Advokatska komora, sudovi, tužilaštva, i ostali korisni linkovi
Ukratko:
- Advokatura u Bosni i Hercegovini organizovana je na entitetskom nivou, kroz dvije komore: Advokatsku komoru Federacije BiH sa sjedištem u Sarajevu i Advokatsku komoru Republike Srpske sa sjedištem u Banjoj Luci.
- Advokatsku komoru FBiH čini pet regionalnih advokatskih komora: Sarajevo, Tuzla, Zenica, Mostar i Bihać.
- Brčko distrikt BiH nema vlastitu advokatsku komoru; advokati sa sjedištem u Distriktu biraju članstvo u jednoj od dvije entitetske komore.
- Pravni osnov: Zakon o advokaturi FBiH ("Službene novine FBiH", broj 1/25) i Zakon o advokaturi Republike Srpske ("Službeni glasnik RS", broj 80/15).
- Rad Advokatske komore FBiH uređuje novi Statut ("Službene novine FBiH", broj 66/26), donesen 23.05.2026. godine.
- Advokat upisan u imenik advokata jedne od komora u praksi zastupa stranke pred sudovima na cijelom području Bosne i Hercegovine.
Advokatura u Bosni i Hercegovini nije uređena jednim državnim zakonom, nego propisima entiteta i Brčko distrikta BiH. Zbog toga se u praksi često postavljaju ista pitanja: koja je komora nadležna za određenog advokata, gdje se provjerava upis u imenik i koja se tarifa primjenjuje na nagradu advokata. Na ovoj stranici dajemo pregled svih advokatskih komora u BiH, sa sjedištima, područjima nadležnosti i propisima na kojima počiva rad advokata.
Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine
Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine je asocijacija svih advokata koji imaju sjedište advokatske kancelarije ili advokatskog društva na teritoriji Federacije BiH. Sjedište komore je u Sarajevu, na adresi Obala Kulina bana 6, telefon +387 33 848-844. Rad komore uređen je Zakonom o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH", broj 1/25), koji je početkom 2025. godine zamijenio raniji zakon iz 2002. godine, te Statutom komore i Kodeksom advokatske etike. Skupština Advokatske komore FBiH donijela je novi Statut 23.05.2026. godine, koji je istog dana stupio na snagu, a objavljen je u "Službenim novinama FBiH", broj 66/26, od 26.08.2026. godine; njime je zamijenjen raniji Statut iz 2011. godine.
Članstvo se ne stiče direktno u federalnoj komori: advokat se upisuje u imenik advokata regionalne advokatske komore prema sjedištu svoje kancelarije i tim upisom istovremeno postaje član Advokatske komore Federacije BiH. Komora vodi imenike advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika, odlučuje o upisima i disciplinskoj odgovornosti i predstavlja advokaturu pred zakonodavnim i pravosudnim institucijama.
Nagrada za rad advokata u Federaciji BiH obračunava se prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad advokata ("Službene novine FBiH", broj 43/25). Advokati kancelarije Prnjavorac upisani su u imenik advokata Regionalne advokatske komore Tuzla, čime su ujedno članovi Advokatske komore Federacije BiH, a stranke zastupaju pred sudovima i organima na cijelom području Bosne i Hercegovine.
Organi Advokatske komore FBiH su Skupština, Upravni odbor od 11 članova, predsjednik komore, Nadzorni odbor te Disciplinski sud i Disciplinsko tužilaštvo. Mandat traje četiri godine i može se obnoviti najviše jednom uzastopno, dok se mandat predsjednika komore ne može povjeriti istoj osobi dva puta zaredom. Svaka regionalna komora bira po jednog člana Upravnog odbora, a preostalih pet članova bira Izborna skupština. Za predsjednika komore traži se najmanje petnaest godina advokature u kontinuitetu, za članove Upravnog i Nadzornog odbora deset, a za disciplinske sudije i tužioce sedam godina.
Statut uvodi i Advokatsku akademiju, posebno tijelo zaduženo za stalnu stručnu obuku advokata, advokatskih stručnih saradnika i pripravnika te za specijalizaciju advokata i izdavanje uvjerenja o specijalizaciji. Za stranke su praktično važne još dvije obaveze iz Statuta: advokat, zajednička advokatska kancelarija i advokatsko društvo moraju imati zaključeno osiguranje od profesionalne odgovornosti na najmanje 250.000,00 KM, odnosno 1.000.000,00 KM za društvo do četiri advokata, a nedozvoljeno reklamiranje i naplata mimo Tarife predstavljaju teže povrede dužnosti za koje disciplinski organi komore mogu izreći novčanu kaznu ili zabranu obavljanja advokature od šest mjeseci do pet godina.
Regionalne advokatske komore u Federaciji BiH
U sastavu Advokatske komore Federacije BiH djeluje pet regionalnih advokatskih komora. Svaka pokriva područje jednog ili više kantona, a advokat se upisuje u onu na čijem se području nalazi sjedište njegove kancelarije:
- Regionalna advokatska komora Sarajevo: Kanton Sarajevo i Bosansko-podrinjski kanton; sjedište: Radićeva 2, Sarajevo; telefon +387 33 553-700.
- Regionalna advokatska komora Tuzla: Tuzlanski kanton i Posavski kanton, a po Statutu iz 2026. godine i područje Brčko distrikta BiH; sjedište: Valtera Perića 10, Tuzla; telefon +387 35 274-104.
- Regionalna advokatska komora Zenica: Zeničko-dobojski kanton i Srednjobosanski kanton; sjedište: Kočeva i Kočevska čikma 3b, Zenica; telefon +387 32 443-240.
- Regionalna advokatska komora Mostar: Hercegovačko-neretvanski kanton, Zapadnohercegovački kanton i Kanton 10; sjedište: Kralja Zvonimira 17/I, Mostar; telefon +387 36 324-664.
- Regionalna advokatska komora Bihać: Unsko-sanski kanton; sjedište: Nurije Pozderca 2/II, Bihać; telefon +387 37 228-317.
Kontakt podaci navedeni su prema aktuelnim objavama komora i mogu se vremenom mijenjati, pa ih prije odlaska ili slanja pošte provjerite kod nadležne komore.
Advokatska komora Republike Srpske
Advokatska komora Republike Srpske je nezavisna i samoupravna organizacija advokata čije kancelarije, zajedničke advokatske kancelarije i advokatska ortačka društva imaju sjedište na području Republike Srpske. Sjedište komore je u Banjoj Luci, na adresi Federika Garsije Lorke 3, telefon +387 51 226-010. Rad komore uređen je Zakonom o advokaturi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 80/15).
Za razliku od Federacije BiH, ova komora nema regionalne komore, nego se advokati organizuju kroz šest zborova advokata: Banja Luka, Prijedor, Doboj, Bijeljina, Istočno Sarajevo i Trebinje. Zbor advokata Bijeljina obuhvata i područje Brčko distrikta BiH.
Nagrada advokata u Republici Srpskoj obračunava se prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad advokata Republike Srpske ("Službeni glasnik RS", broj 111/24), koja se primjenjuje od 1. januara 2025. godine.
Advokatura u Brčko distriktu BiH
Brčko distrikt BiH ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, ali nema vlastitu advokatsku komoru. Zakon o advokatskoj djelatnosti u Brčko distriktu BiH propisuje da su advokati sa sjedištem u Distriktu članovi Advokatske komore Republike Srpske ili Advokatske komore Federacije BiH, prema vlastitom izboru.
Član 91. stav (3) Zakona o advokaturi FBiH propisuje da advokati iz Brčko distrikta mogu biti članovi Regionalne advokatske komore Tuzla, a novi Statut komore u članu 4. područje Distrikta uvrštava u područje te regionalne komore. Advokat iz Distrikta koji izabere članstvo u komori Federacije BiH time ulazi u sastav Regionalne advokatske komore Tuzla. U praksi to znači da advokati iz Brčkog pripadaju Regionalnoj advokatskoj komori Tuzla (u okviru komore FBiH) ili Zboru advokata Bijeljina (u okviru komore RS), a nagrada im se obračunava po tarifi komore čiji su članovi. Više o zastupanju na ovom području: advokat u Brčko distriktu BiH.
Sudovi, tužilaštva i pravna baza
Pored komora, za svakodnevni rad advokata važni su sudovi i tužilaštva, organizovani na nivou države, entiteta, kantona i okruga, te Brčko distrikta BiH. Kompletan pregled sudova objavili smo na stranici sudovi u Bosni i Hercegovini.
Za rad sa propisima i sudskim odlukama pripremili smo i besplatnu pravnu bazu: zakoni Bosne i Hercegovine sa preko 600 propisa i sudska praksa BiH sa stavovima najviših sudova.
Česta pitanja o advokatskim komorama
Šta je advokatska komora i čemu služi?
Advokatska komora je nezavisna i samoupravna profesionalna organizacija advokata sa obaveznim članstvom. Komora vodi imenike advokata, odlučuje o upisu i prestanku prava na bavljenje advokaturom, provodi disciplinske postupke, donosi Statut i Kodeks advokatske etike i štiti samostalnost i nezavisnost advokature. Komora nije državni organ i ne pruža pravnu pomoć građanima: pravnu pomoć pružaju advokati.
Koliko advokatskih komora postoji u Bosni i Hercegovini?
Postoje dvije entitetske komore: Advokatska komora Federacije BiH sa sjedištem u Sarajevu i Advokatska komora Republike Srpske sa sjedištem u Banjoj Luci. U sastavu komore Federacije BiH djeluje pet regionalnih advokatskih komora (Sarajevo, Tuzla, Zenica, Mostar i Bihać), dok Brčko distrikt BiH nema vlastitu komoru.
Koja je razlika između advokata i odvjetnika?
Nikakva: riječ je o istoj profesiji i istom zvanju. Advokat je naziv u bosanskom i srpskom, a odvjetnik u hrvatskom jeziku, pa se u Federaciji BiH zvanično koriste oba, a i sam novi zakon u nazivu spaja advokaturu i odvjetništvo. Ista pravila, isti imenik i ista tarifa vrijede bez obzira na naziv, kao i za pojmove advokatska kancelarija i odvjetnički ured.
Kako mogu provjeriti da li je advokat upisan u imenik advokata?
Svaka komora vodi imenik advokata u koji se upisuju svi advokati sa njenog područja. Upis se provjerava kod nadležne regionalne komore u Federaciji BiH, odnosno kod Advokatske komore Republike Srpske, a advokat vam na zahtjev može predočiti i rješenje o upisu u imenik.
Koji su uslovi za upis u imenik advokata?
Osnovni uslovi su slični u oba entiteta: državljanstvo Bosne i Hercegovine, diploma pravnog fakulteta, položen pravosudni ispit, položen advokatski ispit pred komorom i propisano radno iskustvo na pravnim poslovima nakon pravosudnog ispita (u Federaciji BiH najmanje dvije godine), uz ostale uslove propisane zakonom, poput odgovarajućeg prostora za kancelariju. Zahtjev se u Federaciji BiH podnosi regionalnoj advokatskoj komori, a u Republici Srpskoj Advokatskoj komori Republike Srpske, nakon čega advokat polaže advokatsku zakletvu.
Može li advokat iz Federacije BiH zastupati pred sudovima u Republici Srpskoj?
Može. Advokat upisan u imenik jedne od komora u Bosni i Hercegovini u praksi zastupa stranke pred sudovima i drugim organima na cijelom području države. Naša kancelarija sa sjedištem u Tuzli redovno postupa pred sudovima u oba entiteta i u Brčko distriktu BiH.
Može li advokat iz Srbije ili Hrvatske zastupati pred sudovima u BiH?
Ne može samo na osnovu upisa u svojoj državi. Pravo zastupanja pred sudovima u Bosni i Hercegovini imaju advokati upisani u imenik jedne od komora u BiH, a zakoni o advokaturi za strane advokate predviđaju poseban upis, odnosno saglasnost pod propisanim uslovima. U praksi stranke i strane advokatske kancelarije za postupke pred sudovima u BiH angažuju domaćeg advokata.
Kojoj advokatskoj komori pripadaju advokati iz Brčko distrikta BiH?
Advokati sa sjedištem kancelarije u Brčko distriktu BiH sami biraju hoće li se učlaniti u Advokatsku komoru Federacije BiH ili u Advokatsku komoru Republike Srpske, jer Distrikt nema vlastitu komoru. U okviru komore Republike Srpske područje Distrikta pokriva Zbor advokata Bijeljina.
Kome se mogu žaliti na rad advokata?
Za povrede advokatske dužnosti i Kodeksa advokatske etike advokat odgovara disciplinski pred svojom komorom. Pisana prijava podnosi se nadležnoj regionalnoj advokatskoj komori u Federaciji BiH, odnosno Advokatskoj komori Republike Srpske, o njoj postupaju disciplinski tužilac i disciplinski sud komore, a mjere sežu od opomene do gubitka prava na bavljenje advokaturom.
Po kojoj tarifi se obračunava nagrada advokata?
Primjenjuje se tarifa komore čiji je advokat član: u Federaciji BiH advokatska tarifa FBiH ("Službene novine FBiH", broj 43/25), a u Republici Srpskoj advokatska tarifa Republike Srpske ("Službeni glasnik RS", broj 111/24). Konačan iznos zavisi od vrste radnje i vrijednosti predmeta.
Šta uređuje Statut Advokatske komore Federacije BiH?
Statut je osnovni akt komore i uređuje njeno unutrašnje ustrojstvo: organe komore i njihove nadležnosti, uvjete za izbor u organe, sticanje prava na obavljanje advokature i upis u imenike, prava i dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika, prestanak prava na rad i disciplinsku odgovornost. Novi Statut Advokatske komore FBiH donesen je 23.05.2026. godine i istog dana je stupio na snagu, a u "Službenim novinama FBiH", broj 66/26, objavljen je 26.08.2026. godine; ima 94 člana razvrstana u osam dijelova.
Ko upravlja Advokatskom komorom Federacije BiH?
Organi komore su Skupština, Upravni odbor od 11 članova, predsjednik komore, Nadzorni odbor te Disciplinski sud i Disciplinsko tužilaštvo. Mandat traje četiri godine i može se obnoviti najviše jednom uzastopno, a mandat predsjednika komore ne može se povjeriti istoj osobi dva puta zaredom. Svaka regionalna komora bira po jednog člana Upravnog odbora, dok preostalih pet članova bira Izborna skupština komore.
Kako se podnosi pritužba na rad advokata i koje su disciplinske mjere?
Pritužba se podnosi nadležnoj komori. Postupak pokreće disciplinski tužilac, a o odgovornosti odlučuje Disciplinski sud komore. Za lakše povrede mogu se izreći opomena, javna opomena i novčana kazna od 200,00 do 2.000,00 KM, a za teže povrede novčana kazna od 2.000,00 do 10.000,00 KM ili zabrana obavljanja advokature u trajanju od šest mjeseci do pet godina, uz brisanje iz imenika za vrijeme trajanja izrečene mjere.
Mora li advokat imati osiguranje od profesionalne odgovornosti?
Mora. Advokati, zajedničke advokatske kancelarije i advokatska društva dužni su zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu pričinjenu u vršenju advokatske djelatnosti i dostaviti ga nadležnoj regionalnoj komori. Najniža suma osiguranja po osiguranom slučaju iznosi 250.000,00 KM za advokata, odnosno 1.000.000,00 KM za advokatsko društvo koje zapošljava do četiri advokata, uz uvećanje od 250.000,00 KM za svakog sljedećeg zaposlenog advokata.
Šta je Advokatska akademija?
Advokatska akademija je posebno tijelo Advokatske komore FBiH zaduženo za stalnu stručnu obuku advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika, kao i za specijalizaciju advokata i izdavanje uvjerenja o specijalizaciji u određenoj oblasti prava. Advokat je dužan da se stalno stručno usavršava po programu koji donosi komora, a advokat koji ima pripravnika ili stručnog saradnika dužan mu je osigurati uvjete za rad i obuku.
Klijenti nam vjeruju od 1993.
Advokatska kancelarija Prnjavorac aktivno radi od 1993. godine. Danas, u svojoj četvrtoj deceniji rada, ima 1.056 Google recenzija sa ocjenom 5.0 / 5 na dva nezavisna Google poslovna profila.
Sve recenzije su javne na oba profila, bez filtriranja:
Ostale oblasti rada kancelarije
Pružamo pravnu pomoć i zastupanje kroz širok spektar oblasti u Bosni i Hercegovini:
