Advokatska kancelarija · od 1993. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu Autor: Advokat Azur Prnjavorac · Posljednje ažuriranje: 13. juni 2026. Advokatska kancelarija Prnjavorac sačinjava i podnosi predstavke (aplikacije) Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, u predmetima povrede prava zajamčenih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Ustavom Bosne i Hercegovine. Raspolažemo bibliotekom od preko 5.000 stranica prevedenih presuda Suda, čiju praksu sistematski koristimo pri analizi predmeta i izradi svake predstavke.

Šta je Evropski sud za ljudska prava

Evropski sud za ljudska prava osnovan je na temelju Evropske konvencije o ljudskim pravima iz 1950. godine i djeluje u okviru Vijeća Evrope. Sud primjenjuje Konvenciju i njene protokole te ispituje da li je država prema osobi pod svojom jurisdikcijom postupila u skladu sa zajamčenim pravima. Bosna i Hercegovina je Konvenciju ratifikovala 2002. godine, čime su njene odredbe postale neposredno primjenjive i obavezujuće.

Bitno je razumjeti da Sud nije četvrta instanca domaćih sudova. On ne preispituje činjenice niti primjenu domaćeg prava kao redovni žalbeni sud, već isključivo ocjenjuje da li je došlo do povrede nekog prava iz Konvencije. Sud djeluje supsidijarno, što znači da je zaštita ljudskih prava prvenstveno zadatak domaćih organa, dok Strazbur predstavlja krajnju instancu.

Ko može podnijeti predstavku i protiv koga

Predstavku može podnijeti svaka fizička osoba, grupa pojedinaca, nevladina organizacija ili pravno lice koje smatra da mu je neko pravo iz Konvencije povrijeđeno. Pravo na pojedinačnu predstavku ne pripada samo državljanima: ono pripada svakome ko se nalazi pod jurisdikcijom države članice, uključujući strance i osobe bez državljanstva. Podnosilac mora imati status žrtve, odnosno mora biti lično i neposredno pogođen spornom mjerom.

Predstavka se uvijek podnosi protiv države, a ne protiv pojedinca, preduzeća ili druge privatne strane. U predmetima protiv Bosne i Hercegovine najčešće se radi o neizvršenju pravosnažnih domaćih presuda, prekomjernoj dužini sudskih postupaka i povredama prava na pravično suđenje.

Uslovi prihvatljivosti predstavke

Veliki broj predstavki odbacuje se već u početnoj fazi zbog neispunjenih formalnih uslova. Da bi Sud uopće razmatrao predmet, moraju biti ispunjeni sljedeći uslovi prihvatljivosti:

• Iscrpljenost domaćih pravnih lijekova: potrebno je prethodno iskoristiti sve djelotvorne pravne lijekove u BiH, što po pravilu uključuje i apelaciju Ustavnom sudu BiH.
• Rok od četiri mjeseca: predstavka se mora podnijeti u roku od četiri mjeseca od konačne domaće odluke.
• Pravo iz Konvencije: navod se mora odnositi na neko od prava ili sloboda koje Konvencija jamči.
• Status žrtve: podnosilac mora biti neposredno pogođen povredom.
• Značaj predmeta: Sud može odbaciti predstavke u kojima podnosilac nije pretrpio značajno oštećenje.
• Predstavka nije anonimna niti u suštini istovjetna predmetu koji je Sud već razmatrao ili koji je već podnesen drugoj međunarodnoj instanci.

Kako teče postupak pred Sudom

Postupak se pokreće podnošenjem zvaničnog obrasca predstavke i odvija se pisanim putem. Lično prisustvo u Strazburu nije potrebno. Tipičan tok postupka obuhvata sljedeće korake:

1. Provjera prihvatljivosti i izgleda predmeta, uz utvrđivanje koje je pravo iz Konvencije povrijeđeno.
2. Popunjavanje zvaničnog obrasca predstavke u skladu sa Pravilom 47 Poslovnika Suda.
3. Slanje predstavke poštom na adresu Suda u Strazburu; lično prisustvo u Strazburu nije potrebno.
4. Prethodno ispitivanje, u kojem sudija pojedinac može odbaciti očigledno nedopuštene predstavke.
5. Dostavljanje predmeta tuženoj državi (komunikacija) i razmjena pisanih podnesaka.
6. Donošenje odluke ili presude o tome je li došlo do povrede Konvencije, uz mogućnost prijateljskog poravnanja.

Predstavka se u početnoj fazi može podnijeti na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini. Nakon što Sud predmet dostavi tuženoj državi, postupak se po pravilu vodi na engleskom ili francuskom jeziku, zbog čega je u toj fazi stručno zastupanje posebno važno.

Pravična naknada i izvršenje presude

Ako Sud utvrdi povredu Konvencije, to izričito konstatuje u presudi. Na zahtjev podnosioca, Sud može dosuditi pravičnu naknadu u skladu sa članom 41. Konvencije, koja može obuhvatati materijalnu štetu, nematerijalnu štetu te nužne troškove i izdatke (uključujući troškove zastupanja, prevoda i poštarine).

Presude Evropskog suda su obavezujuće za državu protiv koje su donesene. Izvršenje presuda nadzire Komitet ministara Vijeća Evrope, i to ne samo u pogledu isplate dosuđene naknade, već i u pogledu drugih mjera koje država treba poduzeti, poput ponavljanja postupka ili izmjene sporne prakse.

Kako vam pomaže naša kancelarija

Postupak pred Strazburom zahtijeva preciznost i poznavanje prakse Suda, jer se i osnovani predmeti odbacuju zbog proceduralnih grešaka ili propuštenog roka. Advokatska kancelarija Prnjavorac pruža punu pravnu podršku u svim fazama:

• Procjena izgleda predmeta i uslova prihvatljivosti, uključujući pravnu analizu predmeta.
• Izrada predstavke uz pozivanje na relevantnu praksu Suda, na temelju biblioteke od preko 5.000 stranica prevedenih presuda.
• Praćenje kritičnog roka od četiri mjeseca i pravilno popunjavanje obrasca prema Pravilu 47.
• Zastupanje klijenata iz dijaspore putem punomoći, na bosanskom, engleskom i njemačkom jeziku.

Budući da se predstavka Strazburu po pravilu može podnijeti tek nakon odluke Ustavnog suda, korisno je na vrijeme se upoznati i sa postupkom pred Ustavnim sudom BiH. Za procjenu vašeg predmeta i pripremu predstavke možete nas kontaktirati putem stranice Kontakt, a više o dosadašnjoj praksi pogledajte u rubrici Sudska praksa.

Često postavljana pitanja