Advokatska kancelarija

weight
"Naša zaštita nije u našem oružju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
Sudska praksa Bosne i Hercegovine

Odluka o sudskoj mjeri obezbjeđenja u parničnom predmetu u vezi stečaja

BOSNA I HERCEGOVINA

REPUBLIKA SRPSKA

OKRUŽNI PRIVREDNI SUD U BIJELJINI

Broj: 59 0 Ps 039652 24 Mo

Bijeljina, 8.7.2024. godine

 

 

Okružni privredni sud u Bijeljini, sudija Goran Jović, po prijedlogu tužioca „Banka Srpske“ a.d. Banja Luka – u stečaju, Aleja Svetog Save 61, Banja Luka, zastupana po zakonskom zastupniku stečajnom upravniku, te punomoćniku A.B., advokatu iz B.L., protiv tuženih Fond za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske a.d. Banja Luka, u čije ime i za čiji račun istupa Investiciono-razvojna banka Republike Srpske a.d. Banja Luka, zastupana po zakonskom zastupniku vd direktoru D.V., „E.“ d.o.o. Zvornik-u stečaju, Karakaj bb, Zvornik, zastupana po stečajnom upravniku G.M., te punomoćniku I.O. advokatu iz B., „A.“ d.o.o. Zvornik, Karakaj bb, Zvornik, zastupana po predsjedniku upravnog odbora Z.S., „A.“ d.o.o. Zvornik – u stečaju, Karakaj bb, Zvornik, zastupan po stečajnom upravniku M.K., „M.“ d.o.o. Zvornik – u stečaju, Karakaj bb, Zvornik, zastupana po stečajnom upravniku G.D., a u pravnoj stvari radi utvrđenja, v.p.s. 19.400.000,00 KM, odlučujući po prijedlogu tužioca za određivanje sudske mjere obezbjeđenja prema „E.“ d.o.o. Zvornik-u stečaju, Karakaj bb, Zvornik, nakon održanog ročišta dana 3.7.2024. godine, u prisustvu punomoćnika parničnih stranaka, donio je dana  8.7.2024. godine sljedeće:

 

 

R J E Š E Nj E

 

Odbija se prijedlog tužioca-predlagača za određivanjem sudske mjere obezbjeđenja sljedećeg sadržaja:

 

„Određuje se sudska mjera obezbjeđenja, nalaže se „E.“ d.o.o. Zvornik u stečaju da na depozitni račun Okružnog privrednog suda u Bijeljini uplati obezbjeđenje u novčanom iznosu od 6.054.296,93 KM, što odgovara nominalnoj vrijednosti reda priznatog potraživanja Banka Srpske a.d. Banja Luka u stečaju obezbjeđenog razlučnim pravom.“

 

Obrazloženje

 

Dana 18.12.2023. godine, tužilac je podnio tužbu protiv tuženih, sa tužbenim zahtjevom kojim traži da se utvrdi:

  • da je ništav Ugovor o zasnivanju hipoteke broj ........ od 14.5.2012. godine, zaključen između korisnika kredita/založnog dužnika E., A., M. i A., sa jedne strane i Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske kao davaoca kredita/založnog povjerioca, sa potvrdom notara broj ........ od 22.11.2023. godine, kao i svakom eventualnom novom potvrdom istog Ugovora o zasnivanju hipoteke, sa eventualnim tužbenih zahtjevom da ukoliko sud ne usvoji primarni tužbeni zahtjev da se utvrdi
  • da je hipoteka Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske a.d. Banja Luka po osnovu Ugovora o zasnivanju hipoteke broj .......... od 14.5.2012. godine i svih pravnih sukcesora, hipoteka II reda prvenstva, nakon upisane hipoteke I reda u korist Balkan Investment Bank a.d. Banja Luka, sada Banka Srpske a.d. Banja Luka – u stečaju, na nekretninama upisanim u z.k. uložak broj ........ sve KO Zvornik, te da nije dozvoljena izmjena tabele utvrđenih potraživanja po nalogu koji je odbor povjerilaca dao stečajnom upravniku u stečajnom postupku koji se vodi pred Okružnim privrednim sudom u Bijeljini pod brojem 59 0 St 029402 16 St

 

Istog dana tužilac je podnio ovome sudu prijedlog za određivanje sudske mjere obezbjeđenja  sa prijedlogom da se odredi i kao privremena sudska mjera obezbjeđenja, protiv tužene „Energolinije“ d.o.o. Zvornik – u stečaju, kao protivnika sudske mjere obezbjeđenja.

 

Predloženom sudskom mjerom obezbjeđenja, a koja je u konačnici uređena na zapisnik ovog suda od dana 3.7.2024. godine, tužilac-predlagač mjere predlaže da se istom naloži Energoliniji d.o.o. Zvornik - u stečaju da na depozitni račun Okružnog privrednog suda u Bijeljini uplati obezbjeđenje u novčanom iznosu od 6.054.296,93 KM, što odgovara nominalnoj vrijednosti reda priznatog potraživanja Banka Srpske a.d. Banja Luka u stečaju obezbjeđenog razlučnim pravom.

 

Prema činjeničnim navodima za određivanje sudske mjere obezbjeđenja i privremene mjere obezbjeđenja, a koje je tužilac istakao u tužbi proizilazi da Zakon o stečaju Republike Srpske ne samo da zabranjuje upise bilo kakvih sticanja prava na imovini stečajnog dužnika nakon otvaranja stečajnog postupka, već i predviđa čitav niz mogućnosti pobijanja sticanja prava na imovini na osnovu pravnih poslova preduzetih prije stečaja unazad, sve do 5 godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečaja, da ne postoji pravna mogućnost bilo kakvih upisa tereta na imovini stečajnog dužnika, a imajući u vidu i odredbe o hitnosti stečaja i samoj svrsi stečajnog postupka koja se ogleda u naplati potraživanja i unovčenju imovine radi grupnog namirenja povjerilaca, radi zaštite svojih prava i sprječavanja umanjenja svoje stečajne mase tužilac smatra da je zahtjev za određivanje privremene mjere, a potom i zahtjev za određivanje mjere obezbjeđenja u cjelosti osnovan. 

 

Sud je svojim Rješenjem od 4.3.2024. godine odbio prijedlog za određivanje privremene mjere obezbjeđenja i nastavio postupak po prijedlogu za određivanje sudske mjere obezbjeđenja.

 

U pismenom odgovoru na predloženu sudsku mjeru obezbjeđenja od 11.3.2024. godine, tuženi „E.“ d.o.o. Zvornik – u stečaju, je predložila da sud predloženu mjeru obezbjeđenja odbije obzirom da je isti prijedlog u cjelosti neosnovan, navodeći da nisu ispunjeni zakonom kumulativno postavljeni uslovi za određivanje mjere, a kako je to propisano članom 269. stav 1 i 2. Zakona o parničnom postupku, tj. da predlagač nije dokazao da postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik obezbjeđenja mogao spriječiti ili znatno otežati ostvarivanje potraživanja predlagača.

 

Sud je nakon datog pismenog odgovora na predloženu sudsku mjeru obezbjeđenja, održao ročište za raspravljanje o predloženoj sudskoj mjeri obezbjeđenja gdje su parnične stranke ostale kod svojih navoda iz prijedloga za određivanje sudske mjere obezbjeđenja, odnosno pismenog odgovora na predloženu sudsku mjeru, te na ročištu održanog dana 3.7.2024. godine, predlagač mjere Banka Srpske a.d. Banja Luka – u stečaju izveo materijalne dokaze čitanjem:

 

  • Rješenje o registraciji ........ od 24.07.2019. godine
  • Prijava potraživanja po osnovu kredita od 17.11.2016. godine
  • Zapisnik sa ispitnog ročišta od 07.12.2016. godine
  • ZK uložak broj ....... KO SP Zvornik od 14.10.2020. godine
  • ZK uložak broj ....... KO SP Zvornik od 14.10.2020. godine
  • ZK uložak broj ....... KO SP Zvornik od 14.10.2020. godine
  • Posjedovni list prepis ........ od 27.03.2019. godine
  • Zapisnik sa posebnog ispitnog ročišta od 27.03.2017. godine
  • Ugovora o zasnivanju hipoteke broj .......... od 14.05.2012. godine sa potvrdom notara broj ......... od 22.11.2023. godine
  • Novinski članak od 23.12.2011. godine
  • Novinski članak od 24.12.2011. godine
  • Novinski članak od 30.03.2012. godine
  • Zapisnik sa izvještajnog ročišta od 25.01.2024. godine
  • Rješenje broj 59 0 St 029402 16 St od 07.02.2024. godine
  • Oglas o prodaji cjelokupne imovine stečajnog dužnika  od 26.04.2024. godine
  • Zahtjev za odbacivanje zahtjeva za provođenje promjena na nekretninama od 11.12.2023. godine
  • Poziv broj ......... od 08.03.2024. godine sa prilozima, rješenjem ......... od 26.12.2023, rješenje broj ........ od 15.02.2024. godine i zahtjevom za upis hipoteke prvog reda
  • Izjašnjenje na poziv za raspravu broj ........ od 30.04.2024
  • Rješenje broj .......... od 15.04.2024. godine
  • Žalba broj ....... od 07.05.2024. godine
  • Kompletan notarski otpravak broj ........ od 14.05.2012. godine
  • Tužba u uspravnom sporu od 03.07.2024. godine sa potvrdom prijema
  • Rješenje Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka broj ......... od 18.06.2024. godine
  • Obavještenje broj .......... od 03.06.2024. godine
  • Obavještenje broj .......... od 03.06.2024. godine
  • Urgencija za postupanje broj ......... od 29.05.2024. godine zaprimljena u Okružnom privrednom sudu u  Bijeljini pod brojem ........ dana 31.05.2024. godine  i vraćena sa prilozima i kovertom dana 07.06.2024. godine.
  • Prilozi uz urgenciju broj ....... od 29.05.2024. godine:
  • Zapisnik sa 34. sjednice Odbora povjerilaca E. d.o.o. Zvornik u stečaju
  • Dopuna zapisnika sa 34. sjednice Odbora povjerilaca E. d.o.o. Zvornik u stečaju
  • Zaključak broj ......... od 28.11.2023. godine
  • Ugovora o zasnivanju hipoteke broj ......... od 14.05.2012. godine sa potvrdom notara broj ........ od 22.11.2023. godine
  • Oglas o prodaji cjelokupne imovine stečajnog dužnika od 26.04.2024. godine
  • Zahtjev za odbacivanje zahtjeva za provođenje promjena na nekretninama od 11.12.2023. godine
  • Poziv broj ......... od 08.03.2024. godine sa prilozima, rješenjem ........ od 26.12.2023, rješenje broj ........ od 15.02.2024. godine i zahtjevom za upis hipoteke prvog reda
  • Rješenje broj .......... od 15.04.2024. godine
  • žalba broj ....... od 07.05.2024. godine
  • Zapisnik sa nastavka izvještajnog ročišta od 25.01.2024. godine
  • Izvod iz zapisnika sa 59 sjednice Odbora povjerilaca Banke sa odlukom.
  • Kopija koverte kojom je Urgencija za postupanje broj ........ od 29.05.2024. godine poslata sudu i koju je sud vratio uz Obavještenje broj ........ od 03.06.2024. godine
  • Dostavnica
  • Oglas o prodaji cjelokupne imovine stečajnog dužnika  od 28.05.2024. godine

 

dok protivnik predlagača nije imao dokaznih prijedloga.

 

U završnom izlaganju tužilac-predlagač sudske mjere obezbjeđenja smatra da je provedenim dokazima ukazano na osnovanost predložene mjere obezbjeđenja obzirom da su ispunjeni kumulativni uslovi predviđeni za određivanje mjere. Što se tiče potraživanja banke isto je utvrđeno na ispitnom ročištu održanom 7.12.2016. godine gdje je banka razvrstana u razlučne povjerioce, a što se tiče drugog uslova iz dostavljenih oglasa jasno je vidljivo da se vrši prodaja Energolinije nakon što je od 1.12.2023. godine radnjama protivnika predlagača potpuno nezakonito pristupljeno izmjeni tabele utvrđenih potraživanja koja u stečajnom postupku ima svojstvo izvršne isprave, a sve kroz odluke organa upravnog postupka sve sa ciljem ostvarivanja protivpravne imovinske koristi za račun trećeg lica. Sve radnje koje su preuzete od strane protivnika predlagača nakon 1.12.2023. godine preuzete su sa ciljem izbjegavanja namirenja tužioca kao razlučnog povjerioca u stečajnom postupku, a sa ciljem ostvarivanja protivpravne imovinske koristi za račun trećeg lica koji je u međuvremenu sa svojim pravom namirenja upisan kao hipotekarni povjerilac I reda, ispred tužioca Banke Srpske a.d. Banja Luka – u stečaju.

 

U završnom izlaganju tuženi-protivnik predlagača „E.“ d.o.o. Zvornik – u stečaju smatra da provedenim dokazima nije dokazana osnovanost predložene mjere obezbjeđenja tj. da je isti neosnovan, sa prijedlogom da se kao takav i odbije, jer nisu ispunjeni uslovi propisani odredbama člana 269. ZPP-a, a niti prijedlog sadrži sve elemente propisane članom 276. Zakona o parničnom postupku. Naime, protivnik predlagača smatra da predlagatelj nije učinio vjerovatnim postojanje potraživanja odnosno prava i da ne postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati ostvarivanje potraživanje tužioca-predlagača. Provedeni dokazi ne ukazuju na vjerovatnost osnovanost tužbenog zahtjeva obzirom da se isti odnose na faze stečajnog postupka koji su predmet drugog sudskog postupka kao i na postupak koji se vodi pred upravnim organom RUGIP RS PJ Zvornik, koji dokazi nemaju nikakav pravni značaj za predmetni postupka niti dokazuju da je tužbeni zahtjev vjerovatno osnovan. Takođe u pogledu drugog uslova propisan zakonom ne postoji nikakav dokaz da je protivnik predlagača svojim postupanjem preuzeo bilo kakvu radnju koja bi dovela do sprječavanja ili otežavanja ostvarivanja potraživanja tužioca. Dalje, sadržaj predložene mjere od strane predlagača ne odgovara nijednoj od mjera propisanim članovima 271. 272. i 273. ZPP-a, što ukazuje da predlagač nije postupio po odredbama člana 276. ZPP-a, jer iz sadržine predložene mjere jasno je da je predlagač njome tražio jemstvo koje je propisano članom 284. ZPP-a, a ne mjeru obezbjeđenja, što je još jedan razlog koji ukazuje na neosnovanost prijedloga.

 

Sud je svoju odluku donio kao u izreci rješenja iz sledećih razloga:

 

Shodno odredbi čl. 269. Zakona o parničnom postupku (Sl.gl.RS br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09, 61/13 i 27/24  – u daljem tekstu: ZPP), mjera obezbjeđenja može se odrediti ako su kumulativno ispunjena dva uslova i to ako predlagač obezbjeđenja učini vjerovatnim postojanje potraživanja ili prava i ako postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik obezbjeđenja mogao svoju imovinu opteretiti, prikriti, otuđiti ili na drugi način njome raspolagati, odnosno promijeniti postojeće stanje stvari ili na neki drugi način štetno uticati na prava predlagača obezbjeđenja.

 

U  odredbi člana 273. stav 1 ZPP-a, taksativno su propisane mjere obezbjeđenja radi obezbjeđenja drugih prava ili održavanja postojećeg stanja, pa između ostaloga: zabrana protivniku obezbjeđenja da preduzima određene aktivnosti u cilju održavanja postojećeg stanja ili sprečavanja nastanka štete suprotnoj strani (t. 1); ovlaštenje predlagaču obezbjeđenja da preduzme određene aktivnosti (t.2); povjeravanje određene imovine protivnika obezbjeđenja trećem licu na čuvane i staranje (t.3)  kao i druge mjere neophodne za obezbjeđenje tužbenog zahtjeva (t. 5) a prema odredbi stava 2. istog člana, na ove mjere obezbjeđenja shodno se primjenjuju odredbe člana 271 stav 3 ZPP-a.

 

Činjenica je da tužilac-predlagač mjere obezbjeđenja predloženom mjerom nije zatražio određivanje mjere obezbjeđenja propisane članom 273. ZPP-a, a koja određuje obezbjeđenje drugih prava ili održavanja postojećeg stanja, kao niti bilo koju drugu mjeru propisanu članom 271., 272., 273. i 274. ZPP-a, nego je isti ustvari predložio jemstvo koje je propisano članom 284. ZPP-a a što predstavlja alternativu predloženoj mjeri obezbjeđenja. Dakle, predlagač može u prijedlogu za određivanje mjere obezbjeđenja, čak i naknadno, predložiti da se umjesto mjere obezbjeđenja isti zadovoljava davanjem određenog jemstva koje je određeno u novčanom iznosu, a što podrazumjeva da je pored zatraženog jemstva predlagač predložio i određenu adekvatnu mjeru propisanu zakonom, što nije slučaj u predmetnom postupku.

 

U predmetnoj pravnoj stvari, tužbeni zahtjev je postavljen tako što je tužilac prvim tužbenim zahtjevom zatražio utvrđivanje ništavosti Ugovora o zasnivanju hipoteke broj ....... od 14.5.2012. godine, zaključen između korisnika kredita/založnog dužnika Energolinije, Alumine, Mehanike i Alusila, sa jedne strane i Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske kao davaoca kredita/založnog povjerioca, sa potvrdom notara broj ........ od 22.11.2023. godine kao i svakom eventualnom novom potvrdom istog Ugovora o zasnivanju hipoteke, a sa drugim, tj. eventualnim tužbenim zahtjevom u slučaju da sud ne usvoji prvi tužbeni zahtjev, isti utvrdi da je hipoteka Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske a.d. Banja Luka po osnovu Ugovora o zasnivanju hipoteke broj ....... od 14.5.2012. godine i svih pravnih sukcesora, hipoteka II reda prvenstva, nakon upisane hipoteke I reda u korist Balkan Investment Bank a.d. Banja Luka, sada Banka Srpske a.d. Banja Luka – u stečaju na nekretninama upisanim u z.k. uložak broj ........ sve KO Zvornik, te da nije dozvoljena izmjena tabele utvrđenih potraživanja po nalogu koji je odbor povjerilaca dao stečajnom upravniku u stečajnom postupku koji se vodi pred Okružnim privrednim sudom u Bijeljini pod brojem 59 0 St 029402 16 St.

 

Dakle, tužilac-predlagač sudske mjere obezbjeđenja Banka Srpske a.d. Banja Luka – u stečaju, postavlja u jednoj tužbi, protiv istih tuženih više tužbenih zahtjeva koji se međusobno isključuju (primarni zahtjev za utvrđenje ništavosti ugovora i eventualni tužbeni zahtjev za utvrđivanje hipoteke II reda prvenstva u odnosu na Fond za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske a.d. Banja Luka, odnosno I reda prvenstva u korist tužioca, te je time tužilac kao predlagač sudske mjere u ovoj eventualnoj kumulaciji tužbenih zahtjeva (čl. 55 st. 4 ZPP-a), te je sam odredio redoslijed prema kojem će sud odlučivati o tužbenim zahtjevima.

 

I primarni i eventualni tužbeni zahtjev, utvrđujućeg su karaktera.

 

Osnovanost zahtjeva za određivanje sudske mjere obezbjeđenja ne posmatra se sa aspekta da li prava mogu biti povrijeđena ili njihovo ostvarivanje otežano ili spriječeno, već sa aspekta da li protivnik obezbjeđenja preduzima određene radnje prema dobru, a koje radnje su usmjerene na sprečavanje, otežavanje ili onemogućavanja prava predlagača obezbjeđenja.

 

Dakle, u konkretnom slučaju tužilac kao predlagač sudske mjere obezbjeđenja morao je dokazati da tuženi-protivnik sudske mjere obezbjeđenja preduzima radnje koju su usmjerene na sprečavanje, otežavanje ili onemogućavanje prava predlagača obezbjeđenja u vezi ostvarivanja svojih prava radi namirenja novčanog potraživanja u stečajnom postupku.

 

Iz dokaza koje je proveo tužilac-predlagač sudske mjere obezbjeđenja, Prijave potraživanja po osnovu kredita od 17.11.2016. godine i Zapisnika sa ispitnog ročišta od 7.12.2016. godine, proizilazi da je potraživanje tužioca Banke Srpske a.d. Banja Luka – u stečaju prema tuženom Energoliniji d.o.o. Zvornik – u stečaju, stečajni upravnik u cjelosti priznao razlučno potraživanje Banke Srpske a.d. Banja Luka u stečaju u iznosu od 6.054.296,93 KM, te da se banka razvrstava u razlučne povjerioce, a na imovini stečajnog dužnika „E.” doo Zvornik u stečaju, tačnije na nepokretnostima upisanim u zak.ul.br. …………. sve  KO SP Zvornik, a što nije sporila ni jedna stranka tokom postupka. Iz Ugovor o zasnivanju hipoteke broj …….. od 14.5.2012. godine, zaključen između korisnika kredita/založnog dužnika Energolinije, Alumine, Mehanike i Alusila, sa jedne strane i Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske kao davaoca kredita/založnog povjerioca, sa potvrdom notara broj ……… od 22.11.2023. godine, proizilazi da je isti zaključen između pomenutih stranaka radi obezbjeđivanja kredita u iznosu od 19.400.000,00 KM (korisnik kredita „E.” d.o.o. Zvornik u stečaju), gdje je kao sredstvo obezbjeđenja predmetnog kredita određeno založno pravo na nepokretnostima upisanim u zk.ul. br. …... ko Zvornik u vlasništvu A. d.o.o. Zvornik, na nepokretnostima upisanim u zk.ul. br. …… ko Zvornik u vlasništvu A. doo Zvornik, na nepokretnostima upisanim u zk.ul. br. …… sve k.o. Zvornik u vlasništvu E. d.o.o. Zvornik, te na nepokretnostima upisanim u zk.ul. br. ….. k.o. Zvornik u vlasništvu Mehanika d.o.o. Zvornik, gdje je određeno da se založni povjerilac ima upisati kao hipotekarni povjerilac kod Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS PJ Zvornik, na prvo slobodno mjesto. Iz zahtjeva „Energolinije” d.o.o. u stečaju Zvornik od 30.11.2023. godine upućen Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka PJ Zvornik proizilazi da je stečajni upravnik istim zatražio od nadležnog organa da u zk.ul.br. ………. k.o. Zvornik izvrši upis hipoteke prvog reda u korist Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske, a sve na osnovu odluke Nadzornog odbora Balkan Investment Bank a.d. Banja Luka. Iz zapisnika  sa nastavka izvještajnog ročišta skupštine povjerilaca od 25.1.2024. godine, održan pred Okružnim privrednim sudom u Bijeljini proizilazi da je Standard Prva d.o.o. Bijeljina dostavio otpravak originala ugovora o kupoprodaji potraživanja i sporednih prava broj …….. od 29.11.2023. godine, kojim je isti otkupio potraživanje IRB-a odnosno  Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske prema stečajnom dužniku gdje je stečajni upravnik uz saglasnost većine članova skupštine povjerilaca priznao potraživanje Sandard Prve d.o.o. i iste uvrstio u tabelu priznatih razlučnih povjerilaca, sa iznosom od 24.831.659,96 KM, koji se iznos ima upisati u tabelu razlučnih povjerilaca. Iz oglasa od 28.5.2024. godine broj ….. E. doo Zvornik u stečaju objavio je prodaju cjelokupne imovine stečajnog dužnika „E.” d.o.o. u stečaju Zvornik sa otvaranjem ponuda na dan 4.7.2024. godine. Iz rješenja  Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS PJ Zvornik od 15.4.2024. godine na osnovu Notarske ispravke Ugovora o zasnivanju hipoteke broj ….. od 2.4.2024. godine, dozvoljen je upis zabilježbe u „C” teretnom listu zk.ul. Broj …….. sve ko Zvornik , a na osnovu Ugovora o zasnivanju hipoteke broj OPU …. od 14.5.2012. godine, , gdje se isti smatra upisom hipoteke prvenstvenog reda  u odnosu na hipoteku upisanu na osnovu Ugovora o zasnivanju hipoteke zaključenog i obrađenog kod notara Zorana Kovačevića u Zvorniku od dana 2.6.2009. godine, pod brojem OPU …… upisane u korist „Balkan Investment bank” a.d. Banja Luka, koje je rješenje potvrđeno rješenjem Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka od 18.6.2024. godine, a po osnovu kog rješenja je tužilac Banka Srpske ad Banja Luka u stečaju, protiv  Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS Banja Luka pokrenula upravni spor pred Okružnim sudom u Bijeljini, tužbom od dana 3.7.2024. godine.

 

Ocjenom provedenih dokaza sud nije mogao da utvrdi da je predlagač mjere obezbjeđenja učinio vjerovatnim postavljeni tužbeni zahtjev (kako primarni tako i eventualni). Ni jedan provedeni dokaz ne upućuje na vjerovatnost da je Ugovor o zasnivanju hipoteke broj OPU …… od 14.5.2012. godine, zaključen između korisnika kredita/založnog dužnika Energolinije, Alumine, Mehanike i Alusila, sa jedne strane i sa druge strane Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske kao davaoca kredita/založnog povjerioca, sa potvrdom notara broj ……… od 22.11.2023. godine, ništav. Pored dostavljenih dokaza tužilac u tužbi i tokom postupka nije naveo ni jedan valjan razlog koji bi ukazao na mogućnost da bi predmetni ugovor bio vjerovatno ništavan. Takođe iznesenim navodima i provedenim dokazima tužilac nije učinio vjerovatnim da bi se  hipoteka Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske a.d. Banja Luka po osnovu Ugovora o zasnivanju hipoteke broj OPU …… od 14.5.2012. godine i svih pravnih sukcesora, utvrdila kao hipoteka II reda prvenstva, nakon upisane hipoteke I reda u korist Balkan Investment Bank a.d. Banja Luka, sada Banka Srpske a.d. Banja Luka – u stečaju na nekretninama upisanim u z.k. uložak broj ……. sve KO Zvornik. Pored prvog Zakonom kumulativno određenog uslova, ovaj sud zaključuje da u konkretnom slučaju tužilac-predlagač sudske mjere obezbjedjenja, do zaključenja ročišta za raspravljanje po predloženoj sudskoj mjeri obezbjedjenja,  nije dokazao ni drugi kumulativno određen uslov, tj. da tuženi-protivnik sudske mjere obezbjeđenja preduzima radnje usmjerene na spriječavanje ili znatno otežavanje tužioca u ostvarivanju svog potraživanja. Kako proizilazi iz provedenih dokaza ni jedna radnja koju je protivnik mjere obezbjeđenja preuzeo tokom stečajnog postupka, po ocjeni ovog suda ne predstavlja radnju koja bi spriječila ili  znatno otežala tužiocu u ostvarivanju svog potraživanja, nego predstavljaju radnje propisane Zakonom o stečaju (Službeni glasnik Republike Srpske broj 16/16) na koje je stečajni upravnik obavezan u cilju unovčavanja stečajne mase i namirenje stečajnih povjerilaca ( član 2. i 73. Zakona o stečaju). Sa svim radnjama koje je stečajni upravnik preduzeo tokom postupka, a na koje tužilac-predlagač ukazuje kao nezakonite, upoznat je i stečajni sudija, koji u skladu sa zakonom ima mogućnost, ali i obavezu da preuzme odgovarajuće mjere prema stečajnom upravniku u  cilju onemogućavanja zloupotrebe prava propisanim Zakonom (član 65. stav 4. Zakona o stečaju). Dalje, odluke  Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka u smislu upisa prvenstvenog hipotekarnog reda, ne mogu se nikako smatrati radnjama protivnika mjere upravljenim ka otežavanju tužiocu u ostvarivanju svog potraživanja, jer  te radnje uopšte nije ni preduzeo protivnik mjere. Pored svega, a kako je prethodno ovaj sud naveo predložena mjera od strane tužioca ne predstavlja mjeru u zakonskom smislu riječi, nego jemsto (alternativa eventualno već predloženoj mjeri), što u konačnici upućuje na zaključak da tužilac nije ni predložio ni jednu od mjera obezbjeđenja propisanim  članom 271. do 273 ZPP-a. Uloga suda je da provjeri da li je u skladu sa članom 269. ZPP-a predložena mjera adekvatna, odnosno da li služi li svojoj svrsi obezbjeđenja potraživanja predlagača obezbjeđenja. Takođe sud je u pravilu vezan prijedlozima koje je stavio predlagač obezbjeđenja i kod odlučivanja može se kretati samo u okviru predloženih mjera, pa obzirom na sadržaj predložene mjere obezbjeđenja na način kako je to predlagač uradio, jasno je da se ne radi ni o jednoj od mjera propisanih odredbama članova 271, 272 i 273. ZPP-a, iz čega slijedi da predlagač nije postupio po odredbama člana 276. ZPP-a, a što takođe ukazuje da je podneseni prijedlog u cjelosti neosnovan.

 

Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja, cijeneći da nisu ispunjeni prvenstveno formalni uslovi propisani članom 276. ZPP-a, a potom ni kumulativni uslovi iz člana  269. ZPP-a za određivanje sudske mjere obezbjeđenja.

 

O  zahtjevu stranaka za naknadu dosadašnjih troškova, sud će odlučiti u presudi ili rješenju kojim se završava postupak, a u skladu sa članom 396. stav 3. ZPP-a

 

                                                                                                                                                                      Sudija

      Goran Jović

 

P O U K A

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba

Višem privrednom sudu u Banjaluci, putem ovoga

suda, u roku od 8 dana od dana dostave  rješenja.

 

Nazad na Stavovi sudske prakse BiH

 

 

 

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 959 recenzija