Ovlašteni posrednik između bračnih partnera prije pokretanja postupka za razvod braka

Autor: Azur Prnjavorac, advokat · Posljednje ažuriranje: 20. septembra 2026.

Federalni ministar rada i socijalne politike izdao je advokatu Azuru Prnjavorcu ovlaštenje za obavljanje postupka posredovanja između bračnih partnera prije pokretanja postupka za razvod braka, broj 05-30/2-1913/26 od 04.08.2026. godine. Ovlaštenje je izdato na osnovu člana 45. stav 2. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine i člana 26. Pravilnika iz „Službenih novina Federacije BiH“ broj 7/25, i to na period od pet godina, od 04.08.2026. do 04.08.2031. godine. Advokat je za ovlaštenog posrednika prvi put izabran još 2013. godine, prema tada važećem Pravilniku.

Ovlaštenje i njegov status svako može provjeriti u javnom registru ovlaštenih posrednika koji Federalno ministarstvo rada i socijalne politike vodi u elektronskom obliku, jer registar po članu 36. Pravilnika sadrži broj i datum akta, trajanje ovlaštenja i podatak je li ovlaštenje aktivno.

Prije pokretanja postupka za razvod braka bračni partner ili oba bračna partnera koji imaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje dužni su podnijeti zahtjev za posredovanje.

Zahtjev za posredovanje mogu podnijeti i bračni partneri koji nemaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje. Bračni partner nije dužan podnijeti zahtjev za posredovanje ako je boravište drugog bračnog partnera nepoznato najmanje šest mjeseci i ako je bračnom partneru oduzeta poslovna sposobnost.

Obaveza ovlaštenog posrednika jeste upoznavanje bračnih partnera sa posljedicama razvoda braka, a posebno s posljedicama koje se odnose na njihovu djecu. Ovlašteni posrednik nastoji da bračni partneri postignu sporazum o tome s kim će živjeti njihovo malodobno dijete, odnosno dijete nad kojim se ostvaruje roditeljsko staranje nakon punoljetstva, zatim o pitanjima koja se odnose na održavanje ličnog odnosa djeteta s roditeljem s kojim dijete neće živjeti, izdržavanja, te drugim pitanjima koja ulaze u sadržaj roditeljskog staranja.

Osoba ovlašćena za posredovanje dužna je u roku od osam dana od podnošenja zahtjeva pokrenuti postupak posredovanja i pozvati oba bračna partnera da osobno pristupe i učestvuju u ovom postupku, odnosno izuzetno samo jednog bračnog partnera.

U postupku posredovanja ovlaštena osoba nastojat će ukloniti uzroke koji su doveli do poremećaja bračnih odnosa i izmiriti bračne partnere. Prema potrebi preporučit će im da se obrate savjetovalištima ili drugim ustanovama koje im mogu dati potreban savjet. Ovlašćena osoba upoznat će bračne partnere sa posljedicama razvoda braka, a posebno sa onim koje se odnose na djecu.

Ako se oba bračna partnera, uredno pozvana, ne odazovu na poziv da učestvuju u postupku posredovanja, a ne opravdaju svoj izostanak, postupak će se obustaviti. Izuzetno, postupak se neće obustaviti u slučaju izostanka bračnog partnera koji se nasilnički ponaša prema drugom bračnom partneru.

Ako nakon obustave postupka posredovanja bude podnesena tužba ili zahtjev za sporazumni razvod braka, sud će taj podnesak odbaciti. Ako se u postupku posredovanja bračni partneri ne izmire, ovlašteni posrednik između bračnih partnera prije pokretanja postupka za razvod braka nastojat će da se oni sporazumiju o tome sa kim će živjeti njihovo maloljetno dijete ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljsko staranje nakon punoljetstva, a o njegovim osobnim odnosima sa roditeljem sa kojim neće živjeti, o njegovom izdržavanju i o ostalim sadržajima roditeljskog staranja. Ako se tužba ili zahtjev za sporazumni razvod braka podnese prije okončanja postupka posredovanja, sud će taj podnesak odbaciti.

Napomena: tekst ispod prati odredbe članova 45. do 52. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koje uređuju posredovanje prije pokretanja postupka za razvod braka.

Obaveza posredovanja postoji i za vrijeme trudnoće

Odredba člana 45. stav 1. Porodičnog zakona FBiH obavezu podnošenja zahtjeva za posredovanje vezuje za dvije situacije, a ne samo za jednu. Prva je postojanje djece nad kojom bračni partneri ostvaruju roditeljsko staranje. Druga, koja se u praksi često previdi, jeste vrijeme trudnoće žene. Dakle i bračni partneri koji još nemaju djece dužni su proći posredovanje ako je supruga trudna. Ko nema ni jedno ni drugo, zahtjev može podnijeti dobrovoljno, ali nije dužan.

Kojem posredniku se podnosi zahtjev

Zahtjev se po članu 46. podnosi ovlaštenoj osobi na čijem području podnosilac ima prebivalište ili boravište, odnosno na čijem su području bračni partneri imali posljednje zajedničko prebivalište. Zakon dopušta i izuzetak: bračni partneri mogu se obratiti ovlaštenoj osobi i izvan mjesta svog prebivališta ili boravišta. To je važno za klijente iz dijaspore i za partnere koji više ne žive u istom gradu, jer izbor posrednika nije strogo vezan za jednu adresu.

Zašto advokat ne može prisustvovati posredovanju

Ovo je odredba koja stranke redovno iznenadi. Član 47. stav 2. Porodičnog zakona FBiH izričito propisuje da punomoćnici ne mogu zastupati bračne partnere niti mogu prisustvovati u postupku posredovanja. Posredovanje je lični postupak: pozivaju se oba bračna partnera da osobno pristupe. Advokat, dakle, ne sjedi za tim stolom.

To ne znači da je uloga advokata beznačajna, nego da je pomjerena prije i poslije posredovanja. Prije: priprema stranke za razgovor, objašnjenje šta se u posredovanju može a šta ne može dogovoriti, te procjena kakav sporazum o djetetu ima izgleda da ga sud prihvati. Poslije: sastavljanje i provjera sporazuma, te zastupanje u samom postupku razvoda braka pred sudom, gdje punomoćnik ponovo može zastupati bez ograničenja.

Rokovi: osam dana, dva mjeseca i produženje

Postupak ima tri roka koja je korisno znati unaprijed. Ovlaštena osoba dužna je u roku od osam dana od podnošenja zahtjeva pokrenuti postupak i pozvati oba partnera. Cijeli postupak mora se okončati u roku od dva mjeseca, prema članu 51. stav 2. U naročito opravdanim slučajevima taj rok može se produžiti za još jedan mjesec. O postupku se sastavlja zapisnik, a osnovne elemente stručnog mišljenja koje posrednik daje propisuje federalni ministar rada i socijalne politike posebnim pravilnikom.

Šta ako sporazuma o djetetu nema

Ako se partneri ne izmire, posrednik nastoji da postignu sporazum o tome s kim će dijete živjeti, o ličnim odnosima sa drugim roditeljem, o izdržavanju i o ostalim sadržajima roditeljskog staranja. Ako sporazuma nema, ili postignuti sporazum ne odgovara interesima djeteta, prema članu 50. stav 2. o tim pitanjima odlučuje organ starateljstva, i to na zahtjev ovlaštene osobe ili po službenoj dužnosti. Ta odluka važi do pravomoćnosti odluke o razvodu braka, a žalba protiv nje ne odlaže njeno izvršenje.

Dvije greške koje sud kažnjava odbacivanjem

Zakon na dva mjesta predviđa istu posljedicu, a stranke je najčešće ne očekuju. Prvo, ako se oba uredno pozvana partnera ne odazovu i ne opravdaju izostanak, postupak posredovanja se obustavlja, pa će sud tužbu ili zahtjev za sporazumni razvod podnesen nakon toga odbaciti. Izuzetak postoji kada izostane partner koji se nasilnički ponaša prema drugom, jer se tada postupak ne obustavlja. Drugo, po članu 52. sud će podnesak odbaciti i ako je tužba podnesena prije okončanja postupka posredovanja. Zbog toga se sa podnošenjem tužbe čeka dok posredovanje ne bude formalno završeno.

Ko može biti ovlašteni posrednik

Posredovanje ne obavlja svako. Član 45. stav 2. Porodičnog zakona FBiH ovlašćuje federalnog ministra rada i socijalne politike da pravilnikom propiše uslove koje mora ispuniti fizičko ili pravno lice ovlašteno za posredovanje. Ti uslovi danas su razrađeni u Pravilniku o uslovima koje mora ispunjavati fizičko i pravno lice ovlašteno za posredovanje između bračnih partnera prije pokretanja postupka za razvod braka, objavljenom u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 7/2025.

Fizičko lice mora, prema članu 6. Pravilnika, biti državljanin Bosne i Hercegovine, imati prebivalište u Federaciji, imati VII stepen stručne spreme odnosno visoko obrazovanje iz oblasti društvenih nauka na smjeru socijalni rad, psihologija, pedagogija, socijalna pedagogija, pedagogija-psihologija ili pravo, te najmanje tri godine rada u struci. Strani državljani mogu obavljati posredovanje ako poznaju barem jedan službeni jezik u Federaciji najmanje na nivou B2.

Uz to, član 7. traži i tri posebna uslova: da se usluga pruža u okviru djelatnosti registrovane po propisima o obrtu, da posrednik raspolaže prostorom koji obuhvata prostoriju za rad s bračnim partnerima, čekaonicu i zaseban sanitarni čvor, te da ima položen stručni ispit za posredovanje. Prostor mora biti u vlasništvu, suvlasništvu ili zakupu na najmanje tri godine i mora biti prilagođen licima s umanjenim fizičkim mogućnostima.

Pravno lice mora biti registrovano u Bosni i Hercegovini, imati sjedište u Federaciji, raspolagati istim takvim prostorom i imati stalno zaposleno najmanje jedno lice koje ispunjava uslove propisane za fizičko lice, uključujući i stručni ispit. To proizlazi iz članova 10. i 11. Pravilnika.

Član 8. propisuje i zapreke. Status se ne može dodijeliti licu bez poslovne i zdravstvene sposobnosti, licu protiv kojeg se vodi istražni ili krivični postupak ili koje je osuđeno za krivična djela protiv života i tijela, protiv spolne slobode i morala, protiv braka, porodice i mladeži ili protiv zdravlja ljudi, licu osuđenom za nasilje ili uznemiravanje, licu kojem je izrečena mjera zbog porodičnog nasilja, licu s neizmirenim porezima i doprinosima, kao ni licu otpuštenom iz državne službe zbog disciplinske mjere u posljednje tri godine.

Koliko posrednik smije naplatiti

Ovo je pitanje koje stranke postave prvo, a odgovor je propisan i ograničen. Prema članu 17. stav 1. tačka d) Pravilnika, naknada za rad ovlaštenog posrednika ne može biti viša od 25 % prosječne isplaćene neto plate u Federaciji za prethodnu godinu, prema podatku Federalnog zavoda za statistiku.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, godišnji prosjek neto plate u Federaciji za 2025. godinu iznosio je 1.594 KM, pa gornja granica naknade posrednika u 2026. godini iznosi 398,50 KM. Taj se iznos mijenja svake godine, čim zavod objavi novi godišnji prosjek. To je maksimum, a ne cijena: posrednik je po članu 17. stav 2. dužan cjenovnik svojih usluga istaknuti na vidljivom mjestu u prostoru u kojem radi, pa se stvarna cijena unaprijed može provjeriti.

Ne treba miješati dvije stvari. Troškovi iz člana 28. Pravilnika, koji iznose 15 % prosječne neto plate odnosno 239,10 KM za 2026. godinu, ne plaća bračni par nego lice koje se prijavljuje na javni poziv da postane posrednik. Centri za socijalni rad i općinske ili gradske službe socijalne zaštite oslobođeni su i tog troška.

Gdje provjeriti da li je neko zaista ovlašteni posrednik

Članovi 34. i 35. Pravilnika uvode nešto što ranije nije postojalo: Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uspostavlja i vodi registar ovlaštenih posrednika u elektronskom obliku, javno dostupan na svojoj web stranici, i to posebno za fizička, a posebno za pravna lica.

Registar fizičkih lica sadrži ime i prezime posrednika, stručnu spremu, broj i datum akta kojim je ovlaštenje dato, trajanje ovlaštenja, adresu na kojoj se posredovanje obavlja, kontakt podatke i status ovlaštenja, aktivan ili neaktivan. Za pravna lica upisuju se i naziv, ID broj, odgovorno lice i imena lica koja kod njega obavljaju posredovanje. Prije nego što zahtjev negdje predate, u registru se dakle može provjeriti i da li je ovlaštenje još na snazi. Ovlaštenje ove kancelarije vodi se pod brojem 05-30/2-1913/26 i važi do 04.08.2031. godine, pa se i ono može provjeriti na isti način.

Posrednik ne smije dati pravni savjet

Član 15. stav 1. tačka j) Pravilnika izričito propisuje da ovlašteni posrednik ne daje pravne savjete, već samo pravne obavijesti, te informaciju o mogućnosti savjetovanja s advokatom ili drugim stručnjakom. Posrednik je i dužan biti neutralan u pogledu ishoda, ne smije nametati rješenja i mora štititi jednakost pregovaračkog položaja oba partnera.

To dobro objašnjava zašto se pravna pomoć i posredovanje ne isključuju nego dopunjuju. Posrednik vodi razgovor i nastoji postići sporazum, ali vam neće reći kakav sporazum o izdržavanju ima izgleda pred sudom, šta znači zajedničko roditeljsko staranje u izvršenju ili kako će se sporazum odraziti na podjelu imovine stečene u braku. Za to se stranka savjetuje sa svojim advokatom prije i poslije posredovanja, jer za samim stolom, prema članu 47. stav 2. Porodičnog zakona FBiH, punomoćnika ionako ne može biti.

Ako je u braku bilo nasilja

Pravilnik ovu situaciju ne prepušta procjeni od slučaja do slučaja bez uporišta. Član 15. stav 1. tačka i) obavezuje posrednika da, kada se nasilje dogodilo, događa se ili postoje indicije da bi se moglo dogoditi, procijeni kakav to učinak ima na pregovaračke pozicije bračnih partnera i da li je postupak posredovanja u takvim okolnostima uopšte primjeren.

Uz to, Porodični zakon FBiH već sadrži zaštitno pravilo: postupak se neće obustaviti zbog izostanka bračnog partnera koji se nasilnički ponaša prema drugom. Drugim riječima, partner koji trpi nasilje ne može biti kažnjen odbacivanjem tužbe zato što se nasilnik nije odazvao pozivu.

Šta posrednik smije prenijeti dalje

Sve što sazna o bračnim partnerima, a posebno o njihovom ličnom i porodičnom životu, posrednik je po članu 15. stav 1. tačka f) dužan čuvati kao profesionalnu tajnu. Ta obaveza po stavu 4. istog člana ne prestaje ni nakon okončanja postupka, ni nakon prestanka statusa posrednika.

Izuzetak postoji i vrijedi ga znati: po stavu 2. posrednik je dužan ustupiti podatke na zahtjev nadležnih organa uprave ili pravosudnih organa, ali samo kada je to posebnim propisom dopušteno, i pri tome mora voditi računa da oblik i obim iznesenih podataka odgovaraju načelima njegove struke. Posrednik vodi i evidenciju o svakom pojedinom postupku, a zbirni izvještaj bez imena dostavlja Federalnom ministarstvu do 30. januara za prethodnu godinu, na obrascu GI-PPP.

Šta je donio Pravilnik iz 2025. godine

Stupanjem na snagu Pravilnika broj 7/2025 prestao je da važi raniji Pravilnik iz 2006. godine („Službene novine Federacije BiH“, broj 5/06). Promjena nije kozmetička, jer su uvedeni stručni ispit za posredovanje, javni elektronski registar, godišnje izvještavanje i nadzor nad radom posrednika koji vrši komisija Federalnog ministarstva dolaskom u prostorije posrednika.

Za lica koja su bila ovlaštena po ranijem Pravilniku prelazne odredbe su konkretne. Član 40. ih obavezuje da u roku od godinu dana od stupanja na snagu novog Pravilnika obnove zahtjev, odnosno da se prijave na javni poziv. Član 41. daje rok od tri godine za pohađanje obuke i polaganje stručnog ispita. Ovlaštenje se po članu 26. izdaje na period do pet godina, a zahtjev za produženje podnosi se najranije 12, a najkasnije šest mjeseci prije isteka.

Cijeli tekst propisa, svih 44 člana sa vlastitim sidrima, dostupan je na stranici Pravilnik o posredovanju prije razvoda braka FBiH.

Uz posredovanje prije razvoda, u našoj kancelariji radimo i na medijaciji kao alternativnom načinu rješavanja sporova, te u predmetima podjele imovine stečene u braku i ostalim porodičnopravnim stvarima.