Član 46.
(Način vođenja poslovnih knjiga)

(1) Poslovne knjige se moraju voditi uredno, tačno i ažurno.

(2) Poslovne knjige se vode odvojeno za svaki porezni period.

(3) Po isteku godine porezni obveznik je dužan poslovne knjige zaključiti i potpisati.

(4) Ako porezni obveznik obavlja više samostalnih djelatnosti, poslovne knjige i evidencije dužan je voditi za svaku samostalnu djelatnost odvojeno.

Član 47.
(Čuvanje poslovnih knjiga)

Poslovne knjige i evidencije, uključujući i prateće elektronske evidencije i dokumentaciju na osnovu koje se vrši knjiženje, moraju se čuvati pet godina od dana predaje porezne prijave sačinjene na osnovu tih poslovnih knjiga

Član 48.
(Knjiga prihoda i rashoda (obrazac KPR-1041))

(1) Knjiga prihoda i rashoda (obrazac KPR-1041) je evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim prihodima i rashodima u poreznom periodu.

(2) U Knjigu prihoda i rashoda (Obrazac KPR-1041) unose se opći podaci o poreznom obvezniku i to: ime i prezime poreznog obveznika, odnosno nosioca zajedničke djelatnosti, naziv radnje, jedinstveni identifikacioni broj (statistički odnosno jedinstveni matični broj građana - JMB), adresa.

(3) U Knjigu prihoda i rashoda (Obrazac KPR-1041) unose se podaci o poslovnim prihodima i rashodima i to:

a) kolone 1. do 6. opći podaci,

b) kolona 7. - redni broj promjene,

c) kolona 8. - datum nastanka poslovne promjene (ostvarenja prihoda i/ili rashoda),

d) kolona 9. - broj dokumenta odnosno naloga za knjiženje,

e) kolona 10. - opis dokumenta za knjiženje (fiskalni račun, faktura, izvod banke, zapisnik o izuzimanju i ulaganju, obračun i dr.) na osnovu kojeg se sastavlja nalog za knjiženje,

f) kolona 11. - iznos prihoda naplaćenih u gotovini.

g) kolona 12. - iznos prihoda naplaćenih putem transakcijskog računa,

h) kolona 13. - iznos prihoda naplaćenih u stvarima, uslugama ili na drugi način, u skladu sa Zakonom,

i) kolona 14. - PDV-e koji je sadržan u prihodima registrovanog PDV obveznika, naplaćenim naknadama te primljenim stvarima i uslugama,

j) kolona 15. - ukupan prihod - zbir iznosa iz kolona 11, 12. i 13. umanjen za iznos PDV-a,

k) kolona 16. - iznos rashoda u vezi s nabavkom robe / materijala,

l) kolona 17. - iznos uplaćen na ime bruto plaća zaposlenika,

m) kolona 18. - iznos koji je poduzetnik uplatio na ime svojih obaveznih doprinosa za sebe i na isplaćene plaće svojih zaposlenika,

n) kolona 19. - iznos ostalih porezno priznatih rashoda izvršenih u stvarima, uslugama, ulaganjima i drugih rashoda u skladu sa Zakonom,

o) kolona 20. - porez na dodanu vrijednost sadržan u rashodima – registrovanog PDV obveznika plaćenim u novcu, stvarima i / ili uslugama,

p) kolona 21. - ukupno porezno dopustivi rashodi – zbir iznosa iz kolona 16, 17, 18. i 19 umanjen za iznos PDV-a koji je sadržan u rashodima iz kolone 16.

(4) Porezni obveznik je dužan u Knjizi prihoda i rashoda (Obrazac KPR-1041) ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.

(5) Izuzetno, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost, a prema propisima o porezu na dodanu vrijednost vode evidenciju o dnevnom gotovinskom prometu, mogu u kolonu 11. knjige prihoda i rashoda gotovinski promet unositi u jednom iznosu za cijeli obračunski period, i to u rokovima propisanim za utvrđivanje obaveze poreza na dodanu vrijednost.

(6) U kolone 11, 12 i 13. Knjige prihoda i rashoda (Obrazac KPR-1041) unose se podaci o ukupnim prihodima sa naplaćenim porezom na dodanu vrijednost, a u kolone 16., 17., 18. i 19. unose se podaci o ukupnim porezno dopustivim rashodima uključujući i plaćeni porez na dodanu vrijednost.

(7) Unos podataka u Knjigu prihoda i rashoda (Obrazac KPR-1041) mora se izvršiti najkasnije do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec. Obveznici poreza na dodanu vrijednost dužni su unos podataka u Knjizi prihoda i rashoda (Obrazac KPR-1041) izvršiti u roku propisanom za uplatu poreza na dodanu vrijednost.

(8) Porezni obveznik dužan je voditi jednu Knjigu prihoda i rashoda (obrazac KPR-1041) bez obzira na broj izdvojenih poslovnih prostora.

(9) Za zajedničku djelatnost vodi se jedna Knjiga prihoda i rashoda (obrazac KPR-1041) bez obzira na broj izdvojenih poslovnih prostora i broj poduzetnika.

(10) Na kraju poreznog perioda (kalendarske godine) prihodi i rashodi se sabiraju. Utvrđenim iznosima ukupnih prihoda i porezno dopustivih rashoda u slučaju otuđenja ili likvidacije, dodaju se poslovni prihodi i rashodi prema čl. 38. i 39. ovog pravilnika. Radi utvrđivanja ukupnih poslovnih rashoda ovako utvrđenim rashodima dodaju se rashodi otpisa dugotrajne imovine utvrđeni prema čl. 40. i 41. ovog pravilnika.

Član 49.
(Knjiga prometa (Obrazac KP-1042))

(1) Porezni obveznici koji prodaju robu na malo ili pružaju usluge građanima na više prodajnih mjesta, pored Knjige prihoda i rashoda (Obrazac KPR-1041) dužni su za svako prodajno mjesto, radnju i sl. voditi Knjigu prometa (Obrazac KP-1042), ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu za svako takvo mjesto ne osiguravaju putem drugih evidencija propisanih posebnim zakonima.

(2) Podaci o ostvarenom dnevnom prihodu naplaćenom u gotovom novcu unose se u Knjigu prometa (Obrazac KP-1042), na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka sljedećeg radnog dana.

(3) U Knjigu prometa (Obrazac KP-1042) unose se opći podaci o poreznom obvezniku: ime i prezime poreznog obveznika, odnosno nosioca zajedničke djelatnosti, naziv radnje, jedinstveni identifikacioni broj odnosno jedinstveni matični broj građana – JMB, adresa, podaci o izdvojenim poslovnim prostorima i sljedeći podaci:

a) kolone 1. do 7. - opći podaci,

b) kolona 8. - redni broj,

c) kolona 9. - datum ostvarenja gotovinskog prihoda,

d) kolona 10. - broj dokumenta odnosno naloga za knjiženje,

e) kolona 11. - opis dokumenta o prihodima u gotovini (fiskalni račun, faktura, izvod, dnevni izvještaj iz fiskalnih uređaja i sl.)

f) kolona 12. - iznos naplaćen u gotovini,

g) kolona 13 - prihodi naplaćeni bezgotovinski na osnovu ispostavljene fakture,

h) kolona 14. - zbir iznosa iz kolona 12. i 13. Iznos iz kolone 14. knjige prometa sabira se sa iznosima dnevnog prometa ostvarenog istog dana u drugim izdvojenim poslovnim prostorima odnosno sjedištu poduzetnika i zbirni iznos se unosi u kolonu 11. Knjige prihoda i rashoda (Obrazac KPR-1041).

Član 50.
(Popisna lista dugotrajne imovine (Obrazac PLDI-1043))

(1) Porezni obveznik je dužan izvršiti popis i sačiniti popisnu listu dugotrajne imovine na početku obavljanja samostalne djelatnosti i voditi je za cijelo vrijeme obavljanja djelatnosti na Popisnoj listi dugotrajne imovine (Obrazac PLDI-1043).

(2) Popisna lista dugotrajne imovine (Obrazac PLDI-1043) služi za utvrđivanje poslovnih rashoda po osnovu otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.

(3) Popisna lista dugotrajne imovine (Obrazac PLDI-1043) sadrži sljedeće podatke:

a) kolone 1. do 3.- podaci o poreznom obvezniku odnosno nosiocu zajedničke djelatnosti (jedinstveni matični broj – JMB, prezime i ime poreznog obveznika odnosno nosioca zajedničke djelatnosti i adresa prebivališta),

b) kolone 4. do 7. - podaci o registrovanoj djelatnosti (identifikacioni broj – PJIB/FJIB, naziv pod kojim je djelatnost registrovana, adresa sjedišta djelatnosti i oznaka osnovne djelatnosti kojom se obveznik bavi),

c) podaci o dugotrajnoj imovini (kolone od 8. do 17.), i to:

1) kolona 8. - redni broj za svaku pojedinačno nabavljenu ili unesenu stvar ili pravo. Ako se radi o prijenosu stvari i prava iz prošlogodišnjeg popisa redni se brojevi unose prema novom popisu,

2) kolona 9. - naziv stvari ili prava,

3) kolona 10. - dan, mjesec i godina nabavke ili unosa stvari i/ili prava,

4) kolona 11. - broj dokumenta,

5) kolona 12. - nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava. Izuzetno, u slučaju unosa za koji nema vjerodostojnog dokumenta o nabavci unosi se procijenjena tržišna vrijednost, o čemu je potrebno sačiniti zapisnik sa elementima na osnovu kojih je izvršena procjena,

6) kolona 13. - knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava koja se prenosi iz kolone 17. prošlogodišnjeg popisa dugotrajne imovine. Za stvari ili prava koja se nabavljaju u toku godine u ovu kolonu unosi se nabavna vrijednost iz kolone 12,

7) kolona 14. - vijek trajanja dugotrajne imovine u koju je imovina svrstana prema grupi iz člana 40. ovog pravilnika,

8) kolona 15. - stopa amortizacije stvari ili prava do najviše stope amortizacije utvrđene članom 40. ovog pravilnika,

9) kolona 16. - zbir otpisa (amortizacije) stvari ili prava koji se izračunava tako što se nabavna vrijednost iz kolone 12. pomnoži stopom amortizacije iz kolone 15. i podjeli sa 100, ili se zbir jednokratnog otpisa u godini nabavke opreme i poslovnog objekta koji je jednak iznosu iskazanom u koloni 12. ili zbir ubrzanog djelimičnog otpisa samo u godini nabavke opreme i poslovnog objekta, kao dio iznosa iskazanog u koloni 12.

Za stvari i prava koji su nabavljeni odnosno otuđeni tokom godine, a otpis se obavlja primjenom stopa propisanih u članu 40. ovog pravilnika, iznos otpisa priznaje se srazmjerno broju mjeseci korištenja, a izračunava se na sljedeći način: 𝐼𝑧𝑛𝑜𝑠 𝑖𝑧 𝑘𝑜𝑙𝑜𝑛𝑒 12 𝑥 𝑠𝑡𝑜𝑝𝑎 𝑖𝑧 𝑘𝑜𝑙𝑜𝑛𝑒 15 𝑥 𝑏𝑟𝑜𝑖 𝑚𝑗𝑒𝑠𝑒𝑐𝑖 𝑘𝑜𝑟𝑖š𝑡𝑒𝑛𝑗𝑎12

Kao prvi mjesec korištenja uzima se mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je stvar odnosno pravo stavljeno u upotrebu. Kao zadnji mjesec korištenja uzima se mjesec u kojem je došlo do otuđenja.

10) kolona 17. - knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju kalendarske godine ili mjeseca otuđenja ili uništenja, koja se izračunava tako da se od knjigovodstvene vrijednosti iz kolone 13. oduzme iznos otpisa iz kolone 16.

(4) Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaključuje sa stanjem na dan 31. decembra tekuće godine. Zaključno stanje iz kolone 17. za svaku stvar pojedinačno prepisuje se kao početno stanje u kolonu 13. popisa dugotrajne imovine za sljedeću godinu.

Član 51.
(Evidencija potraživanja i obaveza (Obrazac EPO-1044))

(1) Potraživanja po osnovu isporuka robe ili usluga, te potraživanja od kapitala koje se zasnivaju na obavljanju samostalne djelatnosti moraju se iskazati u popisu potraživanja.

(2) Obaveze po osnovu isporuka robe i usluga, te obaveze po osnovu kapitala iskazuju se u Evidenciji potraživanja i obaveza (Obrazac EPO-1044). Kod bankovnih kredita popisom obaveza smatraju se mjesečni izvodi sa računa o uzimanju i vraćanju kredita.

(3) U Evidenciji potraživanja i obaveza (Obrazac EPO-1044) moraju se iskazati sva potraživanja poreznog perioda najkasnije 30 dana po isteku poreznog perioda.

(4) Evidencija potraživanja i obaveza (Obrazac EPO-1044) sadrži podatke o poreznom obvezniku: ime i prezime poreznog obveznika, odnosno nosioca zajedničke djelatnosti, adresa prebivališta, naziv i adresa sjedišta radnje, jedinstveni identifikacioni broj odnosno jedinstveni matični broj građana – JMB, adresa, kao i sljedeće:

a) kolone 1. do 6. - opći podaci,

b) kolona 7. - redni broj,

c) kolona 8. - naziv kupca ili dobavljača

d) kolone 9. do 13. pregled izdatih računa (broj računa, datum izdavanja i iznos računa u KM, datum i iznos naplate računa),

e) kolone 14. do 18. pregled primljenih računa (broj računa, datum prijema i iznos računa za uplatu, datum i iznos uplate računa),

f) kolona 19. - redni broj pod kojim je račun evidentiran u knjizi prihoda i rashoda.

Odjeljak C. Paušalno oporezivanje

Član 52.
(Pravo na paušalno oporezivanje)

(1) Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta i djelatnosti srodnih obrtničkim, odobrit će se plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu pod uslovima utvrđenim članom 31. Zakona, ako ispunjavaju sljedeće kriterije:

a) ako obavljaju obrtničke djelatnosti i djelatnosti srodne obrtničkim, sami bez zaposlenih drugih lica i ako se obavljanje djelatnosti zasniva na vještini, a ne sredstvima za obavljanje djelatnosti – kućna radinost,

b) ako obavljaju stare i tradicionalne zanate utvrđene Uredbom o zaštiti tradicionalnih i starih obrta ("Službene novine Federacije BiH", broj: 66/02), sami ili sa najviše dva zaposlenika,

c) ako obavljaju prijevozničke djelatnosti samo sa jednim sredstvom prijevoza nosivosti do 8. tona,

d) ako obavljaju djelatnost iz oblasti poljoprivrede i šumarstva kao osnovno zanimanje na osnovu odluke nadležnog organa, a nisu registrovani obveznici poreza na dodanu vrijednost,

e) ako obavljaju djelatnost trgovine na malo ličnim radom izvan prodavnice kojim on stiče svojstvo trgovca pojedinca prema odredbama Zakona o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 4/10 i 79/17), sami bez zapošljavanja drugih lica.

(2) Obveznici koji obavljaju djelatnosti iz stava (1) tač. a) i b) ovog člana pod navedenim uslovima, a žele da plaćaju porez na dohodak u paušalnom iznosu, dužni su Poreznoj upravi podnijeti Zahtjev za utvrđivanje mjesečnog paušalnog iznosa (Obrazac ZMP-1055), uz dokaz o ispunjavanju propisanih kriterija.

(3) Za obveznike iz stava (1) tač. c) do e) ovog člana, Porezna uprava po službenoj dužnosti odobrava plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu, na osnovu rješenja nadležnih organa i podataka koje sama posjeduje.

(4) Porezna uprava dužna je u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stava (2) ovog člana, odlučiti o zahtjevu.

Član 53.
(Paušalni iznosi poreza na dohodak)

(1) Porezni obveznici kojima je odobreno plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu, porez na dohodak plaćaju u sljedećim mjesečnim iznosima:

a) obveznici koji obavljaju obrtničke djelatnosti i djelatnosti koje su srodne obrtničkim, sami bez zapošljavanja drugih lica 70,00 KM,

b) obveznici koji obavljaju stare i tradicionalne zanate 30,00 KM,

c) obveznici koji obavljaju prijevoz putnika samo sa jednim sredstvom prijevoza 50,00 KM,

d) obveznici koji obavljaju prijevoz tereta jednim prijevoznim sredstvom nosivosti do 8 tona 80,00 KM,

e) obveznici koji obavljaju djelatnost trgovine na malo ličnim radom izvan prodavnice 70,00 KM.

(2) Utvrđene mjesečne iznose poreza, obveznici iz stava (1) ovog člana, dužni su uplatiti do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

(3) Porezni obveznici koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu nisu dužni voditi poslovne knjige propisane članom 45. stav (3) ovog pravilnika, osim u slučaju iz stava (4) ovog člana, koji su dužni voditi Knjigu prometa (Obrazac KP-1042) i u istu evidentirati bezgotovinski promet ostvaren sa pravnim licima. https://advokat-prnjavorac.com

(4) Porezni obveznici kojima je odobreno plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu, a osim gotovinskog prometa povremeno sa pravnim licima ostvaruju bezgotovinski promet, dužni su, pored paušalnog mjesečnog iznosa, plaćati i porez po odbitku 10% od svakog pojedinačnog iznosa prometa sa pravnim licima naplaćenog bezgotovinski. Odbijeni i uplaćeni porez od prometa ostvarenog sa pravnim licem smatra se konačnom poreznom obavezom.

Član 54.
(Paušalni iznosi poreza na dohodak)

(1) Ukoliko se izmijene uslovi kod poreznih obveznika kojima je odobreno plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu, Porezna uprava će utvrditi obavezu utvrđivanja dohotka od samostalne djelatnosti na osnovu poslovnih knjiga.

(2) Rješenje iz stava (1) ovog člana izdaje Porezna uprava prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika najkasnije do kraja mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem su prestali uslovi za utvrđivanje plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu.

Odjeljak D. Utvrđivanje poreza na dohodak od samostalne djelatnosti

Član 55.
(Akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti)

(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz člana 12. stav (2) tač. 1), 2) i 3) Zakona, a porez utvrđuju na osnovu podataka iz poslovnih knjiga i evidencija koje su dužni voditi na osnovu člana 19. Zakona, u toku poreznog perioda mjesečni iznos akontacije poreza na dohodak utvrđuju i plaćaju na osnovu odredbi člana 29. Zakona.

(2) Porezni obveznici iz stava (1) ovog člana, dužni su, po isteku poreznog perioda za naredni porezni period utvrditi mjesečni iznos akontacije poreza na dohodak u Specifikaciji za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti (Obrazac SPR-1053).

(3) Specifikacija za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti (Obrazac SPR-1053) i Godišnja prijava dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti (Obrazac GPZ-1052) se podnose Poreznoj upravi u propisanom roku, uz Godišnju prijavu poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051).

(4) Na osnovu pisanog zahtjeva poreznog obveznika dostavljenog Poreznoj upravi i priložene odgovarajuće dokumentacije, mjesečni iznos akontacije može se ukinuti ili izmijeniti u toku poreznog perioda ako se iz priložene dokumentacije utvrdi da postoje opravdani razlozi za ukidanje ili izmjenu, kao na primjer:

a) znatno povećanje i/ili smanjenje poslovnih prihoda i/ili rashoda u odnosu na isti period prethodne godine;

b) prestanak (odjava) obavljanja djelatnosti prije isteka poreznog perioda;

c) u toku poreznog perioda porezni obveznik prestao obavljati jednu, a počeo obavljati drugu djelatnost;

d) zbog djelovanja prirodnih nesreća obvezniku je ugroženo poslovanje (poplave, potresi, požari, klizišta terena na mjestu obavljanja djelatnosti, i dr.) zbog gubitka ili znatnijeg oštećenja poslovnog prostora i/ili opreme za obavljanje djelatnosti.

(5) Porezna uprava dužna je poreznom obvezniku izdati rješenje o ukidanju odnosno izmjeni mjesečne akontacije najkasnije 8 dana od dana prijema zahtjeva iz stava (4) ovog člana.

Član 56.
(Utvrđivanje dohotka od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva)

Dohodak od poljoprivredne i šumarske djelatnosti iz člana 12. stav (2) tačka 2) Zakona utvrđuje se kao dohodak od obrta i djelatnosti srodne obrtu, prema ovom pravilniku.

Član 57.
(Utvrđivanje dohotka od drugih samostalnih djelatnosti)

(1) Porez na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz člana 12. stav (4) tač. 1) i 2) Zakona, obračunava se mjesečno primjenom stope iz člana 9. Zakona, na dohodak koji čini razlika ostvarenih prihoda umanjenih za rashode na ime doprinosa iz osnovice prema članu 10a. tačka 1. Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH" br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16, 34/18, 99/19 i 4/21), bez prava na mjesečni iznos ličnog odbitka iz člana 24. Zakona.

(2) Obračunati i uplaćeni porez iz stava (1) ovog člana, isplatilac naknade je dužan prijaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave putem Akontacije poreza po odbitku na prihode od drugih samostalnih djelatnosti (Obrazac ASD -1032), kada se isplate naknade vrše rezidentnim poreznim obveznicima.

(3) Porez na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz člana 12. stav (4) tačka 3) Zakona, obračunava se mjesečno primjenom stope iz člana 9. Zakona, na poreznu osnovicu koja se utvrđuje kao razlika između ostvarenih prihoda umanjenih za priznate rashode iz člana 15. st. (7) i (8) Zakona, i rashoda na ime doprinosa iz osnovice prema članu 10a. tačka 1. Zakona o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH" br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16, 34/18, 99/19 i 4/21), bez prava na mjesečni iznos ličnog odbitka iz člana 24. Zakona.

(4) Obračunati i uplaćeni porez iz stava (1) ovog člana, isplatilac naknade je dužan prijaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave putem Akontaciju poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti (Obrazac AUG-1031), kada se isplate naknade vrše rezidentnim poreznim obveznicima.

(5) Autorskim naknadama iz člana 15. stav (8) Zakona na koje porezni obveznik ima pravo porezno priznatog rashoda od 30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu, smatraju se prihodi ostvareni kao naknade za korištenje, ili za pravo korištenja bilo kojeg autorskog prava na književno, umjetničko ili naučno djelo, patent, zaštitni znak, plan, model, tajne formule ili postupke, kao i srodna prava, u skladu sa posebnim zakonom, pod uslovom da se ta prava ne ostvaruju u okviru nesamostalne djelatnosti ili samostalne djelatnosti iz člana 12. st. (1), (2) i (3). Zakona.

(6) Obračunati i uplaćeni porez iz st. (1) i (3) ovog člana, isplatilac naknade je dužan prijaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave, putem Prijave poreza na dohodak od ulaganja kapitala, dobitke nagradnih igara i igara na sreću i porez po odbitku nerezidenata na prihode od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti (Obrazac PDN-1033) kada se isplate naknade vrše nerezidentnim poreznim obveznicima.

(7) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz člana 12. stav (4) tač. 2) i 3) Zakona, a prihod ostvaruju neposredno iz inostranstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati akontaciju poreza od samostalne djelatnosti, od ukupne naknade po stopi od 10% bez prava na priznavanje ličnog odbitka iz člana 24. ovog Zakona, i uplatiti je najkasnije naredni dan od dana kada su primili dohodak.

(8) Lica iz stava (7) ovog člana dužna su prijaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave putem Akontacija poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inostranstva (Obrazac AMS-1035) obračunati i uplaćeni porez u roku od pet dana od dana primitka dohotka.

(9) Uz Obrazac AMS-1035, porezni obveznik je dužan dostaviti i dokaz da je plaćen porez na dohodak u inostranstvu u slučaju primjene člana 35. stav (5) Zakona.

(10) Lica iz st. (2), (4) i (6) ovog člana dužna su Obrazac ASD -1032, Obrazac AUG-1031 i Obrazac PDN-1033 dostaviti Poreznoj upravi elektronskim putem.

Član 58.
(Utvrđivanje dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti)

(1) Dohodak od samostalne djelatnosti iz člana 12. stav (2) tač. 1), 2) i 3) Zakona može ostvarivati zajedno i više fizičkih lica.

(2) Dohodak od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti iz stava (1) ovog člana oporezuje se u skladu sa čl. 13. do 17. Zakona.

POGLAVLJE IV. DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Član 59.
(Dohodak od iznajmljivanja imovine)

(1) Dohodak od iznajmljivanja nepokretne imovine predstavlja razliku između prihoda iz člana 20. stav (1) tačka 1) i rashoda iz člana 20. stav (7) Zakona.

(2) Dohodak od iznajmljivanja pokretne imovine predstavlja razliku između prihoda iz člana 20. stav (1) tačka 3) i rashoda iz člana 20. stav (7) Zakona.

(3) Dohodak ostvaren iznajmljivanjem opreme, transportnih vozila i druge pokretne imovine koja služi za obavljanje samostalne djelatnosti, ne smatraju se dohotkom od imovine i imovinskih prava već se oporezuju kao dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti.

(4) Akontaciju poreza na dohodak od iznajmljivanja imovine iz člana 32. stav (1) Zakona, porezni obveznik je dužan utvrđivati putem Pregleda prihoda i rashoda od iznajmljivanja imovine (Obrazac PRIM- 1054) i isti dostaviti Poreznoj upravi.

(5) Porez na dohodak od imovine koja se iznajmljuje putnicima i turistima iz člana 32. stav (2) Zakona, kao i porez na dohodak od ustupanja imovinskih prava iz člana 32. stav (3) Zakona, porezni obveznik je dužan prijaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave putem Prijave poreza na prihod od imovine i imovinskih prava (Obrazac PIP-1034).

Član 60.
(Dohodak od otuđenja imovine)

(1) Dohodak od otuđenja nepokretne imovine predstavlja razliku između prihoda iz člana 20. stav (1) tačka 2) Zakona, ostvarenog prodajom, zamjenom i drugim prijenosom vlasništva uz naknadu nad nepokretnom imovinom drugom licu i rashoda iz člana 20. stav (6) Zakona. Poreznu osnovicu čini razlika između tržišne vrijednosti nekretnine koja se otuđuje i njene nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.

(2) Dohodak od otuđenja nepokretnosti koje su otuđene nakon tri godine od dana nabavke, kao i dohodak ostvaren otuđenjem nepokretnosti koje su služile za stanovanje poreznom obvezniku ili članovima njegove uže porodice, ne oporezuju se.

(3) Porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stava (1) ovog člana, porezni obveznik je dužan prijaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave putem Prijave poreza na prihod od imovine i imovinskih prava (Obrazac PIP-1034).

Član 61.
(Dohodak od imovinskih prava)

(1) Fizička lica koja stiču imovinska prava (autorska prava i prava industrijskog vlasništva) nasljeđivanjem, obveznici su poreza na dohodak od imovinskih prava kada stečena imovinska prava ustupe na određeni rok uz naknadu.

(2) Ograničeno ustupanje prava postoji i kada ugovorom nije utvrđen rok prestanka korištenja prava.

(3) Porez na dohodak od imovinskih prava iz stava (1) ovog člana, porezni obveznik je dužan prijaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave putem Prijave poreza na prihod od imovine i imovinskih prava (Obrazac PIP-1034).

Član 62.
(Dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava)

(1) Dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se u skladu sa čl. 20. i 21. Zakona, odnosno kada se dohodak ostvaruje u okviru samostalne djelatnosti, u skladu sa čl. 13. do 19. Zakona

(2) U slučaju ostvarivanja zajedničkog dohotka od imovine i imovinskih prava, nosilac zajedničke imovine dužan je po isteku poreznog perioda, u roku od dva mjeseca, Poreznoj upravi prema mjestu gdje se imovina nalazi, podnijeti godišnju prijavu o utvrđenom porezu na dohodak od zajedničke imovine.

POGLAVLJE V. DOHODAK OD ULAGANJA KAPITALA I DOHOTKA OD NAGRADNIH IGARA I IGARA NA SREĆU

Član 63.
(Dohodak od ulaganja kapitala)

(1) Dohotkom od ulaganja kapitala smatraju se prihodi fizičkih lica koji se ostvaruju od potraživanja po osnovu datih zajmova.

(2) Dohotkom od ulaganja kapitala ne smatraju se prihodi od kamata na štednju, na pologe (po viđenju i oročene) na žiro računu, tekućim i deviznim računima kod banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga, prihodi od kamata po vrijednosnim papirima izdatim u skladu sa posebnim zakonom.

(3) Porez na dohodak od ulaganja kapitala iz ovog člana, porezni obveznik je dužan prijaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave putem Prijave poreza na dohodak od ulaganja kapitala, dobitke nagradnih igara i igara na sreću i porez po odbitku nerezidenata na prihode od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti (Obrazac PDN-1033).

(4) Prijavu iz stava (3) ovog člana, podnosi i porezni obveznik u slučaju ostvarivanja dohotka izvan teritorije Federacije.

Član 64.
(Dohodak od nagradnih igara i igara na sreću)

(1) Dohotkom od nagradnih igara i igara na sreću, shodno odredbi člana 5. stav (1) tačka 10) Zakona, ne smatraju se nagrade u novcu, stvarima ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim takmičenjima.

(2) Izuzetno od odredbe člana 34. stav (3) Zakona, kod ostvarenja nagrade ili dobitka od igara na sreću u stvarima, pravima ili uslugama, organizator nagradne igre odnosno igre na sreću dužan je utvrditi poreznu osnovicu i iznos poreza na ostvareni dobitak, a porezni obveznik koji je ostvario dobitak je dužan izvršiti uplatu obračunatog poreza prije preuzimanja nagrade odnosno dobitka i organizatoru nagradnih igara, odnosno priređivaču igre na sreću, dostaviti uplatnicu sa plaćenim porezom.

(3) Osnovicu za obračun poreza na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću čini ukupna vrijednost nagrade odnosno dobitka od igara na sreću (novčanu odnosno tržišnu), bez umanjenja za iznose iz člana 23. stav (2) Zakona, kao i za lične odbitke iz člana 24. Zakona.

(4) Organizator nagradnih igara, odnosno priređivač igara na sreću, dužan je voditi evidenciju o nagradama i dobicima od igara na sreću u stvarima sa podacima o dobitniku, tržišnoj vrijednosti nagrade, odnosno dobitka, i plaćenom porezu na dohodak.

(5) Porez na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću iz ovog člana dužan je prijaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave putem Prijave poreza na dohodak od ulaganja kapitala, dobitke nagradnih igara i igara na sreću i porez po odbitku nerezidenata na prihode od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti (Obrazac PDN-1033) organizator nagradnih igara odnosno priređivač igara na sreću pri svakoj isplati dobitaka fizičkom licu koje je ostvarilo dobitak.

(6) Prijavu iz stava (5) ovog člana podnosi nadležnoj jedinici Porezne uprave i porezni obveznik u slučaju ostvarivanja dobitaka od organizatora nagradnih igara odnosno priređivač igara na sreću čije je sjedište poslovanja izvan teritorije Federacije.

(7) Lica iz stаvа (5) ovog člana dužna su Obrazac PDN-1033 dostaviti Poreznoj upravi elektronskim putem.

POGLAVLJE VI. GODIŠNJI OBRAČUN POREZA NA DOHODAK

Odjeljak A. Lični odbitak

Član 65.
(Lični odbitak)

(1) Na osnovu člana 24. Zakona, obveznici poreza na dohodak – rezidenti Federacije, imaju pravo na osnovni lični odbitak i lične odbitke po osnovu izdržavanja članova uže porodice i invalidnosti, vlastite i/ili invalidnosti članova uže porodice koje izdržavaju, ukoliko su od Porezne uprave pribavili svoju Poreznu karticu (Obrazac PK–1002).

(2) Rezidentni obveznik poreza na dohodak iz člana 2. st. (3) i (4) Zakona, u skladu sa članom 24. stav (1) Zakona, ima pravo na osnovni lični odbitak u visini od 300,00 KM mjesečno odnosno najviše 3.600,00 KM godišnje.

(3) Rezidentni porezni obveznik iz člana 2. st. (3) i (4) Zakona, ima pravo i na lične odbitke po osnovu izdržavanih članova uže porodice i po osnovu vlastitog invaliditeta i/ili invaliditeta članova uže porodice koje izdržava u skladu sa članom 24. st. (2) do (6) Zakona.

(4) U skladu sa članom 24. stav (3) Zakona, izdržavanim članovima uže porodice smatraju se oni članovi uže porodice čiji vlastiti dohodak i drugi prihodi, koji se u smislu ovog Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 300,00 KM mjesečno odnosno najviše 3.600,00 KM godišnje.

(5) U skladu sa članom 24. stav (2) tačka 6) Zakona, licima sa invaliditetom smatraju se fizička lica kojima je, na osnovu posebnih propisa, rješenjem nadležnog organa utvrđeno tjelesno oštećenje i stepen invaliditeta.

Član 66.
(Pravo na lični odbitak)

(1) Pravo na umanjenje godišnje porezne osnovice za iznos ličnog odbitka utvrđenog na osnovu Porezne kartice (Obrazac PK–1002) za određeni porezni period imaju porezni obveznici – rezidenti Federacije koji su ostvarili oporezive dohotke za koje je propisana obaveza podnošenja Godišnjeg izvještaja o ličnim primanjima zaposlenika (Obrazac GIP-1022) i/ili Godišnja prijava poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051).

(2) Obveznici poreza na dohodak – rezidenti Federacije imaju pravo i na druge lične odbitke propisane članom 24. st. (7) do (8) Zakona, ukoliko pribave odgovarajuću vjerodostojnu dokumentaciju koju moraju po isteku poreznog perioda dostaviti Poreznoj upravi uz Godišnju prijavu poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051).

(3) Obveznik poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti pravo na umanjenje porezne osnovice za odgovarajući iznos ličnih odbitaka, može ostvariti već u toku poreznog perioda kod utvrđivanja mjesečnih akontacija poreza na dohodak iz nesamostalne djelatnosti ili pri utvrđivanju godišnje osnovice poreza na dohodak za protekli porezni period.

(4) Obveznici poreza na dohodak po osnovu samostalnih djelatnosti ili po osnovu imovine i imovinskih prava, osim onih kojima je porez na dohodak obračunat i naplaćen kao konačna porezna obaveza po odbitku, lične odbitke mogu uzeti u obzir kod utvrđivanja godišnje osnovice poreza na dohodak za protekli porezni period.

Član 67.
(Utjecaj poreznog perioda na lični odbitak)

(1) Porezni obveznik – zaposlenik koji je od Porezne uprave pribavio Poreznu karticu (Obrazac PK–1002), ukoliko je u godini za koju podnosi poreznu prijavu bio u radnom odnosu svih 12 mjeseci, svoj dohodak ostvaren obavljanjem nesamostalne djelatnosti, može umanjiti za ukupan godišnji iznos ličnog odbitka utvrđen za period od 12 mjeseci, bez obzira koliko mu je poslodavac u toj godini isplatio mjesečnih dohodaka od nesamostalne djelatnosti.

(2) Obveznik poreza na dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti (obrt, djelatnosti slične obrtu, poljoprivreda, šumarstvo i sl.) koji svoj dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga i godišnji iznos ličnog odbitka prema faktoru iz Porezne kartice (Obrazac PK–1002), može poreznu osnovicu umanjiti za onoliko mjesečnih ličnih odbitaka koliko je mjeseci u toj godini obavljao registrovanu samostalnu djelatnost, bilo da se radi o osnovnoj, dopunskoj ili dodatnoj djelatnosti.

(3) Godišnji iznos ličnog odbitka obveznika od samostalne djelatnosti koji djelatnost nije obavljao svih 12 mjeseci u protekloj godini, utvrđuje se za period od prvog dana u mjesecu u kojem je obveznik počeo obavljati djelatnost, a završava se sa 31.12., a ako je djelatnost prestao obavljati prije isteka godine, posljednjim danom u mjesecu u kojem je obveznik prestao obavljati djelatnost.

(4) Porezni period za obveznika koji akontaciju poreza na dohodak od imovine iz člana 32. stav (1) Zakona plaća po postupku i na način iz člana 29. Zakona, a koji je u protekloj godini ostvario svoj dohodak samo izdavanjem pokretne i nepokretne imovine, utvrdit će se od prvog dana mjeseca u kojem je sklopljen ugovor o izdavanju imovine, do 31. 12. odnosno do zadnjeg dana mjeseca u kojem je ugovor istekao. Po isteku godine za taj porezni period obveznik može, ukoliko je od Porezne uprave pribavio svoju Poreznu karticu (Obrazac PK–1002), utvrditi lični odbitak i za isti umanjiti poreznu osnovicu i tako ostvariti pravo na povrat više plaćene akontacije poreza na dohodak od imovine.

(5) Porezni obveznik koji je u protekloj godini ostvario oporezivi dohodak samo obavljanjem drugih samostalnih djelatnosti iz člana 12. stav (4) Zakona, godišnji iznos ličnog odbitka po osnovu Porezne kartice (Obrazac PK–1002), utvrdit će za period od onoliko mjeseci koliko je, prema zaključenom ugovoru, poreznom obvezniku u toj godini isplaćeno oporezivih naknada.

(6) Ako se ostvareni dohodak odnosi na naknadu po osnovu ugovora o autorskim naknadama, lični odbitak se utvrđuje za period od prvog dana u mjesecu u kojem je sklopljen ugovor o autorskim naknadama do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je isplata naknade izvršena. U slučaju kada se datum sklapanja ugovora ne može utvrditi poreznim periodom za tu godinu računat će se samo oni mjeseci u kojima je bilo isplata naknada po osnovu ugovora o autorskim naknadama i samo za te mjesece će se moći utvrditi lični odbici na osnovu Porezne kartice (Obrazac PK–1002).

(7) Rezidentni porezni obveznik koji je u toku protekle godine u raznim poreznim periodima ostvario oporezive dohotke iz više izvora (nesamostalna djelatnost, samostalna djelatnost, druga samostalna djelatnost, imovina) godišnji iznos ličnog odbitka na osnovu Porezne kartice (Obrazac PK–1002), utvrdit će za porezni period koji je, zavisno od izvora iz kojih je u toj godini ostvario oporezive prihode, trajao najduže.

Član 68.
(Lični odbitak izdržavanih članova porodice)

(1) Fizičko lice – rezident Federacije iz člana 2. st. (3) i (4) Zakona, koje je od početka do kraja poreznog perioda imalo status zaposlenika i kao takvo ima svoju Poreznu karticu (Obrazac PK–1002), ne može se u istom poreznom periodu smatrati i tretirati izdržavanim licem u smislu člana 24. stav (3) Zakona.

(2) Fizičko lice – rezident Federacije iz člana 2. st. (3) i (4) Zakona, koje od početka poreznog perioda ima status zaposlenika koji mjesečno ostvaruje naknadu nižu od 300,00 KM, može se prijaviti i smatrati izdržavanim licem kod člana uže porodice sa kojim živi u zajedničkom domaćinstvu, ukoliko nije kod Porezne uprave pribavio svoju Poreznu karticu (Obrazac PK–1002). Ukoliko u toku istog poreznog perioda ovaj zaposlenik počne ostvarivati mjesečne oporezive prihode veće od 300,00 KM, porezni obveznik kod kojeg je taj zaposlenik bio prijavljen kao izdržavano lice dužan je postupiti u skladu sa članom 24. stav (5) ovog pravilnika.

(3) Ako dva ili više članova uže porodice koji ostvaruju oporezivi dohodak i zajednički od svojih primanja izdržavaju druge članove uže porodice, mogu na vlastiti zahtjev lični odbitak za izdržavane članove porodice dijeliti u omjeru koji iskažu u koloni d. svojih Zahtjeva za izdavanje poreznih kartica (Obrazac PK-1001). U tom slučaju, kod utvrđivanja ukupnih faktora ličnog odbitka koji se unosi u Poreznu karticu (Obrazac PK–1002) svakog lica koje učestvuje u izdržavanju drugih članova uže porodice, uzima se u obzir odgovarajući dio svakog pojedinačnog faktora u omjeru koji su iskazali u svojim zahtjevima za izdavanje porezne kartice.

(4) Ukoliko su porezni obveznici, dva člana istog domaćinstva, u svojim zahtjevima za izdavanje Poreznih kartica (Obrazac PK–1002) prijavili da izdržavaju istog člana uže porodice ne navodeći u koloni d) podatak o udjelu u izdržavanju tog lica ili navodeći podatke koji kao zbir ne daju procenat od 100%, Porezna uprava će postupiti u skladu sa članom 24. stav (4) Zakona i lični odbitak poreznih obveznika ravnomjerno rasporediti u omjeru 50:50.

Član 69.
(Lični odbitak izdržavane djece)

(1) Dijete koje živi u zajedničkom domaćinstvu sa jednim od roditelja ne smatra se izdržavanim članom domaćinstva tog roditelja u slučaju da prihod od alimentacije tog djeteta prelazi iznos od 3.600,00 KM godišnje odnosno 300,00 KM mjesečno.

(2) Dijete koje živi u zajedničkom domaćinstvu sa jednim od roditelja smatra se izdržavanim članom domaćinstva tog roditelja u slučaju da prihod od alimentacije tog djeteta ne prelazi iznos od 3.600,00 KM godišnje odnosno 300,00 KM mjesečno, a dijete nema drugih prihoda koji se ne smatraju dohotkom u skladu sa članom 5. Zakona.

(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana, lični odbitak se ravnomjerno raspoređuje ukoliko se roditelji ne dogovore drugačije.

Član 70.
(Lični odbitak kod godišnje prijave poreza na dohodak)

(1) U postupku utvrđivanja godišnjeg iznosa poreza na dohodak, rezidentni porezni obveznik iz člana 2. stav (3) Zakona, na osnovu vjerodostojne dokumentacije koju treba da dostavi Poreznoj upravi uz Godišnju prijavu poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051), može uvećati svoj lični odbitak utvrđen na osnovu Porezne kartice (Obrazac PK–1002) po osnovama utvrđenim članom 24. stav (7) i (8) Zakona, tj. za troškove liječenja, nabavke ortopedskih pomagala i sl., kao i za iznos obračunatih kamata na stambeni kredit koje su plaćene tokom poreznog perioda.

(2) Rezidentnim poreznim obveznicima iz člana 2. stav (3) Zakona, lični odbitak može se uvećati i za iznos stvarnih troškova za zdravstvene usluge i nabavku ortopedskih pomagala i protetičkih nadomjestaka za vlastite potrebe ili za izdržavane članove uže porodice pod uslovom da dokumentacija glasi na ime i prezime poreznog obveznika i da sadrži podatke o visini troškova liječenja.

(3) Zdravstvenim uslugama u smislu stava (2) ovog člana, smatraju se usluge u okviru primarne, specijalističke i bolničke zdravstvene zaštite, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, koje se pružaju u svrhu liječenja, a koje nisu plaćene iz osnovnog, privatnog zdravstvenog osiguranja, ili od strane poslodavca ili donacije koju je fizičko lice dobilo za te namjene. Zdravstvenim uslugama smatraju se i ljekarski pregledi, dijagnostičke i laboratorijske pretrage, dijagnostički i terapijski postupci, operativni zahvati, bolnička zdravstvena zaštita i medicinska rehabilitacija, stomatološke usluge i protetički nadomjesci, lijekovi propisani na recept.

(4) Porezni obveznik ne može uvećati lični odbitak po osnovu troškova zdravstvenih usluga za estetske i kozmetičke zahvate, nabavku kozmetičkih sredstava koja nisu medicinski indicirana, odnosno primijenjena u svrhu prevencije ili liječenja bolesti, za troškove nabavke sanitetskog i potrošnog materijala, dijagnostičkih sredstava i lijekova i sredstava koja se mogu kupiti bez ljekarskog recepta.

(5) Rezidentnim poreznim obveznicima iz člana 2. stav (3) Zakona, lični odbitak može se uvećati i za iznos plaćene kamate na stambeni kredit, ako posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju kojom može dokazati da tim kreditom (kupovinom ili izgradnjom stambene jedinice koja, s obzirom na broj članova uže porodice, odgovara njegovim potrebama), prvi put rješava svoj stambeni problem odnosno stambeni problem svoje porodice.

(6) Neiskorišteno pravo na lični odbitak za period za koji se podnosi Godišnja prijava poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051), odnosno pravo na priznavanje dijela ličnog odbitka čiji je iznos utvrđen na osnovu faktora iskazanog u Poreznoj kartici (Obrazac PK–1002), veći od ostvarenog dohotka odnosno ostvarenog gubitka u tom poreznom periodu, ne može se prenositi i nadoknađivati u narednom poreznom periodu niti prenositi odnosno ustupati drugim poreznim obveznicima.

(8) Iznosi troškova (troškova liječenja, nabavke ortopedskih pomagala i lijekova, plaćenih kamata na stambeni kredit i dr.) naznačeni na dokumentu ne mogu se uračunati u ukupan iznos ličnog odbitka, ako su ti troškovi nastali u mjesecu koji ne pripada poreznom periodu.

(9) Troškovi koji se mogu uračunati u ukupan iznos ličnog odbitka, a odnose se na članove uže porodice (invalidnost, troškovi liječenja, nabavke ortopedskih pomagala, protetičkih pomagala i lijekova) odnose se samo na one članove uže porodice koji se u smislu člana 24. stav (5) Zakona, smatraju izdržavanim licima.

(10) Ako je ukupan lični odbitak utvrđen u većem iznosu od iznosa ostvarenog odnosno utvrđenog oporezivog dohotka, kao lični odbitak za taj porezni period koristi se samo iznos koji odgovara iznosu oporezivog dohotka tako da porezna osnovica za taj porezni period iznosi 0 KM. Neiskorišteni iznos ličnog odbitka (iznos koji prelazi iznos utvrđenog dohotka) ne može se prenositi niti nadoknađivati u narednom poreznom periodu niti ustupati drugim poreznim obveznicima.

Član 71.
(Dokumentacija po osnovu troškova zdravstvenih usluga)

(1) Za priznavanje uvećanja ličnog odbitka po osnovu troškova zdravstvenih usluga, nabavke lijekova, ortopedskih pomagala i protetičkih nadomjestaka, potrebno je priložiti originalne račune o obavljenoj usluzi i potvrdu o njihovom plaćanju, što podrazumijeva:

a) originalnu dokumentaciju ovlaštenih javnih i privatnih zdravstvenih ustanova (bolnice, klinike, zavodi i dr.) koja glasi na ime poreznog obveznika ili izdržavanog člana njegove porodice koji se liječio,

b) potvrdu o participaciji,

c) potvrdu o plaćanju troškova,

d) kopiju recepta za lijekove registrovane na području Federacije, i račun apoteke kao dokaz da je lijek plaćen,

e) kod nabavke ortopedskih pomagala dokaz o stepenu invalidnosti, što uključuje i članove uže porodice koje porezni obveznik izdržava),

f) izjavu da za navedene svrhe nije primljena donacija odnosno da troškovi liječenja i/ili nabavke ortopedskih pomagala nisu nadoknađeni iz sredstava donatora.

(2) Rezidentni porezni obveznici iz člana 2. stav (3) Zakona, mogu uvećati lične odbitke za iznos stvarnih troškova plaćenih za zdravstvene usluge i nabavku ortopedskih pomagala i protetičkih nadomjestaka za vlastite potrebe ili za izdržavane članove uže porodice, ukoliko se radi o zdravstvenim uslugama iz okvira primarne, specijalističke i bolničke zdravstvene zaštite, koje se pružaju u svrhu liječenja, koje nisu plaćene iz osnovnog i privatnog zdravstvenog osiguranja, ili od strane poslodavca, odnosno donatora.

Član 72.
(Dokumentacija po osnovu plaćenih kamata na stambeni kredit)

(1) Rezidentni porezni obveznici iz člana 2. stav (3) Zakona, da bi mogli koristiti uvećani lični odbitak po osnovu plaćenih kamata na stambeni kredit, moraju uz Godišnju prijavu poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051), priložiti sljedeću dokumentaciju:

a) fotokopiju ugovora o stambenom kreditu (u obzir dolaze ugovori o stambenom kreditu sklopljeni prije i poslije 01.01. 2009. godine),

b) ovjerenu potvrdu ili listing banke kao dokaz o plaćenim kamatama za porezni period za koji se podnosi porezna prijava,

c) dokaz da obveznik i njegov bračni drug ne posjeduju nepokretnu imovinu za stanovanje – uvjerenje od nadležnog suda i/ili općine,

d) dokaz da su sredstvima odobrenog stambenog kredita riješili ili počeli rješavati stambeno pitanje (kupili odgovarajuću stambenu jedinicu odnosno sklopili ugovor o kupovini ili gradnji odgovarajuće stambene jedinice, kreditom kupili plac i materijal za gradnju stambene jedinice i sl.).

(2) U smislu odredbi Zakona, odgovarajućom stambenom jedinicom smatra se stambeni prostor veličine do 120 m².

Odjeljak B. Postupak utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak

Član 73.
(Porez po odbitku kao akontacija poreza na dohodak)

(1) Porez po odbitku, koji se smatra akontacijom poreza na dohodak za poreznog obveznika obračunava po stopi od 10%, obustavlja, i uplaćuje poslodavac, lice koje ima obaveze poslodavca, prilikom svake isplate dohotka istovremeno sa isplatom i to:

a) od dohotka ostvarenog po osnovu nesamostalne djelatnosti, naknade plaće i sl., porez po odbitku se obračunava u skladu sa članom 27. st. (1) do (5) Zakona,

b) od dohotka od nesamostalne djelatnosti iz člana 27. stava (6) Zakona, porez po odbitku se obračunava bez prava na lični odbitak iz člana 24. Zakona,

c) od dohotka od druge samostalne djelatnosti članova predstavničkih organa vlasti i jedinica lokalne samouprave iz člana 12. stav (4) tačka 1) Zakona, a porez po odbitku se obračunava prema članu 30. stav (3) Zakona,

d) od dohotka od druge samostalne djelatnosti iz člana 12. stav (4) tačka 2) i člana 30. stav (2) Zakona,

e) od dohotka od druge povremene samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja iz člana 12. stav (4) tačka 3) Zakona, licima koja kao naučnici, umjetnici, stručnjaci, novinari i dr. ostvaruju autorske naknade, a porez po odbitku se obračunava prema članu 30. stav (2) Zakona.

(2) Porez po odbitku, koji se smatra akontacijom poreza na dohodak po stopi od 10%, obustavlja i uplaćuje porezni obveznik i to:

a) od dohotka ostvarenog po osnovu nesamostalne djelatnosti, naknade plaće i sl., porez po odbitku se obračunava u skladu sa članom 27. st. (9) i (10) Zakona,

b) od dohotka od druge samostalne djelatnosti iz člana 12. stav (4) tač. 2) i 3) koji rezidentni porezni obveznik iz člana (2) stav (3) Zakona ostvaruje izvan teritorije Federacije, prilikom svake naplate dohotka, a porez po odbitku se obračunava u skladu sa članom 30. stav (2) Zakona.

Član 74.
(Porez po odbitku kao konačna porezna obaveza)

(1) Ako je poslodavac, isplatilac ili sam porezni obveznik u toku poreznog perioda porez po odbitku pravilno obračunavao, obustavljao i uplaćivao, plaćeni porez po odbitku smatra se konačno utvrđenim porezom na pojedinačno ili ukupno ostvareni dohodak po tim osnovama, u sljedećim slučajevima:

a) kod dohotka od nesamostalne djelatnosti iz člana 73. stav (1) tač. a) i b) ovog pravilnika, plaćeni porez po odbitku smatra se konačnim godišnjim porezom ako:

1) porezni obveznik u poreznom periodu nije uz taj dohodak ostvario i druge oblike dohotka za koje se uplaćena akontacija ne smatra konačnim porezom, i

2) ako je dohodak ostvaren samo kod jednog rezidentnog poslodavca.

b) kod dohotka od samostalnih djelatnosti iz člana 12. stav (1) Zakona, koji ostvari rezidentni porezni obveznik, a porez po odbitku plaćen u skladu sa članom 31. Zakona,

c) kod dohotka od samostalne djelatnosti iz člana 12. stav (4) Zakona koji ostvari nerezidentni porezni obveznik, a porez po odbitku plaćen u skladu sa članom 30. stav (1) Zakona,

d) kod dohotka od imovine koji je ostvaren iznajmljivanjem stanova, soba i kreveta preko ili bez posrednika putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna taksa iz člana 20. st. (1) tačka 1) i (8) tačka 2) Zakona, a porez po odbitku plaćen u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona,

e) kod dohotka od vremenski ograničenog ustupanja imovinskih prava iz člana 21. st. (1) i (2) Zakona, a porez po odbitku plaćen u skladu sa članom 32. stav (3) Zakona,

f) kod dohotka od ulaganja kapitala iz čl. 22. i 33. Zakona,

g) kod dohotka od nagradnih igara i igara na sreću iz čl. 23. i 34. Zakona.

(2) Porezni obveznik može u Godišnju prijavu poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051) unijeti i oblike dohotka iz stava (1) tač a) i b) ovog člana, radi:

a) ostvarenja prava na dio ličnog odbitka iz člana 24. Zakona, i

b) umanjenja porezne osnovice za tekući ili preneseni gubitak od obavljanja djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti iz člana 12. stav (2) tač. 1), 2) i 3) Zakona.

(3) Ne smatra se konačnim godišnjim porezom plaćeni porez po odbitku u slučajevima:

a) dohotka od nesamostalne djelatnosti iz više radnih odnosa po osnovu nesamostalne djelatnosti kod više poslodavaca;

b) dohotka od nesamostalne djelatnosti koji se stiče neposredno iz inostranstva, bez posredovanja rezidentnog poslodavca;

c) dohotka od samostalne djelatnosti uz koju je porezni obveznik u istom periodu ostvario druge oblike dohotka za koje je propisana obaveza podnošenja Godišnje prijave poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051).

(4) U slučajevima iz stava (3) ovog člana, porezni obveznik je dužan u Godišnju prijavu poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051) unijeti i dohodak od nesamostalne djelatnosti ostvaren u Federaciji, ali ne i oblike dohotka ostvarene u istom poreznom periodu u Federaciji za koje se plaćena akontacija poreza po odbitku smatra konačnom poreznom obavezom.

Odjeljak C. Godišnja porezna prijava

Član 75.
(Godišnja porezna prijava)

(1) Porez na dohodak konačno se utvrđuje na osnovu Godišnje prijave poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051) koju je porezni obveznik dužan podnijeti Poreznoj upravi, u skladu sa njenim uputamа, do 31. marta tekuće za prethodnu godinu.

(2) Rezidentni porezni obveznici iz člana 2. stav (3) Zakona, podnose Godišnju prijavu poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051) za dohodak ostvaren u i izvan Federacije.

(3) Nosilac zajedničke djelatnosti i nosilac zajedničke imovine i imovinskih prava dužni su sačiniti Godišnja prijava dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti (Obrazac GPZ-1052) i dostaviti je Poreznoj upravi najkasnije do kraja februara tekuće za prethodnu godinu.

(4) Godišnja prijava poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051) sastoji se iz pet dijelova, i to:

a) Prvi dio sadrži slijedeće podatke o poreznom obvezniku: jedinstveni matični broj, prezime i ime, adresa prebivališta, kućicu za oznaku u vezi izmjene kontakt podataka, porezni period, broj telefona i e-mail adresu.

b) Drugi dio sadrži podatke o iznosima dohodaka – gubitaka po vrsti odnosno izvoru prihoda i ukupno.

c) Treći dio sadrži podatke o ukupnom iznosu ličnog odbitka za koji porezni obveznik može umanjiti poreznu osnovicu za porezni period za koji podnosi poreznu prijavu, kao i podatke o iznosima ličnih odbitaka utvrđenih na osnovu ukupnog faktora iskazanog u Poreznoj kartici (Obrazac PK-1002), kao i podatke o pojedinačnim ličnim odbicima propisanim članom 24. st. (7) i (8) Zakona, koje porezni obveznik može odbiti na osnovu vjerodostojne dokumentacije koju je obavezan priložiti uz podnesenu godišnju poreznu prijavu.

d) Četvrti dio sadrži podatke o utvrđivanju ukupnog godišnjeg dohotka – gubitka, porezne osnovice, iznosa porezne obaveze, iznosa akontacija uplaćenih u toku poreznog perioda, te eventualne razlike više ili manje uplaćenog poreza za porezni period za koji se podnosi porezna prijava. Porezni obveznik koji je pod rednim brojem 32. u koloni c. iskazao iznos sa oznakom (-) što znači da se radi o preplaćenom iznosu poreza za porezni period za koji se podnosi godišnja porezna prijava, pod rednim brojem 33. treba da stavi oznaku "x" u kućicu "a" - ako ne želi povrat preplaćenog iznosa već da se isti računa kao uplaćeni iznos na ime akontacije poraza za naredni porezni period, a u kućicu "b". potrebno je da u predviđeno polje reda 33. upiše broj svog tekućeg računa i naziv banke kod koje je isti otvoren.

e) Peti dio sadrži izjavu poreznog obveznika o tačnosti i vjerodostojnosti podataka iskazanih u poreznoj prijavi, kao i njegov potpis i datum kada je prijava sačinjena.

Član 76.
(Prilozi uz Godišnju prijavu poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051))

Porezni obveznici – rezidenti Federacije iz člana 2. st. (3) Zakona, dužni su uz Godišnju prijavu poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051) priložiti sljedeće:

a) za dohodak od nesamostalne djelatnosti, kopiju Obrasca GIP-1022,

b) za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i djelatnosti sličnih obrtu, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva:

1) Specifikaciju za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti (Obrazac SPR-1053),

2) Popisnu listu dugotrajne imovine (Obrazac PLDI -1043),

3) ugovore i dokumentaciju o otuđenju djelatnosti,

4) dokumentaciju o udjelu o zajedničkom dohotku.

c) za dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz člana 12. stava (4) Zakona, koji se oporezuju po odbitku, godišnji izvještaj isplatioca dohotka o obračunatom, obustavljenom i uplaćenom porezu po odbitku i Obrazac AMS - 1035,

d) za dohodak od iznajmljivanja imovine iz člana 32. stav (1) Zakona, Obrazac PRIM – 1054,

e) za priznavanje dijela ličnog odbitka po osnovu troškova zdravstvenih usluga, porezni obveznici iz člana 2. stav (3) Zakona, prilažu dokumentaciju iz člana 71. ovog pravilnika,

f) za priznavanje dijela ličnog odbitka po osnovu plaćenih kamata na stambeni kredit, porezni obveznici iz člana 2. stav (3) Zakona, prilažu dokumentaciju iz člana 72. ovog pravilnika,

g) za dohodak ostvaren i oporezovan van Federacije, dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inostranstvu.

Član 77.
(Sadržaj Godišnje prijave dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti (Obrazac GPZ-1052))

(1) Godišnja prijava dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti (Obrazac GPZ-1052) sadrži sljedeće podatke:

a) naziv i adresu sjedišta zajedničke djelatnosti,

b) ime i prezime poreznog obveznika, odnosno nosioca zajedničke djelatnosti, naziv radnje, jedinstveni identifikacioni broj (statistički odnosno jedinstveni matični broj - JMB ), adresa prebivališta nosioca zajedničke djelatnosti svakog poduzetnika.

c) iznos zajedničkog dohotka utvrđenog na osnovu poslovnih knjiga koje se vode za zajedničku djelatnost, odnosno za zajedničku imovinu i imovinska prava,

d) raspodjelu zajedničkog dohotka na poduzetnike prema učešću svakog od njih u zajedničkom dohotku i iznosu udjela svakog poduzetnika u zajedničkom dohotku,

e) popis priloga uz zajedničku poreznu prijavu.

(2) Uz Godišnju prijavu dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti (Obrazac GPZ-1052) treba dostaviti:

a) ugovore i drugu dokumentaciju o zajedničkoj djelatnosti i odnosima između poduzetnika ako ranije nije dostavljena Poreznoj upravi, kao i ugovore i drugu dokumentaciju o otuđenju zajedničke djelatnosti, ako se djelatnost ne nastavlja,

b) pregled poslovnih prihoda i rashoda ako se ne vode poslovne knjige (dohodak od zajedničke imovine i imovinskih prava),

c) popis dugotrajne imovine,

d) izvod iz poslovnih knjiga sa podacima o ukupnim prihodima i ukupnim rashodima i podatak o ukupnom broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. decembra.

Član 78.
(Porezni period)

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i obračunava za kalendarsku godinu, ali se na isti način obračunava dohodak i za kraći porezni period.

(2) Ako u toku kalendarske godine rezidentni porezni obveznik postane nerezidentni porezni obveznik ili nerezidentni porezni obveznik postane rezidentni porezni obveznik, nastaju dva odvojena perioda utvrđivanja poreza na dohodak.

(3) Za svaki porezni period podnosi se godišnja porezna prijava ili se provodi jedinstveni poseban postupak utvrđivanja poreza na dohodak na način propisan Zakonom.

Odjeljak D. Porezni kredit

Član 79.
(Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak)

(1) Od utvrđenog godišnjeg poreza na dohodak odbijaju se akontacije koje su uplaćene u toku poreznog perioda za oblike dohotka koji su iskazani u Godišnjoj prijavi poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051), i to po osnovu:

a) dohotka od nesamostalne djelatnosti koje je obračunao, obustavio i uplatio poslodavac ili sam porezni obveznik, kao i druge samostalne djelatnosti članova predstavničkih organa vlasti,

b) dohotka od samostalnih djelatnosti, odnosno dohotka od obrta i djelatnosti srodnih obrtu, osim dohotka koji se paušalno oporezuje,

c) dohotka od drugih samostalnih djelatnosti,

d) dohotka od imovinskih prava, na koji se u toku poreznog perioda plaća akontacija poreza,

e) plaćeni porez izvan Federacije koji se može uračunati u skladu sa članom 35. stav (4) Zakona.

(2) Ako nakon odbitka plaćenih akontacija poreza na dohodak iz stava (1) ovog člana preostane razlika za uplatu porezni obveznik je dužan tu razliku platiti do isteka roka za podnošenje Godišnje prijave poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051).

(3) Ako nakon odbitka plaćenih akontacija poreza na dohodak od utvrđene godišnje obaveze preostane razlika više plaćenog poreza, u skladu sa odredbama čl. 69. do 72. Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13, 71/14 i 91/15), na osnovu zahtjeva poreznog obveznika izvršit će se povrat preplaćenog iznosa.

Član 80.
(Priznavanje poreza na dohodak plaćenog izvan Federacije)

(1) Porez na dohodak koji rezidentni porezni obveznik plati na dohodak koji ostvari izvan teritorije Federacije, priznat će se kao plaćeni porez na dohodak u Federaciji, do iznosa koji bi na taj dohodak obveznik bio dužan platiti prema odredbama Zakona, osim ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije određeno.

(2) Porez plaćen izvan Federacije može se priznati samo na osnovu potvrde nadležnog poreznog organa.

(3) Plaćeni porez izvan Federacije može se uračunati samo ako odgovara federalnom porezu na dohodak i to do visine obračunatog poreza na dohodak utvrđenog u skladu sa Zakonom.

(4) Iznosi poreza plaćenog u inostranstvu preračunavaju se u konvertibilne marke (KM) primjenom srednjeg kursa Centralne banke BiH na dan utvrđivanja poreza.

(5) Uračunavanje plaćenog poreza izvan Federacije vrši se prilikom godišnjeg obračuna poreza na dohodak i iskazuje u Godišnjoj prijavi poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051).

Član 81.
(Uračunavanje poreza plaćenog u inostranstvu kod utvrđivanja konačnog poreza na dohodak)

(1) Rezidentni porezni obveznik koji ostvari dohodak direktno iz inostranstva ili u inostranstvu, plaćeni porez na dohodak u inostranstvu može se uračunati kao porezni kredit, najviše do iznosa poreza obračunatog primjenom stope poreza na dohodak Federacije u slučajevima kad nema Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(2) U slučaju postojanja Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, plaćeni porez na dohodak u inostranstvu iz stava (1) ovoga člana se uračunava na način kako je propisano tim ugovorima.

(3) Porez plaćen u inostranstvu iz stava (1) ovoga člana koji se može uračunati u porezni kredit utvrđuje se tako da se na ukupan dohodak iz Godišnje prijave poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051) ostvaren iz inostranstva ili u inostranstvu primijeni porezna stopa iz člana 9. Zakona na način propisan za taj dohodak, te tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos do kojeg se može uračunati plaćeni inostrani porez. Ako je u inostranstvu plaćen niži porez, tada se u porezni kredit uračunava stvarno plaćeni porez u inostranstvu.

(4) Porez koji je obračunat i plaćen kao konačna porezna obaveza ne može biti predmet poreznog kredita.

POGLAVLJE VII. POREZ NA DOHODAK NEREZIDENTA

Član 82.
(Oporezivanje dohotka koji ostvare nerezidenti na teritoriji Federacije)

(1) Rezidentni isplatioci koji dohodak isplaćuju nerezidentnim poreznim obveznicima, dužni su pri svakoj isplati dohotka obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak u skladu sa odredbama Zakona.

(2) Rezidentni isplatioci dohotka koji vrše isplatu dohotka nerezidentnim poreznim obveznicima koji imaju prebivalište u državama sa kojima Bosna i Hercegovina ima zaključen i ratificiran ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dužni su prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na način utvrđen ugovorom.

(3) Na zahtjev nerezidenta, Porezna uprava dužna je nerezidentu izdati potvrdu o plaćenom porezu na dohodak u Federaciji.

Član 83.
(Plaćanja poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti izaslanih/detaširanih zaposlenika)

(1) Rezidentni poslodavac za detaširanog/izaslanog zaposlenika, odnosno sam porezni obveznik obavezan je, za dohodak od nesamostalne djelatnosti iz inozemstva koji je u skladu sa Zakonom i ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja oporeziv u inostranstvu, dostaviti Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak (Obrazac MIP-1023) u slučajevima kad se plaćaju doprinosi u skladu sa Zakonom o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16, 34/18, 99/19 i 4/21)

(2) Rezidentni poslodavac za detaširanog/izaslanog zaposlenika, odnosno sam porezni obveznik obavezan je dostaviti i pisanu izjavu koja sadrži: opće podatke o poslodavcu i poreznom obvezniku, porezni broj u državi poslodavca, JMB, adresa sjedišta, odnosno prebivališta/uobičajenog boravišta, državi u ili iz koje se prihod ostvaruje, vrsti prihoda, bankovnom računu na koji mu se prihod isplaćuje, period izaslanja za nesamostalni rad i ostalim podacima i to po svakom poreznom obvezniku, u roku od osam dana od dana ostvarenog prvog prihoda u poreznom periodu.

(3) Neovisno o podnesenoj pisanoj izjavi iz stava (2) ovoga člana, rezidentni poslodavac za detaširanog/izaslanog zaposlenika, odnosno sam porezni obveznik, na zahtjev Porezne uprave obavezan je dostaviti isprave kojima se dokazuje pravo na oslobođenje poreza na dohodak, u slučajevima kad ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja može dati pravo oporezivanja prihoda od nesamostalne djelatnosti Bosni i Hercegovini.​

(4) Obavezu iz st. (1) do (3) ovog člana ima i isplatilac – nerezidentno pravno lice (Podružnica nerezidentnog pravnog lica) za zaposlenike - nerezidentne porezne obveznike, koji su upućeni na rad u Bosnu i Hercegovinu odnosno Federaciju, i ostvaruju dohodak od nesamostalne djelatnosti u Bosni i Hercegovini odnosno Federaciji, i obavezno su osigurani kod inostranog nosioca socijalnog osiguranja.

Član 84.
(Plaćanja poreza na dohodak iz drugih samostalnih djelatnosti nerezidenta)

(1) Za prihode iz drugih samostalnih djelatnosti iz člana 12. stav (4) Zakona, koje isplaćuje poslodavac prema nerezidentnom poreznom obvezniku, dužan je pri svakoj isplati prihoda obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak u skladu s odredbama Zakona i ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su u primjeni.

(2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana kad je u skladu sa ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, prihod oporeziv isključivo u državi rezidentnosti primaoca prihoda, rezidentni isplatilac je dužan pribaviti Potvrdu o rezidentnosti, i istu zajedno sa Zahtjevom za umanjenje porezne obveze ili izuzimanje od porezne obveze prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dostaviti Poreznoj upravi.

(3) Potvrda o rezidentnosti treba biti izdata od strane inostranog nadležnog organa, te ista vrijedi 12 mjeseci od datuma izdavanja ukoliko nije drugačije naznačeno.

(4) Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili izuzimanje od porezne obveze prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja treba da sadrži opće podatke o poslodavcu i poreznom obvezniku, porezni broj u drugoj državi ugovornici, jedinstveni identifikacioni broj nerezidenta koji izdaje Porezna uprava, adresa sjedišta, odnosno prebivališta/uobičajenog boravišta, državu u koje se prihod isplaćuje, vrsti prihoda, bankovnom računu na koji mu se prihod isplaćuje i ostali podaci, u roku od pet dana od dana isplate.

POGLAVLJE VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 85.
(Prestanak važenja)

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13, 45/14, 52/16, 59/16, 38/17,03/18, 30/18 i 21/20).

Član 86.
(Stupanje na snagu)

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a odredbe čl. 12. stav (5), 31. stav (5), 32. stav (5), 57. stav (10) i 64. stav (7) počet će se primjenjivati od 01.10.2021. godine.

Broj 05-02-2- 4431/21-1
Juni 2021. godine
Sarajevo

Ministrica
Jelka Milićević, s. r.