Zakon o ličnom imenu Republike Srpske, Službeni glasnik RS broj 82/19

Zakon o ličnom imenu Republike Srpske

Važeći propis

("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 82/19)

Priredio: , advokat  ·  Ažurirano:

Sažetak

Zakon o ličnom imenu Republike Srpske

Zakon uređuje pojam, način određivanja, koriŔćenja i promjene ličnog imena državljana Republike Srpske i Bosne i Hercegovine: od čega se lično ime sastoji, kako ga roditelji određuju djetetu i kako se određuje usvojeniku, kako se prezime bira pri zaključenju braka i mijenja nakon njegovog prestanka, ko i pod kojim uslovima može tražiti promjenu imena i prezimena, kada se promjena neće odobriti, kako teče postupak i koje su kazne. Tekst ima 23 člana u sedam poglavlja, a svaki član ima vlastito sidro.

Ključne tačke

  • Lično pravo: lično ime je lično pravo građanina i služi za razlikovanje i identifikovanje fizičkih lica; stiče se upisom u matičnu knjigu rođenih (član 2).
  • Sastav imena: lično ime se sastoji od imena i prezimena, a ime odnosno prezime može se sastojati od viÅ”e riječi (član 3).
  • Ime djeteta: roditelji ga određuju sporazumno, a može se odrediti i putem punomoćnika uz punomoć (član 4).
  • Usvojenje: kod potpunog usvojenja ime određuju usvojioci sporazumno i usvojenik može dobiti zajedničko prezime, a kod nepotpunog vrijede pravila iz člana 6.
  • Promjena statusa: ime i prezime mogu se promijeniti nakon promjene porodičnog, odnosno ličnog statusa (član 7).
  • Očinstvo: nakon priznavanja, utvrđivanja ili osporavanja očinstva djetetu se može promijeniti lično ime (član 8).
  • Prestanak usvojenja: usvojenik može uzeti lično ime koje je imao prije usvojenja (član 9).
  • Brak: supružnici se pri zaključenju braka mogu sporazumjeti da uzmu prezime jednog ili drugog supružnika, po pravilima iz člana 10.
  • Promjena pola: nakon promjene pola lice može promijeniti ime i prezime ili samo jedno od njih (član 11).
  • Punoljetni i maloljetni: promjena se traži na lični zahtjev punoljetnog lica, odnosno na zahtjev roditelja ili usvojilaca za maloljetno lice (čl. 12 i 13).
  • Kada se ne odobrava: promjena se neće odobriti licu protiv kojeg se vodi krivični postupak i u ostalim slučajevima iz člana 14.
  • Ko odlučuje: o zahtjevu rjeÅ”enjem odlučuje nadležni organ jedinice lokalne samouprave (član 15).
  • Nadzor: upravni i inspekcijski nadzor vrÅ”i Ministarstvo uprave i lokalne samouprave (član 17).
  • Kazne: novčana kazna od 1.000 KM do 1.500 KM za matičara i za lice koje se u pravnom saobraćaju ne koristi svojim ličnim imenom (čl. 18 i 19).

Kako se mijenja ime ili prezime u Republici Srpskoj?

Zakon o ličnom imenu Republike Srpske objavljen je u Službenom glasniku Republike Srpske broj 82/19 od 14. oktobra 2019. godine. Tekst na ovoj stranici ima 23 člana u sedam poglavlja, a svaki član ima vlastito sidro pa se na njega može uputiti direktnim linkom.

Lično ime je lično pravo građanina i stiče se upisom u matičnu knjigu rođenih. Sastoji se od imena i prezimena, a svako od njih može imati viÅ”e riječi. Promjena je moguća nakon promjene porodičnog ili ličnog statusa, na primjer nakon braka, razvoda, usvojenja ili utvrđivanja očinstva, ali i na lični zahtjev punoljetnog lica. O zahtjevu rjeÅ”enjem odlučuje nadležni organ jedinice lokalne samouprave prema propisanoj mjesnoj nadležnosti, a promjena se neće odobriti licu protiv kojeg se vodi krivični postupak i u ostalim slučajevima iz zakona.

Zakon važi u Republici Srpskoj. U Federaciji BiH primjenjuje se Zakon o ličnom imenu FBiH, a u Brčko distriktu propis Distrikta, pa je mjerodavan propis mjesta upisa u matičnu knjigu. Uz zakon su na stranici navedeni povezani propisi i vodiči, izvori i odgovori na najčeŔća pitanja.

Sadržaj - Zakon o ličnom imenu Republike Srpske

  1. Poglavlje I - Osnovne odredbe (čl. 1-3)
  2. Poglavlje II - Određivanje ličnog imena (čl. 4-6)
  3. Poglavlje III - Promjena ličnog imena (čl. 7-14)
  4. Poglavlje IV - Postupak (čl. 15-16)
  5. Poglavlje V - Nadzor (čl. 17)
  6. Poglavlje VI - Kaznene odredbe (čl. 18-19)
  7. Poglavlje VII - Prelazne i zavrŔne odredbe (čl. 20-23)

Poglavlje I - Osnovne odredbe (čl. 1-3)

Predmet zakona, lično ime kao lično pravo građanina koje služi za razlikovanje i identifikovanje fizičkih lica i koje se stiče upisom u matičnu knjigu rođenih, te sastav ličnog imena od imena i prezimena, od kojih svako može imati viÅ”e riječi.

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se pojam, način određivanja, koriŔćenja i promjene ličnog imena državljana Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Član 2.

(1) Lično ime je lično pravo građanina i služi za razlikovanje i identifikovanje fizičkih lica.
(2) Lično ime stiče se upisom u matičnu knjigu rođenih.
(3) Građanin je dužan da se koristi svojim ličnim imenom upisanim u matičnu knjigu rođenih.
(4) Lično ime građaninu obezbjeđuje identitet, zaÅ”titu njegove ličnosti i dostojanstva.

Član 3.

(1) Lično ime se sastoji od imena i prezimena.
(2) Ime, odnosno prezime može se sastojati od viŔe riječi.
(3) Lice kome je, u matičnoj knjizi rođenih, upisano ime ili prezime, ili ime i prezime koje se sastoji od viÅ”e riječi, dužno je da izjavom odredi kojim će se ličnim imenom služiti u pravnom saobraćaju.
(4) Izjava o tome kojim će se ličnim imenom lice služiti u pravnom saobraćaju može se jedanput opozvati.
(5) Izjava i opoziv izjave iz st. 3. i 4. ovog člana upisuje se u matičnu knjigu rođenih i primjenjuje se od dana upisa.
(6) Izjava i opoziv izjave iz st. 3. i 4. ovog člana daje se matičaru, koji o tome sačinjava zapisnik i koji vodi matičnu knjigu rođenih u koju je upisano rođenje lica iz stava 2. ovog člana, ili matičaru nadležnom po mjestu prebivaliÅ”ta tog lica, a može se sačiniti i kod notara, suda ili drugog organa ovlaŔćenog za sačinjavanje javnih isprava.

Poglavlje II - Određivanje ličnog imena (čl. 4-6)

Sporazumno određivanje ličnog imena djeteta i mogućnost da se ime odredi putem punomoćnika, određivanje imena usvojeniku kod potpunog usvojenja uz mogućnost zajedničkog prezimena te određivanje imena kod nepotpunog usvojenja.

Član 4.

(1) Lično ime djeteta roditelji određuju sporazumno.
(2) Lično ime djeteta može se odrediti i putem punomoćnika, uz punomoć sačinjenu u pisanoj formi.
(3) Dijete može dobiti prezime jednog ili oba roditelja.
(4) Ako se roditelji nisu sporazumjeli o ličnom imenu djeteta, lično ime djeteta određuje nadležni organ starateljstva.
(5) Ako jedan roditelj nije živ, ili nije u mogućnosti da vrÅ”i roditeljsko pravo, ili je nepoznat, lično ime djeteta određuje drugi roditelj.
(6) Ako oba roditelja djeteta nisu živa, ili nisu u mogućnosti da vrÅ”e roditeljsko pravo, lično ime djeteta, u skladu sa stavom 3. ovog člana, određuje nadležni organ starateljstva, ili staratelj djeteta uz saglasnost nadležnog organa starateljstva.
(7) Djetetu, čiji su roditelji nepoznati, lično ime određuje nadležni organ starateljstva ili staratelj djeteta uz saglasnost nadležnog organa starateljstva.

Član 5.

(1) Lično ime usvojenika, kod potpunog usvojenja, usvojioci određuju sporazumno.
(2) Usvojenik može dobiti zajedničko prezime usvojioca, a ako usvojioci nemaju zajedničko prezime, sporazumno će odrediti prezime usvojenika.
(3) Ako se ne postigne sporazum iz st. 1. i 2. ovog člana, o imenu i prezimenu usvojenika odlučuje organ starateljstva.
(4) Lično ime usvojenika obavezno se navodi u odluci o usvajanju.

Član 6.

(1) Lično ime usvojenika, kod nepotpunog usvojenja, usvojioci određuju sporazumno.
(2) Usvojenik može dobiti prezime usvojioca, osim ako usvojilac odluči da usvojenik zadrži svoje prezime ili da svom prezimenu doda prezime usvojioca.
(3) Ako se ne postigne sporazum iz st. 1. i 2. ovog člana, o imenu i prezimenu usvojenika odlučuje organ starateljstva.
(4) Za promjenu imena ili prezimena usvojenika koji ima viŔe od deset godina, potreban je usvojenikov pristanak.
(5) Lično ime usvojenika obavezno se navodi u odluci o usvajanju.

Poglavlje III - Promjena ličnog imena (čl. 7-14)

Promjena imena i prezimena nakon promjene porodičnog ili ličnog statusa, promjena djetetovog imena nakon priznavanja, utvrđivanja ili osporavanja očinstva, vraćanje ranijeg imena nakon prestanka usvojenja, izbor prezimena pri zaključenju braka i nakon njegovog prestanka, promjena nakon promjene pola, promjena na lični zahtjev punoljetnog lica i na zahtjev roditelja za maloljetno lice te razlozi zbog kojih se promjena neće odobriti.

Član 7.

Ime i prezime, ili samo ime, ili samo prezime lica može se promijeniti nakon promjene porodičnog, odnosno ličnog statusa (priznavanja očinstva, utvrđivanja, odnosno osporavanja očinstva ili materinstva, usvojenja, zaključivanja ili prestanka braka, promjene pola), ili na lični zahtjev.

Član 8.

(1) Djetetu, kome je određeno lično ime, može se poslije priznavanja očinstva, utvrđivanja, odnosno osporavanja očinstva ili materinstva, odrediti novo lično ime u roku od dvije godine od dana priznavanja očinstva, odnosno pravosnažnosti sudske odluke kojom je utvrđeno, odnosno osporeno očinstvo ili materinstvo, osim ako je drugačije određeno ovim zakonom.
(2) Ako se novo lično ime određuje djetetu koje ima viÅ”e od deset godina, potreban je djetetov pristanak.
(3) Izjava o određivanju novog ličnog imena iz stava 1. ovog člana daje se matičaru koji vodi matičnu knjigu rođenih u koju je upisano rođenje djeteta ili matičaru nadležnom po mjestu prebivaliÅ”ta roditelja.
(4) Matičar nadležan po mjestu prebivaliÅ”ta roditelja, dužan je da izjavu o određivanju novog ličnog imena djeteta dostavi odmah, a najkasnije sljedećeg radnog dana, matičaru koji vodi matičnu knjigu rođenih u koju je upisano rođenje djeteta.

Član 9.

(1) Nakon pravosnažnosti rjeŔenja nadležnog organa o prestanku usvojenja, usvojenik može uzeti lično ime koje je imao prije usvojenja.
(2) Ako je usvojenje prestalo prije navrÅ”enih osamnaest godina života usvojenika, izjavu o uzimanju ličnog imena iz stava 1. ovog člana daju roditelji ako su u mogućnosti da vrÅ”e roditeljsko pravo, nadležni organ starateljstva ili staratelj uz saglasnost nadležnog organa starateljstva.
(3) Ako usvojenik ima viŔe od deset godina, potreban je i njegov pristanak.
(4) Izjava o uzimanju ličnog imena iz stava 1. ovog člana daje se u roku od Ŕest mjeseci od dana pravosnažnosti rjeŔenja o prestanku usvojenja.
(5) Izjava se daje matičaru koji vodi matičnu knjigu rođenih u koju je upisano rođenje usvojenika ili matičaru nadležnom po mjestu prebivaliÅ”ta roditelja ili staratelja.
(6) Matičar nadležan po mjestu prebivaliÅ”ta roditelja ili staratelja, dužan je da izjavu o određivanju novog ličnog imena djeteta dostavi odmah, a najkasnije sljedećeg radnog dana, matičaru koji vodi matičnu knjigu rođenih u koju je upisano rođenje djeteta.

Član 10.

(1) Prilikom zaključenja braka, bračni supružnici mogu se sporazumjeti da za prezime uzmu prezime jednog ili drugog bračnog supružnika, ili da svaki bračni supružnik zadrži svoje prezime, ili da svaki od njih svom prezimenu doda prezime svog bračnog supružnika, ili da jedan bračni supružnik uzme prezime drugog bračnog supružnika i tom prezimenu doda svoje prezime.
(2) Bračni supružnik koji je prilikom zaključenja braka promijenio prezime može, izjavom, nakon prestanka braka vratiti prezime koje je imao prije zaključenja braka, u roku od godinu dana od dana prestanka braka.
(3) Ukoliko se lice nakon prestanka braka ne izjasni o prezimenu kojim će se koristiti u roku iz stava 2. ovog člana, vraćanje prezimena koje je imalo prije zaključenja braka vrÅ”i se u postupku promjene ličnog imena u skladu sa odredbama ovog zakona.
(4) Izjava o vraćanju prezimena daje se matičaru koji vodi matičnu knjigu rođenih u koju je upisano rođenje lica iz stava 2. ovog člana ili matičaru nadležnom po mjestu prebivaliÅ”ta tog lica, a može se sačiniti i kod notara, suda ili drugog organa ovlaŔćenog za sačinjavanje javnih isprava.
(5) Matičar nadležan po mjestu prebivaliÅ”ta lica iz stava 2. ovog člana, dužan je da izjavu o prezimenu, odmah, a najkasnije sljedećeg radnog dana, dostavi matičaru koji vodi matičnu knjigu rođenih u koju je upisano rođenje tog lica.
(6) Nakon upisa promjene prezimena u matičnu knjigu rođenih, matičar je dužan da o navedenoj promjeni obavijesti nadležni organ unutraÅ”njih poslova i druge organe nadležne za vođenje evidencija o građanima koje se vode po posebnim propisima, a sadrže podatak koji je u postupku promijenjen u skladu sa ovim zakonom.

Član 11.

(1) Nakon promjene pola lice može promijeniti ime i prezime, ili samo ime, ili samo prezime.
(2) O promjeni iz stava 1. ovog člana, nadležni organ jedinice lokalne samouprave odlučuje u istom postupku koji je pokrenut radi upisa činjenice promjene pola lica u matičnu knjigu rođenih.

Član 12.

(1) Ime i prezime, ili samo ime, ili samo prezime punoljetnog lica može se promijeniti na lični zahtjev, osim u slučajevima za koje je drugačije određeno ovim zakonom.
(2) Ako se traži promjena ličnog imena na lično ime koje se sastoji od viÅ”e riječi, podnosilac zahtjeva je dužan da se izjasni kojim ličnim imenom će se služiti u pravnom saobraćaju.
(3) Pod promjenom u smislu stava 1. ovog člana smatra se i promjena jednog ili viÅ”e slova, odnosno interpunkcijskog znaka crtica ili tačka, a koji su upisani u matičnoj knjizi rođenih kao sastavni dio ličnog imena.
(4) Zahtjev za promjenu ličnog imena iz čl. 11. i 12. ovog zakona podnosi se na obrascu koji uputstvom propisuje ministar uprave i lokalne samouprave.

Član 13.

(1) Ime i prezime, ili samo ime, ili samo prezime maloljetnog lica može se promijeniti na zahtjev roditelja, usvojilaca ili na zahtjev staratelja uz saglasnost nadležnog organa starateljstva.
(2) Ako se roditelji ili usvojioci ne mogu sporazumjeti o promjeni ličnog imena maloljetnog lica, lično ime maloljetnog lica promijeniće se na zahtjev jednog roditelja ili usvojioca, uz saglasnost organa starateljstva grada, odnosno opÅ”tine gdje se zahtjev za promjenu ličnog imena podnosi.
(3) Ako se promjena ličnog imena traži za maloljetno lice koje ima viŔe od deset godina, potreban je njegov pristanak.

Član 14.

(1) Neće se odobriti promjena imena i prezimena, ili samo imena, ili samo prezimena licu:
1) protiv koga se vodi krivični postupak,
2) koje je osuđeno za krivično djelo dok kazna ne bude izvrÅ”ena i/ili dok traju pravne posljedice osude,
3) koje je upisano u poseban registar lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskoriÅ”tavanja djece,
4) za kojim je raspisana međunarodna potjernica,
5) za koje se utvrdi da je zahtjev podnijelo radi izbjegavanja zakonom utvrđenih obaveza (izdržavanje, poreske i druge zakonom utvrđene obaveze).
(2) Dokaz za činjenice iz stava 1. t. 1), 2), 3) i 5) ovog člana dužan je da priloži podnosilac zahtjeva za promjenu ličnog imena, a dokaz iz tačke 4) ovog člana organ koji vodi postupak pribaviće po službenoj dužnosti od nadležnih organa unutraÅ”njih poslova.
(3) Pravo na slobodan izbor ličnog imena, odnosno određivanje ili promjena ličnog imena neće se odobriti licu ako je to neophodno radi zaÅ”tite prava i sloboda drugih lica, zaÅ”tite prava javnih i istorijskih ličnosti, ako predloženo lično ime ne predstavlja lično ime u smislu čl. 2. i 3. ovog zakona, ili predloženo lično ime predstavlja ime izmiÅ”ljenih, animiranih ili filmskih likova, monete i pseudonima.

Poglavlje IV - Postupak (čl. 15-16)

Odlučivanje rjeŔenjem nadležnog organa jedinice lokalne samouprave prema propisanoj mjesnoj nadležnosti i sadržaj dispozitiva rjeŔenja kada se lično ime sastoji od viŔe riječi.

Član 15.

(1) O zahtjevu za promjenu ličnog imena odlučuje rjeŔenjem nadležni organ jedinice lokalne samouprave, na čijem području podnosilac zahtjeva ima prebivaliŔte.
(2) Ako podnosilac zahtjeva nema prebivaliÅ”te u Republici Srpskoj, a rođen je na teritoriji Republike Srpske ili u inostranstvu i upisan u matične knjige rođenih u Republici Srpskoj, o zahtjevu za promjenu ličnog imena odlučuje rjeÅ”enjem nadležni organ jedinice lokalne samouprave u Republici Srpskoj, na čijem području se vodi matična knjiga rođenih u koju je upisan podnosilac zahtjeva.
(3) Izuzetno, promjena ličnog imena može se odobriti i državljaninu Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, ako u Republici Srpskoj ima prijavljeno prebivaliŔte godinu dana prije podnoŔenja zahtjeva, a koje traje i u vrijeme podnoŔenja zahtjeva.
(4) Protiv rjeŔenja iz st. 1. i 2. ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu uprave i lokalne samouprave (u daljem tekstu: Ministarstvo) u roku od 15 dana od dana prijema rjeŔenja.
(5) Na pitanja u vezi sa rjeŔavanjem zahtjeva iz st. 1, 2. i 3. ovog člana, koja nisu regulisana ovim zakonom, primjenjuje se zakon kojim je regulisan opŔti upravni postupak.

Član 16.

(1) Ako se lično ime sastoji od viÅ”e riječi, u dispozitivu rjeÅ”enja o promjeni ličnog imena navodi se lično ime kojim će se lice služiti u pravnom saobraćaju.
(2) Lice je dužno da se koristi novim ličnom imenom u pravnom saobraćaju od dana upisa promjene u matičnu knjigu rođenih.
(3) RjeÅ”enje o promjeni ličnog imena dostavlja se odmah po pravosnažnosti rjeÅ”enja matičaru koji vodi matične knjige za lice koje je izvrÅ”ilo promjenu ličnog imena, matičaru koji vodi matične knjige u koje je upisana činjenica rođenja za dijete i bračnog supružnika lica koje je izvrÅ”ilo promjenu ličnog imena, nadležnom organu unutraÅ”njih poslova i drugim organima nadležnim za vođenje evidencija o građanima koje se vode po posebnim propisima, a sadrže podatak koji je u postupku promijenjen u skladu sa ovim zakonom.
(4) Ako je lice rođeno u inostranstvu, nakon upisa promjene ličnog imena u matičnu knjigu rođenih u Republici Srpskoj o promjeni ličnog imena, u skladu sa zaključenim međunarodnim ugovorima o pružanju pravne pomoći u građanskim stvarima, obavjeÅ”tava se inostrani organ prema mjestu upisa u matičnu knjigu rođenih.
(5) Lice kojem je na lični zahtjev rjeÅ”enjem nadležnog organa iz člana 15. st. 1. i 2. ovog člana, odobrena promjena ličnog imena, u skladu sa odredbama ovog zakona, može podnijeti novi zahtjev za promjenu ličnog imena u roku od pet godina od dana izvrÅ”enog upisa promijenjenog ličnog imena u matične knjige, a najviÅ”e dva puta, osim ako je drugačije određeno ovim zakonom.

Poglavlje V - Nadzor (čl. 17)

Upravni i inspekcijski nadzor nad sprovođenjem zakona vrÅ”i Ministarstvo uprave i lokalne samouprave.

Član 17.

Upravni i inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrÅ”i Ministarstvo.

Poglavlje VI - Kaznene odredbe (čl. 18-19)

Novčana kazna od 1.000 KM do 1.500 KM za matičara ili odgovorno lice u organu jedinice lokalne samouprave i za lice koje se u pravnom saobraćaju ne koristi svojim ličnim imenom upisanim u matičnu knjigu.

Član 18.

Novčanom kaznom od 1.000 KM do 1.500 KM kazniće se za prekrÅ”aj matičar ili odgovorno lice u organu jedinice lokalne samouprave ako:
1) upis ličnog imena izvrŔi bez pristanka djeteta koje ima viŔe od deset godina (član 8. stav 2),
2) upis ličnog imena izvrŔi bez pristanka usvojenika koji ima viŔe od deset godina (član 9. stav 3),
3) pravosnažno rjeŔenje, odnosno obavjeŔtenje o promjeni ličnog imena odmah ne dostavi matičaru ili drugim organima (član 16. stav 3).

Član 19.

Novčanom kaznom od 1.000 KM do 1.500 KM kazniće se za prekrÅ”aj lice koje se u pravnom saobraćaju ne koristi svojim ličnim imenom upisanim u matičnu knjigu rođenih na način propisan članom 2. stav 3. i članom 3. stav 3. ovog zakona.

Poglavlje VII - Prelazne i zavrŔne odredbe (čl. 20-23)

Rok od 60 dana za donoŔenje uputstva ministra uprave i lokalne samouprave, okončanje postupaka započetih prije stupanja na snagu zakona po ranijem propisu, prestanak važenja ranijeg Zakona o ličnom imenu i stupanje na snagu osmog dana od objavljivanja.

Član 20.

Ministar uprave i lokalne samouprave će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Uputstvo o izgledu i sadržaju obrasca zahtjeva za promjenu ličnog imena iz člana 12. stav 4. ovog zakona.

Član 21.

Postupci koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu okončani zavrÅ”iće se po odredbama ranije važećeg zakona.

Član 22.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o ličnom imenu (ā€žSlužbeni glasnik Republike Srpskeā€œ, br. 27/93 i 15/00).

Član 23.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ā€žSlužbenom glasniku Republike Srpske".

PREDSJEDNIK
Broj: 02/1-021-893/19 NARODNE SKUPÅ TINE
Datum: 19. septembar 2019. godine
Nedeljko Čubrilović

Povezani propisi i sudska praksa

Lično ime se upisuje i mijenja u matičnim knjigama, pa se ovaj zakon čita zajedno s porodičnim propisima, s propisima o državljanstvu i s pravilima o naknadnom upisu isprava iz inostranstva. Ovdje su okupljeni propisi i stranice sa sajta koji se čitaju uz ovaj zakon.

Propisi koji se primjenjuju uz ovaj zakon

Vodiči i stranice kancelarije

Za klijente iz dijaspore

Izvori

Zakon o ličnom imenu, Službeni glasnik Republike Srpske, broj 82/19 od 14. oktobra 2019. godine. Službeni glasnik Republike Srpske izdaje JU Službeni glasnik Republike Srpske, Banja Luka.

Uz zakon se primjenjuje Uputstvo o izgledu i sadržaju obrazaca koje donosi ministar uprave i lokalne samouprave u roku od 60 dana od stupanja na snagu zakona (član 20).

Tekst na ovoj stranici priredila je Advokatska kancelarija Prnjavorac radi lakŔeg pregleda. U slučaju razlike mjerodavan je tekst objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske.

Često postavljana pitanja o Zakonu o ličnom imenu Republike Srpske

Odgovori su sažeti iz teksta zakona objavljenog na ovoj stranici; uz odgovore su navedeni članovi na koje se odnose.

Od čega se sastoji lično ime?

Od imena i prezimena, pri čemu se ime, odnosno prezime, može sastojati od viÅ”e riječi (član 3). Lično ime je lično pravo građanina i stiče se upisom u matičnu knjigu rođenih (član 2), pa je upisano ime ono kojim se lice koristi u pravnom saobraćaju.

Ko određuje ime djetetu?

Roditelji sporazumno, a ime se može odrediti i putem punomoćnika uz punomoć (član 4). Ako se roditelji ne sporazumiju, o imenu se odlučuje po pravilima porodičnog zakonodavstva, uz učeŔće organa starateljstva.

Kakvo ime dobija usvojenik?

Kod potpunog usvojenja lično ime određuju usvojioci sporazumno i usvojenik može dobiti zajedničko prezime usvojilaca (član 5). Kod nepotpunog usvojenja ime se određuje po pravilima iz člana 6, uz mogućnost da usvojenik dobije prezime usvojioca.

Mogu li vratiti staro ime nakon prestanka usvojenja?

Možete. Nakon pravosnažnosti rjeŔenja nadležnog organa o prestanku usvojenja, usvojenik može uzeti lično ime koje je imao prije usvojenja (član 9). Zahtjev se podnosi nadležnom organu jedinice lokalne samouprave.

Koje prezime se uzima pri zaključenju braka?

Prilikom zaključenja braka supružnici se mogu sporazumjeti da za prezime uzmu prezime jednog ili drugog supružnika, po pravilima iz člana 10. Izjava se daje pred matičarem prilikom sklapanja braka.

Mogu li vratiti djevojačko prezime nakon razvoda?

Možete, jer se lično ime može promijeniti nakon promjene porodičnog, odnosno ličnog statusa (član 7). U praksi se izjava o vraćanju ranijeg prezimena daje u roku i na način propisan porodičnim zakonodavstvom, a inače se pokreće postupak promjene ličnog imena.

Može li se ime promijeniti bez posebnog razloga?

Ime i prezime, ili samo ime, ili samo prezime punoljetnog lica može se promijeniti na lični zahtjev, osim u slučajevima u kojima zakon promjenu isključuje (član 12). Dakle poseban razlog nije uvjet, ali organ cijeni postoje li smetnje iz člana 14.

Kada se promjena imena neće odobriti?

Neće se odobriti licu protiv koga se vodi krivični postupak i u ostalim slučajevima navedenim u članu 14. Svrha je da se promjenom imena ne izbjegavaju obaveze ili postupci u toku.

Kako se mijenja ime maloljetnom djetetu?

Na zahtjev roditelja, usvojilaca ili staratelja, pod uvjetima iz člana 13. Kada roditelji ne žive zajedno, u praksi se traži saglasnost oba roditelja, a ako je nema, o pitanju se odlučuje po pravilima porodičnog zakonodavstva.

Mijenja li se ime nakon priznavanja ili osporavanja očinstva?

Može. Djetetu kojem je već određeno lično ime može se poslije priznavanja očinstva, utvrđivanja odnosno osporavanja očinstva promijeniti lično ime, po pravilima iz člana 8.

Ko odlučuje o zahtjevu za promjenu imena?

RjeÅ”enjem odlučuje nadležni organ jedinice lokalne samouprave, na čijem području podnosilac ima prebivaliÅ”te, odnosno prema drugom kriteriju iz člana 15. Protiv rjeÅ”enja je moguć pravni lijek po pravilima upravnog postupka.

Šta ako se ime sastoji od viŔe riječi?

Ako se lično ime sastoji od viÅ”e riječi, u dispozitivu rjeÅ”enja o promjeni ličnog imena navodi se lično ime kojim će se lice koristiti u pravnom saobraćaju (član 16). Time se izbjegava nedoumica kada se u dokumentima koristi samo dio imena.

Moram li se koristiti imenom iz matične knjige?

Morate. Novčanom kaznom od 1.000 KM do 1.500 KM kaznit će se za prekrÅ”aj lice koje se u pravnom saobraćaju ne koristi svojim ličnim imenom (član 19). Ista kazna propisana je i za matičara ili odgovorno lice u organu jedinice lokalne samouprave zbog povreda iz člana 18.

Šta s postupcima započetim prije ovog zakona?

Postupci koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu okončani zavrÅ”avaju se po odredbama ranije važećeg zakona (član 21). Stupanjem na snagu ovog zakona prestao je da važi raniji Zakon o ličnom imenu (član 22).

Vrijedi li promjena imena u BiH i u inostranstvu?

Promjena upisana u matičnu knjigu djeluje u Bosni i Hercegovini, a njeno priznanje u drugoj državi zavisi od propisa te države. Klijentima iz dijaspore po pravilu treba izvod iz matične knjige s upisanom promjenom, uz Apostille ili drugu propisanu legalizaciju, radi upisa u strane evidencije.