Apostille pečat u Bosni i Hercegovini
Šta je Apostille pečat?
Apostille pečat
U
Bosni i Hercegovini
Jednostavnim
rječnikom Apostille je nadovjera ili
legalizacija javnih isprava koje se koriste u međunarodnom
pravnom prometu. Ovjerom dokumenta sa „Apostille“ ovjeravaju se
i privatne isprave (punomoć, diplome, svjedodžbe, rodni list, vjenčani list,
potvrde o slobodnom bračnom stanju, izvadak iz matične knjige umrlih
…). Time se potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe
koji se nalaze na ispravi, ali ne i sadržaj isprave. Apostille pečat se
dakle aplicira na navedene isprave samo u slučaju da su iste potrebne za
upotrebu u nekoj drugoj državi koja nije Bosna i
Hercegovina.
Stranim javnim ispravama, u smislu Haške
konvencije od 5. oktobra 1961. godine, smatraju se:
a) isprave koje je izdao sud ili
službena osoba vezana uz državne sudove ili javnog tužioca, voditelj sudske
pisarnice ili sudski izvršitelj ("huissier de justice");
b)
upravne isprave;
c) notarske isprave / javnobilježničke
isprave;
d) službena uvjerenja stavljena na privatne isprave, kao
što su navodi o registraciji, ovjera točnosti datuma, ovjera potpisa.
Međutim, ova konvencija
se ne primjenjuje:
a) na isprave koje su izdali
diplomatski ili konzularni predstavnici;
b) na isprave upravnih tijela
koje se neposredno odnose na trgovinsko ili carinsko
poslovanje.
U Bosni i Hercegovini „Apostille“ izdaju općinski, odnosno osnovni sudovi (na primjer Općinski sud u Sarajevu, Tuzli i Mostaru, te Osnovni sud u Banjoj Luci), a ako između Bosne i Hercegovine i druge države ne postoji
ugovor u smislu Haške Konvencije, tada je ispravu potrebno
legalizirati/nadovjeriti u postupku pune legalizacije pri Ministarstvu
inostranih poslova Bosne i Hercegovine.
Za poslove legalizacije
isprava u međunarodnom prometu (isprave izdane u inozemstvu koje će se
upotrijebiti u Bosni i Hercegovini, odnosno isprave izdane u Bosni i
Hercegovini koje će se upotrijebiti u inozemstvu) ovlašteni su i
Ministarstvo vanjskih poslova, ali i hrvatske diplomatske misije i
konzularni uredi u inozemstvu.
Općinski sud u pravilu
izdaje Apostille.
Građani su često u
nedoumici trebaju li prvo napraviti ovjereni prijevod pa takav uvezeni
dokument predati na nadovjeru (izradu Apostille) ili obrnuto: prvo izraditi
Apostille pa sve to skupa prevesti na ciljni jezik i trebaju li pritom
ovjeriti dokument kod notara. Svaka institucija ima svoje specifične
zahtjeve pa stoga savjetujemo stranke da se prethodno raspitaju kod
institucije u koju predaju ovjereni prijevod na koji način je potrebno
ovjeriti prijevod i je li s prijevodom potrebno uvezati original ili kopiju
dokumenta, kao i da li uopšte priznaju prevod napravljen u Bosni i
Hercegovini.
Kako ovjeriti ispravu pred sudom u BiH
Postupak ovjere je u osnovi isti u svim sudovima u Bosni i Hercegovini, bez obzira ovjeravate li ispravu u Sarajevu, Tuzli, Mostaru ili Banjoj Luci:
1. Prije dolaska u sud
obvezno ponesite: osobnu iskaznicu ili putnu ispravu i original isprave koju
želite ovjeriti.
2. Nakon što ste pribavili
isprave koje želite ovjeriti: donesite ih u sud i javite se u pisarnu suda
kod višeg referenta za ovjeru, koji će Vam pregledati isprave koje
želite ovjeriti i dati Vam detaljne naputke u svezi ovjere.
3. Za svaku ovjeru plaća se sudska
taksa koja se određuje po vrsti ovjere (potpis, rukopis, prijepis, izjava,
prijevod)
Često postavljana pitanja o Apostille pečatu
Najčešća pitanja građana i klijenata iz dijaspore o nadovjeri isprava Apostille pečatom u Bosni i Hercegovini.
Gdje se izdaje Apostille pečat u Bosni i Hercegovini?
U Bosni i Hercegovini Apostille pečat izdaju općinski (osnovni) sudovi. Ispravu je u pravilu potrebno odnijeti u sud nadležan prema mjestu organa koji je ispravu izdao (na primjer, za diplomu sud na čijem području je obrazovna ustanova, a za izvod iz matične knjige sud prema mjestu upisa). Ako između Bosne i Hercegovine i druge države ne postoji ugovor u smislu Haške konvencije, isprava se legalizira u postupku pune legalizacije pri Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Treba li prvo prevesti dokument pa staviti Apostille ili obrnuto?
U pravilu se Apostille pečat prvo stavlja na original isprave kod nadležnog suda, a tek se nakon toga radi ovjereni prijevod kod sudskog tumača. Pojedine države, međutim, traže Apostille i na originalu i na prijevodu. Zato preporučujemo da se prije ovjere raspitate kod institucije u inostranstvu kojoj se isprava predaje da li je Apostille potreban samo na originalu, samo na prijevodu ili na oba dokumenta.
Koliko košta i koliko traje izdavanje Apostille pečata?
Za ovjeru Apostille pečatom plaća se sudska taksa koja se određuje po vrsti i broju isprava. Visina takse nije ista u svim sudovima u Bosni i Hercegovini: u nekim sudovima iznosi oko 10 KM po dokumentu, dok je u drugim viša ili niža. Općinski sud Apostille u pravilu izdaje isti ili sljedeći radni dan od dana predaje isprave na ovjeru, a tačan iznos takse najbolje je provjeriti kod konkretnog suda.
Za koje države nije potreban Apostille pečat na ispravama iz BiH?
Na osnovu bilateralnih ugovora koje je zaključila BiH, Apostille u pravilu nije potreban za isprave koje se koriste u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Turskoj. Pored toga, BiH je notifikacijom o sukcesiji preuzela niz ugovora bivše SFRJ o oslobađanju od legalizacije (Austrija, Belgija, Francuska, Italija, Češka, Slovačka i druge zemlje). Budući da se primjena ovih ugovora u praksi razlikuje, preporučujemo provjeru za svaku konkretnu državu i vrstu isprave.
Ima li Apostille pečat rok važenja?
Apostille pečat nema rok važenja: jednom ovjerena isprava ostaje ovjerena i pečat ne prestaje vrijediti protekom vremena. Rok važenja, međutim, može imati sama isprava (na primjer, uvjerenje o nekažnjavanju ili potvrda o slobodnom bračnom stanju), pa traženi dokument treba pribaviti u skladu sa zahtjevima institucije kojoj se predaje.
Koji se dokumenti mogu ovjeriti Apostille pečatom?
Apostille pečatom ovjeravaju se javne isprave izdate u Bosni i Hercegovini: diplome srednjih škola i fakulteta, izvodi iz matičnih knjiga (rođenih, vjenčanih i umrlih), uvjerenja o državljanstvu i o nekažnjavanju, punomoći, kao i ovjereni prijevodi sudskih tumača. Na primjer, diplomu izdatu u Tuzli ovjerava nadležni općinski sud. Kopije dokumenata mogu se ovjeriti tek nakon što se prethodno ovjere kod notara ili u nadležnoj općini.
Koji je sud nadležan za Apostille u Sarajevu, Tuzli ili Banjoj Luci?
Apostille uvijek izdaje sud prema mjestu organa koji je ispravu izdao. U Federaciji Bosne i Hercegovine to su općinski sudovi (na primjer u Sarajevu, Mostaru i Zenici), a u Republici Srpskoj osnovni sudovi (na primjer u Banjoj Luci i Bijeljini); u Brčko distriktu nadležan je Osnovni sud Brčko. Ako niste sigurni koji je sud nadležan, najbolje je raspitati se kod organa koji je ispravu izdao.
Potvrđuje li Apostille pečat i sadržaj (istinitost) dokumenta?
Ne. Apostille pečatom potvrđuje se samo vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe na ispravi, kao i svojstvo u kojem je ta osoba postupala, ali ne i sam sadržaj isprave. To znači da Apostille ne jamči da su podaci u dokumentu tačni, već samo da je dokument izdao i potpisao ovlašteni organ u Bosni i Hercegovini.
Kako ovjeriti stranu ispravu za upotrebu u Bosni i Hercegovini?
Isprava izdata u inostranstvu koja se koristi u Bosni i Hercegovini treba biti ovjerena Apostille pečatom u državi koja ju je izdala, ako je ta država potpisnica Haške konvencije. Ako država nije potpisnica, sprovodi se puna legalizacija preko diplomatsko-konzularnih predstavništava. Nakon toga se strana isprava u BiH prevodi kod sudskog tumača. Za zemlje s kojima BiH ima ugovor o pravnoj pomoći (Hrvatska, Srbija, Crna Gora i druge) ovjera najčešće nije potrebna.
Možete li klijentima iz dijaspore pribaviti i ovjeriti dokumente bez dolaska u BiH?
Da. Uz urednu punomoć, kancelarija za klijente iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Nizozemske i drugih zemalja pribavlja izvode, uvjerenja i druge isprave širom Bosne i Hercegovine, organizuje ovjeru Apostille pečatom kod nadležnog suda i ovjereni prijevod, tako da klijent najčešće ne mora dolaziti u Bosnu i Hercegovinu. Na taj način se dokumenti iz Bosne i Hercegovine pripreme za upotrebu u inostranstvu bez putovanja.
Spisak zemalja za čije isprave u BiH nije potreban Apostille
(neposredno se priznaju u Bosni i
Hercegovini)
(prema podacima o zaključenim bilateralnim ugovorima, sa
sajta Ministarstva pravde BiH)
Oslobađanje od legalizacije
prema:
- BILATERALNIM UGOVORIMA KOJE JE ZAKLJUČILA BIH (sa
zemljama
navedenim pod tač. 1-4.)
- BILATERALNIM UGOVORIMA KOJE JE
ZAKLJUČILA SFRJ, a koje je NOTIFIKACIJOM O SUKCESIJI PREUZELA BIH (od tačke
5. nadalje)
1. HRVATSKA
2. SRBIJA
3. CRNA
GORA
4. TURSKA
Napomena:
BiH je
sa Makedonijom i Slovenijom
zaključila ugovore o pravnoj pomoći koji uključuju i
međusobno priznavanje javnih isprava bez legalizacije i bez Apostila.
5. AUSTRIJA – Ugovor između FNRJ i Republike Austrije o uzajamnom pravnom saobraćaju od 16.12.1954.godine (objavljen u «Službenom listu FNRJ» - Dodatak broj 8/55, a stupio je na snagu 13.12.1955.godine);
6. BELGIJA – Konvencija između SFRJ i Kraljevine Belgije o izdavanju izvoda iz matičnih knjiga i oslobađanju od legalizacije od 24.09.1971.godine (Konvencija je objavljena u «Službenom listu SFRJ», broj 55/72, a stupila je na snagu 01.12.1972.godine); Sporazum između SFRJ i Kraljevine Belgije o pravnoj pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima od 24.09.1971.godine (Sporazum je objavljen u «Službenom listu SFRJ» - Dodatak - broj 7/74, a stupio je na snagu 01.06.1972.godine);
7. BUGARSKA – Ugovor između FNRJ i Narodne Republike Bugarske o uzajamnoj pravnoj pomoći od 23.03.1956.godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu FNRJ» - Dodatak, broj 1/57, a stupio je na snagu 17.01.1957.godine
8. ČEŠKA – Ugovor između SFRJ i Čehoslovačke Socijalističke Republike o regulisanju pravnih odnosa u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 20.01.1964.godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu SFRJ», - Dodatak, broj 13/64, a stupio je na snagu 02.08.1964.godine). Napominjemo da su raspadom Čehoslovačke Socijalističke Republike nastale dvije nove države, Republika Češka i Republika Slovačka, te se ovaj Ugovor sada odnosi i na ove dvije države
9. SLOVAČKA – vidi prethodnu tačku.
10. FRANCUSKA: „Isprave izdate od suda ili drugog nadležnog organa jedne od strana ugovornica i službene izjave, kao što su navodi o upisu akta u javne knjige, ovjera tačnosti datuma, ovjera potpisa koji se stavljaju na privatne isprave, kao i ovjere prijepisa, oslobođeni su legalizacije ili potvrde vjerodostojnosti (apostile) kad ih treba upotrijebiti na teritoriji druge strane ugovornice. (Konvencija između SFRJ i Francuske Republike o izdavanju isprava o ličnom stanju i oslobođenju od legalizacije od 29.10.1969. godine - dio koji se odnosi na pravnu pomoć (Konvencija je objavljena u «Službenom listu SFRJ» - Dodatak broj 3/71, a stupila je na snagu 01.11.1970.godine)
11. GRČKA – Konvencija između FNRJ i
Kraljevine Grčke o uzajamnim pravnim odnosima od 18.06.1959.godine
(Konvencija je objavljena u «Službenom listu FNRJ»
-
Dodatak broj 7/60, a stupila je na snagu 31.03.1960.godine);
12. ITALIJA – Konvencija između FNRJ i Italijanske Republike o uzajamnoj pravnoj pomoći u građanskim i upravnim stvarima od 03.12.1960.godine (Konvencija je objavljena u «Službenom listu FNRJ» - Dodatak broj 5/63, a stupila je na snagu 20.01.1967.godine);
13. KIPAR – Ugovor između SFRJ i Republike Kipar o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima od 19.09.1984.godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu SFRJ« Međunarodni ugovori, broj 2/86, a stupio je na snagu 15.02.1980.godine);
14. MAĐARSKA – Ugovor između SFRJ i
Narodne Republike Mađarske od 07.03.1968.godine o uzajamnom pravnom
saobraćaju (Ugovor je objavljen u
«Službenom listu
FNRJ» - Dodatak, broj 3/68, a stupio je na snagu 18.01.1969.godine);
15. POLJSKA – Ugovor između FNR Jugoslavije i Narodne Republike Poljske o pravnom saobraćaju u građanskim i krivičnim stvarima od 06. februara 1960. godine (ugovor je objavljen u „Službenom listu SFRJ“ - dodatak 3/56).
16. RUMUNIJA – Ugovor između FNRJ i Rumunske Narodne Republike o pravnoj pomoći od 18.10.1960.godine (ugovor je objavljen u «Službenom listu FNRJ» - Dodatak, broj 8/61, a stupio je na snagu 01.10.1961.godine). Uz ovaj ugovor zaključen je i dodatni Protokol sastavljen 21.01.1972.godine, a dodatni Protokol je objavljen u «Službenom listu SFRJ» - Dodatak, broj 4/73.)
17. RUSKA FEDERACIJA – Ugovor između FNRJ i SSSR-a o pravnoj pomoći u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 24.02.1962. godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu FNRJ» - Dodatak, broj 5/63, a stupio je na snagu 26.05.1963. godine). Ruska Federacija je kao pravni nasljednik SSSR preuzela ovaj Ugovor.
18. UKRAJINA I BJELORUSIJA SU IZRIČITO
POTVRDILE PREUZIMANJE
OVOG UGOVORA, a prećutno i neke druge države koje
su nastale na prostoru bivšeg SSSR.
19. MONGOLIJA – Ugovor između SFRJ i Mongolske Narodne Republike o pružanju pravne pomoći u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 08.06.1981.godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu FNRJ», Međunarodni ugovori broj 7/82, a stupio je na snagu 27.03.1983.godine);
20. ALŽIR – Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima između SFRJ i Demokratske Narodne Republike Alžir od 31.marta 1982.godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu SFRJ» - Međunarodni ugovori broj 2/83, a stupio je na snagu 20.12.1984.godine);
Klijenti nam vjeruju od 1993.
Advokatska kancelarija Prnjavorac aktivno radi od 1993. godine. Danas, u svojoj četvrtoj deceniji rada, ima preko 1.030 Google recenzija sa ocjenom 5.0 / 5 na dva nezavisna Google poslovna profila.
Sve recenzije su javne na oba profila, bez filtriranja:
Trebate pomoć oko nadovjere isprava, legalizacije ili upotrebe dokumenata u inostranstvu? Advokatska kancelarija Prnjavorac stoji vam na raspolaganju.
Kontaktirajte advokata