Utvrđenje bračne stečevine
Za utvrđenje bračne stečevine je bitno da je postojala bračna i ekonomska zajednica parničnih stranaka, dok je irelevantno ko od bračnih drugova plaća račune ukoliko se isti plaćaju iz zajedničkog budžeta.
Obrazloženje:
"Predmet postupka je bio zahtjev tužitelja da se utvrdi koja imovina, nekretnina označene kao kč... čini bračnu stečevinu parničnih stranaka, da se tužitelj upiše kao suvlasnik i suposjednik na toj imovini, što je tužena dužna trpjeti.
Prvostepeni sud je odbio tužbeni zahtjev prihvatajući tvrdnju tužene da su ona i tužitelj bili u fiktivnom braku, da je nekretnine koje su predmet spora tužena samostalno izgradila.
Drugostepeni sud, nakon održane rasprave pred drugostepenim sudom, na kojoj su ponovo izvedeni već izvedeni dokazi, drugačije cijenio iskaze parničnih stranaka i svjedoka i preinačio prvostepenu presudu sa sljedećim obrazloženjem:
Osnovano se žalbom ukazuje da je prvostepeni sud povrijedio odredbe parničnog postupka na način da nije cijenio svaki dokaze pojedinačno i sve dokaze zajedno u skladu sa odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku, što je dovelo do pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja koje je drugostepeni sud otklonio na način da je otvorio raspravu i ponovo izveo već izvedene dokaze i na temelju te ocjene utvrdio drugačije činjenično stanje.
Naime, sporna nekretnina je izgrađena za vrijeme trajanja bračne zajednice parničnih stranaka. Za vrijeme trajanja braka obje parnične stranke su bile zaposlene u Njemačkoj i ostvarivale zaradu.
Odredbom čl. 251. Porodičnog zakona Federacije BiH (Sl. novine Federacije BiH, br. 35/05,31/14, u daljem tekstu PZ) je propisano da bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine. Pokloni trećih osoba učinjeni za vrijeme trajanja bračne zajednice (u novcu, stvarima, pružanju pomoći radom i sl.) ulaze u bračnu stečevinu, bez obzira na to koji ih je bračni partner primio, ukoliko drukčije ne proizlazi iz namjene poklona ili se iz okolnosti u momentu davanja poklona može zaključiti da je poklonodavac želio učiniti poklon samo jednom od bračnih partnera. Dobitak od igara na sreću je bračna stečevina. Prihodi od intelektualnog vlasništva ostvareni za vrijeme trajanja bračne zajednice su bračna stečevina.
Odredbom čl. 252. stav 1. PZ je propisano da su bračni partneri sa jednakom dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drugačije ugovorili. Dakle, zakonska pretpostavka je da je imovina stečena na jedan od načina navedenih u čl. 215. PZ bračna stečevina i da su bračni partneri sa jednakim dijelovima suvlasnici na toj imovini. Radi se o oborivoj zakonskoj pretpostavci i teret dokazivanja je bio na tuženoj da dokaže da ista ne predstavlja bračnu stečevinu, što tužena nije dokazala. Dakle, imovina stečena za vrijeme trajanja braka može biti ili bračna stečevina ili posebna imovina u smislu odredbe čl. 254. stav 2. PZ, odnosno imovina koju je za vrijeme trajanja bračne zajednice jedan bračni partner stekao po pravnom osnovu drugačijem od navedenog u čl. 251. ovog Zakona. Navedeno tužena nije dokazala, da je spornu nekretninu stekla po nekom drugom pravnom osnovu.
Iz iskaza tuženog i saslušanih svjedoka....,...,... proizilazi da im je za urađene poslove tužitelj plaćao i to svjedoku... iznos od....KM ili....Eura i navodi da su mu još ostali dužni novca,.... iznos od... KM,... da ga je tužitelj angažovao da izvodi građevinske radove sa firmom u kojoj je zaposlen itd. Suprotno stavu prvostepenog suda, sasvim je irelevantno koji dio novca je donio tužitelj da plati majstorima usluge a koji tužena. Bitno je da je navedenim postupanjem utvrđeno da je postojala bračna zajednica i kao ekonomska zajednica parničnih stranaka. Irelevantno je ko od bračnih drugova plaća račune ukoliko se isti plaćaju iz zajedničkog budžeta, a tužena nije dokazala suprotno.
S obzirom da tužiteljica nije dokazala, iako je na njoj bio teret dokazivanja primjenom odredbe čl. 123. Zakona o parničnom postupku, da je nekretninu koja je predmet tužbenog zahtjeva stekla po nekom drugom osnovu od osnova propisanog čl. 251. PZ, ista predstavlja bračnu stečevinu parničnih stranaka."
(Presuda Kantonalnog suda u Zenici, 39 0 P 044947 19 Gž od 12.9.2019. godine)
