O Općinskom sudu u Sarajevu

Reorganizacijom sudskog sistema u Bosni i Hercegovini, 15.12.2003. godine osnovan je Općinski sud u Sarajevu kao rezultat spajanja sarajevskih Općinskih sudova I i II te devet općinskih sudova za prekršaje. Spajanjem ova dva suda stvoren je najveći sud u Bosni i Hercegovini sa 110 sudija, uključujući i predsjednika suda, 28 stručnih saradnika te 359 namještenika.

Spajanje Općinskih sudova I i II predstavljalo je dodatni izazov jer su prethodni sudovi imali odvojeno osoblje, različite upravne procedure, te različite mjesne nadležnosti. Ovi sudovi su bili prostorno odvojeni jedan od drugog u okviru iste zgrade. Novoformirani Općinski sud u Sarajevu je naslijedio sav taj obim posla od Općinskih sudova I i II te se pokušao izboriti sa nagomilanim neriješenim predmetima i održati korak sa velikim prilivom novih predmeta. Neriješeni predmeti, uključujući nekoliko stotina hiljada nezavedenih tužbenih zahtjeva zbog neplaćenih komunalnih računa, nisu se mogli ni pobrojati.

U vrijeme spajanja stvoreno je novo privredno odjeljenje, a novi Zakon o sudovima u FBiH predvidio je da Općinski sud preuzme nadležnost nad tim predmetima od Kantonalnog suda. Također, ovaj sud je preuzeo zemljišne knjige od općina Hadžići i Trnovo prema novom Zakonu o zemljišnim knjigama. Novim Zakonom je preuzet i Registar pravnih lica.

Ostali problemi koje su identificirali osoblje i sudije uključuju i poštivanje rokova za rješavanje predmeta, nemogućnosti da se zavedu svi tužbeni zahtjevi koji pristižu, loše komunikacije, kompliciran proces protoka dokumenata itd.

Radi ostvarivanja funkcije suđenja i odlučivanja o predmetima iz iste pravne oblasti, u Sudu su osnovana sljedeća sudska odjeljenja i to:

- Krivično odjeljenje
- Parnično odjeljenje
- Odjeljenje za radne sporove - Rs
- Privredno odjeljenje
- Odjeljenje za upis u registar pravnih lica
- Vanparnično odjeljenje
- Izvršno odjeljenje
- Izvršno odjeljenje po vjerodostojnoj ispravi
- Porodično odjeljenje
- Odjeljenje za sporove male vrijednosti
- Izvršno odjeljenje za pravna lica - Ip
- Prekršajno odjeljenje za porezne i carinske prekršaje
- Prekršajno odjeljenje za prekršaje iz opće nadležnosti

U Općinskom sudu u Sarajevu uspostavljene su sljedeće pisarnice:
- Pisarnice za manuelno upravljanje predmetima,
- Pisarnice za prijem i unos dokumenata,
- Pisarnice za upravljanje predmetima,
- Pisarnice za upis u registar pravnih lica,
- Pisarnice za unos,
- Pisarnice za informacije, uvid u spis, izdavanje uvjerenje, izdavanje govornica i davanje klauzula pravosnažnosti,
- Pisarnice za unos podnesaka pristiglih poštom,
- Pisarnice za otpremu pošte,
- Prekršajne pisarnice,
- Pisarnice za sporove male vrijednosti,
- Pisarnice za izvršenja po vjerodostojnoj ispravi.
Svaka pisarna pruža administrativnu podršku odgovarajućem sudskom odjeljenju u kojem su smještene sudije, stručni saradnici i pripravnici. Pored toga, u ovom sudu postoji i administrativna uprava, daktilobiro i računovodstvo.

Općinski sud u Sarajevu - Nadležnosti suda

Na osnovu Zakona o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine, Općinski sud Sarajevo je nadležan:

1) U građanskim predmetima da u prvom stepenu sudi:
1. u svim građanskim sporovima i
2. u vanparničnom postupku
2) U krivičnim predmetima:
1. da u prvom stepenu sudi:
- za krivična djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina, ako posebnim zakonom nije određena nadležnost drugog suda;
- za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda;
- za krivična djela za koja je Sud Bosne i Hercegovine prenio nadležnost na općinski sud; - u svim krivičnim postupcima protiv maloljetnika;
2. da postupa tokom istrage i nakon podizanja optužnice u skladu sa zakonom;
3. da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima kad je to zakonom predviđeno;
4. da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude, na osnovu sudske odluke i
5. da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom

3) U prekršajnim predmetima da u prvom stepenu sudi:
1. u svim prekršajnim predmetima i
2. odlučuje o zahtjevima za ponavljanje prekršajnog postupka

4) U privrednim predmetima općinski sudovi koji imaju privredna odjeljenja u prvom stepenu sude:
1. u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba, usluga, vrijednosnih papira, vlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama, te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku pravno lice ili fizičko lice koje, u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu, obavlja privrednu ili drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja;
2. u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutrašnjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
3. u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
4. sporovie iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijske svojine;
5. sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistički sporazum;
6. u postupku stečaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u svim sporovima koji nastanu u toku i povodom provođenja postupka stečaja i likvidacije.

5) U drugim predmetima:
1. da vodi izvršni postupak, ako zakonom nije drugačije određeno;
2. da određuje mjere osiguranja, ako zakonom nije drugačije određeno;
3. da rješava u posebnim postupcima, ako zakonom nije drugačije određeno;
4. da obavlja zemljišno-knjižne poslove u skladu sa zakonom;
5. da pruža pravnu pomoć sudovima u Bosni i Hercegovini;
6. da vrši poslove međunarodne pravne pomoći, ako zakonom nije određeno da neke od tih poslova vrši kantonalni sud;
7. da vrši poslove upisa u registre pravnih lica i
8. da vrši druge poslove određene zakonom
Općinski sud u Kantonu Sarajevo je Općinski sud u Sarajevu za područje općina: Stari Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Ilidža i Trnovo.

Organizacija Općinskog suda u Sarajevu:

Na osnovu Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Općinskog suda Sarajevo donesenog 25.10.2005.godine, Općinski sud u Sarajevu donio je i organizacionu šemu suda što je bio jedan od prvih zadataka projektnog tima sudske uprave.

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Općinskog suda u Sarajevu uređuje se:
• unutrašnja organizacija Općinskog suda u Sarajevu i djelokrug rada organizacionih jedinica;
• sistematizacija radnih mjesta
• rukovođenje Općinskim sudom i organizacionim jedinicama
• kolegij suda
• saradnja u vršenju poslova i zadataka
• progrmiranje i planovi rada
• radni odnosi i disciplinska odgovornost
• ostvarivanje javnosti rada
• prelazne i završne odredbe

Unutrašnjom organizacijom Općinskog suda u Sarajevu osigurava se naročito:
1. efikasno obavljanje poslova, racionalna organizacija rada i uspješno rukovođenje,
2. ostvarivanje pune saradnje sa drugim organima i institucijama ,
3. grupisanje poslova prema njihovoj međusobnoj povezanosti i srodnosti, vrsti, obimu, stepenu složenosti, odgovornosti i drugim uslovima za njihovo vršenje, i
4. potpunije objedinjavanje zajedničkih i općih poslova radi njihovog racionalnog obavljanja.

Općinski sud u Sarajevu vrši sudsku vlast, samostalno i nezavisno, za područje općina: Stari Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Ilidža i Trnovo i to prema stvarnoj nadležnosti utvrđenoj Zakonom o sudovima Federacije BiH.

Unutrašnja organizacija Općinskog suda i djelokrug rada organizacionih jedinica

Poslovi i zadaci iz nadležnosti Općinskog suda u Sarajevu obavljaju se u osnovnim organizacionim jedinicama:
• Kabinet predsjednika suda
• Sektor sudija i sudskih stručnih saradnika Općinskog suda
• Sektor sudske uprave

Radi ostvarivanja funkcije suđenja i odlučivanja o predmetima iz iste pravne oblasti, praćenja i pručavanja društvenih odnosa, pojava i problema sudske prakse, u osnovnoj organizacionoj jedinici Sektor sudija i sudskih stručnih saradnika Općinskog suda, osnivaju sudska odjeljenja:
• Krivično odjeljenje
• Parnično odjeljenje
• Privredno odjeljenje
• Odjeljenje registra za upis pravnih lica
• Vanparnično odjeljenje
• Izvršno odjeljenje
• Zemljišno-knjižno odjeljenje
• Prekršajno odjeljenje Centar
• Prekršajno odjeljenje Stari Grad
• Prekršajno odjeljenje sa sjedištem u zgradi Suda
• Parnično odjeljenje za sporove male vrijednosti- Ilidža
• Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnoj ispravi-Novi Grad

U osnovnoj organizacionoj jedinici Sektoru sudske uprave osnivaju se unutrašnje organizacione jedinice:

1. Odsjek za administrativno – tehničke poslove;
2. Odsjek za prijem pošte,ovjeru potpisa,rukopisa i prepisa;
3. Odsjek za kurirske poslove;
4. Odsjek sudskih izvršitelja;
5. IKT odsjek;
6. Odsjek voznog parka
7. Odsjek za računovodstvo
8. Krivična pisarnica
9. Parnična pisarnica
10. Privredna pisarnica
11. Vanparnična pisarnica
12. Izvršna pisarnica
13. Pisarnica za upis u registar pravnih lica
14. Odsjek za prijepis

Djelokrug rada organizacionih jedinica

Djelokrug rada Sektora sudija i sudskih stručnih saradnika Općinskog suda u Sarajevu,odnosno Krivičnog odjeljenja, Građanskog (Parničnog) odjeljenja, Privrednog odjeljenja, Registra za upis pravnih lica, Vanparničnog odjeljenja, Izvršnog odjeljenja, Zemljišnoknjižnog odjeljenja, Prekršajnog odjeljenja, Parničnog odjeljenja za sporove male vrijednosti i Izvršnog odjeljenja po vjerodostojnoj ispravi utvrđen je Zakonom.

Djelokrug rada osnovne organizacione jedinice Kabinet predsjednika suda je:
• obezbjeđenje uslova i koordinacija rada između predsjednika suda i organizacionih jedinica
• obavljanje poslova analalize rada i poslovanja unutrašnjih organizacionih jedinica i ukupnog poslovanja suda
• praćenje pojedinačno (po sudijama) i ukupno izvršenja normi rada
• uspostavljanje i razvijanje komunikacijskog sistema i održavanje istog
• statističke analize i proučavanje kretanja predmetai i predlaganje unapređenja rada u sudu
• odnosi sa javnošću i informisanje
• pruža kompletnu administrativnu, tehničku, pravnu, savjetodavnu i svaku drugu podršku predsjedniku suda
• prevođenje sa engleskog na bosanski jezik pismena i druga prevođenja
• planiranje i razvijanje programa kretanja predmeta
• poslovi pozivanja i upućivanja osuđenih lica na izdržavanje kazne zatvora, izvršenje mjera bezbjednosti, vaspitnih mjera, izdržavanje maloljetničkog zatvora
• drugi poslovi koji su usko vezani za Kabinet predsjednika suda
Djelokrug rada osnovne organizacione jedinice Sektora sudske uprave je:
• obezbjeđenje uslova za rad i poslovanje Općinskog suda
• organizovanje unutrašnjeg poslovanja suda
• pripremanje predmeta za suđenje
• obavljanje poslova iz radnih odnosa
• obavljanje poslova informisanja
• obavljanje poslova iz oblasti javnih nabavki
• izrada planova i programa za funkcionisanje informacionog sistema
• vođenje personalne dokumentacije
• vođenje evidencije knjiga, službenih glasila i drugih publikacija
• pregledanje tužbi i drugih podnsaka, ocjenjivanje urednosti za postupanje i dostavljanje tužbi na odgovor
• prijem i raspored pošte
• vođenje upisnika i pomoćnih knjiga
• vršenje poslova oko naplate sudske takse
• otpremanje sudskih odluka
• obavljanje daktilografskih poslova
• interna i vanjska dostava pošte i pismena
• obavljanje računovodstveno-materijalnih poslova, poslova ekonomata, blagajnika, obračuna plaća i naknada plaća, obračuna naknada vještacima i tumačima i naknada za odbrane po službenoj dužnosti, vođenje depozita
• briga o tehničkom održavanju prostorija suda i opreme
• vođenje statistike i izrada izvještaja o radu suda,
• poslove pozivanja i rasporedjivanja sudija porotnika,
• poslove u vezi sa stalnim sudskim tumačima i vještacima,
• poslove izvršenja krivičnih sankcija,
• poslove ovjere isprava namjenjenih za upotrebu u inostranstvu,
• poslove u vezi s pritužbama radnika na rad suda,
• poslove medjunarodne pravne pomoći,
• poslovi izvršenja prekršajnih sankcija
• druge poslove sudske uprave propisane zakonom i drugim aktima.

Djelokrug rada unutrašnje organizacione jedinice Odsjeka za administrativno – tehničke poslove je:

• izrada pojedinačnih akata koji se odnose na prava, dužnosti i odgovornosti iz radnog odnosa ili u vezi radnog odnosa i ostalih opštih poslova,
• obavljanje poslova informisanja
• obavljanje poslova iz oblasti javnih nabavki
• obavljanje poslova interne kontrole
• izrada planova i programa za uspostavljanje, razvoj i povezivanje informacionog sistema, njegovo održavanje i nesmetano funkcionisanje
• vođenje službenih evidencija i izdavanje uvjerenja, potvrda i drugih akata o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija
• nabavka, vođenje, evidencija i distribuiranje službenih glasila, knjiga, časopisa, te rukovanje arhivom registra i drugom arhivom
• obavljanje poslova tehničkog sekretara
• obavljanje ostalih administrativno tehničkih poslova

Sudska odjeljenja u Općinskom sudu u Sarajevu:

Radi ostvarivanja funkcije suđenja i odlučivanja o predmetima iz iste pravne oblasti, osnivaju se sudska odjeljenja i to:
- Krivično odjeljenje
- Parnično odjeljenje
- Izvršno odjeljenje
- Izvršno odjeljenje po vjerodostojnoj ispravi
- Izvršno odjeljenje za pravna lica - Ip

- Odjeljenje za radne sporove - Rs
- Porodično odjeljenje
- Odjeljenje za sporove male vrijednosti
- Privredno odjeljenje
- Odjeljenje registra za upis pravnih lica
- Vanparnično odjeljenje
- Prekršajno odjeljenje za porezne i carinske prekršaje
- Prekršajno odjeljenje za prekršaje iz opće nadležnosti
- Zemljišnoknjižno odjeljenje

Djelokrug rada sudskih odjeljenja Općinskog suda utvrđen je Zakonom.

Adresa Općinskog suda u Sarajevu je: Ul. Šenoina br. 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Kantonalni sud u Sarajevu

Nadležnost Kantonalnog suda u Sarajevu

Kantonalni sud u Sarajevu je osnovan Zakonom o sudovima (“Službene novine kantona Sarajevo” br.37/97), kao organ sudske vlasti koji vrši sudsku funkciju u skladu sa nadležnostima utvrđenim Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom federacije Bosne i Hercegovine, Ustavom kantona Sarajevo i Zakonom.

Kantonalni sud u Sarajevu je mjesno nadležan za područje Kantona Sarajevo koje sačinjava devet općina: Stari grad, Centar, Vogošća, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža, Trnovo, Hadžići i Ilijaš.

Stvarna nadležnost Kantonalnog suda u Sarajevu je određena Zakonom o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine F BiH br.38/05 od 4.07.2005. godine)
Kantonalni sud u Sarajevu je u skladu sa članom 28. Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine nadležan za:

1. Prvostepena nadležnost Kantonalnog suda u Sarajevu:

a) da sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora više od 10 godina ili dugotrajni zatvor, ako zakonom nije određena nadležnost drugog suda;
b) da postupa u toku istrage i nakon podizanja optužnice u skladu sa zakonom;
c) da sudi za krivična djela za koja je Sud Bosne i Hercegovine prenio nadležnost na kantonalne sudove i
d) da odlučuje u svim upravnim sporovima, kao i o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava utvrđenih ustavom, ako su takve slobode i prava povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom ili radnjom službenog lica u organima uprave, odnosno odgovornog lica u preduzeću, ustanovi ili drugom pravnom licu kada za zaštitu tih prava nije osigurana druga sudska zaštita.

2. Drugostepena nadležnost Kantonalnog suda u Sarajevu

a) da odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova,
b) da odlučuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, ako je to određeno zakonom.

3. Ostalo:
a) da rješava o sukobu mjesne nadležnosti između općinskih sudova sa područja kantona;
b) da odlučuje o prijenosu nadležnosti sa jednog općinskog suda na drugi općinski sud na području kantona;
c) da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke;
d) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom;
e) da rješava o priznanju odluka stranih sudova, stranih trgovačkih sudova i stranih arbitraža;
f) da pruža međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima i
g) da obavlja druge poslove određene zakonom.

Sudska odjeljenja Kantonalnog suda u Sarajevu:

Poslovi iz djelokruga rada suda vrše osnovne organizacione jedinice i to:

1. Krivično odjeljenje
2. Građansko odjeljenje
3. Upravno odjeljenje
4. Odjeljenje sudske uprave
5. Sektor za administrativno-tehničke i pomoćno-tehničke poslove.
a . Odsjek za računovodstvo,
b. Odsjek za upisnike,
c. Odsjek daktilobiroa,
d. Odsjek za pomoćno-tehničke poslove.

Nadležnosti Vrhovnog suda Federacije BiH

Vrhovni sud FBiH sa sjedištem u Sarajevu najviši je žalbeni sud u Federaciji BiH. Ima sjedište u Sarajevu i nadležan je za područje cijele Federacije BiH. Stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH propisana je članom 29. Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 38/05 od 04.07. 2005. godine, a stupio na snagu 12.07.2005. godine).

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine nadležan je:

1. da odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka kantonalnih sudova, ako je to zakonom određeno;
2. da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova kada je to zakonom određeno;
3. da odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća, ako zakonom nije drugačije određeno;
4. da rješava sukobe nadležnosti između kantonalnih i općinskih sudova sa područja različitih kantona, ako zakonom nije drugačije određeno;
5. da odlučuje o prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi sud kada je to određeno zakonom i da obavlja druge poslove utvrđene zakonom, osim onih iz nadležnosti Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

Vrhovni sud FBiH može imati i izvorne nadležnosti, ako su utvrđene federalnim zakonima.

Organizacione jedinice
Poslovi i zadaci iz nadležnosti Vrhovnog suda FBiH vrše se u osnovnim organizacionim jedinicama i to:
1. Sektoru sudija Vrhovnog suda FBiH;
U osnovnoj organizacionoj jedinici Sektoru sudija Vrhovnog suda FBiH osnivaju se sudska odjeljenja radi odlučivanja o stvarima iz iste pravne oblasti i to:
• Krivično odjeljenje
• Građansko odjeljenje
• Upravno odjeljenje i
• Odjeljenje za praćenje i proučavanje sudske prakse.

2. Sektoru sudske uprave;
U osnovnoj organizacionoj jedinici Sektoru sudske uprave osnivaju se unutrašnje organizacione jedinice i to:
• Odsjek sudskih savjetnika,
• Odsjek za administrativno-tehničke poslove,
• Odsjek sudske pisarnice
• Odsjek za računovodstveno-materijalne poslove,

Djelokrug rada osnovne organizacione jedinice Sektora sudija Vrhovnog suda FBiH utvrđen je zakonom.
Djelokrug rada Krivičnog odjeljenja, Građanskog odjeljenja i Upravnog odjeljenja utvrđen je zakonom.
Djelokrug rada Odjeljenja za praćenje i proučavanje sudske prakse urediće se posebnim aktom.

Pisarnica Vrhovnog suda Federacije BiH:
Djelokrug rada unutrašnje organizacione jedinice Odsjeka sudske pisarnice je:
• obavljanje sudsko upisničarskih poslova;
• vršenje poslova kancelarijskog poslovanja i arhiviranja predmeta i akata;
• obavljanje daktilografskih poslova na računaru;
• poslovi snimanja sjednica putem tehničkih sredstava;
• izrada analitičkih, informativnih i drugih materijala u okviru propisane metodologije (tipski izvještaji, redovne ili pojedinačne informacije i slično);
• ovjeravanje sudskih odluka;
• pakovanje i otpremanje sudskih odluka;
• rukovanje arhivom Vrhovnog suda;
• kurirski poslovi;
• rukovanje uređajima za kopiranje.

ULOGA USTAVNOG SUDA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Ostvarivanje i zaštita ljudskih sloboda i prava, narodnog suvereniteta i trodiobe vlasti predstavljaju temeljne vrijednosti svakog demokratskog društva. Ove civilizacijske tekovine uspostavljaju se i garantuju, prvenstveno, ustavom. U svakoj demokratskoj i pravnoj državi svi zakoni i drugi propisi, kao i djelatnost svih nosilaca javne vlasti moraju biti u skladu sa ustavom. Da bi se to i ostvarivalo neophodno je uspostavljanje i funkcionisanje nezavisne i nepristrasne sudske vlasti koja će ostvarivati kontrolu ustavnosti i zakonitosti. U evropskom kontinentalnom pravu, već gotovo jedan vijek, razvijaju se i specifične institucije za kontrolu ustavnosti i zakonitosti. Radi se o ustavnim sudovima koji ocjenjuju da li je osporeni zakon ili drugi propis u skladu sa ustavom. Redovni sudovi koji odlučuju o konkretnim sporovima nisu ovlašteni da kontrolišu ustavnost zakona. Ukoliko posumnjaju u njihovu ustavnost, ovi će sudovi zastati sa postupkom i zatražiti ocjenu ustavnosti zakona od ustavnog suda.

Ovo su ključni razlozi zbog kojih ustavni sudovi imaju nezamjenjivu ulogu u demokratskom društvu i u ostvarivanju vladavine prava.

POSTUPAK I DEJSTVO ODLUKA USTAVNOG SUDA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti samo subjekti koji su na to izričito Ustavom Federacije BiH ovlašteni.

To su:

1. Kada se radi o sporovima između različitih nivoa vlasti, odnosno pojedinih federalnih institucija - postupak mogu pokrenuti samo subjekti koji su njihovim aktima ovlašteni da predstavljaju i zastupaju taj nivo vlasti ili instituciju - općinu, grad, kanton, Federaciju, odnosno pojedinu federalnu instituciju (aktivna legitimacija). Isti subjekti su pasivno legitimisani, što znači da mogu biti druga stranka u sporu. I njih predstavlja i zastupa njihovim propisima ovlašteni subjekt. On može opunomoćiti i drugu osobu da u njegovo ime zastupa stranku u sporu.

2. Zahtjev za ocjenu ustavnosti federalnog zakona, bilo da je usvojen ili je u prijedlogu, mogu podnijeti: - predsjednik ili potpredsjednik Federacije; premijer ili zamjenik premijera; jedna trećina bilo kojeg doma Parlamenta Federacije.

3. Zatjev za ocjenu ustavnosti kantonalnog ustava ili kantonalnog zakona (usvojenog ili predloženog) mogu podnijeti: - premijer Federacije; organ koji predstavlja i zastupa kanton; jedna trećina poslanika u zakonodavnom tijelu kantona.

4. Zahtjev za ocjenu ustavnosti propisa organa federalne vlasti (predloženog ili usvojenog) mogu podnijeti: - predsjednik Federacije, potpredsjednik Federacije, premijer, zamjenik premijera Federacije.

5. Zahtjev za ocjenu ustavnosti propisa kojeg je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili općinske vlasti (predloženog ili usvojenog) mogu podnijeti: - premijer Federacije ili organ kantona koji je ovlašten da predstavlja i zastupa dotični kanton.

6. Zahtjev za odlučivanje o ustavnom pitanju koje se pojavi u postupku pred Vrhovnim sudom Federacije ili pred kantonalnim sudom, podnose ti sudovi.

7. Zahtijev za odlučivanje o vitalnom nacionalnom interesu na nivou Federacije podnijet će se u slučaju da ne uspije postupak usaglašavanja u Domu naroda i sa Predstavničkim domom. Parlamet će izmjenama Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije utvrditi ko će biti neposredno ovlašten da podnese takav zahtjev Sudu.

8. Zahtjev za odlučivanje o vitalnom interesu na nivou kantona može se podnijeti kada ne uspije usglašavanje između klubova konstitutivnih naroda u kantonalnom zakonodavnopm tijelu. Istim federalnim zakonom treba riješiti ko će biti neposredno ovlašten da podnese takav zahtijev Sudu.

9. Zahtjev za odlučivanje o smjeni predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH podnosi Parlament Federacije nakon što o podnošenju takvog zahtjeva odluče oba doma dvotrećinskom većinom glasova.

10. Žalbu na odluku nadležnog suda kojom se odlučuje o imunitetu podnosi svaka strana u postupku pred tim sudom.

11. Zahtjev za davanje mišljenja o određenom pitanju Ustavnom sudu može podnijeti samo zamjenik premijera Federacije BiH.

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Svi organi vlasti su dužni da izvršavaju pomažu u izvršavanju odluka Ustavnog suda Federacije BiH kao i svih drugih sudova.