Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima

SPORAZUM IZMEĐU VLADE BOSNE I HERCEGOVINE, VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O PRAVNOJ POMOĆI U GRAĐANSKIM I KRIVIČNIM STVARIMA SA POSEBNIM DODATKOM*

SPORAZUM IZMEĐU VLADE BOSNE I HERCEGOVINE, VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O PRAVNOJ POMOĆI U GRAĐANSKIM I KRIVIČNIM STVARIMA SA POSEBNIM DODATKOM*

Član 1.

Ratifikuje se Sporazum između Vlade Republike Bosne i Hercegovine, Vlade Federacije
Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o pravnoj pomoći u građanskim i
krivičnim stvarima potpisan 26. februara 1996. godine u Splitu u tri originalna primjerka,
kao i Poseban dodatak Sporazuma o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima potpisan
26. februara 1996. godine u Splitu.

Član 2.

Tekst Sporazuma i Posebnog dodatka u originalu glasi:

SPORAZUM IZMEĐU
VLADE BOSNE I HERCEGOVINE,
VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
O PRAVNOJ POMOĆI U GRAĐANSKIM I KRIVIČNIM STVARIMA

Vlada Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Vlada Republike
Hrvatske, su se u želji, da unaprijede pravne odnose među državama, da unaprijede
svoju saradnju na području pravosuđa i da olakšaju međusobni pravni promet sporazumjele,
da sklope ovaj sporazum.

I. POGLAVLJE
OPĆE ODREDBE

Član 1.

1. Državljani jedne države ugovornice imaju jednaku garanciju svojih prava u postupcima
pred sudovima i sudjeluju u postupcima pred sudovima druge države ugovornice
pod jednakim uslovima kao njezini državljani.
2. Državljani jedne države ugovornice imaju slobodan pristup sudovima i sudjeluju u postupcima
pred sudovima druge države ugovornice pod jednakim uslovima kao njezini državljani.
3. Odredbe gornjih stavova odnose se i na pravne osobe.
* Sporazum je objavljen u "Službenom listu RBiH" - Međunarodni ugovori br. 1/96

Obim pravne pomoći
Član 2.

1.Države ugovornice uzajamno pružaju pravnu pomoć u građanskim i krivičnim
stvarima, na način i u obimu predviđenom ovim sporazumom.
2. Pojam “građanske stvari” u ovom sporazumu obuhvaća i privredne i porodične stvari.
3. Pojam “krivične stvari” u ovom sporazumu obuhvaća krivična djela, privredne
prijestupe i prekršaje.
4.Pravosudni organi država ugovornica, u skladu sa odredbama ovog sporazuma,
pružaju pravnu pomoć i drugim organima koji su po zakonodavstvu države ugovornice nadlež
ni za stvari iz prethodnih stavova ovog člana.

Član 3.

Države ugovornice uzajamno će pružati pravnu pomoć tako, da će dostavljati i uručivati
pismena, razmjenjivati obavijesti o pitanjima iz zakonodavstva i krivične evidencije te obavljati
pojedine procesne radnje, kao što su: pojedine istražne radnje, dostava materijalnih dokaza, saslušavanje okrivljenih, svjedoka, stranaka, vještaka i drugih osoba, sudski uviđaj, vještačenje i drugo.

Način saobraćanja
Član 4.

1) Nadležni organi država ugovornica saobraćaju, postupajući po ovom sporazumu,
sa strane Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, sa strane
Bosne i Hercegovine putem Ministarstva pravde i opće uprave BiH, a sa strane Federacije
Bosne i Hercegovine putem Ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine.
2) Odredba prvog stava ovog člana ne isključuje saobraćanje diplomatskim odnosno
konzularnim putem.
3) U hitnim slučajevima nadležni organi države ugovornice mogu upućivati
molbe i obavjesti predviđene ovim sporazumom nadležnim organima druge države
ugovornice putem Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL).

Jezik
Član 5.

1) Molbu za pravnu pomoć (u daljem tekstu: molba) i sva ostala pismena, koja je potrebno
priložiti u skladu sa odredbama ovog sporazuma, dostavljaju se na jeziku države, koja moli
za pravnu pomoć (u daljem tekstu: država moliteljica). Prijevod na jezik države ugovornice
koju se moli za pravnu pomoć (u daljem tekstu: zamoljena država), nije potrebno prilagati.
2) Odgovori na molbe dostavljaju se na jeziku zamoljene države.

Molba za pravnu pomoć
Član 6.

1) Molba za pravnu pomoć mora sadržavati:
1. naziv organa koji moli za pravnu pomoć i organa od kojeg se moli pomoć,
2. opis predmeta u kojem se moli za pomoć; u krivičnim stvarima i zakonski opis krivič
nog djela,
3. oznaka podataka koji su važni za provedbu postupka davanja pravne pomoći,
4. ime i prezime, te podatke o rođenju stranaka u postupku, mjesto njihovog stalnog
prebivališta, državljanstvo, a za pravne osobe firma odnosno ime i sjedište,
5. ime i prezime mogućih pravnih zastupnika u pojedinim predmetima:
2) Molba i priložena pismena moraju biti potpisana i imati pečat organa koji moli za pravnu
pomoć.

Član 7.

1. Pravna pomoć se pruža u skladu sa zakonodavstvom zamoljene države.
2. Nadležni organ, koji pruža zamoljenu pravnu pomoć može pri tom postupati i na
način i u obliku koji želi država moliteljica, ukoliko to nije u suprotnosti s propisima zamoljene
države.

Član 8.

Ako zamoljeni organ nije nadležan za udovoljenje molbi, molbu upućuje nadležnom
organu u zamoljenoj državi ugovornici i o tome obavještava državu moliteljicu.
Ako molbi nije bilo udovoljeno, potrebno je o tome izvijestiti državu moliteljicu i
navesti razloge zašto molbi nije bilo udovoljeno. Ako su zajedno sa molbom za pravnu pomoć
poslana i druga pismena i ta se vraćaju.

Član 9.

Zamoljena država može odbiti pravnu pomoć ako bi udovoljenje molbi bilo u
suprotnosti s njezinim pravnim poretkom ili bi moglo štetiti njezinoj suverenosti ili sigurnosti.

Uručivanje pismena
Član 10.

Molba za uručenje pismena mora, pored podataka iz odredbe člana 6. ovog sporazuma,
sadržavati i adresu osobe kojoj se pismeno uručuje.

Član 11.

1. Nadležni organ izvršava uručenje u skladu sa propisima zamoljene države. Na
izričitu molbu može se kod uručenja pismena primijeniti propis države moliteljice, ako to
nije u suprotnosti s propisima zamoljene države.
2. Uručenje pismena dokazuje se u skladu sa propisima o uručenju koji važe na teritoriju
zamoljene države. Nadležni organ navodi u potvrdi o uručenju vrijeme i mjesto uru-
čenja, te osobu kojoj je pismeno bilo uručeno.
3. Potvrda o uručenju odmah se dostavlja državi moliteljici. Ukoliko uručenje nije
moguće, potrebno je državu moliteljicu odmah izvijestiti o razlozima.

Obavijesti o propisima
Član 12.

Države ugovornice će, na molbu, jedna drugu izvijestiti o propisima koji važe ili su
važili na njezinom teritoriju, te će, po potrebi, slati i tekstove tih propisa.

Troškovi pružanja pravne pomoći
Član 13.

1. Ako u ovom sporazumu nije drukčije određeno, države ugovornice ne mogu zahtijevati
vraćanje troškova koji su nastali radi pružanja pomoći, osim naknade vještaku i
naknade troškova vještačenja.
2. Zamoljeni organ može tražiti jamčevinu za troškove iz prvog stava ovog člana.

II. POGLAVLJE
PRAVNA POMOĆ U GRAĐANSKIM STVARIMA

Oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka

Član 14.

Državljani jedne države ugovornice su pred sudovima druge države ugovornice
oslobođeni plaćanja troškova sudskog postupka pod jednakim uslovima i u jednakom obimu
kao i državljani te države.

Član 15.

1) O oslobođenju od plaćanja troškova iz člana 14. ovog sporazuma sud zamoljene
države odlučuje na prijedlog stranaka. U skladu sa propisima zamoljene države o oslobo-
đenju od plaćanja troškova sudskog postupka, odlučuje se na osnovu potvrde o imovinskom
stanju koju izdaje nadležni organ one države ugovornice na čijem teritoriju stranka
ima svoje stalno prebivalište.
2). Ako osoba iz prethodnog stava ima stalno prebivalište na teritoriji treće države,
potvrdu može izdati diplomatsko ili konzularno predstavništvo države ugovornice čiji je
državljanin ta osoba.
3). Sud zamoljene države koji odlučuje o molbi za oslobađanje od plaćanja troškova
sudskog postupka, može zahtijevati u vezi s tim dodatne obavijesti.

Osiguranje parničnih troškova
Član 16.

1. Od državljana jedne države ugovornice koji sudjeluje u postupku pred sudom druge
države ugovornice, kao tužitelj ili umješač, nije dopušteno zahtijevati osiguranje parničnih
troškova, samo zato jer je strani državljanin i na teritoriju te države nema stalno prebivalište.
2. Odredba prvog stava ovog člana primjenjuje se i na pravne osobe.

Isprave
Član 17.

1) Isprave koje je izdao ili ovjerio u propisanom obliku sud ili drugi nadležni organ
države ugovornice, te su potpisane i na njime je otisnut pečat nadležnog organa, nije potrebno
dalje ovjeravati za upotrebu na teritoriju druge države ugovornice.
2) Prvi stav ovog člana odnosi se i na prijepise i fotokopije isprava koje je ovjerio
sud ili drugi nadležni organ.

Član 18.

Javne isprave, izdane na teritoriji jedne države ugovornice, imaju na teritoriju druge
države ugovornice istu dokaznu snagu kao i javne isprave te države.

Član 19.

1) Države ugovornice dostavljaju jedna drugoj izvode iz državnih matica, te pravomoć
ne sudske odluke, koje se odnose na lična stanja državljana druge države ugovornice.
2) Isprave i sudske odluke iz prvog stava ovog člana dostavljaju se besplatno svakih
šest mjeseci diplomatskim putem.

Priznanje i izvršenje sudskih odluka
Član 20.

Države ugovornice, pod uslovima iz ovog sporazuma na svom teritoriju priznaju i
izvršavaju sudske odluke u građanskim stvarima, te sudske nagodbe u takvim predmetima
donesene i sklopljene pred sudom druge države ugovornice.

Član 21.

1) Odluke iz člana 20. ovog sporazuma priznaju se i izvrgavaju:
1. ako je odluka pravomoćna i izvršna po zakonu države ugovornice na čijem je teritoriju
donesena,
2. ako za stvar u kojoj je odluka donesena nije isključivo nadležan sud države ugovornice
na čijem teritoriju se zahtijeva priznanje odnosno izvršenje odluke,
3. ako je u slučaju odluke donesene u odsutnosti, stranka koja se nije pojavila i nije
sudjelovala u postupku, a protiv koje je donesena odluka, u skladu sa zakonom
države ugovornice na čijem je teritoriju postupak proveden, pravilno i pravovremeno
obaviještena o postupku, a u slučaju njene procesne nesposobnosti, ako je
bila pravilno zastupana,
4. ako u istoj pravnoj stvari, među istim strankama, nije bila donesena pravomoćna
odluka pred sudom države ugovornice na čijem teritoriju se zahtijeva priznanje
ili izvršenje odluke,
5. ako pred sudom zamoljene države nije u toku već prije započeta parnica u istoj
pravnoj stvari i među istim strankama,
6. ako priznanje i izvršenje odluke nije u suprotnosti s Ustavom i pravnim poretkom
zamoljene države.
2) Odluku o priznanju i izvršenju odluke države moliteljice donosi nadležni sud zamoljene
države.

Član 22.

1) Onaj koji moli za priznanje i izvršenje odluke, može molbu za priznanje i izvršenje podnijeti
kod suda države ugovornice, koji odlučuje o priznanju i izvršenju ili kod suda
države ugovornice koji je odluku donio. Upućivanje molbe sudu koji je nadležan
za odlučivanje o priznanju i izvršenju, izvršit će se u skladu sa odredbom člana 4.
ovog sporazuma.
2) Molbi za priznanje i izvršenje odluke treba priložiti:
1. pravomoćnu odluku ili njen ovjereni prijepis s potvrdom o pravomoćnosti i izvrš
nosti,
2. potvrdu da je stranka koja nije sudjelovala u postupku, a protiv koje je bila donesena
odluka, u skladu sa zakonom države koja je odluku donijela, pravilno i
pravovremeno pozvana na raspravu, a u slučaju da je stranka procesno nesposobna
još i potvrdu da je bila pravilno zastupana.

Član 23.

1. Postupak za priznanje i izvršenje odluke provodi se po propisima države, koja
odlučuje o priznanju i izvršenju.
2. Molbu za priznanje i izvršenje može podnijeti svako ko ima pravni interes za takvo
priznanje i izvršenje.

III. POGLAVLJE
PRAVNA POMOĆ U KRIVIČNIM STVARIMA
Član 24.

Države ugovornice, u skladu s odredbama ovog Sporazuma, jedna drugoj pružaju
pravnu pomoć u svim postupcima u vezi sa krivičnim djelima za koja su bili, u trenutku kada
je pravna pomoć zamoljena, nadležni pravosudni organi države moliteljice.

Član 25.

Države ugovornice jedna drugoj pružaju pravnu pomoć i u prekršajnim stvarima.

Odbijanje pravne pomoći
Član 26.

Države ugovornice odbit će pravnu pomoć:
1) ako djelo koje je navedeno u molbi po pravu zamoljene države nije krivično djelo,
2) ako bi udovoljenje molbi bilo u suprotnosti s pravnim poretkom zamoljene države
i moglo bi, po mišljenju zamoljene države, ugroziti njezinu suverenost, sigurnost
ili druge bitne interese države,
3) ako je molba u vezi s djelom, koje je po mišljenju zamoljene države krivično djelo
političke ili vojne prirode.

Pozivi
Član 27.

U pozivu osumnjičeniku, svjedoku ili drugom sudioniku u postupku, koji se poziva
iz države ugovornice, ne smije biti zaprijećeno poduzimanjem mjera prinude, u slučaju da
se pozivu ne odazove. Ako se pozvani ne odazovu pozivu, za to mu ne smije biti izrečena
kaznena sankcija.

Član 28.

Svjedoku ili vještaku koji se odazove pozivu suda države moliteljice pripada pravo
na naknadu putnih troškova i troškova boravka, u skladu sa propisima države moliteljice.

Privremena predaja lica lišenih slobode
Član 29.

1) Ukoliko država ugovornica koja provodi krivični postupak pozove kao svjedoka ili radi
suočenja, osobu koja je lišena slobode u drugoj državi ugovornici, ta će se, uz njenu
saglasnost, privremeno predati državi moliteljici.
2) Država moliteljica mora privremeno predanu osobu vratiti u roku koji odredi zamoljena
država.
3) Privremena predaja može se odbiti:
1. ako se osoba iz prvog stava ovog člana s tim ne slaže,
2. ako bi uslijed predaje došlo do produženja lišavanja slobode iz prvog stava ovog člana,
3. ako po mišljenju zamoljene države postoje drugi važni razlozi protiv njene predaje
državi moliteljici.
4) Privremena predaja se odgađa ako je potrebno da je osoba iz prvog stava ovog člana prisutna
u krivičnom postupku koji je u toku na teritoriji zamoljene države.
5) Privremeno predana osoba iz prvog stava ovog člana mora biti na teritoriju države moliteljice
u pritvoru.

Član 30.

Predaju lica iz prvog stava člana 29. ovog sporazuma obavljaju nadležni organi države
ugovornice, koji se dogovaraju o mjestu i vremenu predaje.

Zaštita lične slobode
Član 31.

1) Svjedok ili vještak koji se odazove pozivu suda države moliteljice, nezavisno o njegovom
državljanstvu, ne može biti u toj državi krivično gonjen ili pritvoren, te mu se
83
ne može, na bilo koji drugi način, ograničiti sloboda, radi krivičnog djela koje je učinio
prije dolaska na teritoriju države moliteljice.
2) Osoba koja je pozvana da se pojavi pred sudom države moliteljice, da bi krivično odgovarala
za djelo koje joj se stavlja na teret, ne smije, nezavisno o državljanstvu, na
njezinoj teritoriji biti gonjena ili pritvorena, niti joj se, na bilo koji drugi način, smije
ograničiti sloboda za djela i osude koji nisu navedeni u pozivu, a potiču iz vremena
prije njezinog odlaska iz zamoljene države ugovornice.
3) Krivično gonjenje, lišavanje slobode ili kakvo drugo ograničenje slobode, dozvoljeni su:
1. radi krivičnog djela, zbog kojeg je neko pozvan kao okrivljeni,
2. kada se pozvani, nakon što njegova prisutnost po izjavi suda više nije potrebna,
zadrži više od petnaest dana na teritoriju države moliteljice, iako bi je mogao napustiti,
3. ako se, nakon što je napustio teritoriju države moliteljice, na njezinu teritoriju
dobrovoljno vrati.


Prisutnost radnjama pravne pomoći
Član 32.

1) Na izričitu molbu države moliteljice, zamoljena država obavijestit će je o mjestu
i vremenu izvršenja molbe.
2) Sudionici u krivičnom postupku i njihovi pravni zastupnici, te predstavnici organa
uključenih u krivični postupak, imaju u zamoljenoj državi pravo prisustvovati radnjama
pravne pomoći i postavljati dodatna pitanja putem zamoljenog organa. Na njih se odgovarajuć
e primjenjuje odredba iz člana 31. ovog Sporazuma.
3) Za prisutnost predstavnika pravosudnih organa države moliteljice, pri pružanju
pravne pomoći u zamoljenoj državi potrebna je saglasnost zamoljene države. Saglasnost u
Republici Hrvatskoj izdaje Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, u Bosni i Hercegovini
Ministarstvo pravde i opće uprave Bosne i Hercegovine, a u Federaciji Bosne i Hercegovine
Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine.

Obavijesti iz krivične evidencije
Član 33.

1) Države ugovornice obavještavaju jedna drugu o svim osudama državljana druge
ugovornice, koje su upisane u njezinu krivičnu evidenciju. Izvode iz krivične evidencije,
države ugovornice izmjenjuju svakih šest mjeseci putem ministarstava pravosuđa država
ugovornica.
2) Države ugovornice jedna drugu obavještavaju i o drugim podacima upisanim u
krivičnoj evidenciji.

Ustupanje krivičnog gonjenja
Član 34.

1) Ako državljanin države ugovornice počini krivično djelo na teritoriju druge države
ugovornice, može država na čijem teritoriju je djelo počinjeno, pod uslovima iz ovog
sporazuma, zamoliti drugu državu ugovornicu da preuzme krivično gonjenje.
84
2) Nadležni organi zamoljene države provode krivični postupak u skladu sa propisima
te države.
3) Pravosudni organi države moliteljice poduzet će, u vezi sa molbom za preuzimanje
krivičnog gonjenja, sve što je potrebno da bi zamoljenoj državi omogućili obavljanje
procesnih radnji koje su u njezinoj krivičnoj sudskoj nadležnosti. Te mjere obuhvaćaju i
predaju organima zamoljene države, okrivljenog koji je u pritvoru u državi moliteljici.

Član 35.

1) U zamolnici za preuzimanje krivičnog gonjenja mora biti opisano činjenično stanje i moraju
biti navedeni što potpuniji podaci o okrivljenom, njegovom državljanstvu i prebivališ
tu ili boravištu.
2) Molbi treba priložiti:
1. spise u originalu ili ovjerenom prijepisu,
2. potvrdu ili druge podatke o državljanstvu osobe za koju se moli preuzimanje krivič
nog gonjenja,
3. izvod odredbi iz krivičnog zakona koje su pripremljene u toj krivičnoj stvari,
4. izjave oštećenih da su saglasni sa ustupanjem krivičnog gonjenja.
3) Izjava oštećenog, koja je potrebna za pokretanje krivičnog postupka u državi moliteljici,
vrijedi i u zamoljenoj državi.

Član 36.

1) Pravosudni organi države moliteljice privremeno će prekinuti mjere u vezi s gonjenjem
za djelo navedeno u molbi za preuzimanje krivičnog gonjenja.
2) Te će se mjere uvijek obustaviti:
1. ako je okrivljeni u zamoljenoj državi pravomoćno oslobođen ili je postupak obustavljen
zbog pomanjkanja dokaza ili zato jer počinjeno djelo nije kažnjivo djelo,
2. ako su izrečena kazna ili mjera sigurnosti već izvršeni ili ako izvršenje po zakonu
zbog akta pomilovanja nije više moguće.
3. za onoliko vremena za koliko je izvršenje kazne ili mjere sigurnosti potpuno ili
djelomično odgođeno.

Član 37.

Zamoljena država obavijestit će državu moliteljicu da li je zamoljeno krivično gonjenje
preuzela. Ako krivično gonjenje nije preuzeto, sva se dokumentacija u vezi s tim predmetom
vraća državi moliteljici zajedno s obavijesti zašto molbi nije bilo udovoljeno. Ako
je zamoljeno krivično gonjenje preuzeto, po završenom postupku državi moliteljici će biti
dostavljena pravomoćna odluka.


IV. POGLAVLJE
ZAVRŠNE ODREDBE
Član 38.

1) Ovaj sporazum stupa na snagu trideseti dan od dana zadnje obavijesti diplomatskim
putem ugovornih stranaka o ispunjenju uslova, koji su predviđeni nacionalnim zakonodavstvom
za stupanje na snagu ovog sporazuma, a privremeno će se primjenjivati od dana
njegovog potpisivanja.
2) Ovaj sporazum sklopljen je na neodređeno vrijeme. Svaka država ugovornica mo-
že ga pismeno otkazati diplomatskim putem s otkazanim rokom od šest mjeseci.
3) Sporazum je sastavljen u dva izvorna primjerka, na bosanskom i hrvatskom jeziku,
pri čemu su oba primjerka jednako vjerodostojna.

U Splitu, dana 26. februara 1996. godine.

POSEBAN DODATAK
SPORAZUMU O PRAVNOJ POMOĆI U GRAĐANSKIM
I KRIVIČNIM STVARIMA
Tačka 1.

Stranke ugovornice saglasne su da se ovaj sporazum privremeno odnosi samo na teritoriju
Federacije BiH, dok će se posebnim sporazumom urediti pitanje i njegove primjene
na srpski entitet u BiH.

U Splitu, 26. februara 1996.