Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

Kodeks advokatske etike

 

 


OSNOVNE ODREDBE


U društvu zasnovanom na vladavini zakona advokati / odvjetnici imaju posebnu ulogu.
Advokati / odvjetnici moraju slu┼żiti interesima pravde kao i onima ─Źija su im prava i slobode povjereni da ih štite i brane, njihova du┼żnost nije samo da zastupaju svoju stranku, ve─ç da joj budu i savjetnici u najboljem smjeru.
Ovakva uloga advokata / odvjetnika pred njih postavlja mnoštvo pravnih i moralnih obaveza naro─Źito prema:
stranci;
sudovima i drugim organima pred kojima advokati / odvjetnici zastupaju slu─Źaj svoga klijenta, odnosno djeluju u njegovo ime,
pravnoj profesiji uopšte i svakom pojedinom ─Źlanu profesije i javnosti za koju postojanje slobodne i nezavisne advokatske / odvjetni─Źke profesije, zajedno sa poštivanjem pravila koja je profesija sama utvrdila u osnovi zna─Źi o─Źuvanje ljudskih prava u odnosu na mo─ç dr┼żave i drugih interesa u društvu.
Iz ovih razloga, Kodeks odvjetni─Źke etike utvr─Ĺuje na─Źela i pravila ponašanja kojih su se, radi o─Źuvanja i ugleda odvjetništva, advokati / odvjetnici uvijek du┼żni pridr┼żavati pri obavljanju svoje djelatnosti.
Pravila ponašanja utvr─Ĺena Kodeksom moraju postati dijelom svijesti i uvjerenja svakog odvjetnika.
Radi osiguranja što potpunijeg poštivanja Kodeksom odvjetni─Źke etike utvr─Ĺenih pravila profesionalnog ponašanja, obezbijedit ─çe se sankcionisanje svih onih ─Źije ponašanje bude suprotno ovim pravilima.
Kodeks se odnosi na advokate / odvjetnike, advokatske / odvjetni─Źke pripravnike upisane u imenik advokatskih / odvjetni─Źkih pripravnika u FBiH, stru─Źne saradnike i advokate / odvjetnike iz drugih dr┼żava, kada u skladu sa Zakonom postupaju na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Kada advokatsku / odvjetni─Źku djelatnost obavlja u drugoj dr┼żavi, advokat / odvjetnik je du┼żan da poštuje me─Ĺunarodna pravila profesionalne etike i pravila profesionalne etike advokata / odvjetnika dr┼żave u kojoj postupa.
U slu─Źaju kada u Kodeksu ne postoji pravilo koje se na odre─Ĺeni slu─Źaj mo┼że neposredno primjeniti, Kodeks ─çe biti primijenjen u skladu sa smislom njegovih na─Źela.”¸

 

I OPŠTA NA─îELA


1. Osnovni moralni princip Kodeksa advokatske etikeispoljen kroz du┼żnost advokata / odvjetnika da se u granicama Zakona, a u skladu sa ustavnim na─Źelima, moralom društva i na─Źelima i principima sadr┼żanim u opštim aktima Advokatske / Odvjetni─Źke komore Federacije Bosne i Hercegovine, dosljedno bori za vladavinu prava, zaštitu sloboda i intersa gra─Ĺana koje brani i zastupa, nikada se nesmije staviti u zavisnost sa bilo ─Źijim drugim ili svojim vlastitim intersom.

2. Odnos advokata / odvjetnika prema vlastitoj stranci, protivnoj stranci i njenim zastupnicima, prema drugim advokatima / odvjetnicima, sudovima, tu┼żilaštvima te drugim dr┼żavnim organima sa javnim ovlaš─çenjima odre─Ĺen je isklju─Źivo njegovim polo┼żajem zastupnika i zaštitnika prava i intersa gra─Ĺana i pravnih lica.

3. Pri obavljanju advokatske / odvjetni─Źke djelatnosti, advokat / odvjetnik se treba ponašati tako da stekne i u─Źvrsti povjerenje svoje stranke a istovremeno i pravosudnih i drugih organa pred kojima postupa štite─çi prava i interese stranke.
U svim svojim postupcima, podnescima, govorima i drugim slu┼żbenim radnjama, advokat / odvetnik je du┼żan voditi ra─Źuna o zahtijevima profesionalne i opšte kulture.

4. Advokat / odvjetnik je du┼żan savjesno ispunjavati sve du┼żnosti koje proizilaze iz advokatskog / odvjetni─Źkog poziva i pri tome ─Źuvati ugled i dostojanstvo advokature i to kako pri obavljanju djelatnosti tako i u privatnom ┼żivotu.
Svojim ponašanjem advokat / odvjetnik mora slu┼żiti kao primjer humanosti, poštovanja ljudskog dostojanstva i progresivnih nastojanja u priznavanju, zaštiti i ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda.

5. Advokat / odvjetnik je du┼żan pri zastupanju stranaka sa─Źuvati svoju nezavisnost, a interse stranke smije štiti samo sredstvima koja su u skladu sa zakonom, s dostojanstvom advokatskog / odvjetni─Źkog poziva i s dobrim obi─Źajima koji nisu u suprotnosti s njegovom savješ─çu.
Advokat / odvjetnik se ne smije prihvatiti poslova koji su nespojivi s njegovim pozivom i koji bi mogli štetiti njegovoj nezavisnosti, dobrom glasu, i ugledu advokature / odvjetništva.

6. Nedopušteno je i u suprotnosti je s dostojanstvom advokata / odvjetnika da na bilo koji na─Źin sara─Ĺuje sa nadripisarima.
Du┼żnost je advokata / odvjetnika da svako lice za koje sazna da se bavi nadripisarstvom, prijavi nadle┼żnom dr┼żavnom organu.

7. Advokat / odvjetnik ne smije isticati svoju raniju slu┼żbu, polo┼żaj ili du┼żnost za pribavljanje stranaka, niti na bilo koji na─Źin uvjeravati stranku da joj zbog toga mo┼że uspješnije pru┼żiti zaštitu prava i interesa koji su joj povrije─Ĺeni

8. Advokat / odvjetnik je du┼żan stalno obnavljati, proširivati i usavršavati svoje pravno i opšte obrazovanje.
Cilj pravnog obrazovanja je i izu─Źavanje pravnih vještina, razvijanje osje─çaja za eti─Źke vrijednosti i zaštitu ljudskih prava i sloboda, podsticanje brige za rad u korist klijenta i pru┼żanje podrške zakonitoj djelotvornosti pravosu─Ĺa.
Svoj krug djelovanja, advokat mo┼że proširivati samo sredstvima koja su u skladu sa ─Źaš─çu i ugledom advokata / odvjetnika.

9. Svaka nelojalnost u obavljanju advokatske djelatnosti protivi se ─Źasti i ugledu advokature, a naro─Źito:
pribavljanje stranaka putem ponuda, posrednika ili reklama;
saradnja s nadripisarima ili licima za koja se sumnja da se bave nadripisarstvom,
obe─çanje provizije ili nagrade drugima za pribavljanje stranaka;
omalova┼żavanje drugih advokata,
pozivanje na dobre veze i poznanstva,
ponude jeftinijeg zastupanja od cijena utvr─Ĺenih advokatskom tarifom,
isticanje advokatske table napadnog oblika i sadr┼żaja ili isticanje table na druga mjesta osim na zgradu u kojoj se nalazi kancelarija,
upotreba nesrazmjerno velikog ili okruglog pe─Źata,
napadno isticanje u podnescima, dopisima ili na drugi na─Źin, podataka o advokatskim kancelarijama sa kojima je skolopljen ugovor o povezivanju i saradnji,
napadno isticanje eventualne specijalizacije,
javni istupi u sredstvima javnog informisanja s naglašenim isticanjem svog svojstva advokata, odnosno na na─Źin koji bi se mogao shvatiti kao nametanje javnosti ili samoreklamiranje i sli─Źno.
Advokata preporu─Źuju stru─Źnost, sposobnost, uspjeh, ugled i povjerenje koje je stekao svojim radom i ponašanjem.
Advokat ne smije da sti─Źe klijente na ne─Źastan ili na drugi nedopušten na─Źin.
Smatra se da advokat pribjegava ne─Źasnom ili nedopuštenom sticanju klijenata, naro─Źito kada:
daje nerealne procjene i obe─çava uspjeh ili dovodi klijenta u zabludu u pogledu pravne prirode predmeta,
omalova┼żava druge advokate,
podsti─Źe ili ne osporava uvjerenje klijenta u efikasnost korupcije, ili predla┼że i nagovještava sopstveno sudjelovanje u korupciji,
stupa u kontakt sa klijentima drugih advokata i navodi ih da na njega prenesu zastupanje, ili preuzima klijente drugih advokata na na─Źin suprotan ovom Kodeksu,
na raspravama i u drugim javnim istupanjima u svojstvu advokata izaziva incidente i bez opravdanog razloga stvara konfliktne situacije u namjeri da nametne utisak odva┼żnosti i stekne li─Źnu popularnost.

10. Advokatu je dopušteno da u sredstvima javnog informisanja objavi podatak o otvaranju ili preseljenju svoje kancelarije, pri ─Źemu se mora izbje─çi svaki pokušaj ili dojam da je rije─Ź o reklami.
Tako─Ĺe je dopušteno da advokat pošalje obavijest o otvaranju ili preseljenju svoje kancelarije pravosudnim organima, drugim advokatima i svojim strankama.

11. Kada advokat brani ili zsatupa stranku na podru─Źju Republike Srpske, du┼żan je postupati u skladu sa Kodeksom etike advokata Advokatske komore RS-e, ukoliko na─Źela i principi tog Kodeksa nisu u suprotnosti sa na─Źelima i sadr┼żajem ovog Kodeksa.

12. Prilikom vršenja advokatske djelatnosti u inostranstvu, advokat je du┼żan ponašati se i u skladu sa Kodeksom Me─Ĺunarodne unije advokata, kao i sa Kodeksom advokatske etike zemlje u kojoj obavlja djelatnost, ukoliko na─Źela i principi tih kodeksa nisu u suprotnosti sa na─Źelima i sadr┼żajem ovog Kodeksa.

13. Du┼żnost je advokata da se prilikom obavljenja advokatske djelatnosti stalno brinu za unapre─Ĺenje i afirmaciju advokature kao samostalne i nezavisne profesionalne djelatnosti.

14. Advokati su du┼żni obavezno se osigurati od odgovornosti za štetu pri─Źinjenu stranci u toku pru┼żanja pravne pomo─çi i to u skladu sa minimalnim iznosom osiguranja i vrste osigurane štete odre─Ĺene opštim aktom Advokatske Komore Federacije BIH.
Ne izvršavanje ove du┼żnosti predstavlja disciplinski prekršaj i povredu pravila ovog Kodeksa.

15. Odredbe ovog Kodeksa koje se izri─Źito odnose na advokate koji sami rade u svojim kancelarijama, na isti na─Źin se primjenjuju i na advokate koji rade u zajedni─Źkim advokatskim kancelarijama ili advokatskim društvima.
Odredbe ovog Kodeksa koje se primjenjuju na advokate, shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike i stru─Źne saradnike.

16. Svako ponašanje suprotno principima i pravilima ovog Kodeksa, predstavlja povredu advokatske du┼żnosti i povredu ugleda advokature Federacije Bosne i Hercegovine.
Nadle┼żni disciplinski organ advokatske komore odlu─Źit ─çe o tome da li povreda pravila ovog Kodeksa u pojedinim slu─Źajevima predstavlja i disciplinsku povredu advokatske du┼żnosti i o tome ─çe zauzeti svoj stav.

 

I I MORALNI LIK ADVOKATA / ODVJETNIKA


1. Kako u vršenju advokatske djelatnosti, tako i ponašanjem u li─Źnom i privatnom ┼żivotu, advokat je du┼żan da se pridr┼żava svih na─Źela ovog Kodeksa i da ─Źuva ugled advokature i bori se za njeno unapre─Ĺenje i afirmaciju kao nezavisne profesionalne djelatnosti.

2. U vršenju advokatske djelatnosti advokat je du┼żan postupati humano i obzirno sa uva┼żavanjem i poštovanjem svih onih sa kojima kontaktira u vršenju svoje profesionalne djelatnosti.

3. Svaki advokat je du┼żan da ─Źuva svoju ─Źast, moralni lik advokata, neovisnost, savjesnost i stru─Źnost, tako da takvim svojim ponašanjem podsti─Źe i druge.

4. Advokat je du┼żan pri zastupanju svoje stranke sa─Źuvati svoju neovisnost. Ova neovisnost mora biti apsolutna, slobodna bilo kojih drugih utjecaja, pogotovo onih koji mogu proiste─çi iz njegovog vlastitog interesa ili vanjskog pritiska. S toga advokat mora izbjegavati okolnosti koje bi mogle ugroziti njegovu neovisnost i paziti da ne kompromituje svoje profesionalne standarde da bi ugodio svojoj stranki, sudu ili tre─çim osobama.
Advokat je du┼żan energi─Źno odbaciti sve pokušaje utjecaja na njegovu neovisnost i obavezan je o tim pokušajima obavijestiti samoupravne organe svoje Komore.

5. Advokat se ne mo┼że baviti poslovima koji narušavaju zna─Źaj i ugled advokatske profesije.
Advokat ne smije da prihvati poslove i zvanja koji bi ga doveli u podre─Ĺen polo┼żaj, naveli na nekriti─Źko izvršavanje tu─Ĺih naloga, ili njegov rad uslovljavali takvom vrstom obaveza ili pogodnosti koje bi mogle ugroziti njegovu nezavisnost i samostalnost.
Advokat se mo┼że baviti poslovima u oblasti nauke, knji┼żevnosti, umjetnosti, publicistike, pravnog obrazovanja, humanitarnog rada, prevodilaštva i sporta.
Advokat mo┼że da bude rukovodilac ili ─Źlan stru─Źnih, radnih ili savjetodavnih tijela vladinog ili nevladinog sektora, nevladinih organizacija, upravnih i ure─Ĺiva─Źkih odbora i izdava─Źkih savjeta u organizacijama ─Źiji rad nije u suprotnosti sa na─Źelima advokatske profesije.
Rukovode─çi polo┼żaj advokata u Advokatskoj komori nije spojiv sa rukovode─çim polo┼żajem u politi─Źkoj stranci”

6. Tradicionalne vrline kao što su: ─Źast, poštenje i integritet advokata moraju biti van svake sumnje, profesionalna su obaveza advokata i osnov za sticanje odnosa povjerenja prema advokatu.

7. Klijent i tre─ça lica, od kojih advokat dobija informacije, moraju biti sigurni u povjerljivost advokata. Bez sigurnosti u povjerljivost advokata nema ni povjerenja. Povjerljivost je primarno pravo i obaveza advokata.

8. Samo advokat koji poznaje zakon mo┼że štititi interese svoje stranke sredstvima koja zakon dopušta, a da bi tu du┼żnost mogao ispuniti du┼żan je obnavljati, proširivati i usavršavati svoju pravnu i opštu naobrazbu pra─çenjem stru─Źne literature, u─Źeš─çem u stru─Źnim raspravama, savjetovanjima i kongresima, objavljivanjem stru─Źnih radova, saradnjom u ─Źasopisu Advokatske komore i sli─Źno.

9. Advokat mora djelovati u najboljem interesu svoje stranke i mora staviti te interese ispred svojih ili interesa drugih koji su u koliziji sa interesima stranke koju zastupa.

10. Advokat treba da svojim stru─Źnim znanjem poma┼że drugim advokatima, a posebna je du┼żnost svih advokata da poma┼żu stru─Źno usavršavanje advokatskih pripravnika.

11. Nije dostojna da bude advokat osoba koja radi protiv interesa advokature kao nezavisne profesionalne djelatnosti i koja ne poštuje osnovne principe ovog Kodeksa.
Svako ponašanje suprotno osnovama i principima ovog Kodeksa predstavlja povredu ugleda advokature Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine.

 

III ODNOS PREMA LICIMA KOJIMA SE PRU┼ŻA PRAVNA POMO─ć


1. Vjernost stranci je osnovna du┼żnost advokata. Ona je va┼żnija od interesa advokata i kolegijalnih obzira.
Zastupanju stranke advokat je du┼żan posvetiti svu svoju stru─Źnost i savjesnost te joj cjelovito i pravovremeno pru┼żiti o─Źekivanu pravnu pomo─ç.
Preoptere─çenost advokata u poslu ne smije ugroziti cjelovitost, savjesnost i pravovremenost u pru┼żanju pravne pomo─çi stranci. O ovome je svaki advokat du┼żan voditi ra─Źuna prilikom preuzimanja novih poslova od stranaka.
Advokat kome se obra─ça prevelik broj stranaka treba uputiti stranke drugim advokatima kako bi izbjegao preoptere─çenost u poslovima.

Prihvatanje i raskid anga┼żmana

2. Advokat / odvjetnik samostalno odlu─Źuje da li ─çe prihvatiti ponudu za zastupanje stranke, za pru┼żanje pravne pomo─çi, ili odbranu, a odbiti pru┼żanje tra┼żene pomo─çi advokat mo┼że samo iz razloga propisanih Zakonom, Kodeksom i drugim opštim aktima Advokatske komore FBIH.
Na donošenje odluke o zastupanju ne smiju uticati razlike u polu, rasi, nacionalnoj pripadnosti, jeziku, vjeri, politi─Źkom i drugom ubje─Ĺenju, porijeklu, društvenom polo┼żaju ili strana─Źkoj pripadnosti.
Advokat koji li─Źno poznaje protivnu stranku mo┼że odbiti zastupanje protiv nje, a ako ipak prihvati zastupanje mora prije toga svoju stranku upozoriti na to poznanstvo.

3. Advokat ─çe odbiti zastupanje:
3.1. ako je pru┼żao pravnu pomo─ç suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet,
3.2. ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomo─ç pru┼żao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu,
3.3. ako je on ili ─Źlan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pru┼ża pravnu pomo─ç suprotnoj stranci,
3.4. ako je u istom predmetu on ili ─Źlan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva postupao kao sudija, tu┼żilac, ovlaštena slu┼żbena osoba Ministarstva unutrašnjih poslova ili kao slu┼żbena osoba u organu uprave,
3.5. ako se on ili ─Źlan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva bavio na drugi profesionalni na─Źin predmetnim slu─Źajem,
3.6. ako on ili ─Źlan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva ima osobni interes koji je, ili mo┼że biti, u sukobu sa interesima zastupane stranke, i
3.7. u drugim slu─Źajevima predvi─Ĺenim zakonom ili opšim aktima Federalne advokatske komore.

4. Advokat mo┼że odbiti pru┼żanje pravne pomo─çi zbog li─Źnog ubje─Ĺenja da takav predmet ne mo┼że sa uspjehom zastupati.

5. Ukoliko advokat ima priznatu specijalizaciju ili se uopšte ne bavi sa odredjenom oblasti prava smije odbiti zahtjev stranke za zastupanje ukoliko se radi o predmetu van njegove specijalizacije ili oblasti za koju je stru─Źan.

6. Kada advokat odbije zastupanje stranke, neovisno o kojem se osnovu radi, du┼żan je da navede razloge odbijanja pru┼żanja pravne pomo─çi.

7. Advokat ─çe voditi slu─Źaj za stranku samo po nalogu te stranke. On, me─Ĺutim mo┼że raditi na slu─Źaju po nalogu drugog advokata koji radi za stranku ili kad mu slu─Źaj dodjeli sud ili drugi nadle┼żni organ.

8. Prilikom preuzimanja predmeta za zastupanje advokat je du┼żan uzeti iscrpnu informaciju od stranke, upoznati je sa pribli┼żnim trajanjem postupka, troškovima i nagradom advokata za obavljeni rad.

9. Advokat ─çe savjetovati i zastupati stranku promptno, savjesno i marljivo, posebno vode─çi ra─Źuna da joj ne prouzro─Źi nepotrebne troškove postupka i du┼żan je da svojim takvim postupanjem i stru─Źnim radom opravda povjerenje stranke koje mu je ukazala izborom za svog zastupnika. Advokat ─çe preuzeti li─Źnu odgovornost za ispunjenje naloga koji su mu dati. Svog klijenta ─çe obavještavati o toku stvari koja mu je povjerena.

10. Advokat je du┼żan tokom cijelog postupka nastojati da se postupak riješi nagodbom ako je to u interesu stranke.

11. Advokat ne─çe voditi slu─Źaj za koji zna ili bi trebalo da zna da on nije stru─Źno – u potpunosti kompetentan za njega, bez saradnje sa advokatom koji je kompetentan za takav slu─Źaj.

12. U pravilu advokat preuzima za zastupanje onoliko predmeta koliko mo┼że savjesno i a┼żurno zastupati i ne─çe prihvatiti naloge za koje zna da ih ne─çe mo─çi ispuniti efikasno.

13. Kada utvrdi da se stranka koju zastupa objesno parni─Źi, advokat ju je du┼żan upozoriti na takvo ponašanje i štetno vo─Ĺenje postupka, a ukoliko ona i dalje ostaje pri takvom stavu, advokat joj mo┼że ve─ç iz ovog razloga otkazati punomo─ç i uskratiti pru┼żanje dalje pravne pomo─çi.

14. Ukoliko utvrdi da stranka koju zastupa ili brani, neistinito daje upute i navodi ─Źinjenice o predmetu, advokat mo┼że takvoj osobi otkazati dalje pru┼żanje pravne pomo─çi.

15. Jedan od razloga zbog kojih advokat mo┼że uskratiti dalje pru┼żanje pravne pomo─çi stranki je i nesposobnost stranke da plati gotove izdatke advokata i nagradu za do tada obavljene poslove.

16. Advokat mo┼że otkazati punomo─ç iz onih razloga iz kojih mo┼że odbiti pru┼żanje pravne pomo─çi.

17. Advokat nema pravo da se povu─Źe iz slu─Źaja na na─Źin i u okolnostima kada stranka ne bi mogla na─çi drugu pravnu pomo─ç na vrijeme kako bi se sprije─Źilo nastupanje štetnih posljedica za stranku i takvu osobu kojoj otkazuje punomo─ç po bilo kojem od valjanih osnova, du┼żan je zastupati dok ona ne nadje zastupnika, no najviše 30 dana od otkaza punomo─çi. Za ovo vrijeme je du┼żan preduzimati sve radnje da ne bi nastupile štetne posljedice za stranku kojoj se otkazuje punomo─ç.

18. Advokat ne treba da otka┼że punomo─ç kada mu budu odbijeni dokazni ili drugi prijedlozi u postupku zbog odnosa li─Źne netrpeljivosti sa osobom koja vodi postupak, odnosno svoje li─Źne interese ne smije poistovje─çivati sa interesom stranke kojoj pru┼ża pravnu pomo─ç i obratno.

19. Du┼żnost je advokata da osobi kojoj pru┼ża pravnu pomo─ç posveti svu svoju savjesnost, poštenje i odanost, ali ne smije da se povodi za nekorektnim i o─Źigledno neistinitim ponašanjem osobe koju zastupa, na koji bi na─Źin krnjio svoj li─Źni ugled i ugled advokature kao nezavisne profesionalne djelatnosti.

Konflikt interesa

20. Advokat / odvjetnik ne─çe savjetovati, zastupati ili djelovati u ime dvije ili više stranaka u istoj stvari ako postoji konflikt, ili zna─Źajan rizik od konflikta interesa tih stranaka.

21. Kada postupa u dvostranim pravnim poslovima, a anga┼żovan je od jedne ili svih strana, du┼żan je podjednako i na pravi─Źan na─Źin štititi interese svih u─Źesnika u tom pravnom poslu bez obzira ko pla─ça nagradu za njegov obavljeni rad.
Advokat mora prestati raditi za obje stranke kada nastupi konflikt interesa izme─Ĺu tih stranaka i tako─Ĺer kad god postoji rizik od ugro┼żavanja povjerljivosti ili kada bi njegova neovisnost mogla biti umanjena.

22. Advokat ne smije primiti da zastupa stranku u stvari u kojoj je ranije od stranke sa suprotnim interesima primio informacije u istoj stvari mada nije primio na zastupanje ni tu stranku, ako bi njegova saznanja o predmetu ugrozila interes stranke ili du┼żnost ─Źuvanja povjerljivosti prethodno dobijenih saznanja.

23. Kada advokati obavljaju djelatnost u zajedni─Źkoj advokatskoj kancelariji ili u advokatskom društvu, naprijed navedene odredbe se primjenjuju na sve ─Źlanove zajedni─Źke kancelarije ili društva.

Pactum de quota litis

24. Advokat nema pravo sklapati pactum de quota litis.

25. Pod “pactum de quota litis” podrazumjeva se sporazum izme─Ĺu advokata i njegove stranke napravljen prije okon─Źanja slu─Źaja, po kojem bi se stranka obavezala da isplati advokatu jedan dio bez obzira da li je to u vidu novca ili neke druge dobiti koju stranka ostvari po okon─Źanju postupka.

26. Pactum de quota litis ne isklju─Źuje sporazum da naknadu koju advokat zara─Źuna bude proporcionalna vrijednosti slu─Źaja koji advokat vodi, ako je to u skladu sa zvani─Źno odobrenim tarifama. Takav pismeni sporazum advokat je du┼żan dostaviti nadle┼żnom organu regionalne Advokatske / Odvjetni─Źke komore.

 

IV ODBRANA (ZASTUPANJE) U KRIVI─îNIM PREDMETIMA

 

1. Advokat je du┼żan preuzeti ponu─Ĺenu odbranu osumnji─Źenog, odnosno optu┼żenog (u daljem tekstu: optu┼żeni) u krivi─Źnim predmetima bez obzira na li─Źnost optu┼żenog i na vrstu i te┼żinu u─Źinjenog krivi─Źnog djela.
Advokat ne smije odbiti pru┼żanje pravne pomo─çi - odbrane u krivi─Źnim predmetima zbog toga što bi uspješna odbrana bila teška, zbog toga što postoje nepobitni dokazi o izvršenom krivi─Źnom djelu, zbog toga što je optu┼żeni priznao izvršenje krivi─Źnog djela, zbog negativnog mišljenja javnog mnijenja izazvanog krivi─Źnim djelom i ponašanja ošte─çenih.

2. Advokat mo┼że odbiti ponu─Ĺenu odbranu optu┼żenog samo ukoliko ima specijalizaciju iz druge grane prava, odnosno ukoliko se u obavljanju advokatske djelatnosti ne bavi i krivi─Źnim pravom, a od ve─ç prihva─çene odbrane advokat mo┼że odustati samo ako mu braniteljska savjest ne bi dopuštala daljnju odbranu a polo┼żaj branjenika se time ne bi pogoršao

3. U toku krivi─Źnog postupka advokat ne smije davati izjave sredstvima javnog informisanja kojima bi se moglo na nedopušten na─Źin, a naro─Źito stvaranjem odre─Ĺenih dojmova u javnosti, uticati na tok i ishod krivi─Źnog postupka.
Advokat mo┼że u toku vo─Ĺenja krivi─Źnog postupka davati izjave sredstvima javnog informisanja u skladu sa poglavljem XI ovog Kodeksa.

4. Kad u krivi─Źnom postupku u─Źestvuje više optu┼żenika i više advokata – branitelja, advokati su du┼żni nastojati da što je više mogu─çe usklade svoj rad i govore i to tako da to ne bude na štetu ni jednom od optu┼żenika – branjenika.
Advokat ne smije braniti ili rastere─çivati svog branjenika tako što ─çe krivnju svaljivati na druge saoptu┼żenike, odnosno pove─çavati njihovu krivnju kako bi potpuno isklju─Źio ili umanjio krivnju svog branjenika. On to smije ─Źiniti samo ako po njegovom uvjerenju i savjesti njegov branjenik nije kriv, a to nije mogu─çe dokazati druga─Źije nego dokazivanjem krivnje drugih saoptu┼żenika, a što mora odgovarati ─Źinjeni─Źnom stanju.

5. U pravnim obrazlaganjima i zaklju─Źcima advokat – branitelj je samostalan i to ─Źini po sopstvenoj savjesti, znanju, odgovornosti i stru─Źnosti i nije vezan uputama branjenika, a du┼żan je dr┼żati se uputa optu┼żenog – branjenika u pogledu ─Źinjeni─Źnog stanja.

6. Svako neposredno ili posredno nu─Ĺenje pritvorenicima za branitelja ili koriš─çenje njima radi pribavljanja optu┼żenika – branjenika, protivno je ugledu i dostojanstvu advokature i pretstavlja kršenje pravila ovog Kodeksa.



V ODNOS PREMA PROCESNIM PROTIVNICIMA

 

1. Advokat treba prema protivnoj stranci nastupati obzirno i objektivno, nastoje─çi time stvoriti uvjete da se spor riješi u obostranu interesu.
Medjutim, ukoliko je protivna stranka bezobzirna, nepomirljiva, neuvidjavna ili neobjektivna, tada je advokat du┼żan prema njoj nastupati odlu─Źno, a osobito onda kada bi izostanak takva nastupa štetio opravdanim interesima njegove stranke.
Sva─Ĺe i vrije─Ĺanja procesnih protivnika advokat je du┼żan spre─Źavati.

2. U skladu sa na─Źelom brzog i efikasnog pru┼żanja pravne pomo─çi i izbjegavanja nepotrebnih troškova stranci, advokat prije nego što pokrene postupak treba opomenuti procesnog protivnika, daju─çi mu primjeran rok za dobrovoljno ispunjenje spornog zahtjeva, osim ako je stvar hitna ili ako je o─Źigledno rije─Ź o obijesnu i nepopustljivu protivniku.

3. Advokat ne smije koristiti neukost, zabludu ili boja┼żljivost procesnog protivnika, osobito ako ona nema pravnog zastupnika, u svrhu da bi postigao neopravdani uspjeh za svoju stranku.

4. Ukoliko procesni protivnik ima zastupnika tada je advokat du`an isklju─Źivo komunicirati sa njegovim zastupnikom, a ako mu se procesni protivnik direktno obrati, du┼żan ga je uputiti svome zastupniku i o svemu tome obavjestiti svoju stranku.

5. Advokat treba odvra─çati svoju stranku od toga da krivi─Źno progoni protivnu stranku zbog nepromišljenih izjava što ih je izazvalo napeto stanje u postupku, osim ako je takav progon potreban da bi se osigurali interesi stranke.

6. Prema procesnom protivniku advokat mora da ima korektan odnos. Ako procesni protivnik vrije─Ĺa advokata, prijeti mu ili sli─Źno, advokat treba imati razumjevanja za stanje uzrujanosti protivne stranke u kojem se ona neprikladno ili nepristojno ponijela prema njemu i ako nakon upozorenja advokata ili organa pred kojim je došlo do uvrede, prijetnje ili sli─Źno do─Ĺe do izvinjenja, u tom slu─Źaju advokat ne treba da preduzima krivi─Źno ili drugo gonjenje te osobe.

7. Bli┼że i intenzivnije poznantsvo advokata sa budu─çim procesnim protivnikom ili njegovim bliskim srodnikom, ukoliko bi to dovelo ili moglo dovesti do štetnih posljedica po stranku zbog nepotpunog anga┼żovanja advokata ili stru─Źnog i savjesnog pru┼żanja pravne pomo─çi stranci, mo┼że biti razlog odbijanja anga┼żovanja.

8. Advokat ne treba da procesnog protivnika omalova┼żava, niti na drugi na─Źin da se odnosi prema njemu nekorektno.

 

VI ODNOSI PREMA SUDOVIMA, UPRAVNIM I DRUGIM DR┼ŻAVNIM ORGANIMA

 

1. Advokat je du┼żan da zastupanje pred sudovima i drugim organima obavlja korektno, poštuju─çi njihov autoritet i ugled u skladu sa procesnim pravilima, a istovremeno da ─Źuva samostalnost i neovisnost advokature kao nezavisne profesionalne djelatnosti, kao i svoj li─Źni i profesionalni ugled.
Odnos advokata prema sudu, drugim dr┼żavnim organima i njihovim predstavnicima, i odnos suda, drugih dr┼żavnih organa i njihovih predstavnika prema advokatu, treba da bude izraz poštovanja prava, pravne kulture i pravni─Źke profesije.
Podnesci i usmena izlaganja advokata treba da budu jasni, sa┼żeti, umjesni i logi─Źni, a kritika koju advokat upu─çuje sudu, drugim dr┼żavnim organima i njihovim predstavnicima ne smije da bude saopštena na drzak ili uvredljiv na─Źin.

U odnosu prema sudu, drugim dr┼żavnim organima i njihovim predstavnicima advokat ne smije:
da uti─Źe na tok postupka i donošenje odluke neprofesionalnim sredstvima, a naro─Źito obra─çanjem organima i licima koja nemaju pravo da se miješaju u postupak, raspravljanje i odlu─Źivanje,
da li─Źne prijateljske odnose sa sudijama, tu┼żiocima i drugim predstavnicima organa vlasti ispoljava pred klojentom, suprotnom strankom ili njenim zastupnikom, ili da pred ovim licima stvara utisak postojanja takvih odnosa,
da tok ili ishod postupka pravda pripisivanjem korupcije i drugih vidova zloupotreba sudijama, tu┼żiocima i predstavnicima drugih organa vlasti, ili da podr┼żava takvo uvjerenje klijenta, osim ako on ili klijent raspola┼żu dokazima koji bi im davali pravo na podnošenje prijave nadle┼żnim organima krivi─Źnog ili disciplinskog gonjenja,
da zloupotrebljava ulogu branioca da bi klijentu, ili posredstvom klijenta koji je u pritvoru ili na izdr┼żavanju kazne, drugim pritvorenicima ili zatvorenicima krišom doturao pisma, poruke ili predmete ─Źije je dostavljanje zabranjeno, podlo┼żno kontroli ili namijenjeno nedozvoljenim ciljevima,
da pred klijentom, suprotnom strankom ili njenim zastupnikom, uo─Źi ro─Źišta ulazi u sudnicu ili drugu slu┼żbenu prostoriju namijenjenu raspravi prije nego što je pozvan, ili se nakon završetka rasprave u sudnici ili takvoj prostoriji zadr┼żava i po izlasku svih ovih lica, osim ako svoj ulazak ili ostanak prethodno tim licima ne objasni izuzetnim, opravdanim i istinitim razlozima ne vezanim za predmet spora.

2. Advokat ─çe, uz du┼żno poštovanje suda braniti interesa svoje stranke ─Źasno i hrabro, bez obzira na svoje vlastite interese ili posljedice po njega ili neku drugu osobu.

3. Advokat je tako─Ĺer du┼żan pru┼żiti odlu─Źan otpor protiv svakog kršenja zakonitosti, povrede dostojanstva li─Źnosti i temeljnih ljudskih prava ili interesa svoje stranke, ali samo dopuštenim sredstvima i u granicama korektnosti.

4. Advokat je du┼żan upozoriti svoju stranku na odnos poštovanja prema sudu i nastojati ─çe, da on i njegova stranka savjesno koriste prava koja im u postupku pripadaju, nastoje─çi da se izbjegne svako odugovla─Źenje i zloupotreba prava u postupku pred sudom.

5. Advokat ne smije zloupotrijebiti na─Źelo da smije razgovarati sa svjedocima izvan suda, prije po─Źetka i tokom su─Ĺenja, ali je zabranjena svaka zloupotreba ovog
razgovora u svrhu djelovanja na svjedoka. Razgovor se mora obaviti na na─Źin da se izbjegne svaka dvojba o mogu─çem utjecaju na svjedoka.

 

VII MEDJUSOBNI ODNOSI ADVOKATA, ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA I ADVOKATSKIH STRU─îNIH SARADNIKA

1. Kolektivni duh profesije zahtjeva odnos povjerenja i saradnje medju advokatima na dobrobit njihovih klijenata i kako bi se izbjegli nepotrebni procesi i druga ponašanja štetna za reputaciju profesije.

2. Medjusobni odnosi advokata i advokatskih pripravnika kako u vršenju djelatnosti, tako i u li─Źnom ┼żivotu, treba da su korektni i ispunjeni odnosom me─Ĺusobnog uva┼żavanja i poštovanja, ali ne smiju utjecati na samostalnost i odlu─Źnost pri zastupanju i zaštiti interesa vlastite stranke.

3. Nedopustivo je nelojalno pribavljanje lica za zastupanje, reklamiranje u bilo kom obliku, davanje negativnih izjava o drugim advokatima ili advokatskim pripravnicima, kao i odr┼żavanje bilo kakvog kontakta sa nadripisarima ili sli─Źno.

4. Advokat koji zna da procesni protivnik ima advokata kao zastupnika, mora se isklju─Źivo obra─çati svom kolegi, a ukoliko mu se procesni protivnik izravno obrati, mora ga savjetovati da se obrati svom advokatu i o tome ─çe upoznati svog kolegu.

5. Advokat, ukoliko mu je to poznato, ne smije preuzeti zastupanje stranke koju ve─ç zastupa drugi advokat, prije nego što stranka tom advokatu ne opozove punomo─ç ili saopšti da pored ve─ç anga┼żovanog advokata u postupak ulazi i novoanga┼żovani advokat.
Advokat koji je anga┼żovan umjesto drugog advokata u odre─Ĺenom slu─Źaju mora o tome obavjestiti tog advokata i ne─çe po─Źeti sa radom dok ne utvrdi da je taj drugi advokat u cijelosti namiren i ispla─çen za obavljeni rad.
Saglasno izboru, više advokata mo┼że pru┼żati pravnu pomo─ç jednoj osobi.

6. Advokat ne mo┼że tra┼żiti, niti primiti od drugog advokata ili drugog lica naknadu, proviziju ili drugu kompenzaciju za upu─çivanje ili preporu─Źivanje klijenta.
Advokat ne─çe nikome platiti naknadu, proviziju ili drugu kompenzaciju zato što mu je ovaj uputio klijenta.

7. Kolegijalni duh profesije i profesionalna solidarnost nala┼żu da advokati pru┼że savjet i daju mišljenje drugom advokatu, naro─Źito onom mla─Ĺem po sta┼żu i iskustvu, kada on to zatra┼żi.

8. Advokat je du┼żan zamijeniti kolegu koji mu se obrati za zamjenu, a ukoliko on to nije u objektivnoj mogu─çnosti prihvatiti, tada je, ukoliko to mo┼że, du┼żan prona─çi kolegu koji to mo┼że u─Źiniti.
Za troškove zamjene uvijek je odgovoran advokat koji je zamolio zamjenu, a ne njegova stranka, pa ─Źak i onda kada ona to nije platila svom advokatu. Ukoliko nije druga─Źije dogovoreno, troškovi zamjene iznose ½ troškova odre─Ĺenih tarifom. Ra─Źun za zamjenu se dostavlja istovremeno sa izvještajem o zamjeni.

Kod zamjene advokat postupa kao da sam (u svom predmetu) pru┼ża pravnu pomo─ç.

9. Solidarnost advokata, se ogleda i u pru┼żanju pravne pomo─çi, tj. zamjenama inozemnih advokata. Advokat mora biti naro─Źito odgovoran pri pru┼żanju pravne
pomo─çi inozemnim advokatima i takve slu─Źajeve treba preuzimati samo ako ih mo┼że obraditi stru─Źno i bez odugovla─Źenja.

10. Nedopustivo je da advokat, ako to interesi osobe kojoj pru┼ża pravnu pomo─ç ne zahtjevaju, tereti suokrivljenog ili sau─Źesnika u postupku.

11. Advokati su du┼żni svoje me─Ĺusobne sporove sami razrješavati ili pred organima Komore, pošto nije u skladu sa principima ovog Kodeksa da se advokati za rješavanje svojih nesporazuma obra─çaju sudovima ili drugim organima.

12. Radi educiranja sposobnog advokatskog podmlatka, što je za svakog advokata jedan od najva┼żnijih zadataka, advokatima se preporu─Źuje da primaju na praksu mlade, sposobne i vrijedne diplomirane pravnike u cilju njihovog stru─Źnog osposobljavanja za upis u Imenik advokata i da im u tom smislu pru┼żaju stru─Źnu pomo─ç.

13. Du┼żnost je advokata da se brine o formiranju moralnog lika advokatskog pripravnika i stru─Źnog saradnika koji se kroz svoju praksu svakodnevno upoznaju sa na─Źelima i pravilima Kodeksa advokatske etike, te iste usvajaju kao svoja pravila ponašanja u poslu i ┼żivotu, a ovo je du┼żan ─Źiniti i sam pripravnik i stru─Źni saradnik.
Advokat je du┼żan svog pripravnika i stru─Źnog saradnika upoznati sa obavezom ─Źuvanja tajne kancelarije u kojoj radi i posvetiti naro─Źitu pa┼żnju na upoznavanju pripravnika i stru─Źnog saradnika sa pravilima advokatske etike.

14. Advokat je du┼żan pla─çati propisanu (dogovorenu) nagradu za rad advokatskog pripravnika i stru─Źnog saradnika.

15. Advokat je du┼żan omogu─çiti pripravniku praksu u svim predmetima, da ta praksa bude raznovrsna, a znanje temeljito, korištenje stru─Źnom literaturom, uz savjesno nadziranje rada svog pripravnika, sve u cilju stru─Źnog usavršavanja i priprema za polaganje pravosudnog ispita.

16. Advokatski pripravnik i stru─Źni saradnik su du┼żni u svom radu pridr┼żavati se uputa advokata kod koga vrši praksu i osnova i principa Kodeksa, a njegov odnos prema advokatu kod koga obavlja praksu treba da je korektan i ispunjen uva┼żavanjem i poštovanjem.

17.U toku obavljanja pripravni─Źke prakse advokatski pripravnik je du┼żan u─Źestvovati u radu organizacije advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, te savjesno ispunjavati du┼żnosti i obaveze u organima Komore u koje je delegiran od strane svoje organizacije.

18. Zabranjena je fiktivna praksa, pa je advokatski pripravnik du┼żan praksu obavljati sa punim radnim vremenom.
Tako─Ĺer je zabranjeno sklapanje bilo koje vrste ugovora izme─Ĺu advokata i njegova pripravnika u sudjelovanju u dobiti ili o ortaštvu.

19. Pripravniku je zabranjeno samostalno vo─Ĺenje pravnih poslova. Isto tako pripravniku nije dopušteno da po neposrednom zahtjevu drugog advokata ili njegovog pripravnika bez odobrenja advokata kod kojeg vrši pripravni─Źku praksu, zamjenjuje u pojedinim radnjama zastupanja drugog advokata, kao i neposredno zahtjevanje ili primanje naknada za zamjeni─Źko zastupanje od drugog advokata.

20. Du┼żnost je svih advokata da poma┼żu pripravnicima kod otvaranja advokatske kancelarije u sticanju osoba kojima ─çe pru┼żiti pravnu pomo─ç, a po┼żeljno je da svaki uputi bar po jednu takvu osobu.

21. Svi principi i na─Źela ovog Kodeksa koji se odnose na advokata prema osobama kojima pru┼ża pravnu pomo─ç, procesnim protivnicima, prema sudovima i drugim organima i ostalim pitanjima, odnose se i na advokatske pripravnike i stru─Źnnog saradnika.

 

VIII ADVOKATSKA / ODVJETNI─îKA TAJNA

 

1. ─îuvanje advokatske tajne je na─Źelo advokature koje predstavlja bitnu pretpostavku stru─Źnog i savjesnog zastupanja i nezamjenjiv je uslov nezavisnosti i samostalnosti advokatske profesije.
Obaveza ─Źuvanja advokatske tajne nije vremenski ograni─Źena.

2. Advokatsku tajnu predstavlja sve ono što je advokat prilikom pru┼żanja pravne pomo─çi saznao kao povjerljivo od svoje stranke ili na drugi na─Źin. U naravi ovu tajnu pored saznanja advokata predstavljaju svi spisi, tonski, ra─Źunalni, slikovni i sli─Źni zapisi, te depoziti stranaka koji se nalaze u advokatskoj kancelariji.

3. Du┼żnost ─Źuvanja advokatske tajne ne prestaje samim prestankom zastupanja ili završetkom postupka u kojem je i povodom kojeg je nastupilo saznanje o ─Źinjenicama i okolnostima, koje ─Źine advokatsku tajnu. Du┼żnost ─Źuvanja tajne postoji i u slu─Źajevima saznanja o ─Źinjenicama i okolnostima povjerenim od strane stranke ─Źije zastupanje advokat nije prihvatio.
Advokat smije saopštiti ─Źinjenice i okolnosti, koje predstavljaju advokatsku tajnu, samo u odredjenoj vrsti postupka po pristanku osobe od koje je to saznao, datog u pismenoj formi, ili ako je otkrivanje tajne nu`no u krivi─Źnom postupku ili postupku disciplinske odgovornosti advokata za dokazivanje njegove nevinosti.

4. Advokat sam mora savjesno ocijeniti što stranka ┼żeli da bude sa─Źuvano kao advokatska tajna, a što ponekad zna─Źi i samu ─Źinjenicu da mu se stranka obratila za pravnu pomo─ç i ne navo─Ĺenjem koje vrste.

5. Advokat je du┼żan na odgovaraju─çi na─Źin sve svoje saradnike u kancelariji upoznati sa obavezom ─Źuvanja advokatske tajne, a tu obavezu u Ugovoru o radu sklopljenim sa svojim saradnicima izri─Źito predvidjeti kao razlog prestanka radnog odnosa.

6. Obaveza ─Źuvanja advokatske tajne prote┼że se na sve advokate u zajedni─Źkoj advokatskoj kancelariji, na sve advokate u Advokatskom društvu i na sve zaposlenike.

7. Odavanje advokatske tajne predstavlja svakako najte┼żu povreda du┼żnosti i ugleda advokature, ako je to u─Źinjeno izvan uslova odredjenih u ta─Źki 3. ovog poglavlja.

 

IX ODNOS ADVOKATA PREMA ORGANIMA KOMORE

 

1. Advokati su du┼żni da ─Źuvaju ugled, samostalnost i nezavisnost samoupravnih organa Regionalne i Federalne advokatske komore.

2. Pravo i du┼żnost advokata je da u─Źestvuju u radu organa Komore i da poma┼żu u radu, te da savjesno i odgovorno izvršavaju obaveze na svim izbornim funkcijama u tijelima i organima Komore.

3. Advokat je du┼żan savjesno i blagovremeno ispunjavati sve svoje obaveze prema Komori, poštovati, ─Źuvati i podizati njen ugled, te svojim aktivnim u─Źeš─çem doprinositi što uspješnijem njihovom radu prisustvuju─çi sastancima, Skupštinama i ─Źasno izvršavati funkcije na koje je izabran.

4. Advokat ─Źini te┼żu povredu advokatske du┼żnosti ukoliko ne izvršava odluke organa Komore, ili ako nesavjesno i neodgovorno izvršava obaveze i prava na izbornim funkcijama u organima Komore, dostavi neistinite izvještaje tim organima, uvredljivo se ponaša u pismenim ili usmenim kontaktima sa tim organima i/ili njenim du┼żnosnicima i ne izvršava ili neuredno izvršava materijalne obaveze prema Komori.

5. Zajedno su svi advokati moralno odgovorni za rad svojih organa Komore.

 

X POSLOVANJE U ADVOKATSKOJ KANCELARIJI

 

1. Advokat je odgovoran za rad svoje kancelarije. U zajedni─Źkim advokatskim kancelarijama svi advokati odgovaraju za rad kancelarije. U advokatskim društvima, advokati ─Źlanovi društva odgovaraju za rad društva.

2. Advokat je du┼żan uredno i na vrijeme voditi predmet, pohranu spisa i ta─Źnu evidenciju rokova i rasprava, tako da on i stranka mogu uvijek uvidom u spis utvrditi podatke o stanju predmeta.

3. Advokat mora osobito biti savjestan i ta─Źan u nov─Źanim poslovima. Tu─Ĺi novac ne smije miješati sa vlastitim i mora uvijek biti u mogu─çnosti da tu─Ĺi novac isplati. Novac koji je primio za stranku ne smije zadr┼żati kod sebe du┼że nego što je to potrebno.

4. Advokat ne smije upotrijebiti ili zadr┼żati novac protivno namjeni za koju je predan, kao i proširiti pravo retencije za još nedospjele tra┼żbine za usluge koje ─çe pru┼żiti.

 

XI DU┼ŻNOSTI I OBAVEZE ADVOKATA U JAVNOM INFORMISANJU

 

1. U na─Źelu advokat ne smije davati u javnost na bilo koji na─Źin podatke o strankama koje zastupa, ─Źinjenicama i okolnostima koje su mu poznate iz predmeta koji je primio na zastupanje, kao ni ono što mu je stranka povjerila kao svom zastupniku.

2. Ukoliko je u sredstvima javnog informisanja od suprotne strane u bilo kojem postupku ili od strane suda, tu┼żilaštva ili drugog organa pred kojim se vodi postupak, došlo do obavještavanja javnosti, a takvo obavještavanje je usmjereno na neta─Źno informisanje javnosti u konkretnoj informaciji ili je uticalo ili moglo uticati na tok i ishod odredjenog postupka, advokat je javnim saopštenjem du┼żan dati ta─Źnu informaciju i sprije─Źiti pokušaj neta─Źnog informisanja javnosti ili uticaj javne informacije na tok i ishod odre─Ĺenog postupka na štetu stranke koju zastupa.

3. Davanje u javnost informacije o samom postojanju odredjene vrste postupka u kojem vrši zastupanje stranke dozvoljeno je, ukoliko davanjem takve informacije ne bi bila nanesena šteta interesima stranke koju zastupa, ili bi samo davanje takvih podataka predstavljalo narušavanje ─Źuvanja advokatske tajne.

4. Suprotno postupanje gornjim na─Źelima predstavlja te┼żu povredu du┼żnosti advokata u vršenju advokatske djelatnosti.

 

XII BESPLATNA PRAVNA POMO─ć SOCIJALNO UGRO┼ŻENIM OSOBAMA

 

1. Obaveza je advokata i besplatno pru┼żanje pravne pomo─çi socijalno ugro┼żenim
osobama u skladu sa zakonom i advokat ─çe ovu du┼żnost obaviti jednako savjesno i
pa┼żljivo kao u pru┼żanju pravne pomo─çi drugim strankama.

2. Advokat je tako─Ĺer du┼żan preuzeti zastupanje socijalno ugro┼żenih osoba kada to odredi nadle┼żni organ Komore.

3. U slu─Źaju uspjeha u postupku advokat mo┼że od takve stranke tra┼żiti nagradu za pru┼żanje usluga u mjeri u kojoj to zastupanje ne─çe izgubiti svoje humano i socijalno obilje┼żje, ali u svakom slu─Źaju advokat smije tra┼żiti onu nagradu koju je zastupana stranka ostvarila po osnovu njegova zastupanja na teret protivne stranke.

 

XIII OVLAŠTENJA I DU┼ŻNOSTI ADVOKATA U MEDJUNARODNOM PRAVNOM PROMETU

 

1. Advokat nije ovlašten obavljati advokatske poslove za strane pravne subjekte kao stalni predstavnik neke strane advokatske kancelarije ili advokatskog društva, niti na nazivu kancelarije mo┼że stavljati obilje┼żja koja ozna─Źavaju predstavništvo stranih advokatskih kancelarija bilo kojeg oblika.

2. Kada prima na zastupanje stranku koja ima domicil u drugoj dr┼żavi advokat je du┼żan izri─Źito upozoriti stranku na mogu─çi ishod tra┼żenog zastupanja kroz primjenu zakona i drugih propisa na teritoriji BIH, a takvo upozorenje mora dati u pismenom obliku, ukoliko bi protivno postupanje moglo nanijeti toj stranci znatniju štetu.

3. U svim postupcima sa elementom inostranosti pred doma─çim sudovima i drugim organima, kao i pred inostranim organima i sudovima, ako postoji kolizija na─Źela kodeksa profesionalne etike strane dr┼żave i ovog Kodeksa, advokat je du┼żan primjenjivati na─Źela ovog Kodeksa.

 

XIV TROŠKOVI ZASTUPANJA

 

1. Advokat ima pravo na nagradu za svoj rad prema tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad advokata.

2. Advokat nema pravo uskratiti stranci povrat njezinih izvornih spisa nakon obavljenog zastupanja ukoliko mu stranka nije platila troškove zastupanja.

3. Du┼żnost je advokata upoznati stranku sa pribli┼żnim iznosom troškova zastupanja i upozoriti je na mogu─çnost da troškovi koji ─çe biti odre─Ĺeni na teret protivne stranke budu manji od njegovog ra─Źuna (obra─Źuna).

 

XV IZGLED ADVOKATSKE KANCELARIJE / ODVJETNI─îKE KANCELARIJE, FIRME I PE─îATA

 

1. Advokatska kancelarija po mogu─çnosti treba da bude smještena u prostoriji koja raspola┼że sa ─Źekaonicom.
U pravilu advokat prima stranke samo u svojoj kancelariji. Nepo┼żeljno je da advokat prima stranke po sudskim hodnicima, restoranima ili sli─Źnim mjestima.

2. Firma advokatske kancelarije (ime i prezime advokata, specijalnost ukoliko postoji) treba da bude istaknuta na zgradi u kojoj je smještena advokatska kancelarija. Ova obaveza se odnosi i na zajedni─Źke advokatske kancelarije i advokatska društva.
Naziv kancelarije ili društva treba da bude ispisan latinicom bez reklamnog karaktera na metalnoj ili drugoj tabli.

3. Advokatska kancelarija ili društvo mo┼że imati svoj pe─Źat koji ne mo┼że da sadr┼żi reklamni karakter.

4. Svaki podnesak mora imati memorandum ili pe─Źat.

 

XVI ZAVRŠNE ODREDBE

 

1. Ovlaš─çuje se Upravni odbor da utvrdi i objavi pre─Źiš─çen tekst Kodeksa sa svim do sada usvojenim izmjenama i dopunama.

2. Ova Odluka stupa na snagu danom usvajanja na Skupštini Advokatske komore Federacije BIH.

ADVOKATSKA KOMORA FBIH
PREDSJEDNIK, ( usvojen na Vanrednoj skupštini 17.09.2005.)

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 959 recenzija