Apostille pečat u Bosni i Hercegovini
Ključno o Apostille pečatu u Bosni i Hercegovini
Apostille je ovjera kojom se javna isprava izdata u jednoj državi priznaje u drugoj bez dalje legalizacije, po Haškoj konvenciji iz 1961. Stranica objašnjava šta Apostille jeste, kako se isprava ovjerava pred sudom u BiH i za koje države ovjera nije potrebna.
Ključne tačke
- Zamjenjuje legalizaciju: jedna ovjera umjesto lanca ovjera preko ministarstava i ambasada.
- Samo javne isprave: privatne isprave prethodno moraju biti notarski obrađene da bi dobile Apostille.
- Bilateralni izuzeci: s pojedinim državama BiH ima sporazum po kojem Apostille uopšte nije potreban.
- Nadležnost: ovjeru vrše sudovi prema mjestu izdavanja isprave, ne jedan centralni organ.
- Prijevod: uz ovjerenu ispravu najčešće se traži i prijevod sudskog tumača za jezik odredišta.
Rad kancelarije: kancelarija Prnjavorac pribavlja isprave iz matičnih ureda i sudova u BiH, organizuje ovjeru i Apostille te ih dostavlja klijentima u inostranstvo, za potrebe državljanstva, priznanja strane presude, ostavinskog postupka i prometa nekretnina. Pregled: državljanstvo · priznanje strane sudske presude.
Šta je Apostille pečat?
Apostille je potvrda kojom se javna isprava izdata u jednoj državi može upotrijebiti u drugoj državi bez dalje legalizacije. Uvedena je Haškom konvencijom o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. oktobra 1961. godine, koju Bosna i Hercegovina primjenjuje kao pravni sljednik bivše SFRJ. Umjesto lanca ovjera kod ministarstava i ambasade države u kojoj se isprava koristi, dovoljna je jedna potvrda organa države u kojoj je isprava izdata.
Apostille potvrđuje tri stvari: da je potpis na ispravi vjerodostojan, u kojem je svojstvu potpisnik postupao i da je pečat ili štambilj na ispravi istinit. Sadržaj isprave se ne potvrđuje. Apostille, dakle, ne govori ništa o tome da li je ono što u ispravi piše tačno, nego samo o tome da je ispravu izdao i potpisao ovlašteni organ.
Javne i privatne isprave
Konvencija se primjenjuje na javne isprave. Privatna isprava, kao što je punomoć ili izjava, ne dobija Apostille neposredno: ona prvo mora dobiti službenu ovjeru, notarsku obradu ili ovjeru potpisa kod notara, pa se Apostille stavlja na tu službenu ovjeru. Zato punomoć poslata iz inostranstva u Bosni i Hercegovini vrijedi tek kada je notarski obrađena i nadovjerena Apostille pečatom.
Po članu 1. Konvencije, javnim ispravama smatraju se:
- isprave koje je izdao sud, sudski službenik, tužilaštvo, sudska pisarnica ili sudski izvršitelj;
- upravne isprave, kao što su rješenja, uvjerenja i izvodi iz matičnih knjiga;
- notarske isprave;
- službene potvrde stavljene na privatne isprave, na primjer zabilješke o upisu u javne knjige, ovjera tačnosti datuma i ovjera potpisa.
Konvencija se ne primjenjuje na isprave diplomatskih i konzularnih predstavnika, niti na upravne isprave koje se neposredno odnose na trgovinske ili carinske poslove. Za takve isprave sprovodi se puna legalizacija.
Ko izdaje Apostille u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini ne postoji jedan centralni organ za Apostille, nego ga izdaju sudovi: u Federaciji BiH općinski sudovi, u Republici Srpskoj osnovni sudovi, a u Brčko distriktu Osnovni sud Brčko distrikta BiH. Nadležan je sud na čijem području ima sjedište organ koji je ispravu izdao, a ne sud prema mjestu prebivališta stranke. Diplomu izdatu u Tuzli ovjerava sud u Tuzli, a izvod iz matične knjige rođenih izdat u Sarajevu sud u Sarajevu.
Ako između Bosne i Hercegovine i države u kojoj se isprava koristi ne postoji ugovor u smislu Haške konvencije, isprava se ne ovjerava Apostille pečatom nego prolazi kroz punu legalizaciju pri Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Određenu nadležnost za nadovjeru isprava u međunarodnom prometu imaju i diplomatsko-konzularna predstavništva Bosne i Hercegovine u inostranstvu.
Prijevod: prije ili poslije Apostille pečata
Redoslijed je čest izvor zabune. U pravilu se Apostille prvo stavlja na original isprave kod suda, a tek se onda radi prijevod sudskog tumača, koji obuhvata i tekst same Apostille potvrde. Pojedine države traže Apostille i na originalu i na prijevodu, a neki organi u inostranstvu ne priznaju prijevod urađen u Bosni i Hercegovini. Zato prije ovjere treba provjeriti kod institucije kojoj se isprava predaje da li je Apostille potreban na originalu, na prijevodu ili na oba dokumenta, te da li original i prijevod moraju biti uvezani u jednu cjelinu.
Kolika je sudska taksa
Taksa za Apostille nije jedinstvena za cijelu državu. Propisuju je zakoni o sudskim taksama entiteta, odnosno kantona, pa se iznos razlikuje od suda do suda: u praksi se kreće od oko 10 KM do 20 KM po ispravi, a pojedini sudovi naplaćuju i posebnu taksu na sam zahtjev za ovjeru, pored takse po ispravi. Sud u pravilu izdaje Apostille isti ili sljedeći radni dan od predaje isprave na ovjeru.
Kako ovjeriti ispravu pred sudom u BiH
Postupak je u osnovi isti u svim sudovima u Bosni i Hercegovini, bez obzira ovjeravate li ispravu u Sarajevu, Tuzli, Mostaru ili Banjoj Luci:
- Pribavite ispravu u originalu. Sud ovjerava original javne isprave ili kopiju koja je prethodno ovjerena kod notara ili u općini. Uz ispravu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
- Utvrdite koji je sud nadležan. Nadležan je sud na čijem području ima sjedište organ koji je ispravu izdao, a ne sud prema mjestu prebivališta stranke.
- Predajte zahtjev u pisarnici suda. Ispravu predajte referentu za ovjeru u pisarnici suda, koji je pregleda, pomaže u sastavljanju zahtjeva i daje upute o daljem postupku.
- Platite sudsku taksu. Taksa se određuje po propisima entiteta odnosno kantona i po vrsti i broju isprava, a u praksi se kreće od oko 10 KM do 20 KM po ispravi.
- Preuzmite ispravu i uradite prijevod. Sud u pravilu izdaje Apostille isti ili sljedeći radni dan. Nakon toga sudski tumač prevodi ispravu, a prijevod obuhvata i tekst same Apostille potvrde.
Apostille za Njemačku, Austriju i Švicarsku
Najveći broj upita dolazi iz dijaspore, pa je korisno razdvojiti tri situacije:
- Njemačka i Švicarska: nemaju s Bosnom i Hercegovinom ugovor o oslobađanju od legalizacije, ali su ugovornice Haške konvencije, pa se za isprave iz BiH traži Apostille, uz prijevod sudskog tumača. Isto vrijedi i za Nizozemsku.
- Austrija: na snazi je ugovor o uzajamnom pravnom saobraćaju iz 1954. godine, pa Apostille u pravilu nije potreban. Pojedini organi ga u praksi ipak zatraže, zato je provjeru najbolje obaviti prije nego što se isprava pribavi.
- Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija i Sjeverna Makedonija: isprave se priznaju neposredno, na osnovu bilateralnih ugovora, bez Apostille pečata.
Za klijente koji žive u inostranstvu kancelarija pribavlja izvode i uvjerenja širom Bosne i Hercegovine, organizuje nadovjeru kod nadležnog suda i prijevod sudskog tumača, te dokumente dostavlja na adresu u inostranstvu. Ovjerene isprave najčešće se traže za državljanstvo, naknadni upis u matične knjige, priznanje strane sudske odluke i ostavinski postupak.
Često postavljana pitanja o Apostille pečatu
Najčešća pitanja građana i klijenata iz dijaspore o nadovjeri isprava Apostille pečatom u Bosni i Hercegovini.
Gdje se izdaje Apostille pečat u Bosni i Hercegovini?
U Bosni i Hercegovini Apostille pečat izdaju općinski (osnovni) sudovi. Ispravu je u pravilu potrebno odnijeti u sud nadležan prema mjestu organa koji je ispravu izdao (na primjer, za diplomu sud na čijem području je obrazovna ustanova, a za izvod iz matične knjige sud prema mjestu upisa). Ako između Bosne i Hercegovine i druge države ne postoji ugovor u smislu Haške konvencije, isprava se legalizira u postupku pune legalizacije pri Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Treba li prvo prevesti dokument pa staviti Apostille ili obrnuto?
U pravilu se Apostille pečat prvo stavlja na original isprave kod nadležnog suda, a tek se nakon toga radi ovjereni prijevod kod sudskog tumača. Pojedine države, međutim, traže Apostille i na originalu i na prijevodu. Zato preporučujemo da se prije ovjere raspitate kod institucije u inostranstvu kojoj se isprava predaje da li je Apostille potreban samo na originalu, samo na prijevodu ili na oba dokumenta.
Koliko košta i koliko traje izdavanje Apostille pečata?
Sudska taksa za Apostille nije jedinstvena u cijeloj Bosni i Hercegovini: propisuju je zakoni o sudskim taksama entiteta, odnosno kantona, pa se iznos razlikuje od suda do suda. U praksi se kreće od oko 10 KM do 20 KM po ispravi, a pojedini sudovi naplaćuju i posebnu taksu na sam zahtjev za ovjeru, pored takse po ispravi. Sud u pravilu izdaje Apostille isti ili sljedeći radni dan od predaje isprave, pa tačan iznos i rok treba provjeriti kod suda koji je nadležan.
Za koje države nije potreban Apostille pečat na ispravama iz BiH?
Na osnovu bilateralnih ugovora koje je zaključila BiH, Apostille u pravilu nije potreban za isprave koje se koriste u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Turskoj. Pored toga, BiH je notifikacijom o sukcesiji preuzela niz ugovora bivše SFRJ o oslobađanju od legalizacije (Austrija, Belgija, Francuska, Italija, Češka, Slovačka i druge zemlje). Budući da se primjena ovih ugovora u praksi razlikuje, preporučujemo provjeru za svaku konkretnu državu i vrstu isprave.
Ima li Apostille pečat rok važenja?
Apostille pečat nema rok važenja: jednom ovjerena isprava ostaje ovjerena i pečat ne prestaje vrijediti protekom vremena. Rok važenja, međutim, može imati sama isprava (na primjer, uvjerenje o nekažnjavanju ili potvrda o slobodnom bračnom stanju), pa traženi dokument treba pribaviti u skladu sa zahtjevima institucije kojoj se predaje.
Koji se dokumenti mogu ovjeriti Apostille pečatom?
Apostille pečatom ovjeravaju se javne isprave izdate u Bosni i Hercegovini: diplome srednjih škola i fakulteta, izvodi iz matičnih knjiga (rođenih, vjenčanih i umrlih), uvjerenja o državljanstvu i o nekažnjavanju, punomoći, kao i ovjereni prijevodi sudskih tumača. Na primjer, diplomu izdatu u Tuzli ovjerava nadležni općinski sud. Kopije dokumenata mogu se ovjeriti tek nakon što se prethodno ovjere kod notara ili u nadležnoj općini.
Koji je sud nadležan za Apostille u Sarajevu, Tuzli ili Banjoj Luci?
Apostille uvijek izdaje sud prema mjestu organa koji je ispravu izdao. U Federaciji Bosne i Hercegovine to su općinski sudovi (na primjer u Sarajevu, Mostaru i Zenici), a u Republici Srpskoj osnovni sudovi (na primjer u Banjoj Luci i Bijeljini); u Brčko distriktu nadležan je Osnovni sud Brčko. Ako niste sigurni koji je sud nadležan, najbolje je raspitati se kod organa koji je ispravu izdao.
Potvrđuje li Apostille pečat i sadržaj (istinitost) dokumenta?
Ne. Apostille pečatom potvrđuje se samo vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe na ispravi, kao i svojstvo u kojem je ta osoba postupala, ali ne i sam sadržaj isprave. To znači da Apostille ne garantuje da su podaci u dokumentu tačni, već samo da je dokument izdao i potpisao ovlašteni organ u Bosni i Hercegovini.
Kako ovjeriti stranu ispravu za upotrebu u Bosni i Hercegovini?
Isprava izdata u inostranstvu koja se koristi u Bosni i Hercegovini treba biti ovjerena Apostille pečatom u državi koja ju je izdala, ako je ta država potpisnica Haške konvencije. Ako država nije potpisnica, sprovodi se puna legalizacija preko diplomatsko-konzularnih predstavništava. Nakon toga se strana isprava u BiH prevodi kod sudskog tumača. Za zemlje s kojima BiH ima ugovor o pravnoj pomoći (Hrvatska, Srbija, Crna Gora i druge) ovjera najčešće nije potrebna.
Treba li Apostille pečat za dokumente iz BiH koji se koriste u Njemačkoj?
Da. Njemačka i Bosna i Hercegovina nemaju bilateralni ugovor o oslobađanju od legalizacije, ali su obje države ugovornice Haške konvencije, pa se za isprave iz Bosne i Hercegovine koje se predaju njemačkim organima traži Apostille. Isto vrijedi za Švicarsku i Nizozemsku. Uz ovjerenu ispravu njemački organi u pravilu traže i prijevod sudskog tumača. Za Austriju Apostille u pravilu nije potreban jer je na snazi ugovor o oslobađanju od legalizacije, ali pojedini organi ga ipak zatraže, pa je provjeru najbolje obaviti unaprijed.
Može li punomoćnik ili advokat podnijeti zahtjev za Apostille umjesto stranke?
Može. Zahtjev za ovjeru Apostille pečatom ne mora podnijeti lično lice na koje se isprava odnosi, nego to uz urednu punomoć može uraditi punomoćnik ili advokat. Za klijente iz inostranstva kancelarija pribavlja ispravu kod nadležnog organa, predaje je sudu na nadovjeru, organizuje prijevod sudskog tumača i dostavlja dokument na adresu u inostranstvu.
Možete li klijentima iz dijaspore pribaviti i ovjeriti dokumente bez dolaska u BiH?
Da. Uz urednu punomoć, kancelarija za klijente iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Nizozemske i drugih zemalja pribavlja izvode, uvjerenja i druge isprave širom Bosne i Hercegovine, organizuje ovjeru Apostille pečatom kod nadležnog suda i ovjereni prijevod, tako da klijent najčešće ne mora dolaziti u Bosnu i Hercegovinu. Na taj način se dokumenti iz Bosne i Hercegovine pripreme za upotrebu u inostranstvu bez putovanja.
Spisak zemalja za čije isprave u BiH nije potreban Apostille
Isprave iz zemalja navedenih u nastavku priznaju se u Bosni i Hercegovini neposredno, bez Apostille pečata, na osnovu bilateralnih ugovora (prema podacima o zaključenim ugovorima sa stranice Ministarstva pravde BiH). Oslobađanje od legalizacije zasniva se na dva osnova: na ugovorima koje je zaključila Bosna i Hercegovina (tačke 1 do 4) i na ugovorima bivše SFRJ koje je BiH preuzela notifikacijom o sukcesiji (od tačke 5 nadalje).
1. HRVATSKA
2. SRBIJA
3. CRNA GORA
4. TURSKA
Napomena: Bosna i Hercegovina je sa Sjevernom Makedonijom i Slovenijom zaključila ugovore o pravnoj pomoći koji uključuju i međusobno priznavanje javnih isprava bez legalizacije i bez Apostille pečata.
5. AUSTRIJA: Ugovor između FNRJ i Republike Austrije o uzajamnom pravnom saobraćaju od 16.12.1954. godine (objavljen u „Službenom listu FNRJ“ - Dodatak broj 8/55, a stupio je na snagu 13.12.1955. godine);
6. BELGIJA: Konvencija između SFRJ i Kraljevine Belgije o izdavanju izvoda iz matičnih knjiga i oslobađanju od legalizacije od 24.09.1971. godine (Konvencija je objavljena u „Službenom listu SFRJ“, broj 55/72, a stupila je na snagu 01.12.1972. godine); Sporazum između SFRJ i Kraljevine Belgije o pravnoj pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima od 24.09.1971. godine (Sporazum je objavljen u „Službenom listu SFRJ“ - Dodatak - broj 7/74, a stupio je na snagu 01.06.1972. godine);
7. BUGARSKA: Ugovor između FNRJ i Narodne Republike Bugarske o uzajamnoj pravnoj pomoći od 23.03.1956. godine (Ugovor je objavljen u „Službenom listu FNRJ“ - Dodatak, broj 1/57, a stupio je na snagu 17.01.1957. godine
8. ČEŠKA: Ugovor između SFRJ i Čehoslovačke Socijalističke Republike o regulisanju pravnih odnosa u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 20.01.1964. godine (Ugovor je objavljen u „Službenom listu SFRJ“, - Dodatak, broj 13/64, a stupio je na snagu 02.08.1964. godine). Napominjemo da su raspadom Čehoslovačke Socijalističke Republike nastale dvije nove države, Republika Češka i Republika Slovačka, te se ovaj Ugovor sada odnosi i na ove dvije države
9. SLOVAČKA: vidi prethodnu tačku.
10. FRANCUSKA: „Isprave izdate od suda ili drugog nadležnog organa jedne od strana ugovornica i službene izjave, kao što su navodi o upisu akta u javne knjige, ovjera tačnosti datuma, ovjera potpisa koji se stavljaju na privatne isprave, kao i ovjere prijepisa, oslobođeni su legalizacije ili potvrde vjerodostojnosti (apostile) kad ih treba upotrijebiti na teritoriji druge strane ugovornice. (Konvencija između SFRJ i Francuske Republike o izdavanju isprava o ličnom stanju i oslobođenju od legalizacije od 29.10.1969. godine - dio koji se odnosi na pravnu pomoć (Konvencija je objavljena u „Službenom listu SFRJ“ - Dodatak broj 3/71, a stupila je na snagu 01.11.1970. godine)
11. GRČKA: Konvencija između FNRJ i
Kraljevine Grčke o uzajamnim pravnim odnosima od 18.06.1959. godine
(Konvencija je objavljena u „Službenom listu FNRJ“
-
Dodatak broj 7/60, a stupila je na snagu 31.03.1960. godine);
12. ITALIJA: Konvencija između FNRJ i Italijanske Republike o uzajamnoj pravnoj pomoći u građanskim i upravnim stvarima od 03.12.1960. godine (Konvencija je objavljena u „Službenom listu FNRJ“ - Dodatak broj 5/63, a stupila je na snagu 20.01.1967. godine);
13. KIPAR: Ugovor između SFRJ i Republike Kipar o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima od 19.09.1984. godine (Ugovor je objavljen u „Službenom listu SFRJ“ Međunarodni ugovori, broj 2/86, a stupio je na snagu 15.02.1980. godine);
14. MAĐARSKA: Ugovor između SFRJ i
Narodne Republike Mađarske od 07.03.1968. godine o uzajamnom pravnom
saobraćaju (Ugovor je objavljen u
„Službenom listu
FNRJ“ - Dodatak, broj 3/68, a stupio je na snagu 18.01.1969. godine);
15. POLJSKA: Ugovor između FNR Jugoslavije i Narodne Republike Poljske o pravnom saobraćaju u građanskim i krivičnim stvarima od 06. februara 1960. godine (ugovor je objavljen u „Službenom listu SFRJ“ - dodatak 3/56).
16. RUMUNIJA: Ugovor između FNRJ i Rumunske Narodne Republike o pravnoj pomoći od 18.10.1960. godine (ugovor je objavljen u „Službenom listu FNRJ“ - Dodatak, broj 8/61, a stupio je na snagu 01.10.1961. godine). Uz ovaj ugovor zaključen je i dodatni Protokol sastavljen 21.01.1972. godine, a dodatni Protokol je objavljen u „Službenom listu SFRJ“ - Dodatak, broj 4/73.)
17. RUSKA FEDERACIJA: Ugovor između FNRJ i SSSR-a o pravnoj pomoći u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 24.02.1962. godine (Ugovor je objavljen u „Službenom listu FNRJ“ - Dodatak, broj 5/63, a stupio je na snagu 26.05.1963. godine). Ruska Federacija je kao pravni nasljednik SSSR preuzela ovaj Ugovor.
18. UKRAJINA I BJELORUSIJA SU IZRIČITO
POTVRDILE PREUZIMANJE
OVOG UGOVORA, a prećutno i neke druge države koje
su nastale na prostoru bivšeg SSSR.
19. MONGOLIJA: Ugovor između SFRJ i Mongolske Narodne Republike o pružanju pravne pomoći u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 08.06.1981. godine (Ugovor je objavljen u „Službenom listu FNRJ“, Međunarodni ugovori broj 7/82, a stupio je na snagu 27.03.1983. godine);
20. ALŽIR: Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima između SFRJ i Demokratske Narodne Republike Alžir od 31. marta 1982. godine (Ugovor je objavljen u „Službenom listu SFRJ“ - Međunarodni ugovori broj 2/83, a stupio je na snagu 20.12.1984. godine);
Klijenti nam vjeruju od 1993.
Advokatska kancelarija Prnjavorac aktivno radi od 1993. godine. Danas, u svojoj četvrtoj deceniji rada, ima 1.056 Google recenzija sa ocjenom 5.0 / 5 na dva nezavisna Google poslovna profila.
Sve recenzije su javne na oba profila, bez filtriranja:
Trebate pomoć oko nadovjere isprava, legalizacije ili upotrebe dokumenata u inostranstvu? Advokatska kancelarija Prnjavorac stoji vam na raspolaganju.
Kontaktirajte advokata