Regionalna advokatska komora Bihać ima svojstvo pravnog lica a sjedište je u Bihaću, ulica Nurije Pozderca 2/II.

Regionalna advokatska komora Bihać, na osnovu člana 15. Zakona o advokaturi FBIH na svojoj konstituirajućoj Skupštini 12.07.2002. godine usvojila je svoj Statut kojim se utvrđuje organizacija i način rada ove komore.

Organi Regionalne advokatske komore Bihać su : Skupština, Upravni odbor, Predsjednik i Podpredsjednik,Disciplinski sud i disciplinski tužioc i Nadzorni odbor.

Regionalna advokatska komora predstavlja i zastupa sve advokate sa svoga područja pred kantonalnim i opštinskim tijelima i institucijama.

Predsjednik Regionalne advokatske komore Bihać se imenuje na mandat od 4 godine.

ODNOS PREMA PROCESNIM PROTIVNICIMA
1. Advokat u Bihaću treba prema protivnoj stranci nastupati obzirno i objektivno, nastojeći time stvoriti uvjete da se spor riješi u obostranu interesu.
Medjutim, ukoliko je protivna stranka bezobzirna, nepomirljiva, neuvidjavna ili neobjektivna, tada je advokat dužan prema njoj nastupati odlučno, a osobito onda kada bi izostanak takva nastupa štetio opravdanim interesima njegove stranke.
Svađe i vrijeđanja procesnih protivnika advokat je dužan sprečavati.
2. U skladu sa načelom brzog i efikasnog pružanja pravne pomoći i izbjegavanja nepotrebnih troškova stranci, advokat prije nego što pokrene postupak treba opomenuti procesnog protivnika, dajući mu primjeran rok za dobrovoljno ispunjenje spornog zahtjeva, osim ako je stvar hitna ili ako je očigledno riječ o obijesnu i nepopustljivu protivniku.
3. Advokat iz Bihaća ne smije koristiti neukost, zabludu ili bojažljivost procesnog protivnika, osobito ako ona nema pravnog zastupnika, u svrhu da bi postigao neopravdani uspjeh za svoju stranku.
4. Ukoliko procesni protivnik ima zastupnika tada je advokat du`an isključivo komunicirati sa njegovim zastupnikom, a ako mu se procesni protivnik direktno obrati, dužan ga je uputiti svome zastupniku i o svemu tome obavjestiti svoju stranku.

5. Advokat u Bihaću treba odvraćati svoju stranku od toga da krivično progoni protivnu stranku zbog nepromišljenih izjava što ih je izazvalo napeto stanje u postupku, osim ako je takav progon potreban da bi se osigurali interesi stranke.
6. Prema procesnom protivniku advokat mora da ima korektan odnos. Ako procesni protivnik vrijeđa advokata, prijeti mu ili slično, advokat treba imati razumjevanja za stanje uzrujanosti protivne stranke u kojem se ona neprikladno ili nepristojno ponijela prema njemu i ako nakon upozorenja advokata ili organa pred kojim je došlo do uvrede, prijetnje ili slično dođe do izvinjenja, u tom slučaju advokat ne treba da preduzima krivično ili drugo gonjenje te osobe.

7. Bliže i intenzivnije poznantsvo advokata sa budućim procesnim protivnikom ili njegovim bliskim srodnikom, ukoliko bi to dovelo ili moglo dovesti do štetnih posljedica po stranku zbog nepotpunog angažovanja advokata ili stručnog i savjesnog pružanja pravne pomoći stranci, može biti razlog odbijanja angažovanja.
8. Advokat iz Bihaća ne treba da procesnog protivnika omalovažava, niti na drugi način da se odnosi prema njemu nekorektno.

ODNOS ADVOKATA PREMA ORGANIMA KOMORE

1. Advokati u Bihaću su dužni da čuvaju ugled, samostalnost i nezavisnost samoupravnih organa Regionalne i Federalne advokatske komore.
2. Pravo i dužnost advokata je da učestvuju u radu organa Komore i da pomažu u radu, te da savjesno i odgovorno izvršavaju obaveze na svim izbornim funkcijama u tijelima i organima Komore.
3. Advokat je dužan savjesno i blagovremeno ispunjavati sve svoje obaveze prema Komori, poštovati, čuvati i podizati njen ugled, te svojim aktivnim učešćem doprinositi što uspješnijem njihovom radu prisustvujući sastancima, Skupštinama i časno izvršavati funkcije na koje je izabran.
4. Advokat čini težu povredu advokatske dužnosti ukoliko ne izvršava odluke organa Komore, ili ako nesavjesno i neodgovorno izvršava obaveze i prava na izbornim funkcijama u organima Komore, dostavi neistinite izvještaje tim organima, uvredljivo se ponaša u pismenim ili usmenim kontaktima sa tim organima i/ili njenim dužnosnicima i ne izvršava ili neuredno izvršava materijalne obaveze prema Komori.
5. Zajedno su svi advokati moralno odgovorni za rad svojih organa Komore.

OVLAŠTENJA I DUŽNOSTI ADVOKATA U MEDJUNARODNOM PRAVNOM PROMETU

1. Advokat iz Bihaća nije ovlašten obavljati advokatske poslove za strane pravne subjekte kao stalni predstavnik neke strane advokatske kancelarije ili advokatskog društva, niti na nazivu kancelarije može stavljati obilježja koja označavaju predstavništvo stranih advokatskih kancelarija bilo kojeg oblika.
2. Kada prima na zastupanje stranku koja ima domicil u drugoj državi advokat je dužan izričito upozoriti stranku na mogući ishod traženog zastupanja kroz primjenu zakona i drugih propisa na teritoriji BIH, a takvo upozorenje mora dati u pismenom obliku, ukoliko bi protivno postupanje moglo nanijeti toj stranci znatniju štetu.
3. U svim postupcima sa elementom inostranosti pred domaćim sudovima i drugim organima, kao i pred inostranim organima i sudovima, ako postoji kolizija načela kodeksa profesionalne etike strane države i ovog Kodeksa, advokat je dužan primjenjivati načela ovog Kodeksa.

Bihać je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, te sjedište Unsko-sanskog kantona.

Grad Bihać ima 56.261 stanovnika a Unsko-Sanski kanton 273.261 stanovnika.
Kroz grad Bihać protiče jedna od najljepših rijeka u svijetu, rijeka Una. Po nekim prepostavkama naziv rijeke Una potiče od latinske riječi uno, što ima značenje jedna, jedina. Danas je Una dio velikog blaga prirodnog nasljeđa Bosne i Hercegovine, mjesto bogatog turističkog prometa i održavanja međunarodne sportsko-turističke manifestacije Una-Regata. Turističkim rezultatima pogoduje i proglašenje gornjeg toka Une prvim Nacionalnim parkom na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Gradski organ državne uprave Grada Bihaća, kojom rukovodi gradonačelnik, organizovan je u 7 (sedam) gradskih službi za upravu. Gradske službe za upravu su: Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove, Služba za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove, Služba za stručne i zajedničke poslove, Služba za finansije, Služba za internu reviziju, Služba za opću upravu, privredne i društvene djelatnosti i Služba civilne zaštite.