih usluga i njihovoj naplati.

6. Posebne du┼żnosti profesije prema advokatskim komorama, profesionalnom pona┼íanju prema drugim ─Źlanovima advokatske komore, du┼żnosti kod profesionalne saradnje, du┼żnosti u vezi zapo┼íljavanja advokata, kod obrazovanja i zapo┼íljavanja drugih saradnika.

7. Posebne du┼żnosti profesije u me─Ĺunarodnom pravnom prometu.

 

─îlan 17

Upravni odbor Federalne advokatske komore utvr─Ĺuje visinu naknade za upis u Imenik advokata uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, s tim da visina naknade ne mo┼że biti ve─ça od visine osnovnog kapitala koji je propisan za osnivanje dru┼ítva sa ograni─Źenom odgovorno┼í─çu sa jednim osniva─Źem, a prema Zakonu o privrednim dru┼ítvima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03).

Federalno ministarstvo pravde prati rad advokature i Federalne advokatske komore sa stanovi┼íta provo─Ĺenja ovog zakona i predla┼że mjere za unapre─Ĺenje advokatske djelatnosti.

U ostvarivanju funkcije iz stava 2. ovog ─Źlana Federalno ministarstvo pravde mo┼że da zahtijeva odgovaraju─çe izvje┼ítaje i podatke od Federalne advokatske komore, vode─çi ra─Źuna o nezavisnosti advokature.

III - UVJETI ZA VRŠENJE ADVOKATSKE DJELATNOSTI

─îlan 18

Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja, ukoliko nije druga─Źije odre─Ĺeno zakonom, ispunjava slijede─çe uvjete:

1) da je dr┼żavljanin Bosne i Hercegovine;

2) da je diplomirao na jednom od pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u biv┼íoj Socjalisti─Źkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22, maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu druge dr┼żave, ovaj uvjet sti─Źe nakon nostrifikacije diplome od nadle┼żnog federalnog organa uprave;

3) da ima polo┼żen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili biv┼íoj Socjalisti─Źkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992 godine, a ako je pravosudni ispit polo┼żio u drugoj dr┼żavi, ovaj uvjet sti─Źe nakon priznanja tog ispita od strane nadle┼żnog ministarstva u Federaciji BiH;

4) da je, nakon diplomiranja na pravnom fakultetu, stekao najmanje ─Źetiri godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi, sudu, tu┼żila┼ítvu ili na pravnim poslovima u upravnim ili drugim dr┼żavnim organima ili pravnim osobama;

5) nije osu─Ĺivan na kaznu zatvora za djela protiv ure─Ĺenja i bezbjednosti, za krivi─Źna djela protiv ─Źovje─Źnosti i me─Ĺunarodnog prava, protiv slu┼żbene ili druge odgovorne du┼żnosti ili za drugo krivi─Źno djelo izvr┼íeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je proteklo pet godina od izdr┼żane, opro┼ítene ili zastrajele kazne; https://advokat-prnjavorac.com

6) da nije u radnom odnosu, a osobi koja se nalazi u radnom odnosu danom upisa u Imenik advokata prestaje radni odnos, osim u slu─Źaju zaposlenja u advokatskom dru┼ítvu;

7) da poka┼że zadovoljavaju─çe znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi, Statuta, Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore;

8) da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. Ranije ponašanje i postupci moraju ukazivati da će ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost.

 

─îlan 19

Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti sti─Źe se momentom upisa u Imenik advokata koji se vodi kod Federalne advokatske komore i davanjem sve─Źane izjave. Imenik advokata je javna knjiga, a nijedan dr┼żavni ili drugi organ ne mo┼że dati odobrenje za obavljanje poslova iz ─Źlana 3. ovog zakona bilo kao osnovno ili kao dopunsko zanimanje, osim ako druga─Źije nije odre─Ĺeno zakonom.

Nikome, ko ispunjava zakonske uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti se ne mo┼że uskratiti pravo upisa u Imenik advokata zbog njegove nacionalne, etni─Źke, vjerske, politi─Źke ili polne pripadnosti.

Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se regionalnoj komori koja, u roku od 30 dana od podnesenog zahtjeva, utvr─Ĺuje da li postoje zakonom propisani uvjeti za upis i donosi rje┼íenje o upisu u Imenik advokata kojeg vodi organ Federalne advokatske komore. Ukoliko regionalna komora rje┼íenjem odbije zahtjev za upis, protiv tog rje┼íenja podnosilac zahtjeva mo┼że u roku od 15 dana izjaviti ┼żalbu Federalnoj advokatskoj komori.

Rje┼íenje o upisu iz stava 3. ovog ─Źlana regionalna komora dostavlja odmah Federalnoj advokatskoj komori, koja je du┼żna da u roku od 30 dana od dana prijema izvr┼íi potrvrdu postojanja uvjeta za upis. Ukoliko se utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti, izvr┼íi─çe se upis u jedinstveni Imenik advokata. Ukoliko se utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti, odbi─çe se zahtjev za upis u Imenik advokata, ukinuti rje┼íenje regionalne komore o upisu, te predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.

Protiv kona─Źnog rje┼íenja Federalne advokatske komore donesenog po zahtjevu za upis u Imenik advokata dozvoljena je tu┼żba u upravnom sporu koja se podnosi Vrhovnom sudu Federacije.

IV - PRAVA I DU┼ŻNOSTI ADVOKATA

1. Prava i du┼żnosti advokata u zastupanju stranke

─îlan 20

Sve oblike pravne pomo─çi odre─Ĺene ─Źlanom 3. ovog zakona mogu pru┼żati samo advokati, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

 

─îlan 21

U zastupanju stranke advokata mo┼że zamijeniti drugi advokat, a uz uvjete predvi─Ĺene zakonom i advokatski pripravnik koji radi u njegovoj kancelariji, osim ako se stranka izri─Źito tome protivi.

Advokat sam odre─Ĺuje zamjenu u vrijeme svoje odsutnosti.

─îlan 22

Advokat samostalno odlu─Źuje da li ─çe prihvatiti ponudu stranke za pru┼żanje savjeta, zastupanje ili odbranu.

Advokat ─çe odbiti zastupanje:

1) ako je pru┼żao pravnu pomo─ç suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet,

2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomo─ç pru┼żao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom dru┼ítvu,

3) ako je on ili ─Źlan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili dru┼ítva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pru┼ża pravnu pomo─ç suprotnoj stranci,

4) ako je u istom predmetu on ili ─Źlan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili dru┼ítva postupao kao sudija, tu┼żilac, ovla┼ítena slu┼żbena osoba Ministarstva unutra┼ínjih poslova ili kao slu┼żbena osoba u organu uprave,

5) ako se on ili ─Źlan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili dru┼ítva bavio na drugi profesionalni na─Źin predmetnim slu─Źajem,

6) ako on ili ─Źlan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili dru┼ítva ima osobni interes koji je, ili mo┼że biti, u sukobu sa interesima zastupane stranke, i

7) u drugim slu─Źajevima predvi─Ĺenim zakonom ili op─çim aktima Federalne advokatske komore.

U slu─Źajevima predvi─Ĺenim ta─Ź., 2, 3, 5. i 7. stava 2. ovog ─Źlana advokat mo┼że prihvatiti ponudu za pru┼żanje pravnih usluga po pristanku zastupane stranke koja je prethodno u potpunosti informisana o svim bitnim okolnostima slu─Źaja. Takvo zastupanje ne smije biti u suprotnosti sa op─çim aktima Federalne advokatske komore.

Advokat samo iz razloga predvi─Ĺenih zakonom ili op─çim aktima Federalne advokatske komore mo┼że odbiti pru┼żanje pravne pomo─çi stranci u slu─Źaju kada je, na osnovu zakona, imenovan odlukom suda ili dr┼żavnog organa.

Kodeksom advokatske etike mogu se utvrditi i drugi razlozi zbog kojih advokat mo┼że da odbije pru┼żanje pravne pomo─çi stranci.

 

─îlan 23

Advokat je du┼żan otkazati punomo─ç za zastupanje zbog razloga navedenih u ─Źlanu 22. stav 2. ovog zakona.

Po otkazivanju punomo─çi zastupanoj stranci advokat je du┼żan u periodu do 30 dana nastaviti pru┼żati pravnu pomo─ç ako je potrebno da se od stranke otkloni kakva ┼íteta, osim ako stranka nije imenovala drugog opunomo─çenika ili se preduzimanju tih radnji izri─Źito protivi.

Advokat nije du┼żan postupati u saglasnosti sa odredbama stava 2. ovog ─Źlana ako stranka otka┼że punomo─ç, ali je advokat u momentu otkazivanja punomo─çi du┼żan u pismenoj formi obavijestiti stranku o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u sudu u konkretnom predmetu.

 

─îlan 24

Advokat je du┼żan da redovno informi┼íe svoje stranke o promjenama u predmetu.

Advokat je du┼żan da stranci, nakon zavr┼íenog zastupanja, na njen zahtjev, preda cjelokupni predmetni spis.

Advokat je du┼żan ─Źuvati spise zastupane stranke najmanje pet godina po pravomo─çnom okon─Źanju postupka, odnosno deset godina kada se zastupanje odnosilo na prava na nekretninama.

─îlan 25

Advokat je du┼żan na svakom svom podnesku i ispravi, vidljivo ozna─Źiti da ih je on sa─Źinio (staviti svoj memorandum ili pe─Źat) i li─Źno ih potpisati.

─îlan 26

Advokat ne mo┼że biti pozvan na krivi─Źnu ili materijalnu odgovornost za svoje mi┼íljenje izra┼żeno u pru┼żanju pravne pomo─çi u postupku pred sudom ili drugim organima.

─îlan 27

O odre─Ĺivanju pritvora advokatu ili advokatskom pripravniku sud je du┼żan bez odlaganja obavijestiti Federalnu advokatsku komoru.

─îlan 28

Pretragu arhive i advokatske kancelarije mo┼że odrediti nadle┼żni sud, ako su za to ispunjeni uvjeti predvi─Ĺeni zakonom kojim je propisan krivi─Źni postupak. Pretraga se mo┼że vr┼íiti samo u pogledu pismena i predmeta koji su izri─Źito navedeni u naredbi o pretrazi.

O pretresu se mora obavijestiti nadle┼żna regionalna komora prema mjestu sjedi┼íta advokata i pretraga se ne mo┼że obaviti ukoliko joj ne prisustvuje, uredno i blagovremeno obavje┼íteni, ovla┼íteni predstavnik ove komore.

Pri provo─Ĺenju pretrage ne smije biti povrije─Ĺena tajnost isprava i predmeta na ┼ítetu stranaka.

Dokazi pribavljeni suprotno odredbama ovog ─Źlana, ne mogu se upotrebiti u sudskom postupku protiv advokata i njegovih stranaka.

─îlan 29

Uvjeti za dozvoljeno reklamiranje advokata, advokatskih kancelarija, zajedni─Źkih advokatskih kancelarija ili advokatskih dru┼ítava utvr─Ĺuju se Statutom Federalne advokatske komore.

─îlan 30

Advokati, zajedni─Źke advokatske kancelarije i advokatska dru┼ítva se obavezno osiguravaju od odgovornosti za ┼ítetu pri─Źinjenu stranci u toku pru┼żanja pravne pomo─çi. Minimalni iznos osiguranja i vrsta osigurane ┼ítete odre─Ĺuju se op─çim aktima Federalne advokatske komore.

Advokatska komora mo┼że dogovoriti uvjete osiguranja svojih ─Źlanova od odgovornosti za ┼ítetu koja mo┼że nastati u toku obavljanja njihove djelatnosti.

2. Advokatske nagrade i naknade

─îlan 31

Tarifa o nagradama i naknadi tro┼íkova za rad advokata (u daljem tekstu: Tarifa) odre─Ĺuje nagrade za rad i tro┼íkove nastale vr┼íenjem advokatske djelatnosti kao i primjenu i stupanje na snagu ove tarife.

Skup┼ítina Federalne advokatske komore predla┼że Tarifu koju odobrava Federalno ministarstvo pravde nakon konsultacija sa ostalim relevantnim ministarstvima.

Tarifa se objavljuje u "Slu┼żbenim novinama Federacije BiH".

Advokat ima pravo da zahtijeva i da primi nagradu za izvršeni rad i nadoknadu troškova nastalih u vezi sa radom, u skladu sa odredbama Tarife.

Nagrada advokatima za pru┼żenu pravnu pomo─ç stranci na sudu ili pred drugim organima u toku jedne rasprave ili jedne poduzete pravne radnje (pismena) u: parni─Źnom i vanparni─Źnom postupku, krivi─Źnom postupku, postupku ste─Źaja i likvidacije, zemlji┼íno-knji┼żnom postupku, upravnom postupku, upravnom sporu, izvr┼ínom postupku, postupku za upis u registar dru┼ítva, postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, odnosno svim drugim radnjama koje poduzima advokat pru┼żaju─çi pravnu pomo─ç stranci, ne mo┼że prelaziti jednomjese─Źni prosje─Źni li─Źni dohodak u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Sudovi i drugi dr┼żavni organi u odluci o tro┼íkovima postupka advokata za pru┼żanje pravne pomo─çi stranci odre─Ĺivat ─çe nagradu advokatu prema odredbama stava 5. ovog ─Źlana, ukoliko je nagrada advokata po advokatskoj tarifi vi┼ía od iznosa iz stava 5., osim ukoliko je advokat sa svojim klijentom ugovorio visinu nagrade u pisanom obliku u skladu sa va┼że─çim propisima, ┼íto ne mo┼że opteretiti suprotnu stranu.

Skup┼ítina Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine uskladit ─çe advokatsku tarifu sa odredbama iz stava 5. ovog ─Źlana.

─îlan 32

Nov─Źana sredstva zastupane stranke advokat mo┼że korsititi samo u skladu sa upustvima stranke ili uz njeno izri─Źito odobrenje.

Advokati su obavezni voditi posebno ra─Źunovodstvo za nov─Źana sredstva stranke.

Naknadu za pru┼żenu pravnu pomo─ç, kao i tro┼íkove nastale u postupku, advokat mo┼że naplatiti iz gotovine koju je zastupana stranka polo┼żila kod njega ili iz gotovine koju je za zastupanu stranku primio, u skladu sa op─çim aktima Federalne advokatske komore.

Na nov─Źanim sredstvima koje primi u ime zastupane stranke, advokat ima pravo zaloga radi osiguranja naplate naknade i izdataka za zastupanje.

3. Advokatske kancelarije

─îlan 33

Advokat mo┼że imati samo jednu advokatsku kancelariju na podru─Źju Federacije.

Advokatske firme mogu imati vi┼íe podru┼żnica, pod uvjetom da u svakoj podru┼żnici ima barem po jedan advokat koji je zaposlen puno radno vrijeme.

Sjedi┼íte advokatske kancelarije je u mjestu na podru─Źju regionalne komore kod koje je advokat upisan u Imenik advokata.

Advokat ima pravo promijeniti mjesto sjedi┼íta kancelarije na podru─Źju druge regionalne komore, s tim ┼íto je du┼żan odjaviti se kod regionalne komore na ─Źijem podru─Źju je imao sjedi┼íte kancelarije, a prijaviti sjedi┼íte kod regionalne komore na ─Źijem podru─Źju ─çe biti sjedi┼íte kancelarije.

Regionalna komora na ─Źijem teritoriju se nalazi novo sjedi┼íte advokatske kancelarije, du┼żna je o tome odmah obavijestiti Federalnu advokatsku komoru radi upisa promjene sjedi┼íta u Imeniku advokata.

─îlan 34

Vi┼íe advokata mo┼że imati zajedni─Źku advokatsku kancelariju, o ─Źemu zaklju─Źuju pismeni ugovor.

Ugovor iz stava 1. ovog ─Źlana podnosi se regionalnoj komori na ─Źijem podru─Źju ─çe biti sjedi┼íte zajedni─Źke kancelarije, koja nakon ┼íto utvrdi da je ugovor u skladu sa zakonom, Statutom, Kodeksom advokatske etike te drugima aktima Federalne advokatske komore, upisuje zajedni─Źku advokatsku kancelariju u evidencije ili imenik te komore.

Zajedni─Źka advokatska kancelarija mo┼że po─Źeti s radom danom upisa u evidencije ili imenik regionalne komore, koja o tome obavje┼ítava Federalnu advokatsku komoru.

─îlan 35

Osobna odgovornost i garancije su individualne ─Źak i u slu─Źaju osnivanja zajedni─Źke advokatske kancelarije.

4. Advokatska društva

─îlan 36

Advokatsko dru┼ítvo, kao pravno lice osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim dru┼ítvima kao dru┼ítvo s ograni─Źenom odgovorno┼í─çu.

Rad advokatskog dru┼ítva je ograni─Źen na obavljanje advokatske djelatnosti.

Samo advokati mogu biti ─Źlanovi advokatskog dru┼ítva.

Obavljanje advokatske djelatnosti u okviru advokatskog dru┼ítva mo┼że se povjeriti samo ─Źlanovima advokatskog dru┼ítva, advokatima zaposlenim u advokatskom dru┼ítvu ili advokatskim pripravnicima u advokatskom dru┼ítvu.

Prava, obaveze i odgovornosti, koje su ovim zakonom predvi─Ĺene za advokate u izvr┼íavanju njihove djelatnosti, odnose se i na advokate koji su u radnom odnosu u advokatskom dru┼ítvu.

─îlan 37

Pismenim ugovorom ili odlukom o osnivanju dru┼ítva moraju biti ure─Ĺena prava i obaveze ─Źlanova dru┼ítva, prava i obaveze ostalih ─Źlanova dru┼ítva u slu─Źaju smrti ─Źlana ili njegovog istupanja iz dru┼ítva, kao i prava nasljednika umrlog ─Źlana dru┼ítva.

─îlan 38

Niti jedan akt advokatskog dru┼ítva ne smije, u principu, dovesti u pitanje nezavisnost advokata koji pru┼żaju pravnu pomo─ç.

─îlan 39

Za osnivanje advokatskog dru┼ítva, advokati osniva─Źi su du┼żni pribaviti prethodnu privremenu saglasnost Federalne advokatske komore koja ocjenjuje da li je ugovor o osnivanju u skladu sa zakonom, Statutom, Kodeksom advokatske etike te aktima regionalne komore. Bez te saglasnosti dru┼ítvo se ne mo┼że upisati u Imenik advokatskih dru┼ítava Federalne advokatske komore.

Advokatsko dru┼ítvo je du┼żno obavijestiti Federalnu advokatsku komoru o izvr┼íenom upisu u Registar dru┼ítava nadle┼żnog suda u roku od osam dana po primitku obavijesti i rje┼íenja nadle┼żnog suda o upisu.

Federalna advokatska komora je du┼żna novoosnovano advokatsko dru┼ítvo upisati u Imenik advokatskih dru┼ítava u daljem roku od osam dana.

─îlan 40

Advokatsko dru┼ítvo i njegovi advokati ne mogu pru┼żati pravnu pomo─ç prije nego ┼íto bude izvr┼íen upis advokatskog dru┼ítva u Imenik advokatskih dru┼ítava Federalne advokatske komore.

─îlan 41

Ukoliko nadle┼żni organ Federalne advokatske komore utvrdi da aktivnosti advokatskog dru┼ítva, ugovori sklopljeni izme─Ĺu advokatskog dru┼ítva i ─Źlanova ili zaposlenih u dru┼ítvu ili uvjeti pod kojima advokati obavljaju svoje du┼żnosti, kr┼íe odredbe zakona, Statuta Federalne advokatske komore, Kodeksa advokatske etike, ili bilo kojeg akta regionalne komore, mo┼że rje┼íenjem zabraniti rad dru┼ítva te ga brisati iz Imenika advokatskih dru┼ítava.

Advokatsko dru┼ítvo brisat ─çe se iz Imenika advokatskih dru┼ítava i ukoliko advokatsko dru┼ítvo ne izvr┼íava djelatnost u kontinuitetu du┼żem od tri mjeseca, ukoliko se ustanovi da advokatsko dru┼ítvo obavlja druge aktivnosti izvan svoje djelatnosti ili ukoliko su ─Źlanu advokastskog dru┼ítva ili advokatima zaposlenim u dru┼ítvu izre─Źene disciplinske mjere usljed ─Źega postupanje i poslovanje advokatskog dru┼ítva ozbiljno ┼íteti ugledu advokature.

U postupku za brisanje advokatskog dru┼ítva iz Imenika advokatskih dru┼ítava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona i op┼ítih akata Federalne advokatske komore, kojima je ure─Ĺeno izricanje disciplinske mjere brisanja iz Imenika advokata.

Rje┼íenje o zabrani obavljanja djelatnosti advokatskom dru┼ítvu je upravni akt protiv koga se mo┼że pokrenuti upravni spor.

Federalna advokatska komora mo┼że rje┼íenjem odlu─Źiti da se do pravomo─çnosti rje┼íenja iz stava 1. ovog ─Źlana obustavi rad dru┼ítva, a ┼żalba protiv takvog rje┼íenja ne odga─Ĺa njegovo izvr┼íenje.

O dono┼íenju rje┼íenja iz st. 1. i 4. ovog ─Źlana Federalna advokatska komora je du┼żna bez odga─Ĺanja obavijestiti nadle┼żni registarski sud radi provo─Ĺenja odgovaraju─çeg postupka brisanja iz registra pravnih osoba.

Advokatsko društvo prestaje sa radom sa danom brisanja iz Imenika advokatskih društava.

Nakon ┼íto je advokatsko dru┼ítvo prestalo da obavlja svoju djelatnost u skladu sa odredbama ovog ─Źlana, Federalna advokatska komora ─çe preduzeti sve neophodne mjere radi za┼ítite interesa stranake koju je brisano dru┼ítvo zastupalo.

─îlan 42

─îlan advokatskog dru┼ítva ili zaposleni advokat u dru┼ítvu brisanom iz Imenika advokatskih dru┼ítava a kojem nije izre─Źena disciplinska mjera brisanja iz Imenika advokata mo┼że nastaviti obavljati djelatnost advokata.

─îlan 43

Za pru┼żenu pravnu pomo─ç strankama advokati u advokatskim dru┼ítvima odgovoraju po op─çim pravilima o odgovornosti.

─îlan 44

U pogledu ─Źuvanja advokatske tajne, disciplinske odgovornosti i odnosa prema Federalnoj advokatskoj komori i regionalnim komorama te njihovim organima, advokati u advokatskim dru┼ítvima imaju ista prava i odgovornosti kao i advokati koji imaju vlastite kancelarije.

─îlan 45

Advokati, zajedni─Źka advokatska kancelarija i advokatska dru┼ítva mogu zaklju─Źivati ugovore o radu sa osobama koje ─çe obavljati administrativne, tehni─Źke, finansijske i druge poslove, a advokatsko dru┼ítvo i sa advokatima.

U odnosu na prava i obaveze zaposlenih kod advokata, u zajedni─Źkoj advokatskoj kancelariji i u advokatskom dru┼ítvu, koja nisu regulisana ugovorom o radu, primjenjuju se odredbe zakona kojim se reguli┼íu radni odnosi, kao i odredbe kolektivnog ugovora.

Poslove iz stava 1 . ovog ─Źlana mogu kod advokata obavljati i osobe koje su sa advokatom, zajedni─Źkom advokatskom kancelarijom ili advokatskim dru┼ítvom zaklju─Źila ugovor o djelu.

V - PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE ADVOKATURE I PRIVREMENA ZABRANA VRŠENJA ADVOKATSKE DJELATNOSTI

─îlan 46

Advokatu prestaje pravo na obavljanje advokatske djelatnosti:

1. ako izgubi dr┼żavljanstvo Bosne i Hercegovine, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvr┼íiti sa danom pravosna┼żnosti odluke kojom je utvr─Ĺen gubitak dr┼żavljanstva;

2. ako izgubi radnu sposobnost, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvr┼íiti sa danom pravosna┼żnosti odluke kojom je utvr─Ĺen gubitak radne sposobnosti;

3. ako advokat umre, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvr┼íiti sa danom smrti advokata;

4. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje advokatske djelatnosti, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvr┼íiti sa danom pravosna┼żnosti odluke nadle┼żne zdravstvene ustanove kojom se utvr─Ĺuje ili konstatuje zdravstvena nesposobnost;

5. ako mu je izre─Źena mjera zabrane obavljanja advokatske djelatnosti, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvr┼íiti sa danom pravosna┼żnosti odluke suda ili drugog nadle┼żnog organa;

6. ako je na osnovu izre─Źene disciplinske mjere izgubio pravo na obavljanje advokatske djelatnosti, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvr┼íiti sa danom pravosna┼żnosti odluke kojom je izre─Źena disciplinska mjera;

7. ako izjavi da vi┼íe ne─çe obavljati advokatsku djelatnost, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvr┼íiti sa danom pravosna┼żnosti odluke o brisanju;

8. ako du┼że od ┼íest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja djelatnost advokata, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvr┼íiti sa danom u koji se utvrdi da je prestao obavljati djelatnost advokata;

9. ako zasnuje radni odnos, izuzev sa advokatskim dru┼ítvom, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvr┼íiti sa danom zasnivanja tog radnog odnosa;

10. ako je osu─Ĺen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od ┼íest mjeseci ili du┼że, u kojem slu─Źaju ─çe se brisanje izvr┼íiti sa danom pravosna┼żnosti osu─Ĺuju─çe presude.

U slu─Źajevima iz stava 1. ta─Ź. 8. i 9. ovog ─Źlana, advokatu prestaje pravo obavljanja advokatske djelatnosti danom dostavljanja pravomo─çne odluke nadle┼żnog tijela regionalne komore.

─îlan 47

Advokatu ─çe se privremeno zabraniti vr┼íenje advokatske djelatnosti, ako je protiv njega odre─Ĺen pritvor, odnosno ako je stupio na izdr┼żavanje kazne zatvora izre─Źene u trajanju do ┼íest mjeseci.

Advokatu se mo┼że privremeno zabraniti vr┼íenje advokatske djelatnosti ako je protiv njega pokrenut krivi─Źni postupak za djelo koje ga ─Źini nedostojnim za vr┼íenje advokatske djelatnosti; ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za te┼żu povredu du┼żnosti; ako se krivi─Źni, odnosno disciplinski postupak protiv njega ne mo┼że uspje┼íno provesti bez privremene zabrane vr┼íenja njegove djelatnosti; ako je u vr┼íenju advokatske djelatnosti vi┼íe od tri puta, odnosno dva puta u kontinuitetu, izvr┼íena povreda du┼żnosti ili ugleda advokature, bez obzira na te┼żinu pojedina─Źne povrede.

Rje┼íenjem o privremenoj zabrani, utvr─Ĺuje se ta─Źan vremenski period tokom kojeg ─çe advokatu biti zabranjeno da obavlja djelatnost advokata.

─îlan 48

O prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti odluku donosi nadle┼żna regionalna komora, a verifikuje je Federalna advokatska komora na isti na─Źin i po istom postupku kao i prilikom upisa u Imenik advokata.

Ukoliko nadle┼żna regionalna komora ne donese odluku iz stava 1. ovog ─Źlana iako je upoznata sa nastupanjem nekog od uvjeta za prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti, Federalna advokatska komora je ovla┼ítena da neposredno donese rje┼íenje o prestanku vr┼íenja advokatske djelatnosti i brisanju iz Imenika advokata.

O privremenoj zabrani vr┼íenja advokatske djelatnosti odlu─Źuje organ odre─Ĺen Statutom regionalne komore, protiv koje se mo┼że ulo┼żiti ┼żalba Federalnoj advokatskoj komori u roku od 15 dana od primitka prvostepenog rje┼íenja.

Protiv kona─Źnog rje┼íenja Federalne advokatske komore donesene po odredbma ovog ─Źlana mo┼że se ulo┼żiti tu┼żba u upravnom sporu kod Vrhovnog suda Federacije.

Nakon donošenja rješenja o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti ili privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti Federalna advokatska komora će preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranke koja je zastupana po tom advokatu.

─îlan 49

Organ koji je protiv advokata ili advokatskog pripravnika:

1) pokrenuo krivi─Źni ili prekr┼íajni postupak, ili

2) utvrdio gubitak radne ili poslovne sposobnosti ili gubitak dr┼żavljanstva,

3) utvrdio gubitak op─çe zdravstvene sposobnosti,

du┼żan je u roku od osam dana o tome obavijestiti Federalnu advokatsku komoru.

VI - ADVOKATSKI PRIPRAVNICI

─îlan 50

Advokatski pripravnik se osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i stru─Źno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u advokatskoj kancelariji, zajedni─Źkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom dru┼ítvu.

Advokatski pripravnik ima advokata - principala koji je upisan u Imenik advokata i koji ima najmanje pet godina radnog iskustva poslije polo┼żenog pravosudnog ispita..

─îlan 51

Svojstvo advokatskog pripravnika sti─Źe se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, po istom postupku predvi─Ĺenim za upis u Imenik advokata. Pravo na upis ima ona osoba koja ispunjavaju slijede─çe uvjete:

1. da je dr┼żavljanin Bosne i Hercegovine;

2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u biv┼íoj Socjalisti─Źkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u nekoj stranoj dr┼żavi shodno se primjenjuje ─Źlan 18., stav 1., ta─Źka 3. ovog zakona;

3. da posjeduje dokaz da ─çe se zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uvjete iz ─Źlana 50., stav 2. ovog zakona.

─îlan 52

Advokatski pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i du┼żnosti kao i pripravnik zaposlen u pravosudnim i upravnim organima.

Odredbe ovog zakona o upisu u Imenik advokata, pravima i du┼żnostima advokata, ─Źuvanju advokatske tajne, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vr┼íenje advokatske djelatnosti shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.

─îlan 53

Advokatski pripravnici brišu se iz Imenika advokatskih pripravnika:

1. prestankom ugovora o radu,

2. na zahtjev advokatskog pripravnika,

3. izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom pripravniku zabranjuje obavljanje djelatnosti,

4. smr─çu advokatskog pripravnika,

5. ako bez opravdanog razloga ne izvr┼íava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno du┼że od 60 dana,

6. ako ne polo┼żi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uvjeta za polaganje ispita, ili

7. ako se u roku od dvije godine od dana polo┼żenog pravosudnog ispita ne upi┼íe u Imenik advokata.

─îlan 54

Advokatski pripravnici se obavezno udru┼żuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore.

Organizacija advokatskih pripravnika u─Źestvuje u radu organa Federalne advokatske komore kao i regionalnim komorama sa pravima i obavezama odre─Ĺenim ovim zakonom i va┼że─çim Statutima.

─îlan 55

Na zahtjev advokata-principala i advokatskog pripravnika, odgovaraju─çi organ Federalne advokatske komore, ukoliko je zahtjev opravdan, mo┼że produ┼żiti trajanja statusa advokatskog pripravnika za jo┼í jednu godinu.

VII - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST ADVOKATA I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA

─îlan 56

Advokati, koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedni─Źkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom dru┼ítvu kao i advokatski pripravnici individualno su odgovorni za savjesno vr┼íenje svoje djelatnosti i ─Źuvanje ugleda advokature.

Povredom obaveze smatrat ─çe se svako pona┼íanje suprotno obavezama utvr─Ĺenim ovim zakonom i op─çim aktima Federalne advokatske komore.

─îlan 57

Statutom Federalne advokatske komore utvr─Ĺuju se te┼że i lak┼íe povrede du┼żnosti advokata i advokatskih pripravnika u izvr┼íavanju njihove djelatnosti i ─Źuvanju ugleda profesije, kao i vrste disciplinskih mjera.

Statutom i Disciplinskim pravilnikom Federalne advokatske komore odre─Ĺuju se organi koji ─çe pokretati i voditi disciplinski postupak i na─Źin vo─Ĺenja tog postupka.

Članove disciplinskih organa Federalne advokatske komore imenuje Skupština te komore.

─îlan disciplinskog organa mo┼że biti samo ─Źlan Federalne advokatske komore sa najmanje deset godina radnog iskustva nakon polo┼żenog pravosudnog ispita.

Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata podno┼íenjem prijave disciplinskom tu┼żiocu regionalne komore.

Disciplinski tu┼żilac regionalne komore, nakon ┼íto ocijeni da prijava ukazuje na povredu disciplinske odgovornosti, podi┼że optu┼żnicu i predmet upu─çuje disciplinskom sudu regionalne komore na odlu─Źivanje.

Federalno ministarstvo pravde i disciplinski tu┼żilac Federalne advokatske komore pokre─çu postupak za utvr─Ĺivanje disciplinske odgovornosti advokata ili advokatskog pripravnika podno┼íenjem optu┼żnice neposredno disciplinskom sudu regionalne komore, koju u postupku zastupa disciplinski tu┼żilac te komore.

Disciplinski postupak protiv advokata i advokatskih pripravnika utvr─Ĺen op─çim aktima Federalne advokatske komore ─çe uklju─Źivati pravo da se bude obavije┼íten o ─Źinjeni─Źnom i pravnom sadr┼żaju optu┼żnog akta, pravo na pravi─Źan postupak, pravo na prisustvovanje bilo kojem ro─Źi┼ítu, pravo da se brani protiv optu┼żbi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na pokretanje postupka preispitivanja odluke disciplinskog organa Federalne advokatske komore pred nadle┼żnim sudom.

Disciplinski postupak mora biti pravi─Źan i transparentan, a pri izricanju disciplinske mjere mora biti uva┼żen princip proporcionalnosti.

Prilikom izricanja disciplinskih mjera za disciplinski prekršaj, disciplinski organi uzimaju u obzir slijedeće:

(1) te┼żinu izvr┼íenog disciplinskog prekr┼íaja i njegove posljedice;

(2) stepen odgovornosti;

(3) okolnosti pod kojima je izvršen disciplinski prekršaj;

(4) prethodni rad i ponašanje prekršioca,

(5) bilo koju drugu okolnost koja mo┼że uticati na te┼żinu i vrstu disciplinskih mjera; i

(6) da se disciplinske mjere brisanja iz Imenika izri─Źu za te┼że disciplinske prekr┼íaje ako te┼żina tog prekr┼íaja jasno upu─çuje da je prekr┼íilac nepodoban da vr┼íi advokatsku djelatnost ili djelatnost advokatskog pripravnika.

─îlan 58

Pod te┼żom povredom du┼żnosti urednog obavljanja djelatnosti i ─Źuvanja ugleda advokature smatra se svako te┼że naru┼íavanje du┼żnosti, ugleda i advokatskog kodeksa etike, a naro─Źito:

1. o─Źigledno nesavjesno obavljanje djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika,

2. bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature,

3. povreda du┼żnosti ─Źuvanja advokatske tajne, i

4. zahtijevanje naknade ve─çe od propisane Tarifom ili od ugovorene.

Lak┼íe povrede du┼żnosti urednog izvr┼íavanja djelatnosti i ─Źuvanja ugleda advokature su sve povrede koje u sebi ne sadr┼że elemente te┼że povrede urednog obavljanja djelatnosti i ─Źuvanja ugleda advokature.

─îlan 59

U postupku za utvr─Ĺivanje odgovornosti za povredu advokatske du┼żnosti, advokatu ili advokatskom pripravniku mogu se izre─çi disciplinske mjere:

1. Za lak┼íe povrede du┼żnosti:

a) opomena,

b) javna opomena,

c) nov─Źana kazna, koja ne mo┼że pre─çi 2.000,00 KM za advokate i 1.000,00 KM za advokatske pripravnike.

2. za te┼że povrede du┼żnosti:

a) nov─Źana kazna, koja ne mo┼że pre─çi 10.000,00 KM za advokate i 5.000,00 KM za advokatske pripravnike;

b) zabrana obavljanja djelatnosti advokatskog pripravnika u trajanju od šest mjeseci do pet godina, i

c) brisanje iz Imenika advokata ili Imenika advokatskih pripravnika u vremenu trajanja zabrane obavljanja advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskog pripravnika.

─îlan 60

Prvostepeni disciplinski postupak provodi se pred disciplinskim sudom nadle┼żne regionalne komore.

Disciplinski tu┼żilac Federalne advokatske komore mo┼że uvijek preuzeti vo─Ĺenje disciplinskog postupka pred disciplinskim sudom regionalne komore, a taj postupak mo┼że i pokrenuti.

Protiv prvostepenog rje┼íenja o utvr─Ĺivanju disciplinske odgovornosti mo┼że se ulo┼żiti ┼żalba disciplinskom sudu Federalne advokatske komore u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka odluke.

Protiv kona─Źnog rje┼íenja disciplinskog suda Federalne advokatske komore kojim je advokatu ili advokatskom pripravniku izre─Źena disciplinska mjera mo┼że se pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom Federacije.

Regionalna komora je obavezna da u pismenoj formi podnosi redovan izvje┼ítaj nadle┼żnom organu Federalne advokatske komore o broju zahtjeva za pokretanje disciplinskih postupaka, broju pokrenutih postupaka pred disciplinskim sudom regionalne komore kao i o rezultatima tih postupaka.

─îlan 61

Pravomo─çna odluka nadle┼żnog disciplinskog organa kojom je izre─Źena nov─Źana kazna ima snagu izvr┼íne isprave, a Statutom Federalne advokatske komore se ure─Ĺuje na─Źin njenog izvr┼íenja.

─îlan 62

Pokretanje disciplinskog postupka zbog povrede du┼żnosti i ugleda advokature protiv advokata koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedni─Źkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom dru┼ítvu kao i advokatskih pripravnika ne mo┼że se preduzeti kad protekne;

1) dvije godine od izvr┼íenja lak┼íe povrede du┼żnosti, i

2) ─Źetiri godine od izvr┼íenja te┼że povrede du┼żnosti.

Ako povreda ima obilje┼żje krivi─Źnog djela zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka izjedna─Źena je sa zastarijevanjem pokretanja krivi─Źnog postupka prema va┼że─çem Krivi─Źnom zakonu.

─îlan 63

Zastarjelost izvr┼íenja disciplinskih mjera nastupa po isteku dvije godine od dana pravomo─çnosti odluke kojom je disciplinska mjera izre─Źena.

─îlan 64

Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja disciplinskog postupka ili postupka izvršenja disciplinske mjere.

Sa svakim prekidom zastarijevanje po─Źinje ponovo da te─Źe, ali zastarjelost nastaje u svakom slu─Źaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je ovim zakonom odre─Ĺeno za zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka, odnosno izvr┼íenja disciplinske mjere.

VIII - FINANSIRANJE ADVOKATSKE KOMORE

─îlan 65

Federalna advokatska komora i regionalne komore se finansiraju isklju─Źivo iz vlastitih sredstava i to:

1. redovnog ─Źlanskog doprinosa,

2. naknade za upis u Imenik advokata,

3. drugih izvora, kao ┼íto su nov─Źane kazne, doprinosi i sli─Źno.

Sredstva koja obezbijede dr┼żavni organi i institucije ne mogu se koristiti za finasiranje advokatskih komora ukoliko bi kori┼ítenje ovih sredstva na bilo koji na─Źin moglo ugroziti princip nezavisnosti advokature.

─îlan 66

Upravni odbor Federalne advokatske komore odre─Ĺuje visinu naknade za upis u imenike, kao i dio ─Źlanarine koja je potrebna za finansiranje Federalne advokatske komore.

Regionalne komore odre─Ĺuju visinu ─Źlanarine za svoje ─Źlanove, koja obavezno uklju─Źuje iznos utvr─Ĺen od strane Federalne advokatske komore namijenjen njenom finansiranju.

─îlan 67

Sredstva potrebna za finansiranje rada Federalne advokatske komore utvr─Ĺuju se godi┼ínjim bud┼żetom. Svaka od regionalnih komora u─Źestvuje u finansiranju Federalne advokatske komore srazmjerno broju advokata koji imaju sjedi┼íte kancelarija na njenom podru─Źju.

Naknada za upis upla─çuje se direktno na ra─Źun Federalne advokatske komore.

Regionalne komore su du┼żne da prikupljaju ─Źlanarinu i da organizuju na─Źin njene uredne naplate.

Ukoliko sredstva koja Federalna advokatska komora primi po osnovu naknade za upis ─Źlanova bilo koje regionalne komore prelaze iznos procentualnog u─Źe┼í─ça te regionalne komore u njenom finansiranju, ona je du┼żna da vi┼íak sredstava vrati toj regionalnoj komori, a ukoliko je taj iznos manji od utvr─Ĺenog u─Źe┼í─ça regionalne komore, ta regionalna komora je du┼żna da Federalnoj advokatskoj komori dozna─Źi razliku iz sredstava prikupljenih po osnovu ─Źlanarine.

IX - PRELAZNE l ZAVRŠNE ODREDBE

─îlan 68

Advokati i advokatski pripravnici kojima je priznato pravo obavljanja djelatnosti na osnovu upisa u imenike komora koje su postojale na teritoriji Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona, izjedna─Źavaju se u pravu na vr┼íenje advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskih pripravnika sa osobama koje su upisane u Imenik advokata i Imenik advokatskih pripravnika po odredbama ovog zakona.

─îlan 69

U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona odr┼żat ─çe se konstituiraju─çe sjednice skup┼ítina regionalnih komora iz ─Źlana 10. ovog zakona, koje ─çe na osnovu odredaba ovog zakona odrediti delegate za Skup┼ítinu Federalne advokatske komore.

U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona odr┼ża─çe se konstituiraju─ça sjednica Skup┼ítine Federalne advokatske komore, a njenim osnivanjem prestaju da postoje advokatske komore koje su do tog momenta funkcionisale na teritoriju Federacije.

─îlan 70

Materijalna sredstva postoje─çih advokatskih komora koje su obavljale djelatnosti na podru─Źju Federacije i koje prestaju da postoje, prenose se na novoosnovane regionalne komore i to srazmjerno broju ─Źlanova tih regionalnih komora koji su u momentu stupanja na snagu ovog zakona bili udru┼żeni u advokatsku komoru ─Źija se imovina prenosi na regionalne komore.

Sa─Źinit ─çe se zavr┼íni bilans imovine, te prava i obaveze postoje─çih advokatskih komora u Federaciji, u koji ─çe u─çi ukupan iznos dospjelih a nenapla─çenih obaveza po osnovu ─Źlanarine. Posebno ─çe se utvrditi stanje postoje─çih, neispla─çenih obaveza advokata sa podru─Źja svake novonastale regionalne komore a koje imaju pravo na u─Źe┼í─çe u imovini u smislu stava 1. ovog ─Źlana, te ─çe se za iznos neizmirene ─Źlanarine umanjiti u─Źe┼í─çe te regionalne komore u raspodjeli sredstava postoje─çih advokatskih komora. Novonastale regionalne komore se smatraju pravnim sljednicima komora koje prestaju da postoje u vezi naplate zaostale ─Źlanarine od svojih ─Źlanova.

─îlan 71

Advokati i advokatski pripravnici koji su se bavili advokatskom djelatnošću na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, upisuju se u Imenik advokata i Imenik advokatskih pripravnika bez ponovne prijave u roku od tri mjeseca od dana osnivanja Federalne advokatske komore.

─îlan 72

U skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", br. 2/95 i 35/98) prizna─çe se pravosudni ispit polo┼żen po ranijim propisima i takva osoba ima pravo upisa u Imenik advokata ukoliko ispunjavaju uvjete navedene u ─Źl. 18. i 46. ovog zakona.

─îlan 73

Zahtjevi podneseni za upis u Imenik advokata, Imenik zajedni─Źkih advokatskih kancelarija i Imenik advokatskih pripravnika, kao i do dana stupanja na snagu ovog zakona nedovr┼íeni disciplinski i drugi postupci pred organima advokatskih komora, upravnim organima ili nadle┼żnim sudovima, rje┼íavaju se po odredbama ovog zakona. Me─Ĺutim, u ve─ç pokrenutim disciplinskim postupcima izricati se mogu samo disciplinske mjere predvi─Ĺene propisima koji su va┼żili u vrijeme podno┼íenja zahtjeva za njihovo pokretanje.

─îlan 74

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu┼żbenom novinama Federacije BiH", a njime se potvr─Ĺuje Zakon o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine, koji je Odlukom proglasio Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", broj 25/02) i koja je stupila na snagu osmog dana nakon objavljivanja.

 

Samostalni ─Źlan Zakona o izmjeni i dopuni
Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine

("Sl. novine FBiH", br. 18/2005)

─îlan 2

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu┼żbenim novinama Federacije BiH".

 

Samostalni ─Źlan Zakona o izmjeni
Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine

("Sl. novine FBiH", br. 42/2011)

─îlan 2

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu┼żbenim novinama Federacije BiH".

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 959 recenzija