Apostille pečat
U Bosni i Hercegovini

Jednostavnim rječnikom Apostille je nadovjera ili legalizacija javnih isprava koje se koriste u međunarodnom pravnom prometu. Ovjerom dokumenta sa „Apostille“ ovjeravaju se i privatne isprave (punomoć, diplome, svjedodžbe, rodni list, vjenčani list, potvrde o slobodnom bračnom stanju, izvadak iz matične knjige umrlih …). Time se potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji se nalaze na ispravi, ali ne i sadržaj isprave. Apostille pečat se dakle aplicira na navedene isprave samo u slučaju da su iste potrebne za upotrebu u nekoj drugoj državi koja nije Bosna i Hercegovina.

Stranim javnim ispravama, u smislu Haške konvencije od 5. oktobra 1961. godine, smatraju se:

a) isprave koje je izdao sud ili službena osoba vezana uz državne sudove ili javnog tužioca, voditelj sudske pisarnice ili sudski izvršitelj ("huissier de justice");
b) upravne isprave;
c) notarske isprave / javnobilježničke isprave;
d) službena uvjerenja stavljena na privatne isprave, kao što su navodi o registraciji, ovjera točnosti datuma, ovjera potpisa.

Međutim, ova konvencija se ne primjenjuje:
a) na isprave koje su izdali diplomatski ili konzularni predstavnici;
b) na isprave upravnih tijela koje se neposredno odnose na trgovinsko ili carinsko poslovanje.

U Bosni i Hercegovini „Apostille“ izdaju Općinski sudovi, a ako između Bosne i Hercegovine i druge države ne postoji ugovor u smislu Haške Konvencije, tada je ispravu potrebno legalizirati/nadovjeriti u postupku pune legalizacije pri Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine.

Za poslove legalizacije isprava u međunarodnom prometu (isprave izdane u inozemstvu koje će se upotrijebiti u Bosni i Hercegovini, odnosno isprave izdane u Bosni i Hercegovini koje će se upotrijebiti u inozemstvu) ovlašteni su i Ministarstvo vanjskih poslova, ali i hrvatske diplomatske misije i konzularni uredi u inozemstvu.

Općinski sud u pravilu izdaje Apostille.

Građani su često u nedoumici trebaju li prvo napraviti ovjereni prijevod pa takav uvezeni dokument predati na nadovjeru (izradu Apostille) ili obrnuto: prvo izraditi Apostille pa sve to skupa prevesti na ciljni jezik i trebaju li pritom ovjeriti dokument kod notara. Svaka institucija ima svoje specifične zahtjeve pa stoga savjetujemo stranke da se prethodno raspitaju kod institucije u koju predaju ovjereni prijevod na koji način je potrebno ovjeriti prijevod i je li s prijevodom potrebno uvezati original ili kopiju dokumenta, kao i da li uopšte priznaju prevod napravljen u Bosni i Hercegovini.

Kako ovjeriti ispravu u Bosni i Hercegovini pred sudom ?
1. Prije dolaska u sud obvezno ponesite: osobnu iskaznicu ili putnu ispravu i original isprave koju želite ovjeriti.

2. Nakon što ste pribavili isprave koje želite ovjeriti: donesite ih u sud i javite se u pisarnu suda kod višeg referenta za ovjeru, koji će Vam pregledati isprave koje želite ovjeriti i dati Vam detaljne naputke u svezi ovjere.

3. Za svaku ovjeru plaća se sudska taksa koja se određuje po vrsti ovjere (potpis, rukopis, prijepis, izjava, prijevod)


SPISAK ZEMALJA ZA ČIJE ISPRAVE U BIH NIJE POTREBAN APOSTILLE
(neposredno se priznaju u Bosni I Hercegovini)
(prema podacima o zaključenim bilateralnim ugovorima, sa sajta Ministarstva pravde BiH)

Oslobađanje od legalizacije prema:
- BILATERALNIM UGOVORIMA KOJE JE ZAKLJUČILA BIH (sa zemljama
navedenim pod tač. 1-4.)
- BILATERALNIM UGOVORIMA KOJE JE ZAKLJUČILA SFRJ, a koje je NOTIFIKACIJOM O SUKCESIJI PREUZELA BIH (od tačke 5. nadalje)


1. HRVATSKA
2. SRBIJA
3. CRNA GORA
4. TURSKA

Napomena:
BiH je sa Makedonijom i Slovenijom zaključila ugovore o pravnoj pomoći koji uključuju i međusobno priznavanje javnih isprava bez legalizacije i bez Apostila.

AUSTRIJA - Ugovor između FNRJ i Republike Austrije o uzajamnom pravnom saobraćaju od 16.12.1954.godine (objavljen u  «Službenom  listu  FNRJ» -  Dodatak broj 8/55, a stupio je na snagu 13.12.1955.godine);

6. BELGIJA – Konvencija između SFRJ i Kraljevine Belgije o izdavanju izvoda iz matičnih knjiga i oslobađanju od legalizacije od 24.09.1971.godine (Konvencija je objavljena u «Službenom listu SFRJ», broj 55/72, a stupila je na snagu 01.12.1972.godine); Sporazum između SFRJ i Kraljevine Belgije o pravnoj pomoći u građanskim i tragovačkim stvarima od 24.09.1971.godine (Sporazum je objavljen u «Službenom listu SFRJ» - Dodatak - broj 7/74, a stupio je na snagu 01.06.1972.godine);

7. BUGARSKA – Ugovor između FNRJ i Narodne Republike Bugarske o uzajamnoj pravnoj pomoćI od 23.03.1956.godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu FNRJ» - Dodatak, broj 1/57, a stupio je na snagu 17.01.1957.godine

8. ČEŠKA – Ugovor između SFRJ i Čehoslovačke Socijalističke Republike o regulisanju pravnih odnosa u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 20.01.1964.godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu SFRJ», - Dodatak, broj 13/64, a stupio je na snagu 02.08.1964.godine). Napominjemo da su raspadom Čehoslovačke Socijalističke Republike nastale dvije nove države, Republika Češka i Republika Slovačka, te se ovaj Ugovor sada odnosi i na ove dvije države

9. SLOVAČKA – vidi prethodnu tačku.

10. FRANCUSKA: „Isprave izdate od suda ili drugog nadležnog organa jedne od strana ugovornica i službene izjave, kao što su navodi o upisu akta u javne knjige, ovjera tačnosti datuma, ovjera potpisa koji se stavljaju na privatne isprave, kao i ovjere prijepisa, oslobođeni su legalizacije ili potvrde vjerodostojnosti (apostile) kad ih treba upotrijebiti na teritoriji druge strane ugovornice. (Konvencija između SFRJ i Francuske Republike o izdavanju isprava o ličnom stanju i oslobođenju od legalizacije od 29.10.1969. godine - dio koji se odnosi na pravnu pomoć (Konvencija je objavljena u «Službenom listu SFRJ» - Dodatak broj 3/71, a stupila je na snagu 01.11.1970.godine)

11. GRČKA – Konvencija između FNRJ i Kraljevine Grčke o uzajamnim pravnim odnosima od 18.06.1959.godine (Konvencija je objavljena u «Službenom listu FNRJ»
- Dodatak broj 7/60, a stupila je na snagu 31.03.1960.godine);

12. ITALIJA – Konvencija između FNRJ i Italijanske Republike o uzajamnoj pravnoj pomoći u građanskim i upravnim stvarima od 03.12.1960.godine (Konvencija je objavljena u «Službenom listu FNRJ» - Dodatak broj 5/63, a stupila je na snagu 20.01.1967.godine);

13. KIPAR – Ugovor između SFRJ i Republike Kipar o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima od 19.09.1984.godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu SFRJ« Međunarodni ugovori, broj 2/86, a stupio je na snagu 15.02.1980.godine);

14. MAĐARSKA – Ugovor između SFRJ i Narodne Republike Mađarske od 07.03.1968.godine o uzajamnom pravnom saobraćaju (Ugovor je objavljen u

«Službenom listu FNRJ» - Dodatak, broj 3/68, a stupio je na snagu 18.01.1969.godine);

15. POLJSKA – Ugovor između FNR Jugoslavije i Narodne Republike Poljske o pravnom saobraćaju u građanskim i krivičnim stvarima od 06. februara 1960. godine (ugovor je objavljen u „Službenom listu SFRJ“ - dodatak 3/56).

16. RUMUNIJA – Ugovor između FNRJ i Rumunske Narodne Republike o pravnoj pomoći od 18.10.1960.godine (ugovor je objavljen u «Službenom listu FNRJ» - Dodatak, broj 8/61, a stupio je na snagu 01.10.1961.godine). Uz ovaj ugovor zaključen je i dodatni Protokol sastavljen 21.01.1972.godine, a dodatni Protokol je objavljen u «Službenom listu SFRJ» - Dodatak, broj 4/73.)

17. RUSKA FEDERACIJA Ugovor između FNRJ i SSSR-a o pravnoj pomoći u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 24.02.1962. godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu FNRJ» - Dodatak, broj 5/63, a stupio je na snagu 26.05.1963. godine). Ruska Federacija je kao pravni nasljednik SSSR preuzela ovaj Ugovor.

18. UKRAJINA I BJELORUSIJA SU IZRIČITO POTVRDILE PREUZIMANJE
OVOG UGOVORA, a prećutno i neke druge države koje su nastale na prostoru bivšeg SSSR.

19. MONGOLIJA – Ugovor između SFRJ i Mongolske Narodne Republike o pružanju pravne pomoći u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 08.06.1981.godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu FNRJ», Međunarodni ugovori broj 7/82, a stupio je na snagu 27.03.1983.godine);

20. ALŽIR – Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima između SFRJ i Demokratske Narodne Republike Alžir od 31.marta 1982.godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu SFRJ» - Međunarodni ugovori broj 2/83, a stupio je na snagu 20.12.2984.godine);