Podjela udjela u privrednom društvu kao bračna stečevina
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
OPĆINSKI SUD U SARAJEVU
Sarajevo, 05.05.2025. godine
OPĆINSKI SUD U Sarajevu, studija Sudija A.Z., u postupku tužiteljice Tužiteljica A.A. rođ. M.M., ul. Ulica ABC, Grad Sarajevo, koga zastupa punomoćnik Advokat Azur Prnjavorac advokat iz Tuzle, protiv tuženog Tuženi E.E., ul. Adresa XYZ, Grad Sarajevo, zastupan po punomoćnicima Advokatska kancelarija Z.H., Advokat A.V.M., Advokatica A.R., advokati iz Sarajeva, radi utvrđivanja sticanja bračne stečevine i diobe imovine, v.s.p. 500.000,00 KM, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 04.04.2025. godine u prisustvu punomoćnika tužiteljice Advokat A.P., advokat iz Tuzle, tužiteljice, punomoćnika tuženog stručnog saradnika Hogić Ademira, iz ZAK Hogić i drugi iz Tuzle i tuženog, gore označenog dana donio je sljedeću:
P R E S U D U
I - Utvrđuje se da osnivački ulog tuženog E.E. u privrednom društvu ”PRIVREDNO DRUŠTVO X.Y.Z." d.o.o. Sarajevo, upisanog kod Općinskog suda Grad SARAJEVO, matični registarski broj subjekta upisa 1-7y, JIB: 420x, čini bračnu stečevinu tužiteljice - A.A. i tuženog E.E., sa dijelom od po 1/2, na osnovu kojeg udjela u osnivačkom ulogu tužiteljica ima sva prava i obaveze osnivača ”PRIVREDNO DRUŠTVO X.Y.Z." d.o.o. Sarajevo, na dan 10.03.2023. godine, što je tuženi dužan trpjeti i priznati njena prava i obaveze kao osnivača.
II - Obavezuje se tuženi da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 24.957,29 KM., sve u roku od 30 dana od dana prijema prepisa ove presude.
O b r a z l o ž e nj e
Tužiteljica je dana 15.08.2024. godine putem punomoćnika podnijela tužbu protiv tuženog Tuženi E.E., ul. Adresa XYZ, Grad Sarajevo, radi utvrđivanja sticanja bračne stečevine i diobe imovine,
Tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na sljedećim činjenicama:
- da su tužiteljica i tuženi sklopili brak dana anonimiziran datum. godine, da su tokom trajanja braka odnosno 22 godine, stekli mnoge nekretnine i pokretnine te i pravno lice koje su zajedničkim sredstvima osnovali dana 01.12.1999. godine pod nazivom ”PRIVREDNO DRUŠTVO X.Y.Z." D.J.L. Sarajevo, a osnivač je bio tuženi sa osnovnim kapitalom preduzeća u iznosu od 1.000,00 DM, a koja sredstva su zajednička bračna stečevina, Adresa XYZ, MBS: 1-, JIB: …, s tim da je tada kao vlasnik označen tuženi a ne i njegova bračna partnerica koja je i dala sredstva za osnivanje pravnog lica;
- da je privredno društvo ”PRIVREDNO DRUŠTVO X.Y.Z." d.o.o. Sarajevo, osnovano je i poslovalo u periodu postojanja bračne zajednice između tužiteljice i tuženog E.E., tako da privredno društvo ”PRIVREDNO DRUŠTVO X.Y.Z." d.o.o. Sarajevo sva svoja prava i obaveze prema čl. 251. stav 1. Porodičnog zakona F BiH predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženog koji su u jednakim dijelovima suvlasnici u toj bračnoj stečevini u smislu čl. 252. stav 1. istog Zakona;
- da pravo na udjelima u privrednom društvu koje je organizovano kao društvo sa ograničenom odgovornošću ima se smatrati imovinom, a da bi navedena imovina bila dio bračne stečevine, kao jednog segmenta imovine koja pripada licu koje živi u braku ili vanbračnoj zajednici, ona mora ispunjavati sve uslove koje propisuje porodično zakonodavstvo, te ova imovinska vrijednost mora biti stečena za vrijeme trajanja bračne ili vanbračne zajednice, te mora biti stečena radom, te s obzirom na navedeno udjeli u privrednom društvu ulaze u sastav bračne i vanbračne stečevine;
- da je brak stranaka bio harmoničan do trenutka kad je tuženi predao zahtjev za razvod braka a koji se postupak vodi pred ovim sudom pod brojem ….
U odgovoru na tužbu punomoćnik tuženog navodi da osporava u cjelosti tužbeni zahtjev jer smatra da je isti neosnovan, da tužitelj nije dostavio uz tužbu sve pravno-relevantne dokaze koji potvrđuje osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženi predlaže da sud u cjelosti odbije tužbeni zahtjev tužitelj, te da se tužiteljica obaveže na naknadu troškova parničnog postupka.
U dokaznom postupku izvedeni su sljedeći dokazi: saslušana je tužiteljica i tuženi kao parnične stranke, te je izvršen uvid i čitanje u: izvod iz MKV br. od 16.10.2024. godine, historijski izvod za pravno lice „PRIVREDNO DRUŠTVO X.Y.Z.“ d.o.o. Sarajevo izdato od Općinski sud Sarajevo, broj 032-0-RegZ-24-003334, Grad Sarajevo, dana 19.09.2024. godine, aktuelni izvod iz sudskog registra od dana 10.10.2024.godine Općinski sud Grad SARAJEVO.
Cijeneći sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u međusobnoj vezi, u skladu sa članom 8. Zakona o parničnom postupku (“Sl. novine FBiH” br. 53/03, u daljem tekstu ZPP), sud je odlučio kao u izreci presude, a iz sljedećih razloga:
Među strankama nije sporno da su zaključili brak anonimiziran datum. godine u Sarajevu, što je sud utvrdio uvidom u Izvod iz matične knjige vjenčanih br. 09/1-10-3-4551 a i iz iskaza parničnih stranaka.
Iz tužbe slijedi, a što među strankama nije sporno, da je tuženi predao zahtjev za razvod braka a koji se postupak vodi pred Općinskim sudom Sarajevo pod brojem predmeta broj anonimiziran. Također nije sporno da su u toku trajanja braka stranke stekle pokretnu imovinu nekretnine kao i privredno društvo „PRIVREDNO DRUŠTVO X.Y.Z.“ d.o.o. Sarajevo.
Prema odredbi člana 250. Porodičnog zakona ( Služebne novine F BiH br. 35/05) bračni partneri mogu imati bračnu stečevinu i posebnu imovinu. Prema odredbi čl. 251. Stav 1. istog Zakona, bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovina a član 252. je propisano da su bračni partneri u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drugačije ugovorili.
Tužiteljica stavom 1. tužbenog zahtjeva tvrdi da je u toku trajanja braka sa tuženim stekla osnivački ulog u privrednom društvu ”PRIVREDNO DRUŠTVO X.Y.Z." d.o.o. Sarajevo, upisanog kod Općinskog suda Grad SARAJEVO, matični registarski broj subjekta upisa 1-7x, JIB: 42092x, i da on čini bračnu stečevinu tužiteljice - A.A. i tuženog E.E., sa dijelom od po 1/2, na osnovu kojeg udjela u osnivačkom ulogu tužiteljica ima sva prava i obaveze osnivača ”PRIVREDNO DRUŠTVO X.Y.Z." d.o.o. Sarajevo, na dan 10.02.2023. godine, što je tuženi dužan trpjeti i priznati njena prava i obaveze kao osnivača.
Iz iskaza tužiteljice Sarajevo slijedi da pravno lice ”PRIVREDNO DRUŠTVO X.Y.Z." je nastalo x godine, za vrijeme trajanja braka stranaka, prvo kao d.j.l. a onda je prešlo u d.o.o. Tuženi je radio u obućarskoj radnji, a onda su stranke kupile nekretninu u kojoj su otvorili ugostiteljski objekat, pa su imali ideju da sve sjedine u društvo ograničene odgovornosti. Firma d.o.o. ”PRIVREDNO DRUŠTVO X.Y.Z." bavi se (anonimiirano), ali je pravno lice registrovano i sa još djelatnosti. Tužiteljica navodi da je u firmi radio tuženi, radnici su se smjenjivali, (dalji lični podaci izbrisani)
Iz iskaza tuženog Tuženi E.E. iz Sarajeva, slijedi da je završio (dalji lični podaci izbrisani)
Uvidom i čitanjem u aktuelni izvod iz sudskog registra Općinskog suda u Sarajevo od dana godine sud je utvrdio da je matični broj subjekta „PRIVREDNO DRUŠTVO X.Y.Z.“ doo Sarajevo upis 1-78y, JIB xxx, da je sjedište u Industrijskoj, Sarajevo, da je osnivač subjekta upisa E.E., ul. Ulica DEF bb, Sarajevo, da je kapital subjekta upisa u iznosu od 500.000,00 KM, i da je osnivač E.E..
Iz dopisa Općinskog suda Grad SARAJEVO broj 032-0-RegZ-24-003334, Grad SARAJEVO, dana 19.09.2024. godine, sud je utvrdio:
- da je rješenjem Viši sud (brisani lični podaci)
Na osnovu saglasnih iskaza saslušanih parničnih stranaka sud je utvrdio da su stranke zaključile brak anonimiziran datum. godine a da je brak prestao razvodom 28.03.2025. godine, a da je pravno lice „PRIVREDNO DRUŠTVO X.Y.Z.” d.j.l. nastalo x godine. Iz iskaza sud utvrđuje da je novac za osnovni kapital pravnog lica stranke su dale iz zajedničkog budžeta u iznosu od 1.000,00 KM. Također, (lični podaci brisani).
Sud zaključuje na osnovu iskaza stranaka, koje je sud prihvatio jer su iste saglasne, kao i materijalnih dokaza historijski izvod za pravno lice „PRIVREDNO DRUŠTVO X.Y.Z.“ d.o.o. Sarajevo izdato od Općinski sud SARAJEVO, broj 032-0-RegZ-24-00x, Grad SARAJEVO, dana xy. godine i aktuelnog izvod iz sudskog registra od dana 30.09.2024.godine Općinski sud Grad SARAJEVO, da je sporno društvo sa ograničenom odgovornošću „PRIVREDNO DRUŠTVO X.Y.Z.“ osnovao kao jedini osnivač tuženi i to u toku trajanja bračne zajednice parničnih stranaka.
Odredba člana 251. stav 1. Porodičnog zakona bračnu stečevinu definiše kao imovinu koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine, a odredbom člana 252. stav l . istog Zakona odredeno je da su u toj imovini bračni partneri suvlasnici sa jednakim dijelovima, ako nisu drugačije ugovorili.
Dakle, u bitna obilježja bračne stečevine se ubrajaju: imovina, rad, trajanje bračne zajednice i suvlasništvo kao pravna narav bračne stečevine. Suvlasništvo u jednakim dijelovima na bračnoj stečevini se smatra neoborivom zakonskom pretpostavkom.
Imovina kao pravna kategorija definisana u teoriji gađanskog prava, jeste skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nosiocem, koja proizlaze iz imovinsko pravnih odnosa bračnih partnera pod daljnjim uslovima postojanja rada i bračne zajednice u vrijeme njihovog stjecanja.
Rad je konstitutivni element za nastanak bračne stečevine. Porodični zakon ne definiše vrstu rada kao pretpostavku za stjecanje imovine koja predstavlja bračnu stečevinu, te stoga u obzir dolazi svaki oblik rada kojim se stvara vrijednost odnosno koji je jedan od bračnih partnera upotrijebio za stvaranje imovine koja ima status bračne stečevine. To može biti rad na temelju kojega se ostvaruje pravo na plaću ili naknadu, a i svaki drugi oblik rada i saradnje u upravljanju, održavanju i povećanju imovine. Pritom, količina, trajanje, vrsta i novčana vrijednost rada, ne utječe na omjer suvlasničkih dijelova bračnih partnera u bračnoj stečevini.
Porodični zakon nije riješio status nekih prava (npr. dionica u d.d.; udjela u d.o.o.) koja nastaju za vrijeme trajanja braka, a imaju imovinski karakter te velikom vrijednošću mogu uticati na ukupno imovno stanje bračnih partnera.
Takva situacija nastaje i kad je udjel osnivača u društvu sa ograničenom odgovomošću nastao ulaganjem novca zarađenog radom oba bračna partnera za vrijeme bračne zajednice.
Zakon o privrednim društvima ne sadrži izričite odredbe o suvlasništvu na udjelu, ali utvrđuje da više osoba mogu biti vlasnici i jednog udjela (čl. 332. i 334.). Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću, podijeljen je na udjele. Zbir nominalnih iznosa svih udjela mora odgovarati iznosu osnovnog kapitala. Udio je jedinstvcna i samostalna cjelina koja utjelovljuje prava i obaveze koje pripadaju njegovom imatelju. Poslovni udjeli čine imovinu imatelja i nisu dio imovine društva.
Svaki član društva sa ograničenom odgovornošću svojim udjelom može slobodno raspolagati u skladu sa Zakonom i aktima društva. Ako je udjel stečen za vrijeme trajanja bračne zajednice glasit će (u pravilu) na jednog bračnog partnera, mada je novac za osnovni kapital oba bračna partnera. Dakle, ukoliko bračni partner za vrijeme trajanja bračne zajednice stekne udjela u društvu sa ograničenom odgovornošću, on je tada zapravo stekao tek 1/2 tog udjela.
Zakon o privrednim društvima propisuje da više osoba mogu biti vlasnici jednog udjela, s tim (čl. 332. st. l. tog zakona) da zajednički ostvaruju prava i solidarno odgovaraju za obaveze koje se odnose na taj udio.
Odredbe Porodičnog zakona o bračnoj stečevini su lex speciatis temeljem koje sva imovina stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice predstavlja bračnu stečevinu — suvlasništvo bračnih partnera u jednakim dijelovima.
Polazeći od utvrđenih činjenica da je sporno društvo sa ograničenom odgovornošću, kao jedini osnivač osnovao tuženi i to u toku trajanja bračne zajednice parničnih stranaka, pri čemu u toku postupka nije dokazao da je predmetni udio njegova posebna imovina, to se pravilnom primjenom materijainog prava ima zaključiti da udio tuženog predstavlja bračnu stečevinu u smislu odredbi člana 251. stav l. i 252. stav 1. Porodičnog zakona, tako da je tužiteljica suvlasnik sa dijelom od 50% u navedenom osnivačkom udjelu. Ovakav pravni stav je izražen u odluci Ustavnog sud BiH broj: AP-3600/14 od 03.02.2016. godine, kao i u odluci Ustavnog suda BiH broj: AP-1730/11 od 08.05.2014. godine.
U svojoj odluci broj: AP-1720/08 od 21.12.2010.godine Ustavni sud BiH upućuje na odredbe člana 332. stav l . i čtana 334. Zakona o privrednim društvima navodeći (tačka 28 te odluke) da iz istih „proizlazi da više osoba mogu biti vlasnici «udjela», kao i da se «udio» može dijeliti na idealne dijelove”.
Na osnovu svega izloženog valjalo je primjenom odredbe člana 250. stav 2. ZPP odlučiti kao u izreci ove odluke.
Sud je cijenio i ostale provedene dokaze, ali ih nije posebno obrazlagao, jer ne bi uticalo na donošenje drugačije odluke suda.
O troškovima parničnog postupka odlučeno je shodno članu 386. stav 2. ZPP-a.
Pošto je u cjelosti usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice, to je obavezan tuženi da joj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 24.957,29 KM zajedno sa PDV-om, a koji se sastoje od troškova za sastav tužbe u iznosu od 1.601,73 KM zajedno sa PDV-om, zastupanje na pripremnom ročištu u iznosu od 1.670,76 KM zajedno sa PDV-om, zastupanje na ročištu glavne rasprave u iznosu od 1.684,80 KM zajedno sa PDV-om i troškovi sudske takse na tužbu i presudu u iznosu od po 10.000,00 KM u skladu sa Zakonom o sudskim taksama Kantona Sarajevo, a na osnovu člana 386. a u vezi sa članom 387. Zakona o parničnom postupku.
Tužiteljici nisu priznati troškovi postupka po jednoj radnji koja prelazi visinu prosječne neto plate isplaćene u F BiH za prethodni mjesec u odnosu na mjesec u kome je poduzeta radnja u smislu člana 31. Zakona o advokaturi.
Zbog svega iznesenog sud je odlučio kao u izreci presude.
Sudija,
Sudija
P O U K A; Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Kantonalnom sudu Sarajevo u roku od 30 dana od dana prijema presude, a putem ovog suda. Žalba se podnosi pismeno i u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
