Priznanje stranog sudskog sporazuma o podjeli bračne stečevine u BiH
Sentenca
Nagodba (sporazum), zaključena pred inostranim sudom između bivših bračnih drugova o podjeli bračne stečevine na nekretnini koja se nalazi u BiH, nije smetnja za vođenje parnice pred domaćim sudom za utvrđenje bračne stečevine na toj nekretnini pošto je za rješavanje sporova na nekretnini u svojini građana isključivo nadležan sud u BiH.
Vrhovni sud Federacije BiH - 23 0 P 050577 23 Rev
VRHOVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Broj: 23 0 P 050577 23 Rev
Sarajevo, 21.05.2024. godine
Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, u vijeću sastavljenom od sudija Emine Hulusija, kao predsjednika vijeća, dr. sc. Danice Šain i Zlate Džafić, kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M.S., kćeri H., ..., zastupane po punomoćniku Adnanu Šehiću, advokatu iz Velike Kladuše, protiv tuženih: 1. S.S., T..., zastupane po punomoćniku Suadu Veliću, advokatu iz Velike Kladuše i stručnom saradniku Edini Veladžić iz kancelarije advokata S.V, 2. M.K., kćeri R., ..., zastupane po punomoćnici A.S. i 3. A.S., kćeri R., ..., radi utvrđenja bračne stečevine, vsp. 31.000,00 KM, odlučujući o reviziji tužiteljice izjavljenoj protiv presude Kantonalnog suda u Bihaću broj: 23 0 P 050577 22 Gž od 20.01.2023. godine, u sjednici vijeća održanoj 21.05.2024. godine, donio je:
R J E Š E NJ E
Revizija se usvaja, obje nižestepene presude ukidaju i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
O troškovima postupka će se odlučiti u konačnoj odluci.
O b r a z l o ž e n j e
Prvostepenom presudom Općinskog suda u Velikoj Kladuši broj: 23 0 P 050577 21 P od 25.10.2022. godine odlučeno je:
Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan, koji glasi:
I Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužiteljice M.S., kćeri H., i umrlog R.S., sina H., sa udjelima od 1/2 čine nekretnine označene kao k.č. 1585/2 „BRIG“, što u naravi predstavlja njivu 4. klase površine od 1.300 m2 i k.č. 1585/7 „BRIG“, što u naravi predstavlja njivu 4. klase u površini od 700 m2, obje upisane u Pl. 1741 k.o. ... i Zk. ul. 3510 k.o. ..., kao i stambeni objekat – porodična kuća, spratnosti - niska prizemnica, tlocrtne površine od 169 m2 izgrađena na ovim katastarskim česticama, prikazana na skici snimanja vještaka geodetske struke Almira Imširovića od septembra 2022.godine, koja skica je sastavni dio presude. Nalaže se katastru nekretnina Općine Velika Kladuša i zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda Velika Kladuša da po pravosnažnosti ove presude, na zahtjev tužiteljice, a bez dodatne saglasnosti tuženih, upiše pravo suposjeda i suvlasništva sa ½ u korist tužiteljice na nekretninama označenim kao k.č. 1585/2 „BRIG“, što u naravi predstavlja njivu 4. klase površine od 1.300 m2 i k.č. 1585/7 „BRIG“, što u naravi predstavlja njivu 4. klase u površini od 700 m2, obje upisane u Pl. 1741 k.o. ... i Zk. ul. 3510 k.o. ....
Obavezuju se tužene da tužiteljici naknade troškove parničnog postupka u iznosu od 5.760,80 KM, sve u roku od 30 dana od dana donošenja presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Obavezuje se tužiteljica da tuženoj S.S. nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.648,19 KM, sve u roku od 30 dana od dana donošenja presude.
Sa viškom zahtjeva za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 125,41 KM tužena S.S. se odbija, kao neosnovanim.
Drugostepenom presudom Kantonalnog suda u Bihaću broj: 23 0 P 050577 22 Gž od 20.01.2023. godine odlučeno je:
Žalba se kao neosnovana odbija i prvostepena presuda iz stava 1. i 2. izreke potvrđuje. Žalba se u odnosu na stav 3. izreke prvostepene presude odbacuje.
Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova sastava žalbe u iznosu od 1.170,00 KM.
Odbija se zahtjev tužene S.S. za naknadu troškova sastava odgovora na žalbu u iznosu od 1.263,60 KM.
Protiv drugostepene presude tužiteljica je blagovremeno izjavila reviziju zbog povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, sa prijedlogom da se ista usvoji, ukinu obje nižestepene presude i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje, uz naknadu troškova sastava revizije u iznosu od 1.345,50 KM.
U odgovoru na reviziju prvotužena je predložila da se ista odbije kao neosnovana, uz naknadu troškova sastava odgovora na reviziju u iznosu od 1.263,60 KM.
Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u reviziji i po službenoj dužnosti u smislu odredbe člana 241. Zakona o parničnom postupku1 (u daljem tekstu ZPP), ovaj sud je odlučio kao u izreci iz sljedećih razloga:
Revizija je osnovana.
Predmet spora je utvrđenje bračne stečevine na nekretnini opisanoj u stavu 1. izreke prvostepene presude, koja se nalazi u Velikoj Kladuši.
Među parničnim strankama u prvostepenom postupku nije bilo sporno da su tužiteljica i njen bivši suprug R.S. u toku trajanja bračne zajednice kupili zemljište u Velikoj Kladuši i na istom sagradili porodični stambeni objekat- prizemna kuća sa skrivenim potkrovljem, da je brak trajao od 1996.godine do 2016.godine, da je razveden dana 07.04.2016.godine u Austriji, da je nakon toga 2016.godine R.S. stupio u vanbračnu zajednicu sa S.S. - prvotuženom 2016.godine, a potom s njom zaključio brak 08.10.2020.godine i da je isti trajao do smrti R., odnosno do 20.08.2021.godine.
1 “Službene novine FBiH“ broj: 53/03, 73/05, 19/06, 98/15.
Među strankama je bilo sporno da li je odlukom - nagodbom (sporazumom) zaključenom kod Okružnog suda ST.Polten R Austrija od 07.04.2016.godine riješeno pitanje bračne stečevine tužiteljice i R.S..
Među strankama u sporu nije bilo sporno da su tužiteljica i bivši suprug R. zaključili sudsku nagodbu kod Okružnog suda u R. Austriji, gdje su se i razveli. Sudskom nagodbom (sporazumom) je riješeno pitanje razvoda, roditeljskog prava u vezi djece, izdržavanja djece, podjele imovine (ušteđevine), najma bračnog stana u R. Austriji, putničkih motornih vozila, nekretnina u BiH (porodična kuća u Velikoj Kladuši), obaveza - dugova po osnovu kredita u iznosu od 7.932,99 Eura, te isplata obeštećenja (dioba).
Tužiteljica tvrdi da tom nagodbom nije obuhvaćena zajednička nekretnina - kuća u BiH u Velikoj Kladuši i da se o istoj nije ništa dogovorila sa R..
Nižestepeni sudovi polaze od toga da je prema sudskoj nagodbi R. pripala porodična kuća u Velikoj Kladuši na kojoj tužiteljica traži da se utvrdi njen suvlasnički dio – ½ , kako je navedeno u izreci prvostepene presude, jer da je u toj nagodbi navedeno da suprug (R.) zadržava porodičnu kuću u Velikoj Kladuši, BiH.
Tužiteljica se u ovom postupku protivi takvom utvrđenju i smatra da sudska nagodba ne može uticati na njeno pravo podjele bračne stečevine obzirom da se predmetna nekretnina nalazi u BiH, pa da je za odlučenje u bračnim stvarima o vlasništvu na nekretninama isključivo nadležan sud u BiH, a ne inostrani sud.
Prema odredbi člana 86. stav 1. Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima2 (u daljem tekstu: ZRSZ), strana sudska odluka izjednačuje se sa odlukom suda u BiH i proizvodi pravno dejstvo u BiH samo ako je prizna sud u BiH.
Stranom sudskom odlukom smatra se i poravnanje zaključeno pred sudom (sudsko poravnanje) – stav 2.
Prvostepeni sud polazi od toga, a drugostepeni sud prihvata, da sudska nagodba donesena kod Okružnog suda u Austriji nije poništena, ukinuta ili na bilo koji način prestala da važi, pa da kao takva ima dejstvo i u BiH pošto su stranke na taj način dobrovoljno riješile svoje imovinsko pravne odnose tako što će, obzirom da je kuća data bivšem suprugu R., on isplatiti tužiteljici još 30.000 eura po osnovu diobe.
Nižestepeni sudovi smatraju da se nagodba – sporazum može smatrati ugovorom o diobi imovine i da se tužiteljica faktički odrekla potraživanja u odnosu na kuću u BiH.
Smatraju da tužiteljica može od nasljednika tražiti eventualno samo preostalu isplatu iznosa, koji je po osnovu kredita platila za gradnju kuće. Napominju da tužiteljica poslije razvoda braka 2016.godine nije podnosila tužbu za utvrđenje bračne stečevine, nego da je to učinila kada je bivši suprug R. umro – 20.08.2021.godine (tužbapodnesena 05.10.2021.godine), te da je bivši suprug R. stupio neposredno prije razvoda braka u vanbračnu, a zatim u bračnu zajednicu sa prvotuženom.p
Drugostepeni sud je, dakle, prihvatio utvrđenje prvostepenog suda da je između tužiteljice i bivšeg supruga R. zaključena sudska nagodba 07.04.2016.godine, da ista važi jer nije u međuvremenu poništena ili ukinuta i prihvatajući njenu valjanost i priznanje kao riješeno prethodno pitanje u ovoj parnici, budući da u istoj piše da suprug zadržava porodičnu kuću u Velikoj Kladuši, smatra pravilnom odluku prvostepenog suda da se vanbračna stečevina ne može ponovo utvrđivati i u ovom postupku, te odbio žalbu tužiteljice i potvrdio prvostepenu presudu.
Presuda drugostepenog suda, po ocjeni ovog suda, nije pravilno i zakonito donesena.
Da bi strana sudska odluka, u koju spada i zaključena sudska nagodba, mogla biti priznata ne smije biti ostvarena nijedna negativna pretpostavka (smetnja) za priznanje strane sudske odluke na koju sud pazi po službenoj dužnosti.
Te negativne pretpostavke za priznanje strane sudske odluke regulisane su odredbama članova 88. do 92. ZRSZ. Isključiva nadležnost domaćeg suda pretpostavlja jednu od tih pretpostavki, budući da je odredbom člana 89. stav 1. SRSZ propisano da se strana sudska odluka neće priznati ako u odnosnoj stvari postoji isključiva nadležnost suda ili drugog organa Bosne i Hercegovine.
Isključiva nadležnost domaćeg suda ima značaj relativne smetnje za priznanje strane sudske odluke donesene u bračnom sporu ukoliko tužitelj traži priznanje, a tuženi se tome ne protivi (član 89. stav 2. ZRSZ).
Pojam bračnog spora određen je članom 61. ZRSZ (utvrđivanje postojanja ili nepostojanja braka, poništenje braka ili razvod braka).
Ako je u vezi sa bračnim sporom adheziono odlučeno i o drugim pitanjima kakav je slučaj u ovoj pravnoj stvari da suprug zadržava porodičnu kuću u Velikoj Kladuši, BiH, isključiva nadležnost domaćeg suda za odlučivanje o tim pitanjima apsolutna je smetnja za priznanje strane odluke u dijelu u kojem se ona odnosi na to pitanje, a u konkretnom slučaju nižestepeni sud priznanje strane sudske odluke rješava kao prethodno pravno pitanje u ovom sporu.
U ovom slučaju strana sudska odluka se odnosi i na nekretninu porodičnu kuću u Velikoj Kladuši i način diobe, dakle, odlučeno je o nekretnini u Bosni i Hercegovini. Za sporove između bračnih drugova o pravu vlasništva na nekretnini u vlasništvu građana, ako se nekretnina nalazi u Bosni i Hercegovini, postoji isključiva nadležnost domaćeg suda (član 56. u vezi sa članom 60. ZRSZ), koju stranke, suprotno rezonovanju nižestepenih sudova, ne mogu otkloniti svojim sporazumom niti prećutnim pristankom3.
Osim toga tužiteljica u ovoj parnici to osporava.
Dakle, po ocjeni ovog suda, nisu ispunjeni uslovi za priznanje strane sudske odluke (nagodbe) o podjeli bračne imovine jer postoji isključiva nadležnost suda u BiH u sporovima o pravu svojine i o drugim stvarnim pravima na nepokretnostima u svojini građana4, pa prema tome nije ni opravdano nalaženje nižestepenih sudova u ovom postupku odgovora, kao na prethodno pitanje, da je nagodba važeća, da je imovina tužiteljice i njenog bivšeg supruga R. podijeljena inostranom sudskom nagodbom, pri čemu se tužiteljica dodatno protivi i traži da se utvrdi njen dio u imovini koja je stečena za vrijeme trajanja tužiteljicinog braka.
Obzirom da je drugostepeni sud prihvatio utvrđenje prvostepenog suda da je inostranom nagodbom riješena podjela imovine – kuće između tužiteljice i njenog bivšeg supruga, nije utvrđeno niti cijenjeno činjenično stanje u pogledu osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva primjenom odredbi Porodičnog zakona Federacije BiH5 - PZ, kojim su u glavi VI. regulisani imovinski odnosi bračnih partnera – član 250. do 262. PZ.
Zbog toga će biti potrebno u ponovnom postupku pravilno utvrditi i cijeniti utvrđeno činjenično stanje, te pravilnom primjenom odredaba procesnog i materijalnog prava, odlučiti o tužbenom zahtjevu tužiteljice.
Slijedom izloženog, primjenom odredbi člana 250. stav 2. i 249. stav 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
O troškovima parničnog postupka, uključujući i trošak postupka u povodu revizije, odlučit će se u konačnoj odluci (član 397. stav 3. ZPP).
Predsjednica vijeća Emina Hulusija, s.r.
