Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

AP

Zakon o parni─Źnom postupku Br─Źko Distrikt BiH


("Slu┼żbeni glasnik Br─Źko distrikta BiH", br. 28/2018 i 06/2021)

 

DIO PRVI
DIO PRVI
OP─ćE ODREDBE

 POGLAVLJE I.
OSNOVNA NA─îELA

─îlan 1

(Predmet i primjena ovog zakona)

Ovim zakonom propisuju se pravila postupka na osnovu kojih Osnovni sud Br─Źko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) i Apelacioni sud Br─Źko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Apelacioni sud) raspravljaju i odlu─Źuju u gra─Ĺanskopravnim sporovima, ako posebnim zakonom nije druga─Źije propisano.

─îlan 2

(Pristup sudu i primjena materijalnog prava)

(1) U parni─Źnom postupku sud odlu─Źuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.

(2) Sud ne mo┼że odbiti da odlu─Źuje o zahtjevu za koji je nadle┼żan.

(3) Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za navode stranaka u pogledu primjene materijalnog prava.

─îlan 3

(Dispozicija stranaka)

(1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u toku postupka.

(2) Sud ne─çe uva┼żiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prinudnim propisima.

─îlan 4

(Karakter rasprave pred sudom)

Sud odlu─Źuje o tu┼żbenom zahtjevu, po pravilu, na osnovu usmenog, neposrednog i javnog raspravljanja.

─îlan 5

(Na─Źelo kontradiktornosti)

(1) Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke.

(2) Izuzetno, kad je to ovim zakonom propisano, sud je ovla┼íten da odlu─Źi o zahtjevu o kome protivnoj stranci nije data mogu─çnost da se izjasni.

─îlan 6

(Jezik i pismo)

U vo─Ĺenju parni─Źnog postupka u ravnopravnoj upotrebi su bosanski, hrvatski i srpski jezik, te latini─Źno i ─çirili─Źno pismo za sve slu┼żbene svrhe.

─îlan 7

(Raspravno na─Źelo)

(1) Stranke su du┼żne da iznesu sve ─Źinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da izvode dokaze kojima se utvr─Ĺuju te ─Źinjenice.

(2) Sud razmatra i utvr─Ĺuje samo ─Źinjenice koje su stranke iznijele i odre─Ĺuje izvo─Ĺenje samo onih dokaza koje su stranke predlo┼żile, ako zakonom nije druga─Źije propisano.

(3) Sud je ovla┼íten da utvrdi i ─Źinjenice koje stranke nisu iznijele i da nalo┼żi izvo─Ĺenje dokaza koje stranke nisu predlo┼żile, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspola┼żu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (─Źlan 3 stav 2).

─îlan 8

(Ocjena dokaza)

(1) Koje ─Źinjenice uzima kao dokazane odlu─Źuje sud na osnovu slobodne ocjene dokaza.

(2) Sud savjesno i bri┼żljivo cijeni svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno.

─îlan 9

(Na─Źelo savjesnosti)

Stranke su du┼żne da pred sudom govore istinu i da savjesno koriste prava koja su im priznata ovim zakonom.

─îlan 10

(Su─Ĺenje u razumnom roku, na─Źelo ekonomi─Źnosti i zabrane zloupotrebe procesnih prava)

(1) Stranka ima pravo da sud odlu─Źi o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.

(2) Sud je du┼żan da postupak sprovede bez odugovla─Źenja i sa ┼íto manje tro┼íkova i da onemogu─çi svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

─îlan 11

(Na─Źelo efikasnosti postupka)

(1) Prvostepeni postupak se, po pravilu, sastoji od dva ro─Źi┼íta i to jednog pripremnog ro─Źi┼íta i jednog ro─Źi┼íta za glavnu raspravu.

(2) U slo┼żenijim parnicama i u rje┼íavanju imovinskih sporova Osnovni sud mo┼że odrediti da pripremno ro─Źi┼íte mo┼że trajati vi┼íe dana, ali najdu┼że 30 dana, od dana otvaranja pripremnog ro─Źi┼íta.

─îlan 12

(Prethodno pitanje)

(1) Kad odluka suda zavisi od rje┼íavanja prethodnog pitanja koje se odnosi na to da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo┼í nije donio odluku sud ili drugi nadle┼żni organ (prethodno pitanje), sud mo┼że sam rije┼íiti to pitanje, ako posebnim propisima nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno.

(3) U parni─Źnom postupku sud je, u pogledu postojanja krivi─Źnog djela i krivi─Źne odgovornosti u─Źinioca, vezan za pravosna┼żnu presudu krivi─Źnog suda kojom se optu┼żeni ogla┼íava krivim.

─îlan 13

(Sastav suda)

(1) U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka sudi sudija pojedinac.

(2) U drugostepenom postupku i u postupku odlu─Źivanja po reviziji sudi vije─çe od trojice sudija.

─îlan 14

(Na─Źin preduzimanja procesnih radnji)

Stranke preduzimaju parni─Źne radnje pismeno izvan ro─Źi┼íta ili usmeno na ro─Źi┼ítu, ako za pojedine radnje nije zakonom odre─Ĺen poseban oblik u kojem se mogu preduzeti.

POGLAVLJE II.
NADLE┼ŻNOST SUDA

Odjeljak A. Zajedni─Źke odredbe

─îlan 15

(Ocjena nadle┼żnosti suda)

(1) Osnovni sud po prijemu tu┼żbe ocjenjuje da li je nadle┼żan.

(2) Prilikom ocjenjivanja nadle┼żnosti, Osnovni sud uzima u obzir navode u tu┼żbi i ─Źinjenice koje su sudu poznate.

(3) Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana njegova nadle┼żnost, Osnovni sud ostaje i dalje nadle┼żan i ako bi zbog tih promjena bio nadle┼żan drugi sud.

─îlan 16

(Apsolutna nenadle┼żnost)

(1) Sud do pravosna┼żnosti odluke, po slu┼żbenoj du┼żnosti, pazi da li rje┼íavanje spora spada u sudsku nadle┼żnost.

(2) Kada sud u toku postupka, do pravosna┼żnosti odluke, utvrdi da za rje┼íavanje spora nije nadle┼żan sud, nego neki drugi organ vlasti, ogla┼íava se nenadle┼żnim, ukida radnje sprovedene u postupku i odbacuje tu┼żbu.

(3) Kada sud u toku postupka utvrdi da za rje┼íavanje spora nije nadle┼żan sud u Bosni i Hercegovini, po slu┼żbenoj du┼żnosti ogla┼íava se nenadle┼żnim, ukida provedene radnje u postupku i odbacuje tu┼żbu.

─îlan 17

(Obustavljanje parni─Źnog postupka)

(1) Do dono┼íenja odluke o glavnoj stvari Osnovni sud rje┼íenjem obustavlja parni─Źni postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparni─Źnog postupka.

(2) Postupak se po pravosna┼żnosti rje┼íenja nastavlja po pravilima vanparni─Źnog postupka.

(3) Radnje koje je sproveo Osnovni sud u parni─Źnom postupku, kao ┼íto su: uvi─Ĺaj, vje┼íta─Źenje, saslu┼íavanje svjedoka i drugo i odluke koje je donio, nisu bez va┼żnosti zato ┼íto su preduzete u parni─Źnom postupku.

─îlan 18

(Ocjena mjesne nenadle┼żnosti)

(1) Osnovni sud se mo┼że povodom prigovora tu┼żenog oglasiti mjesno nenadle┼żnim ako je prigovor podnesen najkasnije u odgovoru na tu┼żbu.

(2) Osnovni sud se mo┼że po slu┼żbenoj du┼żnosti oglasiti mjesno nenadle┼żnim samo kad postoji isklju─Źiva mjesna nadle┼żnost nekog drugog suda, ali najkasnije do podno┼íenja odgovora na tu┼żbu.

─îlan 19

(Negativni sukob nadle┼żnosti)

(1) Ako Osnovni sud kome je predmet ustupljen kao nadle┼żnom smatra da je nadle┼żan sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavlja, u roku od tri dana, predmet sudu koji treba da rije┼íi ovaj sukob nadle┼żnosti, osim ako na─Ĺe da mu je predmet ustupljen usljed o─Źigledne oma┼íke, a trebalo je da bude ustupljen nekom drugom sudu, u kom slu─Źaju predmet ustupa drugom sudu i o tome obavje┼ítava sud koji mu je predmet ustupio.

(2) Kad je povodom ┼żalbe protiv odluke prvostepenog suda kojom se oglasio mjesno nenadle┼żnim odluku donio sud nadle┼żan za rje┼íavanje sukoba nadle┼żnosti, za tu odluku vezan je u pogledu nadle┼żnosti i sud kome je predmet ustupljen, ako je taj sud, koji je odluku donio, nadle┼żan za rje┼íavanje sukoba nadle┼żnosti izme─Ĺu tih sudova.

Odjeljak B. Nadle┼żnost sudova u sporovima s me─Ĺunarodnim elementom

─îlan 20

(Nadle┼żnost u sporu s me─Ĺunarodnim elementom)

(1) U pogledu nadle┼żnosti sudova u Br─Źko distriktu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Distrikt) u postupcima u kojima je stranka stranac koji u┼żiva pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana dr┼żava ili me─Ĺunarodna organizacija, va┼że pravila me─Ĺunarodnog prava.

(2) U slu─Źaju sumnje o postojanju i obimu prava imuniteta obja┼ínjenje daje Pravosudna komisija u saradnji sa Ministarstvom spoljnih poslova Bosne i Hercegovine.

─îlan 21

(Nadle┼żnost Osnovnog suda u sporu s me─Ĺunarodnim elementom)

(1) Osnovni sud nadle┼żan je za su─Ĺenje kad je njegova nadle┼żnost u sporu s me─Ĺunarodnim elementom izri─Źito propisana zakonom Bosne i Hercegovine ili zakonom Distrikta ili me─Ĺunarodnim ugovorom.

(2) Ako u zakonu ili u me─Ĺunarodnom ugovoru nema izri─Źite odredbe o nadle┼żnosti Osnovnog suda za odre─Ĺenu vrstu sporova, Osnovni sud nadle┼żan je za su─Ĺenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadle┼żnost proizilazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj nadle┼żnosti.

Odjeljak C. Stvarna nadle┼żnost

─îlan 22

(Stvarna nadle┼żnost i posljedice stvarne nenadle┼żnosti)

(1) U parni─Źnom postupku Osnovni sud ima op─çu stvarnu nadle┼żnost.

(2) Sud do pravosna┼żnosti odluke, po slu┼żbenoj du┼żnosti, pazi na svoju stvarnu nadle┼żnost.

(3) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rje┼íavanje spora nije nadle┼żan sud u Distriktu, ve─ç drugi sud u Bosni i Hercegovini, rje┼íenjem se ogla┼íava nenadle┼żnim i nakon pravosna┼żnosti rje┼íenja kojim se oglasio nenadle┼żnim, sud bez odlaganja, a najkasnije u roku od 3 dana, ustupa predmet nadle┼żnom sudu.

Odjeljak D. Mjesna nadle┼żnost

─îlan 23

(Op─ça mjesna nadle┼żnost)

Osnovni sud je nadle┼żan za su─Ĺenje:

a) ako tu┼żeni ima prebivali┼íte ili boravi┼íte na podru─Źju Distrikta,

b) u sporovima protiv pravnog lica ako se sjedi┼íte pravnog lica nalazi na podru─Źju Distrikta,

c) u sporovima protiv stanovnika Distrikta, koji stalno ┼żivi u inostranstvu, gdje je upu─çen na slu┼żbu ili na rad od organa Distrikta ili pravnog lica, ako je njegovo posljednje prebivali┼íte bilo na podru─Źju Distrikta.

─îlan 24

(Izberiva mjesna nadle┼żnost u sporu za naknadu ┼ítete)

(1) Za su─Ĺenje u sporu o vanugovornoj odgovornosti za ┼ítetu, pored suda op─çe mjesne nadle┼żnosti, nadle┼żan je i sud na ─Źijem je podru─Źju ┼ítetna radnja izvr┼íena ili sud na ─Źijem je podru─Źju ┼ítetna posljedica nastupila.

(2) Ako je ┼íteta nastala usljed smrti ili te┼íke tjelesne povrede, nadle┼żan je pored suda iz stava 1 ovog ─Źlana i sud na ─Źijem podru─Źju tu┼żilac ima prebivali┼íte, odnosno boravi┼íte.

(3) Odredbe stavova 1 i 2 ovog ─Źlana primjenjuju se i u sporovima protiv dru┼ítva za osiguranje radi naknade ┼ítete tre─çem licu na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti dru┼ítva za osiguranje, a odredba stava 1 ovog ─Źlana i u sporovima o regresnom zahtjevu po osnovu naknade ┼ítete protiv regresnog du┼żnika.

─îlan 25

(Izberiva mjesna nadle┼żnost u sporu radi za┼ítite prava na osnovu jemstva proizvo─Ĺa─Źa)

Za su─Ĺenje u sporu za za┼ítitu prava na osnovu pismenog jemstva protiv proizvo─Ĺa─Źa koji je dao jemstvo nadle┼żan je, osim suda op─çe mjesne nadle┼żnosti za tu┼żenog, i sud op─çe mjesne nadle┼żnosti za prodavca koji je prilikom prodaje stvari uru─Źio kupcu pismeno jemstvo proizvo─Ĺa─Źa.

─îlan 26

(Izberiva mjesna nadle┼żnost u sporu radi za┼ítite prava potro┼ía─Źa)

Za su─Ĺenje u sporu za za┼ítitu prava potro┼ía─Źa, pored suda op─çe mjesne nadle┼żnosti, nadle┼żan je i sud na ─Źijem podru─Źju potro┼ía─Ź ima prebivali┼íte, odnosno boravi┼íte.

─îlan 27

(Izberiva mjesna nadle┼żnost u sporu za zakonsko izdr┼żavanje)

Za su─Ĺenje u sporu za zakonsko izdr┼żavanje, ako je tu┼żilac lice koje tra┼żi izdr┼żavanje, nadle┼żan je pored suda op─çe mjesne nadle┼żnosti i sud na ─Źijem podru─Źju tu┼żilac ima prebivali┼íte, odnosno boravi┼íte.

─îlan 28

(Izberiva mjesna nadle┼żnost u bra─Źnom sporu)

Za su─Ĺenje u sporu radi utvr─Ĺivanja postojanja ili nepostojanja braka, poni┼ítenja braka ili razvoda braka (bra─Źni sporovi), nadle┼żan je pored suda op─çe mjesne nadle┼żnosti i sud na ─Źijem podru─Źju su bra─Źni partneri imali posljednje zajedni─Źko prebivali┼íte.

─îlan 29

(Izberiva mjesna nadle┼żnost u sporu radi utvr─Ĺivanja ili osporavanja o─Źinstva ili maj─Źinstva)

U sporu radi utvr─Ĺivanja ili osporavanja o─Źinstva ili maj─Źinstva, ako je tu┼żilac dijete, nadle┼żan je pored suda op─çe mjesne nadle┼żnosti i sud na ─Źijem podru─Źju tu┼żilac ima prebivali┼íte, odnosno boravi┼íte.

─îlan 30

(Izberiva mjesta nadle┼żnost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravnog lica)

Za su─Ĺenje u sporu protiv pravnog lica koje ima poslovnu jedinicu van svog sjedi┼íta, ako spor proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda op─çe mjesne nadle┼żnosti, nadle┼żan je i sud na ─Źijem podru─Źju se nalazi poslovna jedinica.

─îlan 31

(Izberiva mjesna nadle┼żnost u sporu iz nasljednopravnih odnosa)

Dok ostavinski postupak nije pravosna┼żno zavr┼íen, za su─Ĺenje u sporu iz nasljednopravnog odnosa, kao i u sporu o potra┼żivanju povjerioca prema ostaviocu, pored suda op─çe mjesne nadle┼żnosti mjesno je nadle┼żan i sud na ─Źijem podru─Źju se sprovodi ostavinski postupak.

─îlan 32

(Izberiva mjesna nadle┼żnost po mjestu pla─çanja)

Za su─Ĺenje u sporu imaoca mjenice ili ─Źeka protiv potpisnika nadle┼żan je, pored suda op─çe mjesne nadle┼żnosti, i sud mjesta pla─çanja.

─îlan 33

(Izberiva mjesna nadle┼żnost u sporu radi smetanja posjeda na pokretnoj stvari)

Za spor zbog smetanja posjeda na pokretnoj stvar nadle┼żan je, pored suda op─çe mjesne nadle┼żnosti, i sud na ─Źijem se podru─Źju dogodilo smetanje.

─îlan 34

(Isklju─Źiva mjesna nadle┼żnost u sporu o nepokretnosti)

(1) Za su─Ĺenje u sporu o pravu svojine i o drugim stvarnim pravima na nepokretnosti, u sporu zbog smetanja posjeda na nepokretnosti, kao i u sporu iz zakupnog ili najamnog odnosa na nepokretnosti ili iz ugovora o kori┼ítenju stana ili poslovne prostorije, isklju─Źivo je nadle┼żan sud na ─Źijem se podru─Źju nalazi nepokretnost.

(2) Ako nepokretnost le┼żi na podru─Źju vi┼íe sudova, nadle┼żan je svaki od tih sudova.

─îlan 35

(Isklju─Źiva mjesna nadle┼żnost u sporu o avionu i brodu)

Za su─Ĺenje u sporu o pravu svojine i o drugim stvarnim pravima na avionu, pomorskom brodu i brodu unutra┼ínje plovidbe, kao i u sporu iz zakupnog odnosa na avionu i brodu, nadle┼żan je Osnovni sud ako vodi upisnik u koji je avion, odnosno brod upisan.

─îlan 36

(Isklju─Źiva mjesna nadle┼żnost u sporu radi smetanja posjeda na avionu i brodu)

Za su─Ĺenje u sporu zbog smetanja posjeda na brodu, odnosno avionu iz ─Źlana 35 ovog zakona nadle┼żan je Osnovni sud ako vodi upisnik u koji je brod, odnosno avion upisan i ako se na njegovom podru─Źju dogodilo smetanje.

─îlan 37

(Isklju─Źiva mjesna nadle┼żnost u sporu u izvr┼ínom i ste─Źajnom postupku)

Za su─Ĺenje u sporu koji nastane u toku i povodom sudskog ili administrativnog izvr┼ínog postupka, odnosno u toku i povodom ste─Źajnog postupka, mjesno je isklju─Źivo nadle┼żan sud na ─Źijem se podru─Źju nalazi sud koji sprovodi izvr┼íni, odnosno ste─Źajni postupak, odnosno sud na ─Źijem se podru─Źju sprovodi administrativno izvr┼íenje.

─îlan 38

(Supsidijarna nadle┼żnost za suparni─Źare)

Ako je jednom tu┼żbom tu┼żeno vi┼íe lica u svojstvu materijalnih suparni─Źara (─Źlan 167 stav 1 ta─Źka a), a za njih ne postoji mjesna nadle┼żnost istog suda, nadle┼żan je sud koji je mjesno nadle┼żan za jednog od tu┼żenih.

─îlan 39

(Sporazum o mjesnoj nadle┼żnosti)

(1) Ako zakonom nije propisana isklju─Źiva mjesna nadle┼żnost nekog suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi Osnovni sud koji nije mjesno nadle┼żan, pod uslovom da je stvarno nadle┼żan.

(2) Ako je zakonom propisano da su za su─Ĺenje u odre─Ĺenom sporu mjesno nadle┼żna dva ili vi┼íe sudova u Bosni i Hercegovini, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi Osnovni sud kao stvarno nadle┼żan sud.

(3) Ovaj sporazum va┼żi samo ako je pismeno sastavljen, ako su ga potpisale sve stranke i ako se ti─Źe odre─Ĺenog spora ili vi┼íe sporova koji proisti─Źu iz odre─Ĺenog pravnog odnosa.

(4) Ispravu o sporazumu tu┼żilac mora prilo┼żiti uz tu┼żbu.

(5) Ako tu┼żba nije podnesena sudu na koji upu─çuje sporazum o mjesnoj nadle┼żnosti tu┼żeni mo┼że zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu.

(6) Zahtjev iz prethodnog stava tu┼żeni mo┼że podnijeti najkasnije u odgovoru na tu┼żbu, uz prilaganje isprave o sporazumu.

POGLAVLJE III.
STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI

─îlan 40

(Stranka u postupku)

(1) Stranka u postupku mo┼że biti svako fizi─Źko i pravno lice.

(2) Posebnim propisima mo┼że se propisati ko osim fizi─Źkih i pravnih lica mo┼że biti stranka u postupku.

(3) Osnovni sud mo┼że, izuzetno, s pravnim dejstvom u odre─Ĺenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onom obliku udru┼żivanja koji nema strana─Źku sposobnost u smislu odredaba stavova 1 i 2 ovog ─Źlana, ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u su┼ítini ispunjava bitne uslove za sticanje strana─Źke sposobnosti, a naro─Źito ako raspola┼że imovinom na kojoj se mo┼że sprovesti izvr┼íenje.

(4) Protiv rje┼íenja iz stava 3 ovog ─Źlana, kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici, nije dopu┼ítena posebna ┼żalba.

─îlan 41

(Parni─Źna sposobnost)

(1) Stranka koja je potpuno poslovno sposobna mo┼że sama obavljati radnje u postupku (parni─Źna sposobnost).

(2) Punoljetno lice kome je djelimi─Źno ograni─Źena poslovna sposobnost parni─Źno je sposobno u granicama svoje poslovne sposobnosti.

(3) Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parni─Źno je sposoban u granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.

─îlan 42

(Zakonski zastupnik)

(1) Stranku koja nema parni─Źnu sposobnost zastupa njen zakonski zastupnik.

(2) Zakonski zastupnik odre─Ĺuje se zakonom ili aktom nadle┼żnog organa Distrikta donesenim na osnovu zakona.

(3) Sud do pravosna┼żnosti odluke, po slu┼żbenoj du┼żnosti, pazi mo┼że li lice, koje se pojavljuje kao stranka, biti stranka u postupku i da li je parni─Źno sposobna, zastupa li parni─Źno nesposobnu stranku njen zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebna ovla┼ítenja kada su ona potrebna.

─îlan 43

(Ovlaštenja zakonskog zastupnika)

(1) Zakonski zastupnik mo┼że u ime stranke, preduzimati sve radnje u postupku, ali ako je za podno┼íenje ili povla─Źenje tu┼żbe, za priznanje odnosno za odricanje od tu┼żbenog zahtjeva, za zaklju─Źenje nagodbe ili za preduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim propisima odre─Ĺeno da zastupnik mora imati posebna ovla┼ítenja, on mo┼że te radnje preduzimati samo ako ima takva ovla┼ítenja.

(2) Lice koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik du┼żno je da na zahtjev suda doka┼że da je zakonski zastupnik.

(3) Kad je za preduzimanje odre─Ĺenih radnji u postupku potrebno posebno ovla┼ítenje, zakonski zastupnik je du┼żan da doka┼że da ima takvo ovla┼ítenje.

(4) Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik lica pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu pa┼żnju u zastupanju, obavje┼ítava o tome organ starateljstva.

(5) Ako bi zbog propu┼ítanja zakonskog zastupnika mogla nastati ┼íteta za lice pod starateljstvom, sud zastaje s postupkom i predla┼że da se odredi drugi zakonski zastupnik.

─îlan 44

(Postupanje u slu─Źaju postojanja nedostataka koji se ti─Źu strana─Źke i parni─Źne sposobnosti, te zastupanja)

(1) Kad sud utvrdi da lice koje se pojavljuje kao stranka ne mo┼że biti stranka u postupku, a taj se nedostatak mo┼że otkloniti, poziva tu┼żioca da izvr┼íi potrebne ispravke u tu┼żbi ili preduzima druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s licem koje mo┼że biti stranka u postupku.

(2) Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nema posebna ovla┼ítenja kad su ona potrebna, zatra┼żit ─çe da nadle┼żni organ starateljstva postavi staratelja parni─Źno nesposobnom licu, odnosno poziva zakonskog zastupnika da pribavi posebna ovla┼ítenja ili preduzima druge mjere koje su potrebne da bi parni─Źno nesposobna stranka bila pravilno zastupana.

(3) Sud odre─Ĺuje stranci rok za otklanjanje nedostataka iz stavova 1 i 2 ovog ─Źlana, a dok se ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku preduzimati samo one radnje zbog ─Źijeg bi odlaganja mogle da nastanu ┼ítetne posljedice za stranku.

(4) Ako se nedostaci iz stavova 1 i 2 ovog ─Źlana ne mogu otkloniti ili ako odre─Ĺeni rok bezuspje┼íno protekne, sud rje┼íenjem ukida radnje sprovedene u postupku ako su zahva─çene tim nedostacima i odbacuje tu┼żbu ako su nedostaci takve prirode da spre─Źavaju dalje vo─Ĺenje parnice.

(5) Protiv rje┼íenja kojim se nare─Ĺuju mjere za otklanjanje nedostataka nije dopu┼ítena ┼żalba.

─îlan 45

(Postavljanje privremenog zastupnika)

(1) Ako se u toku postupka pred Osnovnim sudom poka┼że da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika tu┼żenom trajao dugo, tako da bi zbog toga mogle nastati ┼ítetne posljedice za jednu ili obje stranke, sud tu┼żenom postavlja privremenog zastupnika.

(2) Pod uslovom iz stava 1 ovog ─Źlana Osnovni sud postavlja tu┼żenom privremenog zastupnika naro─Źito u slu─Źajevima:

a) ako tu┼żeni nije parni─Źno sposoban, a nema zakonskog zastupnika,

b) ako postoje protivni interesi tu┼żenog i njegovog zakonskog zastupnika,

c) ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika,

d) ako je boravi┼íte tu┼żenog nepoznato, a tu┼żeni nema punomo─çnika,

e) ako se tu┼żeni ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomo─çnika u Distriktu, nalaze u inostranstvu, a dostavljanje se nije moglo izvr┼íiti.

(3) O postavljanju privremenog zastupnika Osnovni sud bez odlaganja obavještava organ starateljstva, kao i stranke kad je to moguće.

(4) Ako se tokom postupka nakon podno┼íenja tu┼żbe i u odnosu na tu┼żioca ostvare razlozi zbog kojih je prema odredbama stava 1 i stava 2 ovog ─Źlana tu┼żenom mogu─çe postaviti privremenog zastupnika, Osnovni sud privremenog zastupnika postavlja i tu┼żiocu.

─îlan 46

(Prava i obaveze privremenog zastupnika)

(1) Privremeni zastupnik u postupku za koji je postavljen ima sva prava i du┼żnosti zakonskog zastupnika.

(2) Ta prava i du┼żnosti privremeni zastupnik obavlja sve dok se parni─Źna stranka ili njen punomo─çnik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja.

─îlan 47

(Objavljivanje oglasa)

(1) Ako je privremeni zastupnik postavljen nekoj od parni─Źnih stranaka iz razloga navedenih u ─Źlanu 45 stavu 2 ta─Źki d) i ta─Źki e) ovog zakona, Osnovni sud u roku od osam dana izdaje oglas koji se objavljuje u "Slu┼żbenom glasniku Bosne i Hercegovine", u "Slu┼żbenom glasniku Br─Źko distrikta Bosne i Hercegovine" i na oglasnoj tabli suda.

(2) Oglas iz stava 1 ovog ─Źlana sadr┼żi: naziv suda koji je postavio privremenog zastupnika, zakonski osnov, ime i prezime parni─Źne stranke kojoj se postavlja zastupnik, predmet spora, ime i prezime zastupnika i njegovo zanimanje i boravi┼íte, kao i upozorenje da ─çe zastupnik zastupati parni─Źnu stranku u postupku sve dok se parni─Źna stranka ili njen punomo─çnik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja.

─îlan 48

(Ocjena parni─Źne sposobnosti)

Parni─Źna sposobnost u Distriktu procjenjuje se po zakonima Distrikta.

POGLAVLJE IV.
PUNOMO─ćNICI

─îlan 49

(Na─Źin preduzimanja radnji u postupku)

(1) Stranka mo┼że preduzimati radnje u postupku li─Źno ili preko punomo─çnika.

(2) Stranka koju zastupa punomo─çnik mo┼że uvijek do─çi pred sud i davati izjave pored svog punomo─çnika, ali suprotnu stranu, svjedoke i vje┼ítake mo┼że ispitivati samo preko punomo─çnika, ako je on prisutan na glavnoj raspravi.

─îlan 50

(Punomo─çnik u postupku)

(1) Punomo─çnik mo┼że biti advokat, advokatsko dru┼ítvo, ili advokat Kancelarije za pravnu pomo─ç kao i, za pravno lice zaposleni kod tog pravnog lica, a za fizi─Źko lice bra─Źni, odnosno vanbra─Źni partner stranke ili srodnik stranke po krvi po pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobo─Źnoj liniji do ─Źetvrtog stepena zaklju─Źno ili srodnik po tazbini zaklju─Źno do drugog stepena.

(2) Ako u parnici o imovinskopravnom zahtjevu vrijednost predmeta spora prelazi iznos od 50.000,00 KM, punomo─çnik pravnog lica mo┼że biti samo lice koje ima polo┼żen pravosudni ispit.

(3) Ako sud utvrdi da punomo─çnik koji je advokat ne obavlja svoju du┼żnost u skladu sa zakonom o advokaturi, sud o tome obavje┼ítava nadle┼żnu advokatsku komoru i, ako je to mogu─çe, stranku koju advokat zastupa.

─îlan 51

(Dejstvo radnji punomo─çnika)

Radnje u postupku koje punomo─çnik preduzima u granicama punomo─çi, imaju isto pravno dejstvo kao da ih je preduzela sama stranka.

─îlan 52

(Posljedice opoziva radnje punomo─çnika)

(1) Stranka mo┼że izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomo─çnika na ro─Źi┼ítu na kome je ta izjava data.

(2) Ako je punomo─çnik priznao neku ─Źinjenicu na ro─Źi┼ítu na kojem stranka nije bila prisutna ili je neku ─Źinjenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove, sud cijeni obje izjave prema ─Źlanu 248 stavu 2 ovog zakona.

─îlan 53

(Obim punomo─çi)

Stranka mo┼że ovlastiti punomo─çnika da preduzima samo odre─Ĺene radnje ili da preduzima sve radnje u postupku.

─îlan 54

(Obim punomo─çi advokata)

Ako je stranka izdala advokatu punomo─ç za vo─Ĺenje parnice, a nije pobli┼że odredila ovla┼ítenja u punomo─çi, advokat je na osnovu takve punomo─çi, ovla┼íten da:

a) obavlja sve radnje u postupku, a posebno da podnese tu┼żbu, povu─Źe tu┼żbu, da odgovor na tu┼żbu, prizna tu┼żbeni zahtjev ili se odrekne tu┼żbenog zahtjeva, zaklju─Źi nagodbu, podnese pravni lijek i odrekne se ili odustane od njega, te zahtijeva izdavanje mjere obezbje─Ĺenja,

b) stavlja prijedlog za izvr┼íenje ili obezbje─Ĺenje i preduzima potrebne radnje u postupku povodom takvog zahtjeva,

c) od protivne stranke primi dosu─Ĺene tro┼íkove,

d) pismeno ovlasti drugog advokata na preduzimanje samo pojedinih radnji u postupku, osim zastupanja na glavnoj raspravi.

─îlan 55

(Zamjena advokata)

Advokata kome je stranka izdala punomo─ç mo┼że, uz izri─Źito ovla┼ítenje stranke, zamijeniti drugi advokat, a pred Osnovnim sudom stru─Źni saradnik i advokatski pripravnik koji su kod njega zaposleni.

─îlan 56

(Obim punomo─çi punomo─çnika koji nije advokat)

Ako stranka u punomo─çi nije pobli┼że odredila ovla┼ítenja punomo─çnika, punomo─çnik koji nije advokat mo┼że, na osnovu takve punomo─çi, obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno izri─Źito ovla┼ítenje za povla─Źenje tu┼żbe, za priznanje ili za odricanje od tu┼żbenog zahtjeva, za zaklju─Źenje sudske nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i preno┼íenje punomo─çi na drugo lice, te za podno┼íenje vanrednih pravnih lijekova.

─îlan 57

(Izdavanje punomo─çi)

(1) Stranka izdaje punomo─ç pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.

(2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpi┼íe stavlja na pismenu punomo─ç umjesto potpisa otisak ka┼żiprsta, a ako se u tom slu─Źaju, punomo─ç izdaje licu koje nije advokat, potrebno je prisustvo dvojice svjedoka koji se potpisuju na punomo─ç.

(3) Ako posumnja u istinitost pismene punomo─çi, sud mo┼że rje┼íenjem odrediti da se podnese ovjerena punomo─ç.

(4) Protiv rje┼íenja iz stava 3 ovog ─Źlana nije dozvoljena ┼żalba.

─îlan 58

(Legitimisanje punomoćnika i posljedice nepostojanja ovlaštenja za zastupanje)

(1) Punomo─çnik je du┼żan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomo─ç.

(2) Sud mo┼że dozvoliti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi lice koje nije podnijelo punomo─ç, ali istovremeno nare─Ĺuje tom licu da naknadno u odre─Ĺenom roku podnese punomo─ç ili odobrenje stranke za izvr┼íenje parni─Źnih radnji.

(3) Dok ne protekne rok za podno┼íenje punomo─çi, sud odga─Ĺa dono┼íenje odluke, a ako taj rok bezuspje┼íno protekne, sud nastavlja postupak i ne uzima u obzir radnje koje je obavilo lice bez punomo─çi.

(4) Sud je du┼żan da, do pravosna┼żnosti odluke, pazi da li je lice koje se pojavljuje kao punomo─çnik ovla┼íteno za zastupanje.

(5) Ako sud utvrdi da lice koje se pojavljuje kao punomo─çnik nije ovla┼íteno za zastupanje, ukida parni─Źne radnje koje je to lice preduzelo, ako te radnje nije stranka naknadno odobrila.

─îlan 59

(Opoziv i otkaz punomo─çi)

(1) Stranka mo┼że punomo─ç opozvati u svako vrijeme, a punomo─çnik je mo┼że u svako vrijeme otkazati.

(2) Opozivanje, odnosno otkaz punomoći mora se saopštiti sudu pred kojim se vodi postupak pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.

(3) Opozivanje, odnosno otkaz punomo─çi va┼żi za protivnu stranku od trenutka kad joj je saop┼íten.

(4) Poslije otkaza punomo─çi, punomo─çnik je du┼żan jo┼í 30 dana da vr┼íi radnje za lice koje mu je izdalo punomo─ç, ako je potrebno da od njega otkloni kakvu ┼ítetu koja bi u to vrijeme mogla nastati.

─îlan 60

(Prestanak punomo─çi)

(1) Punomo─ç prestaje smr─çu fizi─Źkog lica, progla┼íenjem za umrlog ili gubitkom poslovne sposobnosti, odnosno smr─çu njegovog zakonskog zastupnika, progla┼íenjem za umrlog, gubitkom poslovne sposobnosti ili razrje┼íenjem du┼żnosti.

(2) Ako je punomo─çniku fizi─Źkog lica dato ovla┼ítenje da mo┼że preduzimati sve radnje u postupku, a stranka, odnosno njen zakonski zastupnik umre ili postane poslovno nesposoban ili ako zakonski zastupnik bude razrije┼íen du┼żnosti, punomo─çnik je ovla┼íten preduzimati radnje u postupku koje ne trpe odga─Ĺanje.

─îlan 61

(Prestanak punomo─çi pravnog lica)

(1) Prestankom pravnog lica prestaje i punomo─ç koju je ono izdalo.

(2) U slu─Źaju ste─Źaja ili likvidacije, punomo─ç koju je izdao ste─Źajni, odnosno likvidacioni du┼żnik, prestaje kad prema va┼że─çim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja ste─Źajnog postupka, odnosno likvidacije.

(3) Izuzetno od odredaba stavova 1 i 2 ovog ─Źlana, punomo─çnik je du┼żan da jo┼í trideset dana vr┼íi radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni ┼ítetu.

POGLAVLJE V.
JEZIK U POSTUPKU

─îlan 62

(Jezik u postupku)

Pozivi, odluke i druga sudska pismena upu─çuju se stranci i drugim u─Źesnicima u postupku na jednom od jezika iz ─Źlana 6 ovog zakona.

─îlan 63

(Upotreba jezika u postupku)

Stranka i drugi u─Źesnik u postupku pri u─Źestvovanju u postupku upotrebljava jedan od jezika iz ─Źlana 6 ovog zakona.

─îlan 64

(Prevo─Ĺenje radnji u postupku)

(1) Stranka i umje┼ía─Ź koji ne poznaju nijedan od jezika iz ─Źlana 6 ovog zakona, obezbje─Ĺuju o svom tro┼íku usmeno i pismeno prevo─Ĺenje procesnih radnji koje preduzimaju, kao i druga usmena i pismena prevo─Ĺenja za svoje potrebe.

(2) Stranka i umje┼ía─Ź du┼żni su obezbijediti i prevo─Ĺenje koje se odnosi na izvo─Ĺenje dokaza koje su predlo┼żili.

(3) Prevo─Ĺenje vr┼íe tuma─Źi.

POGLAVLJE VI.
VRIJEDNOST SPORA

─îlan 65

(Vrijednost spora)

(1) Tu┼żilac je du┼żan u tu┼żbi ozna─Źiti vrijednost predmeta spora.

(2) Kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva.

(3) Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna tra┼żenja ne uzimaju se u obzir pri odre─Ĺivanju vrijednosti spora ako ne ─Źine glavni zahtjev.

─îlan 66

(Vrijednost spora kod budu─çih davanja)

Ako se zahtjev odnosi na budu─ça davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora ra─Źuna se po njihovom zbiru, ali najvi┼íe do iznosa koji odgovara zbiru davanja za vrijeme od pet godina.

─îlan 67

(Vrijednost spora kod više zahtjeva)

(1) Ako jedna tu┼żba protiv istog tu┼żenog obuhvata vi┼íe zahtjeva koji se zasnivaju na istom ─Źinjeni─Źnom i pravnom osnovu, vrijednost se odre─Ĺuje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva.

(2) Ako zahtjevi u tu┼żbi proizilaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv vi┼íe tu┼żenih, vrijednost se odre─Ĺuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.

─îlan 68

(Vrijednost spora kod najamnog ili zakupnog odnosa)

Kad se spor vodi o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa kori┼ítenja stana, odnosno poslovne prostorije, vrijednost se ra─Źuna prema jednogodi┼ínjoj najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je rije─Ź o najamnom ili zakupnom odnosu zaklju─Źenom na kra─çe vrijeme.

─îlan 69

(Vrijednost spora kod obezbje─Ĺenja)

Ako se tu┼żbom zahtijeva samo davanje obezbje─Ĺenja za izvjesno potra┼żivanje ili ustanovljenje zalo┼żnog prava, vrijednost predmeta spora odre─Ĺuje se prema iznosu potra┼żivanja koje treba obezbijediti, ali ako predmet zaloga ima manju vrijednost od potra┼żivanja koje treba obezbijediti, kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost predmeta zaloga.

─îlan 70

(Odre─Ĺivanje vrijednosti spora)

(1) Ako se tu┼żbeni zahtjev ne odnosi na nov─Źani iznos, ali tu┼żilac u tu┼żbi navede da pristaje da umjesto ispunjenja tog zahtjeva primi odre─Ĺeni nov─Źani iznos, kao vrijednost predmeta spora uzima se taj iznos.

(2) U drugim slu─Źajevima, kad se tu┼żbeni zahtjev ne odnosi na nov─Źani iznos, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tu┼żilac nazna─Źio u tu┼żbi.

(3) Ako je u slu─Źaju iz stava 2 ovog ─Źlana tu┼żilac suvi┼íe visoko ili suvi┼íe nisko nazna─Źio vrijednost predmeta spora, sud najkasnije na pripremnom ro─Źi┼ítu, a ako pripremno ro─Źi┼íte nije odr┼żano, onda na glavnoj raspravi, prije po─Źetka rasprave o glavnoj stvari, brzo i na pogodan na─Źin provjerava ta─Źnost nazna─Źene vrijednosti, te rje┼íenjem odre─Ĺuje vrijednost predmeta spora.

(4) Protiv rje┼íenja iz stava 3 ovog ─Źlana, nije dozvoljena posebna ┼żalba.

─îlan 71

(Utvr─Ĺivanje vrijednosti spora)

Ako nov─Źani iznos nije izra┼żen u konvertibilnim markama, ve─ç u drugoj valuti, vrijednost predmeta spora se utvr─Ĺuje u konvertibilnim markama, po srednjem kursu odnosne valute, koji je utvrdila Centralna banka Bosne i Hercegovine u vrijeme podno┼íenja tu┼żbe.

POGLAVLJE VII.
PODNESCI

─îlan 72

(Na─Źin dostave i sadr┼żaj podneska)

(1) Tu┼żba, odgovor na tu┼żbu, protivtu┼żba, odgovor na protivtu┼żbu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saop┼ítenja, koji se daju van rasprave, podnose se pismeno (podnesci).

(2) Uslov pismene forme ispunjava i podnesak upu─çen telegramom, telefaksom ili elektronskom po┼ítom, ovakav podnesak se smatra potpisanim, ako je u njima ozna─Źen po┼íiljalac.

(3) Podnesak mora biti razumljiv i mora sadr┼żavati sve ono ┼íto je potrebno da bi se u vezi s njim moglo postupiti, a naro─Źito treba da sadr┼żi: ozna─Źenje suda, prezime, o─Źevo ime i ime fizi─Źkog lica, odnosno naziv pravnog lica, prebivali┼íte ili boravi┼íte, odnosno sjedi┼íte stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo─çnika, ako ih imaju, predmet spora, sadr┼żaj izjave i potpis podnosioca.

(4) Ako izjava sadr┼żi kakav zahtjev, stranka mora u podnesku da navede ─Źinjenice i dokaze na kojima zasniva svoj zahtjev.

(5) Podnesak koji se dostavlja elektronskom poštom mora biti ovjeren kvalifikovanim elektronskim potpisom.

(6) Podnesak s prilozima koji se dostavlja protivnoj stranci predaje se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

─îlan 73

(Postupanje s ispravama koje se prila┼żu uz podnesak)

(1) Isprave koje se prila┼żu uz podnesak podnose se u izvorniku, prepisu ili fotokopiji.

(2) Ako stranka prilo┼żi ispravu u izvorniku, sud takvu ispravu zadr┼żava, a protivnoj stranci dozvoljava da je razgleda.

(3) Kad prestane potreba da se isprava iz stava 2 ovog ─Źlana dr┼żi u spisu predmeta, vra─ça se podnosiocu na njegov zahtjev, ali sud mo┼że tra┼żiti od podnosioca da u spis prilo┼żi prepis ili fotokopiju isprave.

(4) Ako je isprava prilo┼żena u prepisu ili fotokopiji, sud na zahtjev protivne stranke, poziva podnosioca da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dozvoljava da je pregleda i odre─Ĺuje rok u kojem se isprava ima predati, odnosno pregledati.

(5) Protiv tih rje┼íenja nije dozvoljena ┼żalba.

─îlan 74

(Postupanje sa nerazumljivim i nepotpunim podneskom)

(1) Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadr┼żi sve ┼íto je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud podnosiocu vra─ça podnesak, radi ispravke ili dopune uz navode ┼íta treba ispraviti ili dopuniti i odre─Ĺuje rok za ispravku ili dopunu podneska, koji ne mo┼że biti du┼żi od osam dana.

(2) Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen, odnosno dopunjen i predat sudu u roku odre─Ĺenom za dopunu ili ispravku, smatra se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen.

(3) Smatra se da je podnesak povu─Źen ako ne bude vra─çen sudu u odre─Ĺenom roku, a ako bude vra─çen bez ispravke, odnosno dopune, odbacuje se.

(4) Ako podnesak ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud poziva podnosioca da ih u odre─Ĺenom roku podnese, a ako podnosilac ne postupi po tom nalogu, sud podnesak odbacuje.

POGLAVLJE VIII.
ROKOVI I ROČIŠTA

Odjeljak A. Rokovi

─îlan 75

(Odre─Ĺivanje i produ┼żenje roka)

(1) Ako rok nije odre─Ĺen zakonom, odre─Ĺuje ga sud s obzirom na okolnosti slu─Źaja.

(2) Rok koji sud odredi izuzetno se mo┼że produ┼żiti na prijedlog zainteresovanog lica ako za to postoje opravdani razlozi.

(3) Prijedlog za produ┼żenje roka mora se podnijeti prije proteka roka ─Źije se produ┼żenje tra┼żi.

(4) Protiv rje┼íenja o produ┼żenju roka nije dozvoljena ┼żalba.

─îlan 76

(Ra─Źunanje roka)

(1) Rokovi se ra─Źunaju na dane, mjesece i godine.

(2) Ako je rok odre─Ĺen na dane, u rok se ne ura─Źunava dan kad je izvr┼íeno dostavljanje ili saop┼ítenje, odnosno dan u koji pada doga─Ĺaj od kad treba ra─Źunati trajanje roka, ve─ç se za po─Źetak roka uzima prvi naredni dan.

(3) Rokovi odre─Ĺeni na mjesece, odnosno na godine zavr┼íavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpo─Źeo, a ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavr┼íava posljednjeg dana tog mjeseca.

(4) Ako posljednji dan roka pada na dr┼żavni praznik ili u nedjelju ili u neki drugi dan kad sud ne radi, rok isti─Źe protekom prvog narednog radnog dana.

─îlan 77

(Na─Źin ra─Źunanja roka)

(1) Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnesen u roku ako je prije nego ┼íto rok istekne predat nadle┼żnom sudu.

(2) Ako je podnesak upu─çen preko po┼íte preporu─Źenom po┼íiljkom ili telegrafskim putem, dan predaje po┼íti smatra se kao dan predaje sudu kome je upu─çen, a ako je podnesak upu─çen telefaksom, danom predaje smatra se dan prijema telefaksa u sud.

(3) Ako je podnesak upu─çen elektronskom po┼ítom, kao vrijeme predaje sudu smatra se vrijeme koje je nazna─Źeno na verifikaciji kvalifikovanog elektronskog potpisa.

(4) Ako je podnesak upu─çen telegrafski, a ne sadr┼żi sve ┼íto je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, smatra se da je dat u roku ako uredan podnesak naknadno bude predat sudu ili bude upu─çen sudu preporu─Źenom po┼íiljkom u roku od tri dana od dana predaje telegrama po┼íti.

(5) Za lica koja se nalaze u vojnoj slu┼żbi u Oru┼żanim snagama Bosne i Hercegovine, dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnim ustanovama smatra se kao dan predaje sudu.

(6) Odredba stava 5 ovog ─Źlana odnosi se i na ostala lica koja se nalaze u slu┼żbi u vojnim jedinicama, odnosno vojnim ustanovama ili ┼ítabovima Oru┼żanih snaga Bosne i Hercegovine, u mjestima u kojima ne postoji redovna po┼íta.

(7) Za lica li┼íena slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove za izvr┼íenje krivi─Źnih i prekr┼íajnih sankcija smatra se kao dan predaje sudu.

(8) Ako je podnesak koji je vezan za rok predat ili upu─çen nenadle┼żnom sudu prije isteka roka, a stigne nadle┼żnom sudu poslije isteka roka, smatra se da je na vrijeme podnesen.

(9) Odredbe stavova od 1 do 7 ovog ─Źlana primjenjuju se i na rok u kome se po posebnim propisima mora podi─çi tu┼żba, kao i na rok zastarjelosti potra┼żivanja ili nekog drugog prava.

Odjeljak B. Ro─Źi┼íta

─îlan 78

(Odre─Ĺivanje i odr┼żavanje ro─Źi┼íta)

(1) Ro─Źi┼íte odre─Ĺuje sud kad je to zakonom propisano.

(2) Sud na ro─Źi┼íte poziva stranke i ostala lica ─Źije prisustvo smatra potrebnim.

(3) U pozivu sud nazna─Źava mjesto, prostoriju i vrijeme odr┼żavanja ro─Źi┼íta, te navodi stranke i predmet spora.

(4) Sud u pozivu naro─Źito upozorava stranke i ostale u─Źesnike u postupku na zakonske posljedice izostanka sa ro─Źi┼íta.

(5) Ro─Źi┼íte se, po pravilu, odr┼żava u sudskoj zgradi.

(6) Sud mo┼że odlu─Źiti da se ro─Źi┼íte odr┼żi van sudske zgrade kad na─Ĺe da je to nu┼żno ili da ─çe se na taj na─Źin u┼ítedjeti u vremenu ili u tro┼íkovima postupka.

(7) Protiv rje┼íenja iz stava 6 ovog ─Źlana nije dozvoljena ┼żalba.

Odjeljak C. Povrat u prijašnje stanje

─îlan 79

(Uslovi za povrat u prijašnje stanje)

(1) Ako stranka propusti ro─Źi┼íte ili rok za preduzimanje neke radnje u postupku i usljed toga izgubi pravo na preduzimanje te radnje, sud toj stranci na njen prijedlog dozvoljava da naknadno izvr┼íi tu radnju (povrat u prija┼ínje stanje) ako ocijeni da je do propu┼ítanja do┼ílo usljed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti, niti izbje─çi.

(2) Kad se dozvoli povrat u prijašnje stanje, parnica se vraća u ono stanje u kome se nalazila prije propuštanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog propuštanja donio.

─îlan 80

(Rokovi za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje)

(1) Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se sudu kod koga je trebalo izvršiti propuštenu radnju.

(2) Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, ra─Źunaju─çi od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao propu┼ítanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propu┼ítanje, od dana kad je za to saznala.

(3) Poslije proteka 60 dana od dana propu┼ítanja ne mo┼że se tra┼żiti povrat u prija┼ínje stanje.

(4) Ako se povrat u prija┼ínje stanje predla┼że zbog propu┼ítanja roka, predlaga─Ź je du┼żan da istovremeno s podno┼íenjem prijedloga izvr┼íi i propu┼ítenu radnju.

─îlan 81

(Nedozvoljenost povrata u prijašnje stanje)

(1) Ne mo┼że se zahtijevati povrat u prija┼ínje stanje ako je propu┼íten rok za stavljanje prijedloga da se dozvoli povrat u prija┼ínje stanje, ili ako je propu┼íteno ro─Źi┼íte odre─Ĺeno povodom prijedloga za povrat u prija┼ínje stanje.

(2) Povrat u prija┼ínje stanje nije dozvoljen ako se propu┼ítanje stranke mo┼że pripisati povredi postupka zbog koje se mo┼że izjaviti pravni lijek.

─îlan 82

(Rok za odlu─Źivanje suda)

Sud odmah odlu─Źuje o prijedlogu za povrat u prija┼ínje stanje i nastavlja postupak.

─îlan 83

(Odluka suda povodom prijedloga za povrat u prijašnje stanje)

(1) Neblagovremene ili nedozvoljene prijedloge za povrat u prijašnje stanje sud odbacuje rješenjem.

(2) Po prijedlogu za povrat u prija┼ínje stanje sud zakazuje ro─Źi┼íte, osim ako su ─Źinjenice na kojima se prijedlog zasniva op─çepoznate.

(3) Ako stranka koja je podnijela prijedlog za povrat u prija┼ínje stanje ne do─Ĺe na ro─Źi┼íte zakazano povodom prijedloga, a uredno je obavije┼ítena, smatra se da je prijedlog povu─Źen.

─îlan 84

(┼Żalba na rje┼íenje o povratu u prija┼ínje stanje)

(1) Protiv rje┼íenja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prija┼ínje stanje nije dozvoljena ┼żalba, osim ako je usvojen neblagovremen ili nedozvoljen prijedlog.

(2) Protiv rje┼íenja kojim se odbija prijedlog za povrat u prija┼ínje stanje ┼żalba je dozvoljena.

POGLAVLJE IX.
ZAPISNICI

─îlan 85

(Snimanje ro─Źi┼íta)

Pripremno ro─Źi┼íte i glavna rasprava snimaju se tonski.

─îlan 86

(Sadr┼żaj snimka)

Snimak mora da sadr┼żi: naziv i sastav suda, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja, naznaku predmeta spora i imena prisutnih stranaka, odnosno tre─çih lica i njihovih zakonskih zastupnika, odnosno punomo─çnika, je li glavna rasprava javna ili je javnost isklju─Źena, izjave stranaka, njihove prijedloge, dokaze koje su predlo┼żile, dokaze koji su izvedeni, iskaze svjedoka i vje┼ítaka, te odluke suda donesene na ro─Źi┼ítu, odnosno, nakon zaklju─Źenja glavne rasprave.

─îlan 87

(Reprodukovanje snimka)

Na zahtjev saslušanog lica snimak se odmah reprodukuje.

─îlan 88

(Prepis snimka)

(1) Sudija mo┼że odrediti da se tonski snimak u cjelini ili djelimi─Źno prepi┼íe.

(2) Sudija pregleda i ovjerava prepis i priklju─Źuje ga spisu.

─îlan 89

(─îuvanje tonskog zapisa)

Tonski zapis se ─Źuva u odgovaraju─çoj memoriji suda.

─îlan 90

(Zapisnik o vije─çanju i glasanju)

(1) O vije─çanju i glasanju u postupku pred Apelacionim sudom sastavlja se poseban zapisnik.

(2) Zapisnik o vije─çanju i glasanju sadr┼żi tok glasanja i odluku koja je donesena.

(3) Odvojena mi┼íljenja priklju─Źuju se zapisniku o vije─çanju i glasanju ako nisu unesena u sam zapisnik.

(4) Zapisnik potpisuju svi ─Źlanovi vije─ça i zapisni─Źar.

(5) Zapisnik o vije─çanju i glasanju zatvara se u poseban omot.

(6) Zapisnik o vije─çanju i glasanju mo┼że razgledati samo vije─çe Apelacionog suda kad rje┼íava o vanrednim pravnim lijekovima i u tom slu─Źaju zapisnik se ponovo zatvara u poseban omot i na omotu se nazna─Źava da je zapisnik razgledan.

(7) Bilje┼íku o glasanju potpisuju svi ─Źlanovi vije─ça.

POGLAVLJE X.
DOSTAVA PISMENA

Odjeljak A . Na─Źin dostave pismena

─îlan 91

(Na─Źin dostave)

(1) Pismena se dostavljaju, u pravilu, po┼ítom, a mogu se dostavljati i preko ovla┼ítenog pravnog lica registrovanog za obavljanje poslova dostavljanja ili preko ovla┼ítenog slu┼żbenog lica suda ili neposredno u sudu.

(2) Lice koje vr┼íi dostavljanje du┼żno je na zahtjev lica kojem se dostavljanje vr┼íi dokazati svojstvo lica ovla┼ítenog za dostavljanje.

(3) Lica koja dostavlja─Ź zatekne na mjestu na kojem treba da izvr┼íi dostavljanje du┼żna su da na njegov zahtjev pru┼że podatke o svom identitetu, u protivnom ne─çe izvr┼íiti dostavljanje.

(4) Sudska policija Distrikta du┼żna je da na zahtjev suda pomogne prilikom obavljanja poslova dostavljanja.

─îlan 92

(Dostavljanje organima Distrikta, pravnom licu i Ombudsmenu)

(1) Dostavljanje organima Distrikta i pravnim licima obavlja se predajom pismena licu ovlaštenom za primanje pismena ili radniku koji se zatekne u kancelariji, odnosno poslovnoj prostoriji.

(2) Dostavljanje pravnom licu mo┼że se izvr┼íiti i preko njegove poslovne jedinice, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice.

(3) Kad pismeno treba dostaviti Ombudsmenu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ombudsmen), dostavljanje se obavlja predajom pismena njegovoj pisarnici, odnosno slu┼żbi za primanje pismena, a danom dostave smatra se dan predaje pismena pisarnici, odnosno ovla┼ítenoj slu┼żbi.

(4) Dostavljanje prema odredbama stavova 1 i 2 ovog ─Źlana obavlja se i kad su stranke, navedene u tom stavu, za svog punomo─çnika odredile lice koje je njihov radnik.

─îlan 93

(Dostavljanje preko komande, odnosno starješine)

Radnicima policije, radnicima kopnenog, rije─Źnog i vazdu┼ínog saobra─çaja poziv se dostavlja preko njihove komande, odnosno neposrednog starje┼íine, a prema potrebi, mogu im se na taj na─Źin dostavljati i ostala pismena.

─îlan 94

(Dostavljanje u inostranstvu ili strancima s pravom imuniteta)

(1) Kad dostavljanje treba izvr┼íiti licima ili ustanovama u inostranstvu ili strancima koji u┼żivaju pravo imuniteta, dostavljanje se vr┼íi diplomatskim putem, ako u me─Ĺunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije ┼íta drugo odre─Ĺeno.

(2) Ako se dostavljanje pismena ima izvr┼íiti dr┼żavljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu, to se mo┼że u─Źiniti preko nadle┼żnog konzularnog, odnosno diplomatskog predstavni┼ítva Bosne i Hercegovine u toj dr┼żavi, odnosno preko organa uprave nadle┼żnog za inostrane poslove Bosne i Hercegovine, ako me─Ĺunarodnim ugovorom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

─îlan 95

(Dostavljanje pravnom licu sa sjedištem u inostranstvu)

Dostavljanje pravnom licu koje ima sjedi┼íte u inostranstvu, mo┼że se obaviti i preko njegovog zastupni┼ítva, odnosno predstavni┼ítva u Bosni i Hercegovini ili Distriktu.

─îlan 96

(Dostavljanje licima lišenim slobode)

Licima li┼íenim slobode dostavljanje se vr┼íi preko uprave zatvora, odnosno uprave ustanove za izvr┼íenje krivi─Źnih i prekr┼íajnih sankcija.

─îlan 97

(Dostavljanje preko zakonskog zastupnika, odnosno punomo─çnika)

(1) Kad stranka ima zakonskog zastupnika, odnosno punomoćnika, dostavljanje se vrši zakonskom zastupniku, odnosno punomoćniku, ako u ovom zakonu nije šta drugo propisano.

(2) Ako stranka ima više zakonskih zastupnika, odnosno punomoćnika, dovoljno je dostavljanje izvršiti jednom od njih.

─îlan 98

(Dostavljanje advokatu)

Dostavljanje advokatu kao punomo─çniku mo┼że se izvr┼íiti i predajom pismena licu koje je zaposleno u njegovoj advokatskoj kancelariji.

─îlan 99

(Vrijeme i mjesto dostave)

(1) Dostavljanje se obavlja radnim danom i to danju, u stanu ili na radnom mjestu lica kome se dostavljanje ima izvršiti ili u Osnovnom sudu kad se to lice tamo zatekne.

(2) Dostavljanje se mo┼że izvr┼íiti i u drugo vrijeme i na drugom mjestu, po pristanku lica kome se dostavljanje treba izvr┼íiti ili na osnovu posebne odluke suda koju je dostavlja─Ź du┼żan na zahtjev pokazati.

(3) Odredba da se dostavljanje obavlja samo radnim danom ne va┼żi za dostavljanje po┼ítom.

─îlan 100

(Du┼żnost prijema i pristanak za prijem)

(1) Ako se lice kome se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vr┼íi predajom pismena nekome od njegovih punoljetnih ─Źlanova doma─çinstva, koji je du┼żan da primi pismeno, a ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno se predaje susjedu, ako on na to pristane.

(2) Ako se dostavljanje obavlja na radnom mjestu lica kome se pismeno treba dostaviti, a to se lice tu ne zatekne, dostavljanje se mo┼że obaviti licu koje na istom mjestu radi, ako ono pristane da primi pismeno.

(3) Predaja pismena drugom licu nije dopu┼ítena ako ono u─Źestvuje u parnici kao protivnik licu kome se dostavljanje ima obaviti.

─îlan 101

(Li─Źna dostava)

(1) Tu┼żba, vanredni pravni lijek, presuda i rje┼íenje protiv kojih je dopu┼ítena posebna ┼żalba dostavlja se li─Źno stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, odnosno punomo─çniku.

(2) Ostala pismena dostavljaju se li─Źno kad je to ovim zakonom izri─Źito propisano ili kad sud smatra da je zbog prilo┼żenih isprava u originalu ili iz kojeg drugog razloga potrebna ve─ça opreznost.

(3) Ako se lice kome se pismeno mora li─Źno dostaviti ne zatekne tamo gdje se dostavljanje mora obaviti, dostavlja─Ź ─çe se obavijestiti kad bi i na kom mjestu mogao to lice zate─çi i ostaviti mu kod jednog od lica navedenih u ─Źlanu 100 stavovima 1 i 2 ovog zakona pismenu obavijest da radi primanja pismena bude u odre─Ĺeni dan i sat u svom stanu, odnosno na svome radnom mjestu, a ako i nakon toga dostavlja─Ź ne zatekne lice kojem se pismeno ima dostaviti, postupa prema ─Źlanu 100 ovog zakona i time se smatra da je dostavljanje izvr┼íeno.

(4) Ako pismena iz stavova 1 i 2 ovog ─Źlana treba dostaviti organima Distrikta i pravnim licima, dostavljanje se obavlja prema ─Źlanu 92 ovog zakona.

─îlan 102

(Postupanje kada je lice odsutno)

Ako se utvrdi da je lice kome se pismeno treba dostaviti odsutno i da mu lica navedena u ─Źlanu 100 stavovi 1 i 2 ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, pismeno se vra─ça sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi.

Odjeljak B. Odbijanje prijema pismena

─îlan 103

(Odbijanje prijema pismena)

(1) Kad lice kome je pismeno upu─çeno, odnosno punoljetni ─Źlan njegovog doma─çinstva, odnosno ovla┼íteno lice ili radnik organa Distrikta ili pravnog lica odbije da primi pismeno, dostavlja─Ź pismeno ostavlja u prostoriji gdje se dostavljanje vr┼íi ili ga pribija (lijepi) na vrata te prostorije.

(2) Na dostavnici bilje┼żi dan, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavljeno i time se smatra da je dostavljanje izvr┼íeno.

Odjeljak C. Promjena adrese

─îlan 104

(Promjena adrese)

(1) Ako stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od ┼íest mjeseci nakon pravosna┼żnog okon─Źanja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, du┼żni su o tome odmah obavijestiti sud.

(2) Ako protiv pravosna┼żne odluke, unutar roka iz stava 1 ovog ─Źlana, bude izjavljena revizija, taj rok produ┼żava se sve dok ne istekne ┼íest mjeseci od dostave stranci odluke povodom revizije kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preina─Źava.

(3) Ako je protiv pravosna┼żne odluke, unutar roka iz stava 1 ovog ─Źlana, podnesen prijedlog za ponavljanje postupka, taj rok produ┼żava se do isteka roka od ┼íest mjeseci nakon pravosna┼żnosti prvostepene odluke u tom postupku protiv koje nije izjavljena ┼żalba, odnosno do isteka roka od ┼íest mjeseci od dostave stranci odluke o ┼żalbi kojom se postupak za ponavljanje postupka pravosna┼żno zavr┼íava.

(4) Ako povodom vanrednog pravnog lijeka pravosna┼żna odluka bude ukinuta i predmet vra─çen na ponovno su─Ĺenje, smatra se da rok iz stava 1 ovog ─Źlana nije ni po─Źeo te─çi.

(5) Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, sud odre─Ĺuje da se dalje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj tabli suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi.

(6) Dostava iz stava 5 ovog ─Źlana smatra se obavljenom nakon proteka 15 dana od dana objavljivanja pismena na oglasnoj tabli suda.

(7) Kad punomo─çnik za primanje pismena do isteka rokova iz stavova od 1 do 3 ovog ─Źlana promijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud stranci na njen tro┼íak imenuje punomo─çnika za primanje pismena preko koga obavlja sve dostave, dok ne primi obavijest stranke o postavljanju novog punomo─çnika.

Odjeljak D. Punomo─çnik za primanje pismena

─îlan 105

(Postavljenje punomo─çnika za prijem pismena)

(1) Stranku ili njenog zakonskog zastupnika koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomo─çnika u Distriktu, sud poziva da u primjerenom roku postave punomo─çnika za primanje pismena u Distriktu.

(2) Ako stranka ili njen zakonski zastupnik ne postave takvog punomoćnika, sud stranci na njen trošak postavlja privremenog zastupnika ovlaštenog za primanje pismena i o tome obavještava stranku, odnosno njenog zakonskog zastupnika.

─îlan 106

(Zajedni─Źki punomo─çnik za primanje pismena)

(1) Ako vi┼íe lica zajedni─Źki tu┼że, a nemaju zajedni─Źkog zakonskog zastupnika odnosno punomo─çnika, sud ih mo┼że pozvati da u odre─Ĺenom roku imenuju zajedni─Źkog punomo─çnika za primanje pismena, a istovremeno ih obavje┼ítava koga od njih smatra zajedni─Źkim punomo─çnikom za primanje pismena ako oni sami ne imenuju takvog punomo─çnika.

(2) Odredba stava 1 ovog ─Źlana primjenjuje se i kad je vi┼íe lica tu┼żeno kao jedinstveni suparni─Źari.

Odjeljak E. Utvr─Ĺivanje adrese

─îlan 107

(Utvr─Ĺivanje adrese)

Ako stranka ne mo┼że sama saznati adresu lica kome pismeno treba dostaviti, sud nastoji od nadle┼żnog organa Distrikta ili na drugi na─Źin dobiti potrebne podatke.

Odjeljak F. Dostavnica

─îlan 108

(Potvrda o obavljenom dostavljanju)

(1) Potvrdu o obavljenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavlja─Ź, a primalac na dostavnici slovima sam upisuje dan prijema.

(2) Ako je primalac nepismen ili nije u stanju da se potpi┼íe, dostavlja─Ź ispisuje njegovo ime i prezime i slovima dan prijema, te stavlja napomenu za┼íto primalac nije stavio svoj potpis.

(3) Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavlja─Ź to zabilje┼żi na dostavnici i ispisuje slovima dan predaje i time se smatra da je dostavljanje izvr┼íeno.

(4) Ako je dostavljanje izvr┼íeno prema ─Źlanu 101 stavu 3 ovog zakona, dostavlja─Ź to nazna─Źava na dostavnici, kao i dan i sat kada je dostava poku┼íana i mjesto gdje je ostavljena pismena obavijest.

(5) Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predato drugom licu, a ne onom kome se pismeno trebalo dostaviti, na dostavnici dostavlja─Ź nazna─Źava odnos ta dva lica.

(6) Ako je na dostavnici neta─Źno ili ne─Źitko nazna─Źen datum dostave ili je dostavnica nestala, dostava se mo┼że dokazivati i na drugi na─Źin.

POGLAVLJE XI.
PREGLEDANJE I PREPISIVANJE SPISA

─îlan 109

(Pregledanje i prepisivanje spisa)

(1) Stranke imaju pravo pregledati i prepisivati spise parnice u kojoj u─Źestvuju.

(2) Ostalim licima koja imaju opravdan interes mo┼że se dopustiti pregledanje i prepisivanje pojedinih spisa.

(3) Kad je postupak u toku, dozvolu za pregledanje i prepisivanje spisa daje sudija koji vodi postupak, a kad je postupak završen, dozvolu daje predsjednik suda, odnosno radnik u sudu koga odredi predsjednik suda.

POGLAVLJE XII.
ISKLJU─îENJE I IZUZE─ćE

─îlan 110

(Razlozi za isklju─Źenje i izuze─çe)

(1) Sudija ne mo┼że vr┼íiti sudijsku du┼żnost (isklju─Źenje):

a) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomo─çnik stranke, ako je sa strankom u odnosu saovla┼ítenika, saobveznika ili regresnog du┼żnika, ili ako je u istom predmetu saslu┼ían kao svjedok ili vje┼ítak,

b) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomo─çnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobo─Źnoj liniji do ─Źetvrtog stepena, ili mu je bra─Źni, odnosno vanbra─Źni partner srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira da li su brak, odnosno vanbra─Źna zajednica prestali ili ne,

c) ako je staratelj, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomo─çnika ili ako izme─Ĺu njega i stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomo─çnika stranke postoji zajedni─Źko doma─çinstvo,

d) ako izme─Ĺu sudije i stranke te─Źe neka druga parnica,

e) ako je u istom predmetu u─Źestvovao u postupku medijacije, ili u zaklju─Źenju sudske nagodbe koje se pobijaju u parnici, ili je donio odluku koja se pobija, ili je zastupao stranku kao advokat,

f) ako je u ste─Źajnom postupku u─Źestvovao u dono┼íenju odluke povodom koje je do┼ílo do spora.

(2) Sudija mo┼że da bude izuzet ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost (izuze─çe), kao ┼íto je bliski odnos sa nekom od stranaka ili postoje bilo koji drugi razlozi koji mogu dovesti u pitanje njegovu nepristrasnost.

─îlan 111

(Zahtjev za isklju─Źenje i izuze─çe)

(1) Stranka podnosi zahtjev za isklju─Źenje, odnosno izuze─çe sudije ─Źim sazna da postoji koji od razloga za isklju─Źenje, odnosno izuze─çe, a najkasnije do zavr┼íetka rasprave, a ako nije bilo rasprave, do dono┼íenja odluke.

(2) Stranka mo┼że u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek, poimeni─Źno navesti sudiju koji ne bi mogao u─Źestvovati u dono┼íenju odluke zbog razloga iz ─Źlana 110 ovog zakona.

(3) U zahtjevu se mora navesti zakonski razlog zbog kojeg se tra┼żi isklju─Źenje i izuze─çe, okolnosti iz kojih proizilazi da je prijedlog blagovremeno podnesen i ─Źinjenice na kojima se zasniva postojanje razloga za isklju─Źenje ili izuze─çe.

(4) Stranka mo┼że tra┼żiti isklju─Źenje ili izuze─çe samo poimeni─Źno odre─Ĺenog sudije koji u predmetu postupa.

─îlan 112

(Odbacivanje zahtjeva za isklju─Źenje ili izuze─çe)

(1) Neblagovremen, nepotpun i nedopu┼íten zahtjev za isklju─Źenje ili izuze─çe, odbacuje sudija ili vije─çe pred kojim se postupak vodi.

(2) Nije dopu┼íten zahtjev za isklju─Źenje ili izuze─çe:

a) kojim se uop─çeno tra┼żi isklju─Źenje ili izuze─çe svih sudija sudova u Distriktu ili svih sudija koji bi mogli da u─Źestvuju u nekom postupku,

b) o kome je ve─ç odlu─Źeno,

c) u kome nije obrazlo┼żen zakonski razlog zbog kojeg se isklju─Źenje ili izuze─çe tra┼żi,

d) ako stranka zahtijeva isklju─Źenje, odnosno izuze─çe sudije koji ne postupa u tom predmetu,

e) ako stranka zahtijeva isklju─Źenje, odnosno izuze─çe predsjednika suda, izuzev kada postupa u tom predmetu.

(3) Ako je zahtjev iz stava 1 ovog ─Źlana podnesen na ro─Źi┼ítu, sudija ga odbacuje i nastavlja ro─Źi┼íte.

(4) Protiv rje┼íenja iz stava 1 ovog ─Źlana nije dozvoljena posebna ┼żalba.

─îlan 113

(Odlu─Źivanje o zahtjevu za isklju─Źenje ili izuze─çe)

(1) O zahtjevu za isklju─Źenje ili izuze─çe sudije odlu─Źuje predsjednik suda.

(2) Ako stranka tra┼żi isklju─Źenje ili izuze─çe predsjednika Osnovnog suda, odluku o isklju─Źenju ili izuze─çu donosi predsjednik Apelacionog suda.

(3) O zahtjevu za isklju─Źenje ili izuze─çe predsjednika Apelacionog suda, odlu─Źuje op─ça sjednica Apelacionog suda.

(4) Prije dono┼íenja rje┼íenja o isklju─Źenju ili izuze─çu, od sudije ─Źije se isklju─Źenje ili izuze─çe tra┼żi pribavlja se izjava, a po potrebi obavljaju se i druge izvi─Ĺajne radnje.

(5) Protiv rje┼íenja kojim se usvaja zahtjev za isklju─Źenje ili izuze─çe nije dozvoljena ┼żalba, a protiv rje┼íenja kojim se zahtjev odbija nije dozvoljena posebna ┼żalba.

─îlan 114

(Postupanje sudije u slu─Źaju postojanja razloga za isklju─Źenje odnosno izuze─çe)

(1) Kad sudija sazna da postoji neki od razloga za isklju─Źenje iz ─Źlana 110 stava 1 ovog zakona, ili ─Źim sazna da je podnesen zahtjev za njegovo isklju─Źenje, du┼żan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o razlozima za isklju─Źenje odmah obavijestiti stranke i predsjednika suda, koji odlu─Źuje o isklju─Źenju.

(2) Do dono┼íenja rje┼íenja o zahtjevu za isklju─Źenje sudija preduzima samo one radnje za koje postoji opasnost od odlaganja.

(3) Kada sudija sazna da je podnesen zahtjev za njegovo izuze─çe, ili ─Źim sazna da postoji neki od razloga za njegovo izuze─çe iz ─Źlana 110 stava 2 ovog zakona, du┼żan je odmah o tome obavijestiti predsjednika suda, a postupak nastavlja bez odlaganja do dono┼íenja odluke o izuze─çu.

(4) Ako se radi o izuze─çu predsjednika suda, on odre─Ĺuje sebi zamjenika iz reda sudija tog suda.

─îlan 115

(Posljedice isklju─Źenja i izuze─ça)

(1) Ako zahtjev za isklju─Źenje bude usvojen, sud ukida sve radnje koje je preduzeo isklju─Źeni sudija.

(2) Ako zahtjev za izuzeće bude usvojen, sud ukida radnje koje su bile preduzete poslije podnošenja zahtjeva, izuzev ako se stranke ne saglase da se preduzete radnje ne ukidaju.

(3) U slu─Źaju podno┼íenja zahtjeva za isklju─Źenje ili izuze─çe u toku rasprave pred Apelacionim sudom, primjenjuju se odredbe stavova 1 i 2 ovog ─Źlana.

─îlan 116

(Isklju─Źenje, odnosno izuze─çe zapisni─Źara)

(1) Odredbe ovog zakona o isklju─Źenju, odnosno izuze─çu sudija primjenjuju se na odgovaraju─çi na─Źin i na zapisni─Źare.

(2) O isklju─Źenju, odnosno izuze─çu zapisni─Źara odlu─Źuje postupaju─çi sudija, odnosno vije─çe Apelacionog suda.

POGLAVLJE XIII.
TROŠKOVI POSTUPKA

Odjeljak A. Parni─Źni tro┼íkovi

─îlan 117

(Parni─Źni tro┼íkovi)

(1) Parni─Źne tro┼íkove sa─Źinjavaju izdaci u─Źinjeni u toku ili povodom postupka.

(2) Parni─Źni tro┼íkovi obuhvataju i nagradu za rad advokata i drugih lica kojima zakon priznaje pravo na nagradu.

─îlan 118

(Prethodno podmirivanje troškova)

Svaka stranka prethodno sama snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama.

─îlan 119

(Predujam za izvo─Ĺenje dokaza)

(1) Kad stranka predlo┼żi izvo─Ĺenje dokaza, du┼żna je da po nalogu suda unaprijed polo┼żi iznos potreban za podmirenje tro┼íkova koji ─çe nastati povodom izvo─Ĺenja dokaza.

(2) Kad izvo─Ĺenje dokaza predlo┼że obje stranke, sud odre─Ĺuje da iznos potreban za podmirenje tro┼íkova polo┼że obje stranke na jednake dijelove.

(3) Sud odustaje od izvo─Ĺenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje tro┼íkova ne bude polo┼żen u roku koji sud odredi.

(4) Izuzetno od odredbe stava 3 ovog ─Źlana, ako sud po slu┼żbenoj du┼żnosti odredi izvo─Ĺenje dokaza radi utvr─Ĺivanja ─Źinjenica u vezi sa primjenom odredbe ─Źlana 3 stava 2 ovog zakona, a stranke ne polo┼że odre─Ĺeni iznos, predujam tro┼íkova za izvo─Ĺenje dokaza ispla─çuje se iz sredstava suda.

─îlan 120

(Naknada troškova prema uspjehu u parnici)

(1) Stranka koja u cjelini izgubi parnicu du┼żna je da protivnoj stranci naknadi tro┼íkove.

(2) Ako stranka djelimi─Źno uspije u parnici, sud mo┼że s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka podmiruje svoje tro┼íkove ili da jedna stranka naknadi drugoj srazmjeran dio tro┼íkova.

(3) Sud mo┼że odlu─Źiti da jedna stranka naknadi sve tro┼íkove koje je druga stranka imala, ako protivna stranka nije uspjela samo u srazmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog toga dijela nisu nastali posebni tro┼íkovi.

(4) Prema rezultatu dokazivanja sud odlu─Źuje da li ─çe tro┼íkove iz odredbe ─Źlana 119 stava 4 ovog zakona snositi jedna ili obje stranke ili ─çe ti tro┼íkovi pasti na teret tro┼íkova suda.

─îlan 121

(Odmjeravanje troškova)

(1) Pri odlu─Źivanju koji ─çe se tro┼íkovi nadoknaditi stranci sud uzima u obzir samo one tro┼íkove koji su bili potrebni radi vo─Ĺenja parnice, a o tome koji su tro┼íkovi bili potrebni, kao i o visini tro┼íkova, sud odlu─Źuje cijene─çi bri┼żljivo sve okolnosti.

(2) Ako je propisana tarifa za nagrade advokata ili za druge troškove, ovi troškovi odmjeravaju se po toj tarifi.

─îlan 122

(Princip krivice i slu─Źaja)

Stranka je du┼żna da nezavisno od ishoda parnice naknadi protivnoj stranci tro┼íkove koje je prouzrokovala svojom krivicom ili slu─Źajem koji se njoj dogodio.

─îlan 123

(Naknada u slu─Źaju nepostojanja povoda za spor)

Ako nije bilo povoda za podno┼íenje tu┼żbe, zbog toga ┼íto je tu┼żeni ve─ç priznao svoju obavezu i bio je spreman ispuniti, ili zbog drugih razloga, tu┼żilac je obavezan naknaditi tu┼żenom parni─Źne tro┼íkove.

─îlan 124

(Naknada tro┼íkova u slu─Źaju povla─Źenja tu┼żbe i odustanka od pravnog lijeka)

(1) Tu┼żilac koji povu─Źe tu┼żbu du┼żan je da protivnoj stranci naknadi parni─Źne tro┼íkove, osim ako je povla─Źenje tu┼żbe uslijedilo poslije ispunjenja zahtjeva od strane tu┼żenog.

(2) Stranka koja odustane od pravnog lijeka du┼żna je da protivnoj stranci naknadi tro┼íkove nastale povodom pravnog lijeka.

─îlan 125

(Troškovi kod sudske nagodbe)

(1) Svaka stranka snosi svoje tro┼íkove ako je parnica zavr┼íena sudskom nagodbom, a u nagodbi nije druga─Źije ugovoreno.

(2) Tro┼íkovi sudske nagodbe koja je poku┼íana, ali nije uspjela ulaze u parni─Źne tro┼íkove.

─îlan 126

(Tro┼íkovi u izlu─Źnoj parnici)

Ako u izlu─Źnoj parnici bude usvojen tu┼żbeni zahtjev za izlu─Źenje stvari, a sud utvrdi da je tu┼żeni kao povjerilac u izvr┼ínom postupku imao opravdanih razloga da smatra da ne postoje prava tre─çih lica na tim stvarima, odre─Ĺuje da svaka stranka snosi svoje tro┼íkove.

─îlan 127

(Tro┼íkovi suparni─Źara)

(1) Suparni─Źari snose tro┼íkove na jednake dijelove.

(2) Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora, sud prema srazmjeri tog udjela odre─Ĺuje koliki dio tro┼íkova je obavezan naknaditi svaki od suparni─Źara.

(3) Suparni─Źari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju solidarno i za tro┼íkove dosu─Ĺene protivnoj strani.

(4) Za tro┼íkove prouzrokovane posebnim parni─Źnim radnjama pojedinih suparni─Źara ostali suparni─Źari ne odgovaraju.

─îlan 128

(Troškovi Ombudsmena)

Ako Ombudsmen u─Źestvuje u postupku kao stranka ima pravo na naknadu tro┼íkova po odredbama ovog zakona, ali ne i pravo na nagradu.

─îlan 129

(Troškovi Pravobranilaštva)

Odredbe o tro┼íkovima primjenjuju se i na stranke koje zastupa Pravobranila┼ítvo Distrikta i u tom slu─Źaju tro┼íkovi postupka obuhvataju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade advokatu.

─îlan 130

(Zahtjev za naknadu i odluka suda)

(1) O naknadi tro┼íkova odlu─Źuje sud na odre─Ĺeni zahtjev stranke bez raspravljanja.

(2) Stranka je du┼żna da u zahtjevu opredijeljeno navede tro┼íkove za koje tra┼żi naknadu.

(3) Zahtjev za naknadu tro┼íkova stranka je du┼żna da podnese najkasnije do zavr┼íetka raspravljanja koje prethodi odlu─Źivanju o tro┼íkovima, a ako se radi o dono┼íenju odluke bez prethodnog raspravljanja, stranka je du┼żna da zahtjev za naknadu tro┼íkova podnese u prijedlogu o kome sud treba da odlu─Źi.

(4) O zahtjevu za naknadu tro┼íkova sud odlu─Źuje u presudi ili rje┼íenju kojim se zavr┼íava postupak pred tim sudom.

(5) U toku postupka sud posebnim rje┼íenjem odlu─Źuje o naknadi tro┼íkova samo kad pravo na naknadu tro┼íkova ne zavisi od odluke o glavnoj stvari.

(6) U slu─Źaju iz odredbe ─Źlana 124 ovog zakona, ako povla─Źenje tu┼żbe ili odustanak od pravnog lijeka nije izvr┼íen na raspravi, zahtjev za naknadu tro┼íkova mo┼że se podnijeti u roku od 15 dana po prijemu obavje┼ítenja o odustanku, odnosno povla─Źenju tu┼żbe.

─îlan 131

(Troškovi u povodu pravnog lijeka)

(1) Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odlu─Źuje i o tro┼íkovima nastalim u postupku povodom tog pravnog lijeka.

(2) Kad sud preina─Źi odluku protiv koje je podnesen pravni lijek ili ukine tu odluku i odbaci tu┼żbu, odlu─Źuje o tro┼íkovima cijelog postupka.

(3) Kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet vrati na ponovno su─Ĺenje, o tro┼íkovima postupka povodom pravnog lijeka odlu─Źuje se u kona─Źnoj odluci.

(4) Sud mo┼że postupiti po odredbi stava 3 ovog ─Źlana i kad odluku protiv koje je podnesen pravni lijek samo djelimi─Źno ukine.

─îlan 132

(Pobijanje odluke o troškovima)

Odluka o tro┼íkovima sadr┼żana u presudi mo┼że se pobijati samo ┼żalbom protiv rje┼íenja ako se istovremeno ne pobija i odluka o glavnoj stvari.

Odjeljak B. Tro┼íkovi u postupku za obezbje─Ĺenje dokaza

─îlan 133

(Tro┼íkovi kod obezbje─Ĺenja dokaza)

(1) Tro┼íkove postupka za obezbje─Ĺenje dokaza snosi stranka koja je podnijela prijedlog za obezbje─Ĺenja dokaza.

(2) Stranka je du┼żna da naknadi i tro┼íkove protivnoj stranci, odnosno postavljenom privremenom zastupniku.

(3) Ove tro┼íkove stranka mo┼że naknadno ostvarivati kao dio parni─Źnih tro┼íkova, prema uspjehu u parnici.

Odjeljak C. Osloba─Ĺanje od pla─çanja tro┼íkova postupka

─îlan 134

(Uslovi za osloba─Ĺanje i obim osloba─Ĺanja)

(1) Osnovni sud osloba─Ĺa pla─çanja tro┼íkova postupka stranku koja prema svom op─çem imovnom stanju nije u mogu─çnosti da snosi te tro┼íkove bez ┼ítete za nu┼żno izdr┼żavanje svoje i svoje porodice.

(2) Osloba─Ĺanje od pla─çanja tro┼íkova postupka obuhvata osloba─Ĺanje od pla─çanja taksa i osloba─Ĺanje od polaganja predujma za tro┼íkove svjedoka, vje┼ítaka, uvi─Ĺaja, prevo─Ĺenja i sudskih oglasa.

(3) Osnovni sud mo┼że osloboditi stranku od pla─çanja svih tro┼íkova ili jednog dijela tro┼íkova postupka.

─îlan 135

(Ocjena okolnosti za osloba─Ĺanje)

Prilikom dono┼íenja odluke o osloba─Ĺanju od pla─çanja tro┼íkova postupka Osnovni sud bri┼żljivo cijeni sve okolnosti, a naro─Źito uzima u obzir vrijednost predmeta spora, broj lica koja stranka izdr┼żava i prihode koje imaju stranka i ─Źlanovi njene porodice.

─îlan 136

(Odlu─Źivanje o prijedlogu za osloba─Ĺanje)

(1) Odluku o osloba─Ĺanju od pla─çanja tro┼íkova postupka donosi Osnovni sud na prijedlog stranke.

(2) Stranka je du┼żna da uz prijedlog podnese dokaze o imovnom stanju.

(3) Kad je to potrebno, Osnovni sud mo┼że po slu┼żbenoj du┼żnosti pribaviti potrebne podatke i obavje┼ítenja o imovnom stanju stranke koja tra┼żi osloba─Ĺanje, a mo┼że o tome saslu┼íati i protivnu stranku.

(4) Protiv rje┼íenja Osnovnog suda kojim se usvaja prijedlog stranke za oslobo─Ĺenje pla─çanja tro┼íkova postupka nije dozvoljena ┼żalba.

─îlan 137

(Isplata predujma)

Predujam za tro┼íkove od ─Źijeg je pla─çanja stranka oslobo─Ĺena, ispla─çuju se iz sredstava suda.

─îlan 138

(Ukidanje i posljedice ukidanja rje┼íenja o osloba─Ĺanju)

(1) Rje┼íenje o osloba─Ĺanju od pla─çanja tro┼íkova postupka Osnovni sud mo┼że u toku postupka ukinuti ako utvrdi da je stranka u stanju da snosi tro┼íkove postupka.

(2) U slu─Źaju iz stava 1 ovog ─Źlana sud odlu─Źuje da li ─çe stranka potpuno ili djelimi─Źno naknaditi i one tro┼íkove i takse od kojih je ranije bila oslobo─Ĺena.

(3) Prvenstveno se imaju naknaditi iznosi ispla─çeni iz sredstava suda.

─îlan 139

(Kona─Źno sno┼íenje tro┼íkova)

(1) Takse i tro┼íkovi ispla─çeni iz sredstava suda, ─Źine dio parni─Źnih tro┼íkova.

(2) O naknadi tih tro┼íkova od strane protivnika stranke koja je oslobo─Ĺena od pla─çanja tro┼íkova postupka Osnovni sud odlu─Źuje po odredbama o naknadi tro┼íkova.

(3) Takse i tro┼íkove ispla─çene iz sredstava suda napla─çuje po slu┼żbenoj du┼żnosti Osnovni sud od stranke koja je du┼żna da naknadi ove tro┼íkove.

(4) Ako je protivnik stranke koja je oslobo─Ĺena od pla─çanja tro┼íkova postupka odlukom Osnovnog suda obavezan da naknadi parni─Źne tro┼íkove, a utvrdi se da on nije u stanju da te tro┼íkove plati, sud mo┼że naknadno odrediti da tro┼íkove iz stava 1 ovog ─Źlana plati u cjelini ili djelimi─Źno stranka koja je oslobo─Ĺena od pla─çanja tro┼íkova postupka iz onoga ┼íto joj je dosu─Ĺeno, a time se ne dira u pravo te stranke da za ono ┼íto je platila tra┼żi naknadu od protivnika.

POGLAVLJE XIV.
NEPOŠTOVANJE SUDA

─îlan 140

(Nepoštovanje suda)

Sud u toku postupka ka┼żnjava nov─Źanom kaznom do 5.000,00 KM stranku, zakonskog zastupnika, punomo─çnika ili umje┼ía─Źa koji su svojim parni─Źnim radnjama te┼że zloupotrijebili prava priznata ovim zakonom.

─îlan 141

(Kazna za vrije─Ĺanje suda, stranke ili drugog u─Źesnika u postupku)

(1) Nov─Źanom kaznom do 5.000,00 KM sud ka┼żnjava lice koje u podnesku vrije─Ĺa sud, stranku ili drugog u─Źesnika u postupku.

(2) Ako lice koje u─Źestvuje u postupku ili lice koje je kao slu┼íalac prisutno raspravi vrije─Ĺa sud ili druge u─Źesnike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odr┼żavanje reda, sud ga opominje, a ako opomena bude bezuspje┼ína, sud opomenuto lice udaljava iz sudnice ili ka┼żnjava nov─Źanom kaznom do 5.000,00 KM, a mo┼że ga i udaljiti i kazniti nov─Źanom kaznom.

(3) Ako stranka bude udaljena iz sudnice, ro─Źi┼íte se odr┼żava i bez njenog prisustva.

(4) Ako iz sudnice bude udaljen punomo─çnik, sud na zahtjev stranke odga─Ĺa ro─Źi┼íte, a ako stranka nije prisutna na ro─Źi┼ítu, sud uvijek odga─Ĺa ro─Źi┼íte i obavje┼ítava stranku da je njen punomo─çnik udaljen sa ro─Źi┼íta zbog naru┼íavanja reda.

(5) Kad sud kazni nov─Źanom kaznom ili udalji iz sudnice advokata, stru─Źnog saradnika ili advokatskog pripravnika kao punomo─çnika, obavje┼ítava o tome advokatsku komoru.

─îlan 142

(Ka┼żnjavanje punomo─çnika za prijem pismena)

(1) Sud nov─Źanom kaznom do 5.000,00 KM ka┼żnjava punomo─çnika za primanje pismena koji protivno ─Źlanu 104 stavu 7 ovog zakona ne obavijesti sud o promjeni adrese.

(2) Sud na zahtjev stranke nare─Ĺuje punomo─çniku za primanje pismena da naknadi tro┼íkove koje je prouzrokovao neopravdanim nedostavljanjem obavje┼ítenja o promjeni adrese.

─îlan 143

(Ka┼żnjavanje lica koje odbije da primi ili ometa dostavljanje pismena)

(1) Sud ka┼żnjava nov─Źanom kaznom do 5.000,00 KM lice koje neosnovano odbije da primi pismeno, te lice koje na neki drugi na─Źin ometa dostavljanje pismena, svjesno onemogu─çavaju─çi ili ote┼żavaju─çi primjenu odredaba ovog zakona o dostavljanju.

(2) Sud na zahtjev stranke nare─Ĺuje licu iz odredbe stava 1 ovog ─Źlana da naknadi tro┼íkove koje je svojim pona┼íanjem opisanim u odredbi stavu 1 ovog ─Źlana prouzrokovalo.

─îlan 144

(Ka┼żnjavanje svjedoka)

(1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne do─Ĺe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga, udalji s mjesta gdje treba da bude saslu┼ían, sud nare─Ĺuje da se prinudno dovede i naknadi tro┼íkove dovo─Ĺenja i ka┼żnjava ga nov─Źanom kaznom do 5.000,00 KM.

(2) Ako svjedok do─Ĺe i nakon ┼íto je upozoren na posljedice uskrati svjedo─Źenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskra─çivanja neopravdani, ka┼żnjava ga nov─Źanom kaznom do 5.000,00 KM.

(3) Sud na zahtjev stranke nare─Ĺuje svjedoku da naknadi tro┼íkove koje je prouzrokovao svojim neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedo─Źi.

(4) Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, sud opoziva svoje rje┼íenje o kazni, a mo┼że svjedoka sasvim ili djelimi─Źno osloboditi od naknade tro┼íkova.

(5) Sud mo┼że opozvati svoje rje┼íenje o kazni i kad svjedok naknadno pristane da svjedo─Źi.

─îlan 145

(Ka┼żnjavanje vje┼ítaka i tuma─Źa)

(1) Sud nov─Źanom kaznom do 5.000,00 KM ka┼żnjava vje┼ítaka koji ne dostavi nalaz i mi┼íljenje u ostavljenom roku ili ako ne do─Ĺe na ro─Źi┼íte iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda.

(2) Sud nov─Źanom kaznom iz odredbe stava 1 ovog ─Źlana ka┼żnjava vje┼ítaka koji bez opravdanog razloga odbije da vje┼íta─Źi.

(3) Sud na zahtjev stranke nare─Ĺuje vje┼ítaku da naknadi tro┼íkove koje je prouzrokovao svojim neopravdanim nedostavljanjem nalaza i mi┼íljenja, neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da vje┼íta─Źi.

(4) Rje┼íenje o kazni sud mo┼że opozvati pod uslovima iz ─Źlana 144 stavova 4 i 5 ovog zakona.

(5) Odredbe ovog ─Źlana shodno se primjenjuju i na tuma─Źe.

─îlan 146

(Izvr┼ínost rje┼íenja o ka┼żnjavanju)

(1) ┼Żalba protiv rje┼íenja iz ─Źlana 140, ─Źlana 141, ─Źlana 142 stava 1, ─Źlana 144 stava 1 i ─Źlana 145 stava 1 ovog zakona ne odla┼że izvr┼íenje rje┼íenja.

(2) ┼Żalba protiv rje┼íenja iz ─Źlana 144 stava 2 i ─Źlana 145 stava 2 ne zadr┼żava izvr┼íenje rje┼íenja, osim ako se u toj ┼żalbi pobija i odluka suda kojom nisu usvojeni razlozi svjedoka za uskra─çivanje svjedo─Źenja ili odgovora na pojedino pitanje, odnosno razlozi vje┼ítaka za uskra─çivanje vje┼íta─Źenja.

POGLAVLJE XV.
PRAVNA POMO─ć

─îlan 147

(Pravna pomo─ç sudovima u Bosni i Hercegovini)

(1) Osnovni sud du┼żan je u parni─Źnom postupku pru┼żati pravnu pomo─ç svim sudovima u Bosni i Hercegovini.

(2) Ako Osnovni sud nije nadle┼żan da izvr┼íi radnju za koju je zamoljen, ustupa molbu nadle┼żnom sudu, odnosno drugom organu vlasti i o tome obavje┼ítava sud od koga je primio molbu, a ako mu nadle┼żni sud, odnosno organ vlasti nije poznat, vra─ça molbu sudu koji je podnio molbu.

─îlan 148

(Pravna pomo─ç inostranim sudovima)

(1) Osnovni sud ukazuje pravnu pomo─ç inostranim sudovima u slu─Źajevima predvi─Ĺenim me─Ĺunarodnim ugovorom, kao i kad postoji uzajamnost u ukazivanju pravne pomo─çi.

(2) U slu─Źaju sumnje o postojanju uzajamnosti, obja┼ínjenje daje Pravosudna komisija, odnosno Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine.

(3) Osnovni sud uskra─çuje pravnu pomo─ç inostranom sudu ako se tra┼żi izvr┼íenje radnje koja je protivna javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Distrikta.

(4) Odredba ─Źlana 147 stava 2 ovog zakona va┼żi i za postupanje s molbom inostranog suda.

─îlan 149

(Na─Źin pru┼żanja pravne pomo─çi)

(1) Osnovni sud ukazuje pravnu pomo─ç inostranim sudovima na na─Źin predvi─Ĺen u zakonu Distrikta.

(2) Radnja koja je predmet molbe inostranog suda mo┼że se izvr┼íiti i na na─Źin koji zahtijeva inostrani sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Distrikta.

─îlan 150

(Sadr┼żaj molbe za pravnu pomo─ç)

Ako me─Ĺunarodnim ugovorom nije ┼íta drugo odre─Ĺeno, Osnovni sud uzima u postupak molbe za pravnu pomo─ç inostranih sudova samo ako su molba i prilozi sastavljeni na jeziku koji je u slu┼żbenoj upotrebi u Distriktu, ili ako je prilo┼żen ovjereni prevod na tom jeziku.

─îlan 151

(Dostavljanje molbe inostranim sudovima i sadr┼żaj molbe)

(1) Ako me─Ĺunarodnim ugovorom nije ┼íta drugo odre─Ĺeno, molbe sudova iz Distrikta za pravnu pomo─ç dostavljaju se inostranim sudovima diplomatskim putem preko organa uprave nadle┼żnog za inostrane poslove Bosne i Hercegovine.

(2) Molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na jeziku koji je u slu┼żbenoj upotrebi u Distriktu ili uz njih mora biti prilo┼żen njihov ovjereni prevod na tom jeziku.

DIO DRUGI
TOK PARNI─îNOG POSTUPKA

 

POGLAVLJE XVI.
POSTUPAK PRED OSNOVNIM SUDOM

Odjeljak A. Tu┼żba

─îlan 152

(Sadr┼żaj tu┼żbe)

(1) Parni─Źni postupak pokre─çe se tu┼żbom.

(2) Tu┼żba mora da sadr┼żi:

a) odre─Ĺen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potra┼żivanja (tu┼żbeni zahtjev),

b) ─Źinjenice na kojima tu┼żilac zasniva tu┼żbeni zahtjev,

c) dokaze kojima se utvr─Ĺuju te ─Źinjenice,

d) nazna─Źenje vrijednosti spora i

e) druge podatke koje, u skladu s ─Źlanom 72 ovog zakona mora imati svaki podnesak.

(3) Ako je tu┼żilac u tu┼żbi naveo pravni osnov, sud nije vezan za njega.

─îlan 153

(Tu┼żba za utvr─Ĺenje)

(1) Tu┼żilac mo┼że u tu┼żbi tra┼żiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, povredu prava li─Źnosti, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave.

(2) Takva tu┼żba se mo┼że podnijeti kad je to posebnim propisima propisano ili kad tu┼żilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, povredu prava li─Źnosti ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva za ─Źinidbu iz tog odnosa.

(3) Tu┼żba za utvr─Ĺenje mo┼że se podnijeti radi utvr─Ĺivanja postojanja, odnosno nepostojanja ─Źinjenice, ako je to propisano posebnim zakonom ili drugim propisom.

(4) Tu┼żba za utvr─Ĺenje povrede prava li─Źnosti mo┼że se podnijeti bez obzira da li je postavljen zahtjev za naknadu ┼ítete ili drugi zahtjev, u skladu s posebnim zakonom.

(5) Ako odluka o sporu zavisi od toga postoji li ili ne postoji neki pravni odnos koji je tokom parnice postao sporan, tu┼żilac mo┼że pored postoje─çeg zahtjeva ista─çi i tu┼żbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud nadle┼żan za takav zahtjev.

(6) Isticanje zahtjeva prema odredbi stava 5 ovog ─Źlana ne smatra se preina─Źenjem tu┼żbe.

─îlan 154

(Isticanje vi┼íe zahtjeva u jednoj tu┼żbi)

(1) U jednoj tu┼żbi tu┼żilac mo┼że ista─çi vi┼íe zahtjeva protiv istog tu┼żenog kad su svi zahtjevi povezani istim ─Źinjeni─Źnim i pravnim osnovom.

(2) Ako zahtjevi nisu povezani istim ─Źinjeni─Źnim i pravnim osnovom, oni se mogu ista─çi u jednoj tu┼żbi protiv istog tu┼żenog samo kad je Osnovni sud stvarno nadle┼żan za svaki od tih zahtjeva i kada je za sve zahtjeve odre─Ĺena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih tu┼żbenih zahtjeva u jednoj tu┼żbi doprinosi ekonomi─Źnosti postupka.

(3) Ako sud, u slu─Źaju iz stava 2 ovog ─Źlana, ocijeni da isticanje vi┼íe tu┼żbenih zahtjeva u jednoj tu┼żbi ne doprinosi ekonomi─Źnosti postupka, najkasnije na pripremnom ro─Źi┼ítu donosi rje┼íenje o razdvajanju postupka.

(4) Tu┼żilac mo┼że u jednoj tu┼żbi ista─çi dva ili vi┼íe tu┼żbenih zahtjeva koji su u me─Ĺusobnoj vezi i tra┼żiti da sud usvoji slijede─çi od tih zahtjeva, ako na─Ĺe da onaj koji je u tu┼żbi istaknut ispred njega nije osnovan.

(5) Zahtjevi se mogu, prema stavu 4 ovog ─Źlana, ista─çi u jednoj tu┼żbi samo ako je sud stvarno nadle┼żan za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odre─Ĺena ista vrsta postupka.

─îlan 155

(Preina─Źenje tu┼żbe)

(1) Preina─Źenje tu┼żbe je promjena istovjetnosti zahtjeva, pove─çanje postoje─çeg ili isticanja drugog zahtjeva uz postoje─çi.

(2) Ako tu┼żilac preina─Źava tu┼żbu zbog okolnosti koje su nastale nakon podno┼íenja tu┼żbe, tako da iz iste ─Źinjeni─Źne osnove zahtijeva drugi predmet ili nov─Źanu sumu, tu┼żeni se takvom preina─Źenju ne mo┼że protiviti.

(3) Tu┼żba nije preina─Źena ako je tu┼żilac promijenio pravni osnov tu┼żbenog zahtjeva, ako je smanjio tu┼żbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode.

─îlan 156

(Uslovi za preina─Źenje tu┼żbe)

(1) Tu┼żilac mo┼że preina─Źiti tu┼żbu najkasnije do zaklju─Źenja pripremnog ro─Źi┼íta ili do po─Źetka glavne rasprave, ako pripremno ro─Źi┼íte nije odr┼żano.

(2) Nakon odr┼żavanja pripremnog ro─Źi┼íta, a najkasnije do zaklju─Źenja glavne rasprave, Osnovni sud mo┼że dozvoliti preina─Źenje tu┼żbe samo ako ocijeni da preina─Źenje nije usmjereno na odugovla─Źenje postupka i ako tu┼żeni pristane na preina─Źenje.

(3) Smatra se da postoji pristanak tu┼żenog na preina─Źenje tu┼żbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preina─Źenoj tu┼żbi, a nije se prije toga protivio preina─Źenju.

(4) Sud, u slu─Źaju iz stava 2 ovog ─Źlana, dozvoljava preina─Źenje tu┼żbe i kada se tu┼żeni protivi preina─Źenju, ako su ispunjeni sljede─çi uslovi:

a) tu┼żilac bez svoje krivice nije mogao tu┼żbu preina─Źiti ranije,

b) tu┼żeni je u mogu─çnosti da raspravlja o preina─Źenoj tu┼żbi bez odlaganja glavne rasprave.

(5) Protiv rje┼íenja kojim se usvaja ili odbija preina─Źenje tu┼żbe nije dozvoljena posebna ┼żalba.

─îlan 157

(Subjektivno preina─Źenje)

(1) Tu┼żilac mo┼że, do zaklju─Źenja glavne rasprave, tu┼żbu preina─Źiti tako da umjesto prvobitno tu┼żenog tu┼żi drugo lice.

(2) Za preina─Źenje tu┼żbe prema stavu 1 ovog ─Źlana potreban je pristanak lica koje treba da stupi u parnicu umjesto prvobitnog tu┼żenog, a ako se prvobitno tu┼żeni ve─ç upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak.

(3) Lice koje stupa u parnicu umjesto tu┼żenog mora primiti parnicu u onom stanju u kome se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.

(4) Ovaj propis preuzet je sa sajta https://advokat-prnjavorac.com

─îlan 158

(Povla─Źenje tu┼żbe)

(1) Tu┼żilac mo┼że povu─çi tu┼żbu bez pristanka tu┼żenog prije nego ┼íto tu┼żba bude dostavljena tu┼żenom.

(2) Tu┼żba se mo┼że povu─çi i nakon dostavljanja tu┼żenom, sve do zaklju─Źenja glavne rasprave, ako tu┼żeni na to pristane.

(3) Ako se tu┼żeni u roku od osam dana od dana obavje┼ítenja o povla─Źenju tu┼żbe ne izjasni o tome, smatra se da je pristao na povla─Źenje.

(4) Tu┼żba se, uz izri─Źit pristanak tu┼żenog, mo┼że povu─çi i nakon zaklju─Źenja glavne rasprave, do pravosna┼żnosti odluke kojom se postupak pred Osnovnim sudom zavr┼íava, a u tom slu─Źaju tu┼żeni svoj zahtjev za naknadu tro┼íkova postupka mora postaviti najkasnije u svojoj saglasnosti za povla─Źenje tu┼żbe.

(5) Ako u slu─Źaju iz stava 4 ovog ─Źlana do─Ĺe do povla─Źenja tu┼żbe prije nego ┼íto je Osnovni sud donio odluku, odnosno prije nego ┼íto je ona u povodu ┼żalbe dostavljena Apelacionom sudu, Osnovni sud rje┼íenjem utvr─Ĺuje da je tu┼żba povu─Źena, odnosno rje┼íenjem utvr─Ĺuje da je tu┼żba povu─Źena i da je presuda bez pravnog dejstva i istim rje┼íenjem Osnovni sud odlu─Źuje i o zahtjevu tu┼żenog za naknadu tro┼íkova postupka.

(6) Ako do─Ĺe do povla─Źenja tu┼żbe pred Osnovnim sudom nakon dono┼íenja prvostepene odluke, dok je postupak u povodu ┼żalbe u toku pred Apelacionim sudom, Osnovni sud odmah obavje┼ítava Apelacioni sud da je tu┼żba povu─Źena.

(7) Ako do povla─Źenja tu┼żbe do─Ĺe nakon ┼íto je predmet dostavljen Apelacionom sudu, Apelacioni sud, ako prije toga nije odlu─Źio u povodu ┼żalbe, rje┼íenjem utvr─Ĺuje da je presuda bez pravnog dejstva i da je tu┼żba povu─Źena i istim rje┼íenjem odlu─Źuje i o zahtjevu tu┼żenog za naknadu tro┼íkova postupka.

(8) Podnesak kojim se u slu─Źaju iz stava 4 ovog ─Źlana povla─Źi tu┼żba podnosi se Osnovnom sudu koji mo┼że, ako ocijeni da je to potrebno, odr┼żati ro─Źi┼íte sa strankama radi provjere da li su ispunjeni uslovi za povla─Źenje tu┼żbe.

(9) Tu┼żilac mo┼że svoju tu┼żbu povu─çi i na raspravi pred Apelacionim sudom.

(10) Povu─Źena tu┼żba smatra se kao da nije ni bila podnesena i mo┼że se ponovno podnijeti.

─îlan 159

(Postojanje parnice)

(1) Parnica po─Źinje da te─Źe dostavljanjem tu┼żbe tu┼żenom.

(2) U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila tokom postupka, parnica po─Źinje da te─Źe od trenutka kad je o tom zahtjevu obavije┼ítena protivna stranka.

(3) Dok parnica te─Źe, ne mo┼że se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica me─Ĺu istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud tu┼żbu odbacuje.

(4) Ako me─Ĺu istim strankama ve─ç te─Źe druga parnica o istom zahtjevu pred sudom u Bosni i Hercegovini, stranke su du┼żne da o tome obavijeste sud.

(5) Sud u toku cijelog postupka po slu┼żbenoj du┼żnosti pazi da li ve─ç te─Źe druga parnica o istom zahtjevu me─Ĺu istim strankama pred sudom u Bosni i Hercegovini.

─îlan 160

(Otu─Ĺenje stvari ili prava o kojem te─Źe parnica)

(1) Ako koja od stranaka otu─Ĺi stvar ili pravo o kojem te─Źe parnica, to ne spre─Źava da se parnica me─Ĺu istim strankama dovr┼íi.

(2) Lice koje je pribavilo stvar ili pravo o kojem te─Źe parnica mo┼że stupiti u parnicu umjesto tu┼żioca, odnosno tu┼żenog, samo ako na to pristanu obje stranke.

─îlan 161

(Rješavanje spornog pravnog pitanja)

Ako u postupku pred Osnovnim sudom u ve─çem broju predmeta postoji potreba da se zauzme stav o spornom pravnom pitanju koje je od zna─Źaja za odlu─Źivanje o predmetu postupka pred Osnovnim sudom, Osnovni sud po slu┼żbenoj du┼żnosti ili na prijedlog stranke, zahtjevom pokre─çe postupak pred Apelacionim sudom radi rje┼íavanja spornog pravnog pitanja i zastaje s postupkom dok se ne okon─Źa postupak pred Apelacionim sudom.

─îlan 162

(Zahtjev za rješavanje spornog pravnog pitanja)

(1) Zahtjev iz ─Źlana 161 ovog zakona treba da sadr┼żi kratak prikaz utvr─Ĺenog stanja stvari u konkretnoj pravnoj stvari, navode stranaka o spornom pravnom pitanju i razloge zbog kojih se Osnovni sud obra─ça sa zahtjevom za rje┼íavanje spornog pravnog pitanja, a uz zahtjev prila┼że i sopstveno tuma─Źenje spornog pravnog pitanja.

(2) Zahtjev iz stava 1 ovog ─Źlana ne dostavlja se strankama na izja┼ínjavanje.

(3) Ako stranka predlo┼żi pokretanje postupka za rje┼íavanje spornog pravnog pitanja, a protivna stranka nije bila u mogu─çnosti izjasniti se o prijedlogu, sud dostavlja prijedlog protivnoj stranci na izja┼ínjenje u roku od osam dana od dana dostavljanja prijedloga.

(4) Osnovni sud je du┼żan uz zahtjev za rje┼íavanje spornog pravnog pitanja dostaviti predmet Apelacionom sudu.

─îlan 163

(Odbacivanje zahtjeva)

(1) Apelacioni sud odbacuje nepotpun ili nedozvoljen zahtjev za rješavanje spornog pravnog pitanja.

(2) Zahtjev iz stava 1 ovog ─Źlana je nedozvoljen, ako je o takvom zahtjevu Apelacioni sud ve─ç donio odluku.

─îlan 164

(Postupanje Apelacionog suda)

(1) Apelacioni sud rješava sporno pravno pitanje po pravilima postupka za usvajanje pravnih stavova.

(2) Apelacioni sud odbit ─çe rije┼íiti sporno pravno pitanje ako ono nije od zna─Źaja za odlu─Źivanje u ve─çem broju predmeta u postupku pred Osnovnim sudom.

(3) Apelacioni sud du┼żan je rije┼íiti sporno pravno pitanje u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva.

─îlan 165

(Odluka povodom zahtjeva)

(1) U odluci povodom zahtjeva za rje┼íavanje spornog pravnog pitanja, Apelacioni sud iznosi razloge kojima obrazla┼że zauzeto pravno shvatanje.

(2) Odluka iz stava 1 ovog ─Źlana dostavlja se Osnovnom sudu i objavljuje na internet stranici Apelacionog suda ili na drugi pogodan na─Źin.

─îlan 166

(Dejstvo odluke o spornom pravnom pitanju)

Ako je Apelacioni sud rije┼íio sporno pravno pitanje, stranke u postupku u kome se postavlja isto sporno pravno pitanje, nemaju pravo tra┼żiti njegovo rje┼íavanje u parnici koja je u toku.

POGLAVLJE XVII.
SUPARNI─îARI

─îlan 167

(Suparni─Źartsvo)

(1) Vi┼íe lica mogu jednom tu┼żbom tu┼żiti, odnosno biti tu┼żeni (suparni─Źari):

a) ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno obaveze proisti─Źu iz istog ─Źinjeni─Źnog i pravnog osnova (materijalni suparni─Źari),

b) ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste koje se zasnivaju na bitno istovrsnom ─Źinjeni─Źnom i pravnom osnovu, te ako postoji stvarna i mjesna nadle┼żnost suda za svaki zahtjev i za svakog tu┼żenog (formalni suparni─Źari),

c) ako je to drugim zakonom propisano.

(2) Do zaklju─Źenja pripremnog ro─Źi┼íta, mo┼że pod uslovima iz stava 1 ovog ─Źlana, uz tu┼żioca pristupiti novi tu┼żilac, ili tu┼żba mo┼że biti pro┼íirena na novog tu┼żenog s njegovim pristankom.

(3) Nakon ┼íto se tu┼żeni upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, bez njegovog pristanka ne mo┼że uz tu┼żioca pristupiti novi tu┼żilac.

(4) Lice koje pristupa tu┼żbi, odnosno na koje se tu┼żba pro┼íiruje, mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad ono u nju stupa.

─îlan 168

(Zakonsko suparni─Źarstvo)

Lice koje u cjelini ili djelimi─Źno tra┼żi stvar ili pravo o kojem izme─Ĺu drugih lica ve─ç te─Źe parnica, mo┼że pred sudom pred kojim ta parnica te─Źe tu┼żiti obje stranke jednom tu┼żbom, sve dok se postupak pravosna┼żno ne zavr┼íi.

─îlan 169

(Pravni polo┼żaj i dejstvo radnji suparni─Źara)

Svaki suparni─Źar je u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili propu┼ítanja ne koriste niti ┼ítete drugim suparni─Źarima.

─îlan 170

(Jedinstveni suparni─Źari)

Ako se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor mo┼że rije┼íiti samo na jednak na─Źin prema svim suparni─Źarima (jedinstveni suparni─Źari) smatraju se oni kao jedna parni─Źna stranka, tako da ako pojedini suparni─Źari propuste koju parni─Źnu radnju dejstvo parni─Źnih radnji koje su preduzeli drugi suparni─Źari prote┼że se i na one koji te radnje nisu preduzeli.

─îlan 171

(Pravni polo┼żaj jedinstvenih suparni─Źara)

Ako rokovi za izvr┼íenje odre─Ĺene parni─Źne radnje za pojedine jedinstvene suparni─Źare isti─Źu u razno vrijeme, tu parni─Źnu radnju mo┼że svaki suparni─Źar preduzeti sve dok i za jednog od njih jo┼í te─Źe rok za preduzimanje te radnje.

─îlan 172

(Ovla┼ítenja suparni─Źara)

Svaki suparni─Źar ima pravo da podnosi prijedloge koji se ti─Źu toka parnice.

POGLAVLJE XVIII.
U─îESTVOVANJE TRE─ćIH LICA U PARNICI

─îlan 173

(Umje┼ía─Ź u parnici)

(1) Lice koje ima pravni interes da u parnici koja te─Źe me─Ĺu drugim licima jedna od stranaka uspije, mo┼że se pridru┼żiti toj stranci.

(2) Umje┼ía─Ź mo┼że stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do pravosna┼żnosti odluke o tu┼żbenom zahtjevu, te u toku postupka nastavljenog izjavljivanjem vanrednog pravnog lijeka.

(3) Izjavu o stupanju u parnicu umje┼ía─Ź mo┼że dati na ro─Źi┼ítu ili pismenim podneskom.

(4) Podnesak umje┼ía─Źa dostavlja se objema parni─Źnim strankama, a ako je izjava umje┼ía─Źa data na ro─Źi┼ítu, prepis tog dijela zapisnika dostavlja se samo onoj stranci koja je sa ro─Źi┼íta izostala.

─îlan 174

(Dozvoljenost u─Źestvovanja umje┼ía─Źa)

(1) Svaka stranka mo┼że osporiti umje┼ía─Źu pravo da u─Źestvuje u postupku i predlo┼żiti da se umje┼ía─Ź odbije.

(2) Do pravosna┼żnosti rje┼íenja kojim se odbija u─Źe┼í─çe umje┼ía─Źa, umje┼ía─Ź mo┼że u─Źestvovati u postupku i njegove parni─Źne radnje ne mogu se isklju─Źiti.

(3) Protiv odluke Osnovnog suda kojom se usvaja u─Źestvovanje umje┼ía─Źa nije dozvoljena posebna ┼żalba.

─îlan 175

(Ovla┼ítenja umje┼ía─Źa)

(1) Umje┼ía─Ź mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se umije┼ía u parnicu i u daljem toku parnice on je ovla┼íten da stavlja prijedloge i da preduzima sve ostale parni─Źne radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla da preduzme stranka kojoj se pridru┼żio.

(2) Ako je umje┼ía─Ź stupio u parnicu do pravosna┼żnosti odluke o tu┼żbenom zahtjevu, ovla┼íten je da podnese i vanredni pravni lijek.

(3) Ako umje┼ía─Ź podnese pravni lijek, primjerak njegovog podneska dostavlja se i stranci kojoj se pridru┼żio.

(4) Pravni lijek je dozvoljen ukoliko mu se stranka izri─Źito ne usprotivi.

(5) Parni─Źne radnje umje┼ía─Źa imaju za stranku kojoj se pridru┼żio pravno dejstvo ako nisu u suprotnosti sa radnjama stranke.

(6) Nakon pristanka svih parni─Źnih stranaka, umje┼ía─Ź mo┼że stupiti u parnicu kao stranka umjesto stranke kojoj se pridru┼żio.

─îlan 176

(Intervencijsko dejstvo presude)

(1) U parnici izme─Ĺu stranke i umje┼ía─Źa koji joj se pridru┼żio, umje┼ía─Ź ne mo┼że osporavati utvr─Ĺeno ─Źinjeni─Źno stanje, kao i pravne kvalifikacije sadr┼żane u obrazlo┼żenju pravosna┼żne presude (intervencijsko dejstvo presude).

(2) Izuzetno od stava 1 ovog ─Źlana, stranka koja je bila umje┼ía─Ź ima pravo ista─çi prigovor da je stranka iz ranije parnice kojoj se pridru┼żio kao umje┼ía─Ź, pogre┼íno vodila prethodnu parnicu ili da je sud propustio dostaviti joj pozive, podneske ili odluke.

(3) Osnovni sud mo┼że usvojiti prigovor iz stava 2 ovog ─Źlana samo ako stranka iz stava 1 ovog ─Źlana, koja je bila umje┼ía─Ź doka┼że da:

a) u vrijeme stupanja u prethodnu parnicu nije blagovremeno bila obavije┼ítena o parnici koja je prethodno vo─Ĺena i time bila sprije─Źena preduzimati radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda te parnice,

b) stranka iz parnice kojoj se pridru┼żio kao umje┼ía─Ź, namjerno ili iz grube nepa┼żnje, propustila je preduzimati parni─Źne radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda prethodne parnice, a za mogu─çnost njihovog preduzimanja, ranije umje┼ía─Ź nije znao ili nije mogao znati,

c) stranka iz prethodne parnice svojim parni─Źnim radnjama sprije─Źila je da nastupi dejstvo radnji njenog umje┼ía─Źa.

(4) Ako stranka iz stava 1 ovog ─Źlana koja je bila umje┼ía─Ź, uspije s prigovorom iz stava 2 ovog ─Źlana, Osnovni sud ─çe dozvoliti da stranke ponovo raspravljaju o ─Źinjeni─Źnim i pravnim pitanjima o kojima je raspravljano u prethodnoj parnici.

─îlan 177

(Obavještenje trećeg lica o parnici)

(1) Ako tu┼żilac ili tu┼żeni treba da obavijeste tre─çe lice o otpo─Źetoj parnici, da bi se time zasnovalo odre─Ĺeno gra─Ĺanskopravno djelovanje, oni mogu, sve dok se parnica pravosna┼żno ne dovr┼íi, to u─Źiniti podneskom putem Osnovnog suda, u kojem ─çe navesti razlog obavje┼ítenja i u kakvom se stanju nalazi parnica.

(2) Stranka koja je tre─çe lice obavijestila o parnici ne mo┼że zbog toga tra┼żiti prekid otpo─Źete parnice, produ┼żenje rokova, odgodu ili odlaganje ro─Źi┼íta.

(3) Odredbe ─Źlana 176 ovog zakona na odgovaraju─çi na─Źin se primjenjuju i na tre─çe lice koje je obavije┼íteno o otpo─Źetoj parnici.

 

POGLAVLJE XIX.
PREKID, ZASTOJ I OBUSTAVA POSTUPKA

─îlan 178

(Prekid postupka po sili zakona)

Postupak se prekida:

a) kad stranka umre ili izgubi parni─Źnu sposobnost,

b) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlaštenje za zastupanje,

c) kad stranka koja je pravno lice prestane postojati, odnosno kad nadle┼żni organ pravosna┼żno odlu─Źi o zabrani rada,

d) kad nastupe pravne posljedice otvaranja likvidacionog ili ste─Źajnog postupka,

e) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu,

f) kad je to drugim zakonom propisano.

─îlan 179

(Odre─Ĺivanje prekida postupka)

(1) Osim slu─Źajeva posebno propisanih u ovom zakonu, prekid postupka Osnovni sud ─çe odrediti:

a) ako je odlu─Źio da sam ne rje┼íava o prethodnom pitanju,

b) ako se stranka nalazi na podru─Źju koje je zbog vanrednih doga─Ĺaja kao ┼íto su poplave i sli─Źno, odsje─Źeno od suda.

(2) Osnovni sud mo┼że odrediti prekid postupka ako se odluka o tu┼żbenom zahtjevu ne mo┼że donijeti prije nego ┼íto bude donesena odluka u krivi─Źnom postupku.

─îlan 180

(Posljedice prekida postupka)

(1) Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju te─çi svi rokovi odre─Ĺeni za obavljanje parni─Źnih radnji.

(2) Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne mo┼że preduzimati nikakve radnje u postupku.

(3) Parni─Źne radnje koje je jedna stranka preduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakvo pravno dejstvo, a njihovo dejstvo po─Źinje tek po┼íto postupak bude nastavljen.

─îlan 181

(Nastavljanje prekinutog postupka)

(1) Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u ─Źlanu 178 ta─Źkama od a) do d) ovog zakona nastavlja se kad nasljednik ili staratelj zaostav┼ítine, novi zakonski zastupnik, ste─Źajni upravnik ili likvidacioni upravnik, ili pravni sljedbenici pravnog lica preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne stranke pozove da to u─Źine.

(2) Ako je Osnovni sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u ─Źlanu 179 stavu 1 ta─Źki a) i stavu 2 ovog zakona, postupak se nastavlja kad se pravosna┼żno zavr┼íi postupak pred sudom ili drugim nadle┼żnim organom ili kad sud ustanovi da vi┼íe ne postoje razlozi da se ─Źeka na njegov zavr┼íetak.

(3) U svim ostalim slu─Źajevima prekinuti postupak nastavlja se na prijedlog stranke ─Źim prestanu razlozi prekida.

(4) Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali da teku po─Źinju za zainteresovanu stranku te─çi u cjelini iznova od dana kad joj sud dostavi rje┼íenje o nastavljanju postupka.

(5) Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka, rje┼íenje o nastavljanju postupka dostavlja se prema odredbama ─Źlana 101 ovog zakona.

─îlan 182

(Dejstvo i dozvoljenost ┼żalbe na odluku o prekidu postupka)

(1) ┼Żalba protiv rje┼íenja kojim se utvr─Ĺuje (─Źlan 178) ili odre─Ĺuje (─Źlan 179) prekid postupka ne zadr┼żava izvr┼íenje rje┼íenja.

(2) Ako je Osnovni sud na ro─Źi┼ítu odbio prijedlog za prekid postupka i odlu─Źio da se postupak odmah nastavi, protiv tog rje┼íenja nije dozvoljena posebna ┼żalba.

─îlan 183

(Zastoj postupka)

(1) Sud zastaje s postupkom kada je to propisano zakonom.

(2) Rje┼íenjem o zastoju postupka, sud odre─Ĺuje vrijeme trajanja zastoja.

(3) Protiv rje┼íenja o zastoju postupka nije dozvoljena posebna ┼żalba.

(4) Sud nastavlja postupak po slu┼żbenoj du┼żnosti, ─Źim prestanu razlozi koji su izazvali zastoj postupka.

(5) Kada sud zastane s postupkom, mo┼że preduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odga─Ĺanja.

(6) Zastoj postupka ne uti─Źe na rokove za preduzimanje parni─Źnih radnji.

─îlan 184

(Obustava postupka)

(1) Postupak se obustavlja kada umre ili prestane postojati stranka u postupku o pravima koja ne prelaze na njene nasljednike, odnosno pravne sljedbenike.

(2) U slu─Źajevima iz stava 1 ovog ─Źlana, Osnovni sud rje┼íenje o obustavi postupka dostavlja protivnoj stranci, te nasljednicima, odnosno pravnim sljedbenicima stranke nakon ┼íto oni budu utvr─Ĺeni.

(3) Sud nasljednicima umrle stranke, na prijedlog protivne stranke ili po slu┼żbenoj du┼żnosti, postavlja privremenog zastupnika kojem dostavlja rje┼íenje o obustavi postupka, ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao du┼że trajati.

(4) Rje┼íenje o obustavi postupka doneseno iz razloga ┼íto je pravno lice prestalo postojati dostavlja se protivnoj stranci i njenom pravnom sljedbeniku nakon ┼íto on bude utvr─Ĺen, a ako pravno lice nema pravnog sljedbenika, sud, na prijedlog protivne stranke ili po slu┼żbenoj du┼żnosti, rje┼íenje o obustavi postupka dostavlja Pravobranila┼ítvu Distrikta.

(5) Rje┼íenjem o obustavi postupka sud odlu─Źuje da svaka stranka snosi svoje tro┼íkove u postupku koji je prethodio dono┼íenju rje┼íenja o obustavi.

(6) Na postupak o obustavi, na odgovaraju─çi na─Źin, primjenjuju se odredbe ovog zakona o prekidu postupka.

POGLAVLJE XX.
PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

Odjeljak A. Op─çe odredbe

─îlan 185

(Pripreme za glavnu raspravu)

(1) Osnovni sud odmah nakon prijema tu┼żbe vr┼íi pripreme za glavnu raspravu.

(2) Pripreme za glavnu raspravu obuhvataju prethodno ispitivanje tu┼żbe, dostavu tu┼żbe na obavezni odgovor, odr┼żavanje pripremnog ro─Źi┼íta i zakazivanje glavne rasprave.

─îlan 186

(Ovlaštenja stranaka u toku pripremanja glavne rasprave)

U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upu─çivati podneske u kojima ─çe navesti ─Źinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predlo┼żiti dokaze kojima se utvr─Ĺuju te ─Źinjenice.

─îlan 187

(Ovlaštenja suda tokom priprema glavne rasprave)

(1) Osnovni sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u skladu s odredbama ovog zakona.

(2) Protiv rje┼íenja iz stava 1 ovog ─Źlana nije dozvoljena posebna ┼żalba.

─îlan 188

(Dono┼íenje presude i zaklju─Źenje nagodbe u toku pripremanja glavne rasprave)

Osnovni sud mo┼że u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog propu┼ítanja, te primiti na zapisnik nagodbu stranaka.

Odjeljak B. Prethodno ispitivanje i dostavljanje tu┼żbe

─îlan 189

(Prethodno ispitivanje tu┼żbe)

Kad utvrdi da je tu┼żba nerazumljiva ili da ne sadr┼żi elemente propisane ─Źlanom 152 ovog zakona (nepotpuna tu┼żba), ili da postoje nedostaci koji se ti─Źu sposobnosti tu┼żioca ili tu┼żenog da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovla┼ítenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovla┼ítenje potrebno, Osnovni sud, radi otklanjanja tih nedostataka preduzima potrebne radnje propisane ─Źlanovima 44 i 74 ovog zakona.

─îlan 190

(Odbacivanje tu┼żbe i ogla┼íavanje nenadle┼żnim)

(1) Nakon prethodnog ispitivanja tu┼żbe Osnovni sud donosi rje┼íenje kojim se tu┼żba odbacuje ako utvrdi:

a) da rje┼íavanje o tu┼żbenom zahtjevu ne spada u sudsku nadle┼żnost,

b) da je tu┼żba podnesena neblagovremeno, ako je posebnim propisima odre─Ĺen rok za podno┼íenje tu┼żbe,

c) da o istom zahtjevu ve─ç te─Źe parnica,

d) da je stvar pravosna┼żno presu─Ĺena,

e) da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba,

f) da se tu┼żilac pred sudom odrekao tu┼żbenog zahtjeva,

g) da ne postoji pravni interes tu┼żioca za podno┼íenje tu┼żbe za utvr─Ĺenje ili

h) da tu┼żilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz ─Źlana 189 ovog zakona.

(2) Osnovni sud donosi rje┼íenje kojim se ogla┼íava nenadle┼żnim i predmet ustupa drugom sudu, ako utvrdi da nije mjesno nadle┼żan ili da nije stvarno nadle┼żan da rje┼íava o tu┼żbenom zahtjevu.

─îlan 191

(Pretpostavke za postupanje)

Ako smatra da nema dovoljno ─Źinjenica za dono┼íenje odluke o pitanju koje se postavilo u toku prethodnog ispitivanja tu┼żbe, Osnovni sud ─çe o tom pitanju odluku donijeti naknadno, ─Źim bude raspolagao s dovoljno ─Źinjenica.

─îlan 192

(Dostava tu┼żbe na odgovor)

Tu┼żba s prilozima dostavlja se tu┼żenom na odgovor u roku od 30 dana ra─Źunaju─çi od dana prijema tu┼żbe u Osnovnom sudu.

Odjeljak C. Odgovor na tu┼żbu

─îlan 193

(Odgovor na tu┼żbu)

(1) Nakon prijema tu┼żbe s prilozima, tu┼żeni je du┼żan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti Osnovnom sudu pismeni odgovor na tu┼żbu.

(2) Prilikom dostavljanja tu┼żbe tu┼żenom, sud pou─Źava tu┼żenog o obavezi iz stava 1 ovog ─Źlana, o tome ┼íta treba da sadr┼żi odgovor na tu┼żbu i upozorava ga o posljedicama nedostavljanja odgovora na tu┼żbu u odre─Ĺenom roku.

─îlan 194

(Sadr┼żaj odgovora na tu┼żbu)

(1) U odgovoru na tu┼żbu tu┼żeni isti─Źe mogu─çe procesne prigovore i izja┼ínjava se da li priznaje ili osporava postavljeni tu┼żbeni zahtjev, te navodi i druge podatke koje, u skladu s ─Źlanom 72 ovog zakona, mora imati svaki podnesak.

(2) Ako tu┼żeni osporava tu┼żbeni zahtjev, odgovor na tu┼żbu mora da sadr┼żi i razloge iz kojih se tu┼żbeni zahtjev osporava, ─Źinjenice na kojima tu┼żeni zasniva svoje navode i dokaze kojima se utvr─Ĺuju te ─Źinjenice.

─îlan 195

(Upu┼ítanje tu┼żenog u raspravu o glavnoj stvari)

Kad je u ovom zakonu propisano da stranka mo┼że staviti odre─Ĺeni prigovor ili prijedlog ili preduzeti kakvu drugu parni─Źnu radnju dok se tu┼żeni ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor, odnosno prijedlog mo┼że se staviti dok Osnovni sud ne primi odgovor na tu┼żbu.

─îlan 196

(Postupanje s nerazumljivim ili nepotpunim odgovorom na tu┼żbu)

(1) Kad utvrdi da je odgovor na tu┼żbu nerazumljiv ili nepotpun, Osnovni sud radi otklanjanja tih nedostataka postupa u skladu sa ─Źlanom 74. ovog zakona.

(2) Ukoliko odgovor na tu┼żbu bude odba─Źen ili povu─Źen u skladu sa ─Źlanom 74. stav (3) ovog zakona, smatra se da tu┼żeni nije odgovorio na tu┼żbu.

─îlan 197

(Protivtu┼żba i odgovor na protivtu┼żbu)

(1) Tu┼żeni mo┼że u odgovoru na tu┼żbu, a najkasnije na pripremnom ro─Źi┼ítu, podnijeti protivtu┼żbu, ako je zahtjev protivtu┼żbe u vezi s tu┼żbenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protivtu┼żbom tra┼żi utvr─Ĺenje nekog prava ili pravnog odnosa o ─Źijem postojanju ili nepostojanju zavisi u cjelini ili djelimi─Źno odluka o tu┼żbenom zahtjevu.

(2) Nakon odr┼żavanja pripremnog ro─Źi┼íta, protivtu┼żba se mo┼że podnijeti samo ako tu┼żilac na to pristane i ako Osnovni sud ocijeni da podno┼íenje protivtu┼żbe nije usmjereno na odugovla─Źenje postupka.

(3) Protivtu┼żba se ne mo┼że podnijeti ako je za zahtjev iz protivtu┼żbe stvarno nadle┼żan drugi sud.

(4) Odredbe ovog zakona o tu┼żbi i odgovoru na tu┼żbu na odgovaraju─çi na─Źin se primjenjuju i na protivtu┼żbu i odgovor na protivtu┼żbu, ako ovim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

Odjeljak D. Pripremno ro─Źi┼íte

─îlan 198

(Zakazivanje pripremnog ro─Źi┼íta)

(1) Nakon prijema odgovora na tu┼żbu, odnosno odgovora na protivtu┼żbu, Osnovni sud zakazuje pripremno ro─Źi┼íte.

(2) Ako tu┼żeni nije dostavio odgovor na tu┼żbu, a tu┼żilac u tu┼żbi nije tra┼żio dono┼íenje presude zbog propu┼ítanja, sud zakazuje pripremno ro─Źi┼íte nakon proteka roka za podno┼íenje odgovora na tu┼żbu.

(3) Pripremno ro─Źi┼íte odr┼żava se, po pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tu┼żbu, odnosno od dana proteka roka za podno┼íenje odgovora na tu┼żbu, ili ako je tu┼żeni podnio protivtu┼żbu u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtu┼żbu.

─îlan 199

(Odr┼żavanje pripremnog ro─Źi┼íta)

Odr┼żavanje pripremnog ro─Źi┼íta je obavezno, osim u slu─Źajevima u kojima Osnovni sud, nakon ispitivanja tu┼żbe i odgovora na tu┼żbu, utvrdi da me─Ĺu strankama nema spornih ─Źinjenica ili da zbog jednostavnosti spora odr┼żavanje pripremnog ro─Źi┼íta nije potrebno.

─îlan 200

(Poziv za pripremno ro─Źi┼íte)

U pozivu za pripremno ro─Źi┼íte Osnovni sud upozorava stranke o posljedicama izostanka s pripremnog ro─Źi┼íta, kao i o tome da su du┼żne najkasnije na pripremnom ro─Źi┼ítu iznijeti sve ─Źinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo┼żiti sve dokaze koje ┼żele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro─Źi┼íte donijeti sve isprave i predmete koje ┼żele upotrijebiti kao dokaz.

─îlan 201

(Tok pripremnog ro─Źi┼íta)

(1) Pripremno ro─Źi┼íte po─Źinje tako ┼íto tu┼żilac ukratko izla┼że tu┼żbu, a zatim tu┼żeni ukratko izla┼że odgovor na tu┼żbu.

(2) Kad je potrebno, Osnovni sud ─çe zatra┼żiti od stranaka razja┼ínjenje u vezi s njihovim navodima ili prijedlozima.

─îlan 202

(Upozorenje neukoj stranci)

Ako stranka ili njen zakonski zastupnik nije u stanju jasno i odre─Ĺeno izjasniti se o predmetu raspravljanja, a nema punomo─çnika, Osnovni sud ─çe upozoriti na potrebu da anga┼żuje punomo─çnika.

─îlan 203

(Raspravljanje i odlu─Źivanje o pitanjima koje se odnose na smetnje za dalji tok postupka)

(1) Nakon izlaganja tu┼żbe i odgovora na tu┼żbu, raspravlja se o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, a o tim pitanjima mogu se na pripremnom ro─Źi┼ítu izvoditi dokazi kad je to potrebno.

(2) Osnovni sud, po prigovoru stranke ili po slu┼żbenoj du┼żnosti, postupa u skladu s ─Źlanom 190 ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije druga─Źije propisano.

(3) Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetnji za vo─Ĺenje postupka, odluku o prigovoru donosi zajedno s odlukom o glavnoj stvari.

(4) Protiv odluke iz stava 3 ovog ─Źlana nije dozvoljena posebna ┼żalba.

─îlan 204

(Raspravljanje o prijedlozima i ─Źinjenicama)

U daljem toku pripremnog ro─Źi┼íta raspravlja se o prijedlozima stranaka i ─Źinjeni─Źnim navodima kojima stranke obrazla┼żu svoje prijedloge.

─îlan 205

(Upravljanje postupkom)

(1) Osnovni sud prema rezultatima raspravljanja na pripremnom ro─Źi┼ítu odlu─Źuje o ─Źemu ─çe se raspravljati i koji ─çe se dokazi izvesti na glavnoj raspravi.

(2) Prijedloge koje ne smatra bitnim za dono┼íenje odluke sud odbija i u rje┼íenju nazna─Źava razlog odbijanja.

(3) Protiv rje┼íenja iz stava 2 ovog ─Źlana nije dozvoljena posebna ┼żalba.

(4) Sud nije u daljem toku parnice vezan za svoja ranija rje┼íenja iz ovog ─Źlana.

─îlan 206

(Spajanje i razdvajanje postupka)

(1) Ako pred Osnovnim sudom te─Źe vi┼íe parnica izme─Ĺu istih lica ili u kojim je isto lice protivnik raznih tu┼żilaca ili raznih tu┼żenih, sud mo┼że, na prijedlog stranaka ili po slu┼żbenoj du┼żnosti, rje┼íenjem spojiti sve te parnice radi zajedni─Źkog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili tro┼íkovi, a za sve spojene parnice sud donosi zajedni─Źku presudu.

(2) Osnovni sud mo┼że, na prijedlog stranaka ili po slu┼żbenoj du┼żnosti, odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima iz iste tu┼żbe, te nakon zavr┼íetka odvojenog raspravljanja donosi posebne odluke o tim zahtjevima.

(3) Rje┼íenja iz stavova 1 i 2 ovog ─Źlana mogu se, po pravilu, donijeti najkasnije na pripremnom ro─Źi┼ítu ili do po─Źetka glavne rasprave, ako pripremno ro─Źi┼íte nije odr┼żano.

(4) Protiv rje┼íenja iz stavova 1 i 2 ovog ─Źlana nije dozvoljena posebna ┼żalba.

─îlan 207

(Posljedice izostanka s pripremnog ro─Źi┼íta)

(1) Ako na pripremno ro─Źi┼íte ne do─Ĺe tu┼żilac, a bio je uredno obavije┼íten, smatrat ─çe se da je tu┼żba povu─Źena, osim ako tu┼żeni ne zahtijeva da se ro─Źi┼íte odr┼żi.

(2) Ako na pripremno ro─Źi┼íte ne do─Ĺe uredno obavije┼íten tu┼żeni, ro─Źi┼íte ─çe se odr┼żati bez njegovog prisustva, a sud ─çe pro─Źitati ili ukratko izlo┼żiti bitne navode iz odgovora na tu┼żbu.

─îlan 208

(Ovla┼ítenja suda na pripremnom ro─Źi┼ítu)

Na pripremnom ro─Źi┼ítu Osnovni sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovla┼ítenja koja ima i na glavnoj raspravi.

Odjeljak E. Medijacija i sudska nagodba

─îlan 209

(Predlaganje medijacije)

(1) Najkasnije na pripremnom ro─Źi┼ítu, Osnovni sud mo┼że, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno, s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, predlo┼żiti strankama da spor rije┼íe u postupku medijacije, kako je propisano posebnim zakonom.

(2) Takav prijedlog mogu staviti i stranke sporazumno do zaklju─Źenja glavne rasprave.

─îlan 210

(Sudska nagodba)

(1) Stranke mogu zaklju─Źiti nagodbu o predmetu spora do njegovog pravosna┼żnog okon─Źanja (sudska nagodba).

(2) Ako je sudska nagodba zaklju─Źenja nakon dono┼íenja prvostepene presude, Osnovni sud ─çe donijeti rje┼íenje kojim ─çe utvrditi da je prvostepena presuda bez dejstva.

─îlan 211

(Uloga suda u nagodbi)

(1) Osnovni sud, na na─Źin koji ne ugro┼żava njegovu nepristrasnost, na pripremnom ro─Źi┼ítu, kao i u toku cijelog postupka, nastoji da stranke zaklju─Źe sudsku nagodbu.

(2) U cilju doprinosa nagodbi sud mo┼że, kada ocijeni da je to osnovano, strankama predlo┼żiti kako da se nagode, vode─çi ra─Źuna o ┼żeljama stranaka, prirodi spora, odnosima me─Ĺu strankama i drugim okolnostima.

─îlan 212

(Sadr┼żaj i dozvoljenost nagodbe)

(1) Sudska nagodba mo┼że se odnositi na cijeli tu┼żbeni zahtjev ili na jedan njegov dio.

(2) Pred sudom se ne mo┼że zaklju─Źiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (─Źlan 3 stav 2).

(3) Kada sud donese rje┼íenje kojim ne dozvoljava nagodbu stranaka, zastaje s postupkom dok to rje┼íenje ne postane pravosna┼żno.

─îlan 213

(Zaklju─Źenje nagodbe)

(1) Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik.

(2) Nagodba je zaklju─Źena kad stranke potpi┼íu zapisnik.

(3) Nagodba sadr┼żi i sporazum o tro┼íkovima, a ako stranke ne postignu sporazum o tro┼íkovima, mogu se dogovoriti da odluku o tro┼íkovima donese sud.

(4) Sud strankama dostavlja ovjeren prepis pismeno izra─Ĺene sudske nagodbe u roku od 30 dana od dana zaklju─Źenja nagodbe.

─îlan 214

(Dejstvo nagodbe)

Sudska nagodba ima snagu izvršnog naslova.

─îlan 215

(Pobijanje nagodbe)

(1) Sudska nagodba mo┼że se pobijati samo tu┼żbom.

(2) Sudska nagodba mo┼że se pobijati ako je zaklju─Źena u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare.

(3) Tu┼żba iz stava 1 ovog ─Źlana mo┼że se podnijeti u roku od jedne godine od dana saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od tri godine od dana zaklju─Źenja sudske nagodbe.

(4) Ako sudska nagodba bude poni┼ítena, postupak se nastavlja kao da sudska nagodba nije ni bila zaklju─Źena.

─îlan 216

(Postojanje sudske nagodbe)

Sud u toku cijelog postupka po slu┼żbenoj du┼żnosti pazi da li se vodi parnica o predmetu o kojem je ranije zaklju─Źena sudska nagodba, pa ako utvrdi da se radi o takvoj parnici, odbacuje tu┼żbu.

Odjeljak F. Zakazivanje ro─Źi┼íta za glavnu raspravu

─îlan 217

(Odre─Ĺivanje glavne rasprave)

(1) Na pripremnom ro─Źi┼ítu Osnovni sud rje┼íenjem odre─Ĺuje:

a) dan i sat odr┼żavanja glavne rasprave,

b) pitanja o kojima ─çe se raspravljati na glavnoj raspravi,

c) dokaze koji ─çe se izvesti na glavnoj raspravi,

d) lica koja ─çe biti pozvana na glavnu raspravu.

(2) Glavna rasprava se, po pravilu, odr┼żava najkasnije u roku od 30 dana od dana odr┼żavanja pripremnog ro─Źi┼íta.

(3) Sud mo┼że odrediti da se glavna rasprava odr┼żi odmah nakon pripremnog ro─Źi┼íta.

(4) Ako sud procijeni da ─çe glavna rasprava trajati du┼że od jednog dana, ro─Źi┼íte ─çe biti zakazano za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se rasprava odr┼żi u kontinuitetu.

─îlan 218

(Pozivanje na glavnu raspravu stranke koja je prisutna na pripremnom ro─Źi┼ítu)

Sa sadr┼żajem rje┼íenja iz stava 1 ─Źlana 217 ovog zakona upoznaje se prisutna stranka, te joj se ne dostavlja rje┼íenje, niti poziv za glavnu raspravu, a Osnovni sud je upozorava i o posljedicama izostanka s ro─Źi┼íta za glavnu raspravu.

─îlan 219

(Pozivanje na glavnu raspravu stranke koja nije bila prisutna na pripremnom ro─Źi┼ítu, svjedoka i vje┼ítaka)

(1) Osnovni sud na ro─Źi┼íte za glavnu raspravu poziva stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom ro─Źi┼ítu, kao i svjedoke i vje┼ítake koje je na pripremnom ro─Źi┼ítu odlu─Źio pozvati.

(2) U pozivu za glavnu raspravu, sud upozorava pozvane o posljedicama izostanka s ro─Źi┼íta.

(3) Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom ro─Źi┼ítu uz poziv za glavnu raspravu, dostavlja se ovjeren prepis rje┼íenja iz stava 1 ─Źlana 217 ovog zakona.

POGLAVLJE XXI.
GLAVNA RASPRAVA

Odjeljak A. Tok glavne rasprave

─îlan 220

(Otvaranje glavne rasprave i posljedice izostanka stranaka)

(1) Osnovni sud otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja.

(2) Nakon toga, sud utvr─Ĺuje da li su do┼íla sva pozvana lica, pa ako nisu, provjerava da li su odsutna lica uredno pozvana i imaju li opravdan razlog za izostanak.

(3) Ako tu┼żilac bez opravdanog razloga ne do─Ĺe na ro─Źi┼íte za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat ─çe se da je povukao tu┼żbu, osim ako se tu┼żeni na tom ro─Źi┼ítu upusti u raspravljanje.

(4) Ako na ro─Źi┼íte za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne do─Ĺe tu┼żeni, a bio je uredno pozvan, rasprava ─çe se odr┼żati bez njegovog prisustva.

─îlan 221

(Procesne smetnje za odr┼żavanje)

(1) Osnovni sud prvo, po prigovoru stranke ili po slu┼żbenoj du┼żnosti, utvr─Ĺuje postoje li procesne smetnje za dalje postupanje i postupa u skladu s odredbama ─Źlana 193 ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije druga─Źije propisano.

(2) Ako sud ne usvoji prigovor iz stava 1 ovog ─Źlana, bez obzira da li je o njemu raspravljano odvojeno od glavne stvari ili zajedno sa njom, odluku o prigovoru donijet ─çe zajedno s odlukom o glavnoj stvari.

(3) Protiv rje┼íenja kojim se odbijaju prigovori stranaka iz stava 1 ovog ─Źlana nije dozvoljena posebna ┼żalba.

─îlan 222

(Redoslijed odvijanja glavne rasprave)

(1) Glavna rasprava odvija se sljede─çim redom:

a) tu┼żilac ukratko izla┼że sva bitna pitanja iz tu┼żbe, uklju─Źuju─çi izvo─Ĺenje dokaza ─Źitanjem isprava,

b) tu┼żeni ukratko izla┼że odgovor na tu┼żbu, uklju─Źuju─çi izvo─Ĺenje dokaza ─Źitanjem isprava i daje odgovor na bitne navode tu┼żioca iz ta─Źke a) ovog stava,

c) ako je stavljen prijedlog za izvo─Ĺenje dokaza saslu┼íanjem stranaka, saslu┼íavaju se stranke, i to prvo tu┼żilac, a zatim tu┼żeni,

d) saslu┼íavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tu┼żioca, a zatim svjedoci tu┼żenog,

e) izvode se ostali dokazi, uklju─Źuju─çi i vje┼íta─Źenje,

f) nakon izvo─Ĺenja svih dokaza, obje stranke, po─Źev┼íi od tu┼żioca, imaju pravo da se obrate Osnovnom sudu zavr┼ínim izlaganjem, kojim se rezimiraju pravni i ─Źinjeni─Źni aspekti predmeta,

g) sud mo┼że dopustiti tu┼żiocu da se ukratko izjasni na zavr┼íno izlaganje tu┼żenog,

h) ako je tu┼żiocu dopu┼íteno da se izjasni na zavr┼íno izlaganje tu┼żenog i tu┼żeni ─çe imati pravo da se ukratko izjasni na kona─Źne navode tu┼żioca.

(2) Izuzetno, sud mo┼że odrediti redoslijed odvijanja glavne rasprave druga─Źiji od redoslijeda predvi─Ĺenog u stavu 1 ovog ─Źlana.

─îlan 223

(Obaveze suda u toku glavne rasprave)

(1) Osnovni sud vodi ra─Źuna da se glavna rasprava odvija na pravilan na─Źin, bez nepotrebnih odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za dono┼íenje odluke.

(2) Sud u toku glavne rasprave brine o odr┼żavanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda.

(3) Sud ka┼żnjava lica koja naru┼íavaju red u sudnici ili vrije─Ĺaju dostojanstvo suda i drugih u─Źesnika u postupku u skladu s odredbama ovog zakona o nepo┼ítovanju suda.

─îlan 224

(Na─Źelo usmenosti i neposrednosti)

Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred sudom, ukoliko nije druga─Źije propisano ovim zakonom.

─îlan 225

(Obaveze stranaka na glavnoj raspravi)

(1) Stranka treba u izlaganjima iznijeti ─Źinjenice potrebne za obrazlo┼żenje svojih prijedloga, ponuditi dokaze potrebne za utvr─Ĺivanje svojih navoda, te se izjasniti o navodima i ponu─Ĺenim dokazima protivne stranke.

(2) Stranke mogu tokom glavne rasprave iznositi nove ─Źinjenice i predlagati nove dokaze samo ako u─Źine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bili u mogu─çnosti iznijeti, odnosno predlo┼żiti na pripremnom ro─Źi┼ítu.

─îlan 226

(Pravo stranaka na glavnoj raspravi)

Stranke mogu iznijeti i svoja pravna shvatanja koja se odnose na predmet spora.

─îlan 227

(Redoslijed ispitivanja stranaka)

(1) Prilikom izvo─Ĺenja dokaza saslu┼íanjem stranaka, stranku prvo ispituje njen punomo─çnik, a nakon toga suprotna stranka.

(2) Ako stranka koja se saslušava nema punomoćnika, najprije je ispituje Osnovni sud.

─îlan 228

(Redoslijed ispitivanja svjedoka i vještaka)

(1) Stranke ispituju svjedoke i vještake.

(2) Osnovni sud prvo daje rije─Ź stranci koja je predlo┼żila svjedoka ili vje┼ítaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je potrebno, ponovo stranci koja ih je predlo┼żila.

─îlan 229

(Pravo suda da postavlja pitanja)

Osnovni sud mo┼że postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vje┼ítacima u svakoj fazi saslu┼íanja.

─îlan 230

(Ovla┼ítenja suda prilikom rukovo─Ĺenja raspravom)

(1) Osnovni sud odbija sprovo─Ĺenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak.

(2) Sud ne─çe dozvoliti postavljanje pitanja u kojima je sadr┼żano kako na njih treba odgovoriti.

(3) Sud ne─çe dozvoliti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je ve─ç dovoljno odgovoreno.

(4) Na zahtjev stranke, u zapisnik se unose pitanja koja sud nije dopustio.

(5) Sud ne─çe dozvoliti vrije─Ĺanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vje┼ítaka za vrijeme ispitivanja.

─îlan 231

(Prisustvo svjedoka i vještaka u sudnici)

(1) Saslu┼íani svjedoci i vje┼ítaci ostaju u sudnici, ako im Osnovni sud to nalo┼żi.

(2) Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je jo┼í uvijek prisutan, sud mo┼że odlu─Źiti da svjedoka koji je ve─ç saslu┼ían na istom ro─Źi┼ítu za glavnu raspravu jo┼í jednom pozove na ponovno saslu┼íanje.

─îlan 232

(Karakter rješenja kojim sud rukovodi parnicom)

(1) Osnovni sud nije vezan za svoje rje┼íenje koje se odnosi na rukovo─Ĺenje raspravom.

(2) Protiv rje┼íenja koja se odnose na rukovo─Ĺenje raspravom nije dopu┼ítena posebna ┼żalba.

─îlan 233

(Zaklju─Źenje rasprave)

Nakon ┼íto budu okon─Źane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za presu─Ĺenje, Osnovni sud progla┼íava da je glavna rasprava zaklju─Źena.

Odjeljak B. Odlaganje i nastavak ro─Źi┼íta

─îlan 234

(Odga─Ĺanje ro─Źi┼íta)

(1) Osnovni sud mo┼że odgoditi zakazano ro─Źi┼íte za glavnu raspravu prije njegovog odr┼żavanja, ako utvrdi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo odr┼żavanje ili da dokazi ─Źije je izvo─Ĺenje odre─Ĺeno ne─çe biti pribavljeni do ro─Źi┼íta (odga─Ĺanje ro─Źi┼íta).

(2) Sud je du┼żan, najkasnije osam dana prije odr┼żavanja ro─Źi┼íta, provjeriti da li su ispunjeni uslovi iz stava 1 ovog ─Źlana.

(3) Kad odgodi ro─Źi┼íte, sud o vremenu odr┼żavanja novog ro─Źi┼íta odmah obavje┼ítava sve pozvane.

─îlan 235

(Odlaganje ro─Źi┼íta)

(1) Osnovni sud mo┼że, na prijedlog stranke, odlo┼żiti zapo─Źeto ro─Źi┼íte (odlaganje ro─Źi┼íta) samo iz sljede─çih razloga:

a) ako bez krivice stranke, koja predla┼że odlaganje ro─Źi┼íta, na ro─Źi┼ítu nije mogu─çe izvesti neki od dokaza ─Źije je izvo─Ĺenje odre─Ĺeno, a koji je va┼żan za pravilno dono┼íenje odluke,

b) ako obje stranke predla┼żu odlaganje radi poku┼íaja mirnog rje┼íenja spora ili zaklju─Źenja sudske nagodbe.

(2) Stranka mo┼że samo jednom tra┼żiti odlaganje ro─Źi┼íta iz istog razloga.

(3) Kad se ro─Źi┼íte odlo┼żi, sud prisutnima odmah saop┼ítava mjesto i vrijeme novog ro─Źi┼íta.

(4) Sud je du┼żan o mjestu i vremenu novog ro─Źi┼íta obavijestiti stranku koja nije bila prisutna na odlo┼żenom ro─Źi┼ítu.

─îlan 236

(Naknadno izvo─Ĺenje dokaza)

Ako na ro─Źi┼ítu nije mogu─çe izvesti neki od dokaza ─Źije je izvo─Ĺenje odre─Ĺeno, Osnovni sud mo┼że odlu─Źiti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom ro─Źi┼ítu, izvede samo taj dokaz i iznesu navodi u vezi s njim.

─îlan 237

(Odr┼żavanje odlo┼żenog ro─Źi┼íta)

(1) Na novom ro─Źi┼ítu zakazanom nakon odlaganja rasprave, radnje koje su ve─ç sprovedene ponovo se sprovode samo ako se ro─Źi┼íte dr┼żi pred novim postupaju─çim sudijom ili ako sud smatra da je to neophodno za pravilno dono┼íenje presude.

(2) Ako se ro─Źi┼íte dr┼żi pred novim postupaju─çim sudijom, sud mo┼że, uz saglasnost stranaka, odlu─Źiti da se ponovo ne saslu┼íavaju svjedoci i vje┼ítaci i da se ne obavlja novi uvi─Ĺaj, ve─ç da se preslu┼íaju ili pro─Źitaju zapisnici o izvo─Ĺenju tih dokaza.

─îlan 238

(Pravila odga─Ĺanja odnosno odlaganja ro─Źi┼íta)

(1) Ro─Źi┼íte za glavnu raspravu ne mo┼że se odgoditi na neodre─Ĺeno vrijeme.

(2) Ro─Źi┼íte za glavnu raspravu ne mo┼że se odgoditi du┼że od 30 dana, osim u slu─Źaju iz ─Źlana 252 ovog zakona.

(3) Prilikom odga─Ĺanja, odnosno odlaganja ro─Źi┼íta Osnovni sud datum odr┼żavanja novog ro─Źi┼íta, po pravilu, odre─Ĺuje uz prethodnu konsultaciju sa strankama.

(4) Kada odgodi ili odlo┼żi ro─Źi┼íte, sud je du┼żan preduzeti sve radnje koje mu stoje na raspolaganju kako bi se do sljede─çeg ro─Źi┼íta otklonili uzroci koji su doveli do odga─Ĺanja ili odlaganja, te kako bi se na tom ro─Źi┼ítu rasprava mogla zaklju─Źiti.

(5) Protiv rje┼íenja suda kojim se odga─Ĺa ili odla┼że ro─Źi┼íte ili rje┼íenja kojim se odbijaju prijedlozi stranaka za odga─Ĺanje ili odlaganje ro─Źi┼íta nije dozvoljena posebna ┼żalba.

─îlan 239

(Nastavak ro─Źi┼íta)

Ako se zapo─Źeto ro─Źi┼íte ne mo┼że okon─Źati u toku istog dana, Osnovni sud odre─Ĺuje nastavak ro─Źi┼íta za sljede─çi radni dan (nastavak ro─Źi┼íta).

─îlan 240

(Shodna primjena na pripremno ro─Źi┼íte)

Odredbe ─Źlanova 234, 235, 238 i 239 ovog zakona na odgovaraju─çi na─Źin primjenjuju se na pripremno ro─Źi┼íte.

Odjeljak C. Javnost glavne rasprave

─îlan 241

(Na─Źelo javnosti)

(1) Glavna rasprava je javna.

(2) Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetna lica.

(3) Lica koja su prisutna raspravi ne smiju nositi oru┼żje ili opasno oru─Ĺe.

(4) Odredba stava 3 ovog ─Źlana ne odnosi se na pripadnike policije, ako je no┼íenje oru┼żja neophodno za vr┼íenje njihove du┼żnosti.

─îlan 242

(Isklju─Źenje javnosti)

(1) Osnovni sud mo┼że isklju─Źiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio ako to zahtijevaju interesi ─Źuvanja slu┼żbene, poslovne ili li─Źne tajne, za┼ítita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala.

(2) Sud mo┼że isklju─Źiti javnost i kada se mjerama za odr┼żavanje reda predvi─Ĺenim u ovom zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano odr┼żavanje rasprave.

─îlan 243

(Dejstvo isklju─Źenja javnosti)

(1) Isklju─Źenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomo─çnike i umje┼ía─Źe i ombudsmena.

(2) Osnovni sud mo┼że dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost isklju─Źena budu prisutna pojedina slu┼żbena lica, kao i nau─Źni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slu┼żbu, odnosno nau─Źnu ili javnu djelatnost.

─îlan 244

(Du┼żnost ─Źuvanja tajne i karakter rje┼íenja o isklju─Źenju)

(1) Osnovni sud upozorava lica koja budu prisutna raspravi na kojoj je javnost isklju─Źena da su du┼żna kao tajnu ─Źuvati ono ┼íto su na raspravi saznala, a ┼íto nije ve─ç poznato javnosti i upozorava ih na posljedice odavanja tajne.

(2) O isklju─Źenju javnosti odlu─Źuje sud rje┼íenjem koje mora biti obrazlo┼żeno i javno objavljeno.

(3) Protiv rje┼íenja o isklju─Źenju javnosti nije dozvoljena posebna ┼żalba.

─îlan 245

(Shodna primjena odredbi o javnosti)

Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi na odgovaraju─çi na─Źin se primjenjuju i na pripremnom ro─Źi┼ítu, na ro─Źi┼ítu izvan glavne rasprave pred Osnovnim sudom, te na ro─Źi┼ítu pred zamoljenim sudom.

POGLAVLJE XXII.
DOKAZI I IZVO─ÉENJE DOKAZA

Odjeljak A. Op─çe odredbe

─îlan 246

(Raspravno na─Źelo i ocjena dokaza)

(1) Svaka stranka du┼żna je dokazati ─Źinjenice na kojima zasniva svoj zahtjev.

(2) Osnovni sud slobodnom ocjenom dokaza utvr─Ĺuje ─Źinjenice na osnovu kojih donosi odluku.

─îlan 247

(Izuzetak od raspravnog na─Źela)

(1) Osnovni sud ─çe nalo┼żiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za dono┼íenje odluke, a koje stranke nisu predlo┼żile, ako utvrdi da stranke idu za tim da raspola┼żu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu ─Źlana 3 stava 2 ovog zakona.

(2) Ako stranka ne postupi po nalogu iz stava 1 ovog ─Źlana, sud je ovla┼íten, po slu┼żbenoj du┼żnosti, pribaviti i izvesti te dokaze.

─îlan 248

(Dokazivanje ─Źinjenica)

(1) Ne treba dokazivati ─Źinjenice koje je stranka priznala pred sudom u toku parnice.

(2) Ako stranka porekne ─Źinjenice koje je priznala, Osnovni sud ─çe ocijeniti da li ─çe te ─Źinjenice smatrati priznatim ili osporenim.

(3) ─îinjenice ─Źije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se mo┼że dokazivati da te ─Źinjenice ne postoje, ako zakonom nije ┼íta drugo propisano.

(4) Ne treba dokazivati ─Źinjenice koje su op─çepoznate.

─îlan 249

(Primjena pravila o teretu dokazivanja)

Ako Osnovni sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne mo┼że sa sigurno┼í─çu da utvrdi neku ─Źinjenicu, o postojanju te ─Źinjenice zaklju─Źit ─çe primjenom pravila o teretu dokazivanja.

─îlan 250

(Ocjena suda o visini iznosa, odnosno koli─Źini zamjenjivih stvari)

Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu ┼ítete, na nov─Źani iznos ili na zamjenjive stvari, ali se ta─Źna visina iznosa, odnosno koli─Źina stvari ne mo┼że utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nesrazmjernim te┼íko─çama, Osnovni sud ─çe o tome odlu─Źiti po svojoj ocjeni.

─îlan 251

(Na─Źin izvo─Ĺenja dokaza i izuzetak od neposrednosti)

(1) Dokazi se izvode na glavnoj raspravi.

(2) Na prijedlog stranke, podnesen najkasnije na pripremnom ro─Źi┼ítu, Osnovni sud mo┼że odlu─Źiti da se odre─Ĺeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud) i u tom slu─Źaju, zapisnici o izvedenim dokazima pro─Źitat ─çe se na glavnoj raspravi.

(3) Kada sud donese odluku iz stava 2 ovog ─Źlana, u zamolnici za izvo─Ĺenje dokaza opisat ─çe ukratko predmet spora, izlo┼żit ─çe stanje parnice i odredit ─çe koji ─çe se dokazi izvesti, uz nazna─Źenje o kojim okolnostima treba posebno voditi ra─Źuna.

(4) O ro─Źi┼ítu za izvo─Ĺenje dokaza pred zamoljenim sudom obavijestit ─çe se stranke.

(5) Sudija zamoljenog suda pri izvo─Ĺenju dokaza ima sva ovla┼ítenja koja ima sudija kada se dokazi izvode na glavnoj raspravi.

(6) Protiv rje┼íenja suda kojim se odre─Ĺuje izvo─Ĺenje dokaza pred zamoljenim sudom nije dozvoljena posebna ┼żalba.

─îlan 252

(Rok za izvo─Ĺenje dokaza)

(1) Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne mo┼że izvesti u rokovima predvi─Ĺenim ovim zakonom Osnovni sud rje┼íenjem mo┼że odrediti du┼żi rok za izvo─Ĺenje dokaza.

(2) Kad odre─Ĺeni rok protekne, rasprava ─çe se provesti bez obzira na to ┼íto odre─Ĺeni dokaz nije izveden.

─îlan 253

(Pravo strane dr┼żave)

(1) Ako Osnovnom sudu nije poznato pravo koje va┼żi u stranoj dr┼żavi, zatra┼żit ─çe obavje┼ítenje od Pravosudne komisije, odnosno Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.

(2) Sud mo┼że i od stranke zatra┼żiti da podnese javnu ispravu izdatu od nadle┼żnog inostranog organa, kojom se potvr─Ĺuje koje pravo va┼żi u stranoj dr┼żavi.

Odjeljak B. Uvi─Ĺaj

─îlan 254

(Uslovi za preduzimanje)

(1) Uvi─Ĺaj se preduzima kad je za utvr─Ĺivanje neke ─Źinjenice ili za razja┼ínjenje neke okolnosti potrebno neposredno opa┼żanje suda.

(2) Uvi─Ĺaj se mo┼że obavljati i uz u─Źe┼í─çe vje┼ítaka.

─îlan 255

(Razgledanje stvari)

Ako treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod tre─çeg lica, kod organa vlasti, ili kod pravnog lica kome je povjereno vr┼íenje javnih ovla┼ítenja, na odgovaraju─çi na─Źin primijenit ─çe se odredbe ovog zakona o pribavljanju isprava od ovih organa ili pravnih lica.

Odjeljak C. Isprave

─îlan 256

(Javna isprava)

(1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ vlasti u granicama svoje nadle┼żnosti, te isprava koju je u takvom obliku izdalo pravno ili fizi─Źko lice u vr┼íenju javnih ovla┼ítenja, koje mu je povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga ┼íto se u njoj potvr─Ĺuje ili odre─Ĺuje.

(2) Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjedna─Źene s javnim ispravama.

(3) Dozvoljeno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvr─Ĺene ─Źinjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.

(4) Ako se posumnja u autenti─Źnost isprave, stranka mo┼że zatra┼żiti da sud tra┼żi da se o tome izjasni organ, odnosno pravno ili fizi─Źko lice od koga bi trebalo da poti─Źe ta isprava.

─îlan 257

(Inostrana javna isprava)

Ako me─Ĺunarodnim ugovorom nije ┼íta drugo odre─Ĺeno, inostrane javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, pod uslovom uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i doma─çe javne isprave.

─îlan 258

(Podnošenje isprave)

(1) Stranka je du┼żna sama da podnese ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda.

(2) Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prevod.

(3) Ako se isprava nalazi kod organa vlasti ili lica kome je povjereno vr┼íenje javnog ovla┼ítenja, a sama stranka ne mo┼że izdejstvovati da se isprava preda ili poka┼że, Osnovni sud ─çe po prijedlogu stranke narediti tom organu, odnosno licu da ispravu dostave sudu.

─îlan 259

(Pravo stranke da uskrati podnošenje isprave)

(1) Kada se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, Osnovni sud mo┼że tu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljaju─çi joj za to odre─Ĺeni rok.

(2) Stranka ne mo┼że da uskrati podno┼íenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rije─Ź o ispravi koju je po zakonu du┼żna da preda ili poka┼że ili ako se isprava, s obzirom na njen sadr┼żaj, smatra zajedni─Źkom za obje stranke.

(3) U pogledu prava stranke da uskrati podno┼íenje drugih isprava, shodno se primjenjuju ─Źlanovi 263 i 264 ovog zakona.

(4) Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu pori─Źe da se isprava kod nje nalazi, mogu se radi utvr─Ĺivanja ove ─Źinjenice izvoditi dokazi.

(5) Sud, s obzirom na sve okolnosti, cijeni od kakvog je zna─Źaja ┼íto stranka koja dr┼żi ispravu ne─çe da postupi po rje┼íenju suda kojim joj se nala┼że da podnese ispravu ili pori─Źe da se isprava kod nje nalazi.

(6) Protiv odluke suda iz stava 1 ovog ─Źlana nije dozvoljena posebna ┼żalba.

─îlan 260

(Du┼żnost tre─çeg lica da podnese ispravu)

(1) Osnovni sud mo┼że, na prijedlog stranke, narediti tre─çem licu da podnese ispravu samo kada je ono po zakonu du┼żno da je poka┼że ili podnese, ili kad je rije─Ź o ispravi koja je po svom sadr┼żaju zajedni─Źka za to lice i stranku koja se poziva na ispravu.

(2) Prije nego ┼íto donese odluku, kojom tre─çem licu nala┼że da podnese ispravu, sud poziva tre─çe lice da se o tome izjasni.

(3) Kada tre─çe lice pori─Źe svoju du┼żnost da podnese ispravu koja se kod njega nalazi, sud odlu─Źuje da li je tre─çe lice du┼żno da podnese ispravu.

(4) Kada tre─çe lice pori─Źe da se isprava nalazi kod njega, radi utvr─Ĺivanja te ─Źinjenice mogu da se izvode dokazi.

(5) Pravosna┼żno rje┼íenje o du┼żnosti tre─çeg lica da podnese ispravu mo┼że se izvr┼íiti po pravilima izvr┼ínog postupka, a sud ovo rje┼íenje po slu┼żbenoj du┼żnosti dostavlja nadle┼żnom izvr┼ínom sudu radi prinudnog izvr┼íenja.

(6) Treće lice ima pravo na naknadu opravdanih troškova koje je imalo u vezi s podnošenjem isprava.

(7) U slu─Źaju iz stava 6 ovog ─Źlana, shodno se primjenjuje ─Źlan 270 ovog zakona.

Odjeljak D. Svjedoci

─îlan 261

(Du┼żnost svjedo─Źenja)

(1) Svako lice koje se poziva kao svjedok du┼żno je odazvati se pozivu, a ako ovim zakonom nije druk─Źije propisano, du┼żno je i svjedo─Źiti.

(2) Kao svjedoci mogu se saslu┼íati samo lica koja su sposobna da daju obavje┼ítenja o ─Źinjenicama koje se dokazuju.

(3) Stranka koja predla┼że da se odre─Ĺeno lice saslu┼ía kao svjedok mora prije toga navesti o ─Źemu ono treba da svjedo─Źi i navesti njegovo ime, prezime i boravi┼íte.

─îlan 262

(Du┼żnost ─Źuvanja slu┼żbene ili vojne tajne)

Ne mo┼że se saslu┼íati kao svjedok lice koje bi svojim iskazom povrijedilo du┼żnost ─Źuvanja slu┼żbene ili vojne tajne, dok ga nadle┼żni organ ne oslobodi te du┼żnosti.

─îlan 263

(Uskra─çivanje svjedo─Źenja)

(1) Svjedok mo┼że uskratiti svjedo─Źenje:

a) o onome što mu je stranka kao svom punomoćniku povjerila,

b) o onome o ─Źemu se stranka ili drugo lice svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovijedala,

c) o ─Źinjenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar ili u vr┼íenju nekog drugog poziva ili neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna ─Źuva ono ┼íto se saznalo u vr┼íenju tog poziva ili djelatnosti.

(2) Osnovni sud upozorava ova lica da mogu uskratiti davanje iskaza u slu─Źajevima navedenim u stavu 1 ovog ─Źlana.

─îlan 264

(Uskra─çivanje odgovora na pojedina pitanja)

(1) Svjedok mo┼że uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izlo┼żio opasnosti krivi─Źnog gonjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobo─Źnoj liniji do tre─çeg stepena zaklju─Źno, svoga bra─Źnog druga ili srodnike po tazbini do drugog stepena zaklju─Źno i onda kad je brak prestao, lice s kojim ┼żivi u vanbra─Źnoj zajednici ili njegove srodnike do drugog stepena zaklju─Źno, kao i svog staratelja ili ┼íti─çenika, usvojitelja ili usvojenika.

(2) Osnovni sud upozorava svjedoka da mo┼że uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje.

─îlan 265

(Ocjena suda o opravdanosti uskra─çivanja)

(1) Opravdanost razloga za uskra─çivanje svjedo─Źenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje Osnovni sud, nakon ┼íto se o tome izjasne stranke.

(2) Protiv rje┼íenja suda iz stava 1 ovog ─Źlana stranke nemaju pravo na posebnu ┼żalbu.

(3) Svjedok mo┼że rje┼íenje iz stava 1 ovog ─Źlana pobijati u ┼żalbi protiv rje┼íenja o nov─Źanoj kazni zbog toga ┼íto je uskratio svjedo─Źenje ili odgovor na pojedino pitanje.

─îlan 266

(Pozivanje svjedoka)

(1) Svjedoci se pozivaju dostavljanjem pismenog poziva u kojem se navodi ime i prezime i ime jednog roditelja pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao svjedok.

(2) Svjedok se u pozivu upozorava na posljedice neopravdanog izostanka predvi─Ĺene odredbama ─Źlana 144 ovog zakona i na pravo na naknadu tro┼íkova iz ─Źlana 270 ovog zakona.

(3) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se saslušati u svom stanu, odnosno u prostorijama u kojima borave.

─îlan 267

(Na─Źin saslu┼íanja svjedoka)

(1) Svjedoci se saslu┼íavaju pojedina─Źno i bez prisustva svjedoka koji ─çe se kasnije saslu┼íavati.

(2) Svjedok je du┼żan da odgovore daje usmeno.

(3) Svjedok se prethodno opominje da je du┼żan da govori istinu i da ne smije ni┼íta pre┼íutiti, a nakon toga se upozorava na posljedice davanja la┼żnog iskaza.

(4) Zatim se svjedok pita za ime i prezime, ime jednog roditelja, zanimanje, boravi┼íte, mjesto i datum ro─Ĺenja (godine ┼żivota) i njegov odnos sa strankama.

─îlan 268

(Redoslijed ispitivanja svjedoka)

(1) Poslije op─çih pitanja, svjedoka ispituje stranka koja ga je predlo┼żila, a poslije toga suprotna stranka.

(2) Osnovni sud uvijek mo┼że postavljati pitanja svjedoku.

(3) Svjedok se uvijek pita otkud mu je poznato ono o ─Źemu svjedo─Źi.

─îlan 269

(Saslu┼íanje preko tuma─Źa)

(1) Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak saslu┼íava se preko tuma─Źa.

(2) Ako je svjedok gluh, postavljaju mu se pitanja pismeno, a ako je nijem, poziva se da pismeno odgovara, a ako se saslu┼íanje ne mo┼że izvr┼íiti na ovaj na─Źin, poziva se, kao tuma─Ź lice koje se sa svjedokom mo┼że sporazumjeti.

(3) Osnovni sud tuma─Źa upozorava na du┼żnost vjernog preno┼íenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.

─îlan 270

(Naknada troškova svjedoka)

(1) Svjedok ima pravo na naknadu putnih tro┼íkova i tro┼íkova za prehranu i preno─çi┼íte, te na naknadu izgubljene zarade, nastalih uslijed njegove obaveze da svjedo─Źi.

(2) Svjedok mora da zahtijeva naknadu odmah nakon saslu┼íanja, ina─Źe gubi pravo na nju, a Osnovni sud je du┼żan da na ovo upozori svjedoka.

(3) U rje┼íenju kojim se odmjeravaju tro┼íkovi svjedoka, sud odre─Ĺuje da se odre─Ĺeni iznos isplati iz polo┼żenog predujma, a ako predujam nije polo┼żen, nala┼że stranci da odre─Ĺeni iznos plati svjedoku u roku od osam dana.

(4) ┼Żalba protiv rje┼íenja iz stava 3 ovog ─Źlana ne zadr┼żava izvr┼íenje rje┼íenja.

Odjeljak E. Vještaci

─îlan 271

(Uslovi za odre─Ĺivanje vje┼íta─Źenja)

Osnovni sud mo┼że, na prijedlog stranke, odrediti izvo─Ĺenje dokaza vje┼íta─Źenjem kad je radi utvr─Ĺivanja ili razja┼ínjenja odre─Ĺenih ─Źinjenica potrebno stru─Źno znanje kojim sud ne raspola┼że.

─îlan 272

(Predmet, obim i li─Źnost vje┼ítaka)

(1) Stranka koja predla┼że vje┼íta─Źenje du┼żna je u prijedlogu da nazna─Źi predmet i obim vje┼íta─Źenja, kao i da predlo┼żi lice koje ─çe izvr┼íiti vje┼íta─Źenje.

(2) Protivna stranka se izja┼ínjava o predlo┼żenom vje┼íta─Źenju, kao i o predmetu i obimu vje┼íta─Źenja.

(3) Ako stranke ne postignu sporazum o licu koje bi trebalo da bude odre─Ĺeno za vje┼ítaka i predmetu i obimu vje┼íta─Źenja, odluku o tome donosi Osnovni sud.

─îlan 273

(Na─Źin odre─Ĺivanja vje┼ítaka)

(1) Vje┼íta─Źenje, u pravilu, obavlja jedan vje┼ítak.

(2) Osnovni sud mo┼że, na prijedlog stranke, odrediti vi┼íe vje┼ítaka za razli─Źite vrste vje┼íta─Źenja.

(3) Vje┼ítaci se odre─Ĺuju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vje┼ítaka za odre─Ĺenu vrstu vje┼íta─Źenja.

(4) Slo┼żenija vje┼íta─Źenja povjeravaju se prvenstveno stru─Źnim ustanovama kao ┼íto su: bolnice, hemijski laboratoriji, fakulteti i sli─Źno.

(5) Ako postoje ustanove za odre─Ĺene vrste vje┼íta─Źenja, kao ┼íto su vje┼íta─Źenje la┼żnog novca, rukopisa, daktiloskopsko vje┼íta─Źenje i sli─Źno, takva vje┼íta─Źenja povjeravaju se, u pravilu, tim ustanovama.

─îlan 274

(Rje┼íenje o vje┼íta─Źenju)

Izvo─Ĺenje dokaza vje┼íta─Źenjem odre─Ĺuje Osnovni sud rje┼íenjem koje sadr┼żi:

a) ime, prezime i zanimanje vještaka,

b) predmet spora,

c) predmet i obim vje┼íta─Źenja, i

d) rok za podnošenje pismenog nalaza i mišljenja.

─îlan 275

(Pozivanje vještaka)

(1) Vje┼ítak se uvijek poziva na ro─Źi┼íte za glavnu raspravu.

(2) Prepis rje┼íenja iz ─Źlana 274 ovog zakona dostavlja se vje┼ítaku, zajedno s pozivom na ro─Źi┼íte za glavnu raspravu.

(3) U pozivu Osnovni sud upozorava vje┼ítaka da svoje mi┼íljenje mora iznijeti savjesno i u skladu s pravilima nauke i vje┼ítine, upozorava ga na posljedice: nedostavljanja nalaza i mi┼íljenja u ostavljenom roku, neopravdanog izostanka s ro─Źi┼íta za glavnu raspravu i obavje┼ítava ga o pravu na nagradu i naknadu tro┼íkova.

─îlan 276

(Du┼żnosti vje┼ítaka)

(1) Vje┼ítaci su du┼żni da se odazovu pozivu suda i da iznesu svoj nalaz i mi┼íljenje.

(2) Osnovni sud ─çe vje┼ítaka na njegov zahtjev osloboditi du┼żnosti vje┼íta─Źenja iz razloga iz kojih svjedok mo┼że uskratiti svjedo─Źenje ili odgovor na pojedino pitanje.

(3) Sud mo┼że vje┼ítaka na njegov zahtjev osloboditi du┼żnosti vje┼íta─Źenja i iz drugih opravdanih razloga.

(4) Oslobo─Ĺenje od du┼żnosti vje┼íta─Źenja mo┼że tra┼żiti i ovla┼íteni radnik organa ili organizacije u kojoj vje┼ítak radi.

─îlan 277

(Izuzeće vještaka)

(1) Vje┼ítak ─çe biti izuzet iz istih razloga iz kojih mo┼że biti izuzet sudija, ali se, izuzetno, za vje┼ítaka mo┼że uzeti i lice koje je ranije bilo saslu┼íano kao svjedok.

(2) Stranka je du┼żna da podnese zahtjev za izuze─çe vje┼ítaka ─Źim sazna da postoji razlog za izuze─çe, a najkasnije prije po─Źetka izvo─Ĺenja dokaza vje┼íta─Źenjem.

(3) U zahtjevu za izuze─çe vje┼ítaka stranka je du┼żna da navede okolnosti na kojima zasniva svoj zahtjev za izuze─çe.

(4) O zahtjevu za izuze─çe odlu─Źuje Osnovni sud.

(5) Protiv rje┼íenja kojim se prihvata zahtjev za izuze─çe nije dozvoljena posebna ┼żalba.

(6) Ako je stranka saznala za razlog izuze─ça poslije obavljenog vje┼íta─Źenja i prigovara vje┼íta─Źenju iz tog razloga, sud ─çe postupiti kao da je zahtjev za izuze─çe stavljen prije obavljenog vje┼íta─Źenja.

─îlan 278

(Dostava nalaza i usmeno obrazlaganje)

(1) Vje┼ítak svoj pismeni nalaz i mi┼íljenje uvijek dostavlja Osnovnom sudu prije ro─Źi┼íta za glavnu raspravu, ukoliko sud ne odlu─Źi druga─Źije.

(2) Vje┼ítak mora uvijek da obrazlo┼żi na raspravi svoj pismeni nalaz i mi┼íljenje.

─îlan 279

(Odre─Ĺivanje drugog vje┼ítaka)

(1) Ako vještak ne dostavi nalaz i mišljenje u ostavljenom roku, Osnovni sud će, po isteku roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti drugog vještaka.

(2) Ako vje┼ítak dostavi nalaz i mi┼íljenje koji su nejasni, nepotpuni ili protivrje─Źni sami sebi ili izvedenim dokazima, sud ─çe pozvati vje┼ítaka da ih dopuni, odnosno ispravi i odrediti rok za ponovno dostavljanje nalaza i mi┼íljenja.

(3) Ukoliko vještak ni po pozivu suda ne dostavi potpun i razumljiv nalaz i mišljenje, sud će uz prethodno izjašnjenje stranaka, odrediti drugog vještaka.

─îlan 280

(Obaveza suda da dostavi nalaz i mišljenje strankama)

Osnovni sud dostavlja strankama pismeni nalaz i mi┼íljenje vje┼ítaka najkasnije osam dana prije ro─Źi┼íta za glavnu raspravu.

─îlan 281

(Izostanak vještaka s rasprave)

(1) Ro─Źi┼íte za glavnu raspravu odr┼żat ─çe se i ako vje┼ítak ne pristupi na glavnu raspravu.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog ─Źlana Osnovni sud mo┼że, na prijedlog stranke, odlo┼żiti raspravu i zakazati novo ro─Źi┼íte na koje ─çe ponovo pozvati vje┼ítaka, ako utvrdi da je njegovo prisustvo na raspravi neophodno radi razja┼ínjenja ili dopune nalaza i mi┼íljenja.

─îlan 282

(Prava vještaka)

Osnovni sud vje┼ítaku dozvoljava da pregleda spis, kao i da postavlja pitanja strankama, svjedocima i drugim vje┼ítacima u vezi s predmetom vje┼íta─Źenja.

─îlan 283

(Dozvoljenost ┼żalbe kod izvo─Ĺenja dokaza vje┼íta─Źenjem)

Protiv rje┼íenja suda iz ─Źlanova 272, 274, 276 i 279 ovog zakona nije dozvoljena ┼żalba.

─îlan 284

(Naknada troškova vještaku)

Vje┼ítak ima pravo na naknadu putnih tro┼íkova, tro┼íkova za ishranu i preno─çi┼íte i tro┼íkova vje┼íta─Źenja, kao i pravo na razumnu nagradu za izvr┼íeno vje┼íta─Źenje.

─îlan 285

(Shodna primjena odredbi o saslušanju svjedoka)

Ako odredbama ovog zakona nije druga─Źije odre─Ĺeno, na izvo─Ĺenje dokaza vje┼íta─Źenjem shodno se primjenjuju odredbe o saslu┼íanju svjedoka.

─îlan 286

(Shodna primjena na tuma─Źe)

Odredbe ─Źlana 272 stava 1, ─Źlana 273 stava 3, ─Źlana 275 stavova 1 i 3, ─Źlana 276, ─Źlanova 277 i 283 ovog zakona shodno se primjenjuju i na tuma─Źe.

Odjeljak F. Saslušanje stranaka

─îlan 287

(Odre─Ĺivanje saslu┼íanja stranaka)

Na prijedlog stranke, Osnovni sud ─çe odrediti izvo─Ĺenje dokaza saslu┼íanjem stranaka.

─îlan 288

(Saslušanje samo jedne stranke)

(1) Osnovni sud ─çe odlu─Źiti da se saslu┼ía samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda.

(2) Sud mo┼że odlu─Źiti da se saslu┼ía samo jedna stranka ako se uvjeri da drugoj stranci, odnosno licu koje se ima saslu┼íati za tu stranku, nisu poznate sporne ─Źinjenice, ili ako saslu┼íanje te stranke nije mogu─çe.

(3) Ako u toku postupka stranka umre ili ponovno saslu┼íanje stranke nije mogu─çe, ili je ote┼żano iz drugih razloga, sud ─çe preslu┼íati ili pro─Źitati zapisnik s iskazom te stranke.

─îlan 289

(Saslu┼íanje parni─Źno nesposobne stranke i pravnog lica)

(1) Za stranku koja nema parni─Źnu sposobnost saslu┼íava se njen zakonski zastupnik, a Osnovni sud mo┼że odlu─Źiti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika, saslu┼ía sama stranka, ako je njeno saslu┼íanje mogu─çe.

(2) Za pravno lice saslu┼íava se lice koje je zakonom ili op─çim aktima pravnog lica odre─Ĺeno da ga zastupa.

(3) Ako, kao stranka u sporu, na jednoj strani u─Źestvuje vi┼íe lica, sud ─çe odlu─Źiti ho─çe li se saslu┼íati sva ta lica ili samo neki od njih.

 

─îlan 290

(Pozivanje stranke)

(1) Poziv na ro─Źi┼íte dostavlja se punomo─çniku stranke, koji je du┼żan o tome da obavijesti stranku, odnosno ako stranka nema punomo─çnika, stranci ili licu koje se za stranku saslu┼íava.

(2) U pozivu se nazna─Źava da ─çe se na ro─Źi┼ítu izvoditi dokaz saslu┼íanjem stranaka i da ─çe stranka koja do─Ĺe na ro─Źi┼íte biti saslu┼íana u odsustvu druge stranke.

─îlan 291

(Primjena prinudnih mjera)

Ne mogu se primijeniti nikakve prinudne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi saslu┼íanja, niti se stranka mo┼że prinuditi na davanje iskaza.

─îlan 292

(Shodna primjena odredbi o saslušanju svjedoka)

Odredbe o izvo─Ĺenju dokaza saslu┼íanjem svjedoka primjenjuju se i pri izvo─Ĺenju dokaza saslu┼íanjem stranaka, ako za saslu┼íanje stranaka nije ┼íta drugo propisano.

Odjeljak G. Osiguranje dokaza

─îlan 293

(Uslovi za osiguranje dokaza)

(1) Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz ne─çe mo─çi izvesti ili da ─çe njegovo kasnije izvo─Ĺenje biti ote┼żano, mo┼że se u toku, a i prije pokretanja parnice, predlo┼żiti da se taj dokaz izvede.

(2) Osiguranje dokaza mo┼że se tra┼żiti i u toku postupka po prijedlogu za ponavljanje postupka.

─îlan 294

(Nadle┼żnost za odlu─Źivanje o prijedlogu)

Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen u toku parni─Źnog postupka ili kada se osiguranje dokaza tra┼żi prije pokretanja postupka, nadle┼żan je Osnovni sud.

─îlan 295

(Sadr┼żaj prijedloga za osiguranje)

(1) U podnesku kojim tra┼żi osiguranje dokaza, predlaga─Ź je du┼żan da navede ─Źinjenice koje se imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge zbog kojih smatra da se kasnije dokaz ne─çe mo─çi izvesti ili da ─çe njegovo izvo─Ĺenje biti ote┼żano.

(2) U podnesku predlaga─Ź treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proisti─Źe da on nije poznat.

─îlan 296

(Postupak po prijedlogu za osiguranje i odluka o prijedlogu)

(1) Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza Osnovni sud dostavlja protivniku, ako je poznat, i ostavlja mu odgovaraju─çi rok za odgovor.

(2) Izuzetno, ako postoji opasnost za osiguranje dokaza, sud o prijedlogu odlu─Źuje i bez prethodnog izja┼ínjenja protivnika.

(3) U rje┼íenju kojim se usvaja prijedlog, sud odre─Ĺuje ro─Źi┼íte za izvo─Ĺenje dokaza, navodi ─Źinjenice o kojima ─çe se izvoditi dokazi, kao i dokaze koji ─çe se izvesti.

(4) Ako protivniku nije ranije bio dostavljen podnesak u kome je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza, on će mu se dostaviti zajedno s rješenjem suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza.

(5) Protivniku koji je nepoznat, ili je nepoznato njegovo boravi┼íte, sud mo┼że radi u─Źestvovanja na ro─Źi┼ítu za izvo─Ĺenje dokaza postaviti privremenog zastupnika, a u tom slu─Źaju nije potrebno izdati oglas.

(6) Sud mo┼że, u hitnim slu─Źajevima, odrediti da izvo─Ĺenje dokaza zapo─Źne i prije nego ┼íto se rje┼íenje kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza dostavi protivniku.

(7) Protiv rje┼íenja suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza, kao i protiv rje┼íenja kojim se odlu─Źuje da izvo─Ĺenje dokaza zapo─Źne prije nego ┼íto se rje┼íenje dostavi protivniku, nije dozvoljena ┼żalba.

─îlan 297

(Postupanje s zapisnikom)

(1) Ako su dokazi izvedeni prije nego ┼íto je postupak pokrenut, zapisnik o izvo─Ĺenju dokaza ─Źuvat ─çe se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni.

(2) Ako je postupak u toku, a obezbje─Ĺenje dokaza nije izveo sud koji vodi postupak, zapisnik ─çe se dostaviti tom sudu.

POGLAVLJE XXIII.
SUDSKE ODLUKE

Odjeljak A. Zajedni─Źke odredbe

─îlan 298

(Na─Źin dono┼íenja odluka)

Sud donosi odluke na ro─Źi┼ítu ili van ro─Źi┼íta.

─îlan 299

(Oblik sudskih odluka)

(1) Sud donosi odluke u obliku presude ili rješenja.

(2) O tu┼żbenom zahtjevu sud odlu─Źuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rje┼íenjem.

(3) O svim drugim pitanjima sud odlu─Źuje rje┼íenjem.

(4) Odluka o troškovima u presudi smatra se rješenjem.

Odjeljak B. Presuda

─îlan 300

(Odlu─Źivanje o zahtjevu stranke)

(1) Presudom sud odlu─Źuje o zahtjevu koji se ti─Źe glavne stvari i sporednih potra┼żivanja.

(2) Ako postoji vi┼íe zahtjeva, sud ─çe o svim tim zahtjevima odlu─Źiti jednom presudom.

─îlan 301

(Dospjelost ─Źinidbe)

(1) Osnovni sud mo┼że da nalo┼żi tu┼żenom da izvr┼íi odre─Ĺenu ─Źinidbu samo ako je ona dospjela do zaklju─Źenja glavne rasprave.

(2) Ako sud usvoji zahtjev za izdr┼żavanje, mo┼że obavezati tu┼żenog i na ─Źinidbe koje nisu dospjele.

(3) Presuda kojom se tu┼żeni obavezuje da preda ili preuzme stvari date u najam ili zakup mo┼że se donijeti i prije prestanka tih odnosa.

─îlan 302

(Alternativno ovla┼ítenje tu┼żenog)

Ako je tu┼żilac u tu┼żbi tra┼żio da mu se dosudi odre─Ĺena stvar, a istovremeno je u tu┼żbi ili do zaklju─Źenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari primiti odre─Ĺeni nov─Źani iznos, Osnovni sud ─çe, ako usvoji tu┼żbeni zahtjev, izre─çi u presudi da se tu┼żeni mo┼że osloboditi davanja stvari, ako plati taj nov─Źani iznos.

─îlan 303

(Rok za izvr┼íenje ─Źinidbe)

(1) Kad se stranci u presudi nala┼że izvr┼íenje kakve ─Źinidbe, odredit ─çe se i rok u kome je tu ─Źinidbu du┼żna da izvr┼íi.

(2) Ako posebnim propisima nije druga─Źije odre─Ĺeno, rok za izvr┼íenje ─Źinidbe je 30 dana, ali za ─Źinidbe koje se ne sastoje u nov─Źanom davanju sud mo┼że odrediti du┼żi rok.

(3) U mjeni─Źnim i ─Źekovnim sporovima rok za izvr┼íenje ─Źinidbe je 15 dana.

(4) Rok za izvr┼íenje ─Źinidbe po─Źinje da te─Źe prvog dana nakon dostave prepisa presude stranci kojoj je nalo┼żeno izvr┼íenje.

─îlan 304

(Presuda na osnovu priznanja)

(1) Ako tu┼żeni do zaklju─Źenja glavne rasprave prizna tu┼żbeni zahtjev, Osnovni sud ─çe bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tu┼żbeni zahtjev (presuda na osnovu priznanja).

(2) Sud ne─çe donijeti presudu na osnovu priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uslovima, ako na─Ĺe da je rije─Ź o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (─Źlan 3 stav 2).

(3) Dono┼íenje presude na osnovu priznanja odgodit ─çe se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 2 ovog ─Źlana prije toga pribave obavijesti.

(4) Priznanje tu┼żbenog zahtjeva, na ro─Źi┼ítu ili u pismenom podnesku, tu┼żeni mo┼że i bez pristanka tu┼żioca opozvati do dono┼íenja presude.

─îlan 305

(Presuda na osnovu odricanja)

(1) Ako se tu┼żilac do zaklju─Źenja glavne rasprave odrekne tu┼żbenog zahtjeva, Osnovni sud ─çe bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tu┼żbeni zahtjev (presuda na osnovu odricanja).

(2) Za odricanje od tu┼żbenog zahtjeva nije potreban pristanak tu┼żenog.

(3) Tu┼żilac mo┼że do dono┼íenja presude, na ro─Źi┼ítu ili u pisanom podnesku, opozvati odricanje od tu┼żbenog zahtjeva bez pristanka tu┼żenog.

─îlan 306

(Presuda zbog propuštanja)

(1) Kad tu┼żeni, kome je uredno dostavljena tu┼żba u kojoj je tu┼żilac predlo┼żio dono┼íenje presude zbog propu┼ítanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu┼żbu u zakonskom roku, Osnovni sud ─çe donijeti presudu kojom se usvaja tu┼żbeni zahtjev (presuda zbog propu┼ítanja), osim ako je tu┼żbeni zahtjev o─Źigledno neosnovan.

(2) Tu┼żbeni zahtjev o─Źigledno je neosnovan:

a) ako je tu┼żbeni zahtjev o─Źigledno protivan ─Źinjenicama navedenim u tu┼żbi,

b) ako su ─Źinjenice na kojima se zasniva tu┼żbeni zahtjev u o─Źiglednoj protivrje─Źnosti s dokazima koje je sam tu┼żilac predlo┼żio ili s ─Źinjenicama koje su op─çepoznate.

─îlan 307

(Posebne pretpostavke za donošenje presude zbog propuštanja)

Presuda zbog propuštanja neće se donijeti:

a) ako tu┼żilac nije uz tu┼żbu dostavio dokaze koji se po svojoj prirodi mogu dostaviti,

b) o zahtjevu ili dijelu zahtjeva kojim stranke ne mogu raspolagati.

─îlan 308

(Donošenje presude)

Presuda se donosi u ime Br─Źko distrikta Bosne i Hercegovine.

─îlan 309

(Pismena izrada i dostavljanje presude)

(1) Presuda se mora pismeno izraditi u roku od 30 dana od dana zaklju─Źenja glavne rasprave.

(2) Strankama se dostavlja ovjeren prepis presude.

(3) Ukoliko sudija prekora─Źi rok iz stava 1 ovog ─Źlana, du┼żan je u pismenoj formi izvijestiti predsjednika suda o razlozima prekora─Źenja.

─îlan 310

(Izvornik presude)

Izvornik presude potpisuje postupaju─çi sudija Osnovnog suda, odnosno predsjednik vije─ça Apelacionog suda.

─îlan 311

(Sadr┼żaj presude)

(1) Pismeno izra─Ĺena presuda mora imati uvod, izreku, obrazlo┼żenje i pouku o pravnom lijeku.

(2) Uvod presude sadr┼żi: naznaku da se presuda izri─Źe u ime Br─Źko distrikta Bosne i Hercegovine, naziv suda, ime i prezime postupaju─çeg sudije Osnovnog suda, odnosno ─Źlanova vije─ça Apelacionog suda, ime i prezime i prebivali┼íte odnosno boravi┼íte stranaka, njihovih zastupnika i punomo─çnika, kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost, dan zaklju─Źenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomo─çnika koji su toj raspravi prisustvovali.

(3) Izreka presude sadr┼żi odluku suda o usvajanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se ti─Źu glavne stvari i sporednih potra┼żivanja, te odluku o postojanju ili nepostojanju potra┼żivanja istaknutog radi prebijanja.

(4) U obrazlo┼żenju sud ─çe izlo┼żiti: zahtjeve stranaka, ─Źinjenice koje su stranke iznijele i dokaze koje su izveli, koje je od tih ─Źinjenica sud utvr─Ĺivao, za┼íto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koji su dokazi izvedeni, te kako ih je ocijenio.

(5) U obrazlo┼żenju, sud ─çe posebno navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlu─Źuju─çi o zahtjevima stranaka, a izjasnit ─çe se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora, te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je ve─ç donio tokom postupka.

(6) U obrazlo┼żenju presude zbog propu┼ítanja, presude na osnovu priznanja ili presude na osnovu odricanja, sud iznosi samo razloge koji opravdavaju dono┼íenje takvih presuda.

(7) Pouka o pravnom lijeku sadr┼żi uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka.

─îlan 312

(Prijedlog za dopunu presude)

(1) Ako je sud propustio da odlu─Źi o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora odlu─Źiti presudom, a koji su ve─ç raspravljeni, stranka mo┼że u roku od 30 dana od dana prijema presude predlo┼żiti sudu da se presuda dopuni.

(2) Neblagovremen ili neosnovan prijedlog za dopunu presude odbacuje, odnosno odbija sud bez odr┼żavanja ro─Źi┼íta.

(3) Ako stranka ne predlo┼żi dono┼íenje dopunske presude u roku iz stava 1 ovog ─Źlana, smatra se da je tu┼żba u tom dijelu povu─Źena.

─îlan 313

(Dopunska presuda)

Kad sud ocijeni da je prijedlog za dopunu presude osnovan, van ro─Źi┼íta, donosi, u roku od osam dana, presudu o zahtjevu koji nije rije┼íen (dopunska presuda).

─îlan 314

(Odnos izme─Ĺu prijedloga za dopunu i ┼żalbe na presudu)

(1) Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i ┼żalba protiv presude, Osnovni sud ─çe zastati s dostavljanjem te ┼żalbe Apelacionom sudu dok ne donese odluku o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za ┼żalbu protiv te odluke.

(2) Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena ┼żalba, ta ┼żalba zajedno sa ┼żalbom protiv prvostepene presude dostavit ─çe se Apelacionom sudu.

(3) Ako se prvostepena presuda pobija ┼żalbom samo zato ┼íto Osnovni sud nije presudom odlu─Źio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, ┼żalba ─çe se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda.

─îlan 315

(Ispravljanje presude)

(1) Pogre┼íke u imenima i brojevima, kao i druge o─Źigledne pogre┼íke u pisanju i ra─Źunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude s izvornikom ispravlja sud u svako doba.

(2) Ispravljanje se vrši posebnim rješenjem i unosi na kraju izvornika, a strankama se dostavlja prepis rješenja.

(3) Ako izme─Ĺu izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadr┼żane u izreci presude, strankama ─çe se dostaviti ispravljeni prepis presude s naznakom da se tim prepisom presude zamjenjuje raniji prepis presude i u takvom slu─Źaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude te─Źe od dana dostavljanja ispravljenog prepisa presude.

(4) O ispravljanju presude sud mo┼że odlu─Źiti bez saslu┼íanja stranaka.

─îlan 316

(Pravosna┼żnost presude)

(1) Presuda koja se vi┼íe ne mo┼że pobijati ┼żalbom postaje pravosna┼żna.

(2) Sud do pravosna┼żnosti odluke po slu┼żbenoj du┼żnosti pazi da li je stvar pravosna┼żno presu─Ĺena i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojem je ve─ç pravosna┼żno odlu─Źeno, odbacit ─çe tu┼żbu.

(3) Ako je u presudi odlu─Źeno o potra┼żivanju koje je tu┼żeni istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga potra┼żivanja postaje pravosna┼żna.

─îlan 317

(Dejstvo presude)

(1) Sud je vezan za svoju presudu ─Źim je otpremljena.

(2) Presuda prema strankama ima dejstvo tek od dana kad im je dostavljena.

Odjeljak C. Rješenje

─îlan 318

(Rje┼íenja koja se donose na ro─Źi┼ítu)

(1) Sva rje┼íenja koja se donose na ro─Źi┼ítu objavljuje postupaju─çi sudija, odnosno predsjednik vije─ça.

(2) Rje┼íenje koje je na ro─Źi┼ítu objavljeno dostavit ─çe se strankama u ovjerenom prepisu samo ako je protiv tog rje┼íenja dozvoljena posebna ┼żalba, ili ako se na osnovu rje┼íenja mo┼że odmah tra┼żiti izvr┼íenje ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom.

(3) Sud je vezan za svoja rje┼íenja ako se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako ovim zakonom nije ┼íta drugo odre─Ĺeno.

(4) Kad se rje┼íenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima dejstvo ─Źim je objavljeno.

─îlan 319

(Rje┼íenja koja se donose van ro─Źi┼íta)

Rje┼íenja koja sud donosi van ro─Źi┼íta saop┼ítavaju se strankama dostavljanjem ovjerenog prepisa rje┼íenja.

─îlan 320

(Sadr┼żaj rje┼íenja)

(1) Rje┼íenje mora biti obrazlo┼żeno ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime rje┼íava o prijedlozima stranaka koji su me─Ĺu sobom u opreci, a mo┼że biti obrazlo┼żeno i u drugim slu─Źajevima kad je to potrebno.

(2) Pismeni sastav rje┼íenja treba da sadr┼żi uvijek uvod i izreku, a obrazlo┼żenje samo ako prema stavu 1 ovog ─Źlana rje┼íenje mora biti obrazlo┼żeno.

─îlan 321

(Izvršenje rješenja o kazni)

Rje┼íenja o kaznama izre─Źenim prema odredbama ovog zakona izvr┼íavaju se po slu┼żbenoj du┼żnosti.

─îlan 322

(Shodna primjena odredbi koje se odnose na presudu)

Odredbe ─Źlana 303, ─Źlanova od 310 do 315 i ─Źlana 317 stava 2 ovog zakona shodno se primjenjuju i na rje┼íenja.

POGLAVLJE XXIV.
REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

Odjeljak A. ┼Żalba protiv presude

─îlan 323

(Pravo na ┼żalbu i rok za izjavljivanje ┼żalbe)

(1) Protiv presude donesene u prvom stepenu stranke mogu izjaviti ┼żalbu u roku od 30 dana od dana prijema prepisa presude, ako u ovom zakonu nije odre─Ĺen drugi rok.

(2) U mjeni─Źnim i ─Źekovnim sporovima rok za izjavljivanje ┼żalbe je 15 dana.

(3) Blagovremeno izjavljena ┼żalba spre─Źava da presuda postane pravosna┼żna u dijelu koji se pobija ┼żalbom.

(4) O ┼żalbi protiv presude odlu─Źuje Apelacioni sud.

─îlan 324

(Odricanje i odustanak od ┼żalbe)

(1) Stranka se mo┼że odre─çi prava na ┼żalbu od trenutka prijema presude.

(2) Do dono┼íenja odluke Apelacionog suda stranka mo┼że odustati od ve─ç izjavljene ┼żalbe.

(3) Odricanje ili odustanak od ┼żalbe ne mo┼że se opozvati.

(4) U slu─Źaju da podnosilac ┼żalbe odustane od izjavljene ┼żalbe sud ─çe rje┼íenjem utvrditi odustanak od ┼żalbe.

─îlan 325

(Sadr┼żaj ┼żalbe)

┼Żalba mora da sadr┼żi:

a) ozna─Źenje presude protiv koje se izjavljuje ┼żalba,

b) izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odre─Ĺenom dijelu,

c) razlog ┼żalbe i

d) potpis podnosioca ┼żalbe.

─îlan 326

(Nepotpuna ┼żalba i postupanje po nepotpunoj ┼żalbi)

(1) Ako ┼żalba ne sadr┼żi podatke iz ─Źlana 325 ovog zakona (nepotpuna ┼żalba), Osnovni sud ─çe rje┼íenjem protiv koga nije dozvoljena ┼żalba pozvati ┼żalioca da u roku od osam dana dopuni ili ispravi ┼żalbu.

(2) Ako ┼żalilac u roku iz stava 1 ovog ─Źlana ne postupi po tra┼żenju suda, Osnovni sud ─çe rje┼íenjem odbaciti ┼żalbu kao nepotpunu.

─îlan 327

(Izno┼íenje novih ─Źinjenica i dokaza i isticanje prigovora u ┼żalbi)

(1) U ┼żalbi se ne mogu iznositi nove ─Źinjenice i predlagati novi dokazi, osim ako ┼żalilac pru┼żi dokaze da ih bez svoje krivice nije mogao iznijeti, odnosno predlo┼żiti do zaklju─Źenja glavne rasprave.

(2) Pozivaju─çi se na nove ─Źinjenice, ┼żalilac je du┼żan navesti dokaze kojima bi se te ─Źinjenice utvrdile, a predla┼żu─çi nove dokaze, du┼żan je navesti ─Źinjenice koje tim dokazima treba utvrditi.

(3) Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu izneseni pred Osnovnim sudom ne mogu se iznositi u ┼żalbi.

(4) Ako su zbog izno┼íenja novih ─Źinjenica i predlaganja novih dokaza prouzrokovani tro┼íkovi u postupku povodom ┼żalbe, te tro┼íkove ─çe, nezavisno od ishoda spora, snositi ona stranka koja je iznijela nove ─Źinjenice, odnosno predlo┼żila nove dokaze.

─îlan 328

(Razlozi zbog kojih se presuda mo┼że pobijati)

(1) Presuda se mo┼że pobijati:

a) zbog povrede odredaba parni─Źnog postupka,

b) zbog pogre┼íno ili nepotpuno utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja,

c) zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

(3) Presuda zbog propu┼ítanja ne mo┼że se pobijati zbog pogre┼íno ili nepotpuno utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja.

(4) Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog povrede odredaba parni─Źnog postupka ili zbog toga ┼íto je izjava o priznanju, odnosno o odricanju dana u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare.

(5) Kada se presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja pobija zbog toga ┼íto je izjava o priznanju ili odricanju data u bitnoj zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare, stranka mo┼że u ┼żalbi iznijeti i nove ─Źinjenice, te predlo┼żiti nove dokaze koji se ti─Źu tih mana volje.

─îlan 329

(Povreda odredaba parni─Źnog postupka)

(1) Povreda odredaba parni─Źnog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uticaja na dono┼íenje pravilne i zakonite presude.

(2) Povreda odredaba parni─Źnog postupka uvijek je od uticaja na dono┼íenje pravilne i zakonite presude:

a) ako je u dono┼íenju presude u─Źestvovao sudija koji je po zakonu morao biti isklju─Źen ili izuzet,

b) ako je odlu─Źeno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadle┼żnosti,

c) ako je Osnovni sud odlu─Źio o tu┼żbenom zahtjevu za koji je stvarno nadle┼żan Apelacioni sud ili neki drugi sud u Bosni i Hercegovini,

d) ako je protivno odredbama ovog zakona Osnovni sud zasnovao svoju odluku na nedozvoljenim raspolaganjima stranaka,

e) ako je Osnovni sud donio presudu bez odr┼żavanja glavne rasprave,

f) ako je protivno odredbama ovog zakona Osnovni sud donio presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja ili presudu zbog propuštanja,

g) ako je protivno odredbama ovog zakona Osnovni sud odbio zahtjev stranke da se u postupku slu┼żi svojim jezikom i pismom i da prati tok postupka na svom jeziku,

h) ako je u postupku kao tu┼żilac ili tu┼żeni u─Źestvovalo lice koje ne mo┼że biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovla┼íteno lice, ili ako parni─Źno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomo─çnik stranke nije imao potrebno ovla┼ítenje za vo─Ĺenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vo─Ĺenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku, nije bilo naknadno odobreno,

i) ako je odlu─Źeno o zahtjevu o kojem ve─ç te─Źe parnica, ili kojeg se tu┼żilac odrekao, ili o kojem je ve─ç prije pravosna┼żno presu─Ĺeno, ili o kojem je ve─ç zaklju─Źena sudska nagodba, ili nagodba koja po posebnim propisima ima svojstvo sudske nagodbe,

j) ako je protivno zakonu bila isklju─Źena javnost na glavnoj raspravi,

k) ako je presudom prekora─Źen tu┼żbeni zahtjev,

l) ako je odlu─Źeno o neblagovremeno podnesenoj tu┼żbi, a zbog toga je tu┼żbu trebalo odbaciti,

m) ako prije podno┼íenja tu┼żbe nije proveden zakonom predvi─Ĺeni postupak mirnog ili druga─Źijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tu┼żbu trebalo odbaciti.

(3) Zbog povrede odredaba parni─Źnog postupka iz stava 2 ta─Źke g) ovog ─Źlana ┼żalbu mo┼że izjaviti samo stranka na koju se ti nedostaci odnose.

─îlan 330

(Pogre┼íno ili nepotpuno utvr─Ĺeno ─Źinjeni─Źno stanje)

(1) Pogre┼íno ili nepotpuno utvr─Ĺeno ─Źinjeni─Źno stanje postoji kad je sud neku odlu─Źnu ─Źinjenicu pogre┼íno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio.

(2) Nepotpuno utvr─Ĺeno ─Źinjeni─Źno stanje postoji i kad na to ukazuju nove ─Źinjenice ili novi dokazi.

─îlan 331

(Pogrešna primjena materijalnog prava)

Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebalo da primijeni ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

─îlan 332

(Podno┼íenje ┼żalbe)

┼Żalba se podnosi Osnovnom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

─îlan 333

(Odbacivanje ┼żalbe)

(1) Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu ┼żalbu odbacuje rje┼íenjem Osnovni sud bez odr┼żavanja ro─Źi┼íta.

(2) ┼Żalba je neblagovremena ako je izjavljena poslije isteka zakonskog roka za njeno podno┼íenje.

(3) ┼Żalba je nedozvoljena ako je ┼żalbu izjavilo lice koje nije ovla┼íteno za izjavljivanje ┼żalbe, ili lice koje se odreklo prava na ┼żalbu ili ako lice koje je izjavilo ┼żalbu nema pravnog interesa za izjavljivanje ┼żalbe.

─îlan 334

(Odgovor na ┼żalbu)

(1) Primjerak blagovremene, potpune i dozvoljene ┼żalbe dostavlja Osnovni sud protivnoj stranci odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema ┼żalbe.

(2) Protivna stranka mo┼że u roku od osam dana od dana prijema ┼żalbe podnijeti Osnovnom sudu odgovor na ┼żalbu.

(3) Primjerak odgovora na ┼żalbu dostavlja Osnovni sud ┼żaliocu odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema odgovora na ┼żalbu.

(4) Neblagovremeno podnesen odgovor na ┼żalbu ne uzima se u razmatranje.

(5) Podnesci primljeni po prijemu odgovora na ┼żalbu ili po isteku roka za odgovor na ┼żalbu ne uzimaju se u razmatranje, osim u slu─Źajevima u kojima sud izri─Źito od stranke zatra┼żi dodatno izja┼ínjenje.

─îlan 335

(Dostava spisa i objašnjenja Apelacionom sudu)

(1) Nakon prijema odgovora na ┼żalbu ili nakon proteka roka za odgovor na ┼żalbu Osnovni sud ┼żalbu i odgovor na ┼żalbu, ako je podnesen, sa svim spisima dostavlja Apelacionom sudu najkasnije u roku od osam dana.

(2) Ako ┼żalilac tvrdi da su u prvostepenom postupku povrije─Ĺene odredbe parni─Źnog postupka, sudija Osnovnog suda ─çe dati obja┼ínjenje povodom navoda ┼żalbe koji se ti─Źu tih povreda, a prema potrebi, provjerit ─çe istinitost tih navoda u ┼żalbi.

─îlan 336

(Sudija izvjestilac)

(1) Kad spis po ┼żalbi stigne Apelacionom sudu odre─Ĺuje se sudija izvjestilac.

(2) Sudija izvjestilac mo┼że, po potrebi, od Osnovnog suda da pribavi izvje┼ítaj o povredama odredaba parni─Źnog postupka i da zatra┼żi da se radi utvr─Ĺivanja tih povreda provedu provjere.

─îlan 337

(Sjednica vije─ça i odr┼żavanje rasprave)

(1) Apelacioni sud odlu─Źuje o ┼żalbi na sjednici vije─ça ili na osnovu odr┼żane rasprave.

(2) Apelacioni sud ─çe zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvr─Ĺivanja ─Źinjeni─Źnog stanja potrebno pred Apelacionim sudom utvrditi nove ─Źinjenice ili izvesti nove dokaze ili ponovo izvesti ve─ç izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povreda odredaba parni─Źnog postupka u prvostepenom postupku potrebno odr┼żati raspravu pred Apelacionim sudom.

(3) Apelacioni sud, u pravilu, odr┼żava sjednicu vije─ça, odnosno raspravu, u roku od tri mjeseca nakon ┼íto od Osnovnog suda primi spise po ┼żalbi.

(4) Apelacioni sud ─çe donijeti odluku u roku od 30 dana od dana odr┼żavanja sjednice vije─ça na kojoj je odlu─Źeno po ┼żalbi, odnosno, ako je odr┼żana rasprava u roku od 30 dana od dana zaklju─Źenja rasprave.

─îlan 338

(Pozivanje na raspravu i posljedice izostanka stranaka sa rasprave)

(1) Na raspravu se pozivaju stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomo─çnici, kao i oni svjedoci i vje┼ítaci za koje Apelacioni sud odlu─Źi da se saslu┼íaju.

(2) Ako sa rasprave izostane ┼żalilac, rasprava se ne─çe odr┼żati, a odluka ─çe se donijeti na osnovu navoda ┼żalbe i odgovora na ┼żalbu.

(3) Ako sa rasprave izostane stranka koja nije ┼żalilac sud ─çe raspravljati o ┼żalbi i donijeti odluku.

(4) U pozivu za raspravu stranka ─çe biti upozorena na posljedice nedolaska na raspravu.

─îlan 339

(Tok rasprave pred Apelacionim sudom)

(1) Rasprava pred Apelacionim sudom po─Źinje kratkim izlaganjem izvjestioca o stanju predmeta, bez izno┼íenja njegovog mi┼íljenja o osnovanosti ┼żalbe.

(2) Nakon toga, pro─Źitat ─çe se presuda ili dio presude na koji se odnosi ┼żalba, a prema potrebi, i zapisnik o glavnoj raspravi pred Osnovnim sudom.

(3) Zatim ─çe ┼żalilac obrazlo┼żiti svoju ┼żalbu, a protivna stranka odgovor na ┼żalbu.

─îlan 340

(Shodna primjena odredbi o glavnoj raspravi)

Ako u ─Źlanovima od 337 do 339 ovog zakona nije ┼íta drugo odre─Ĺeno, odredbe o glavnoj raspravi pred Osnovnim sudom na odgovaraju─çi na─Źin se primjenjuju i na raspravu pred Apelacionim sudom.

─îlan 341

(Granice ispitivanja prvostepene presude)

Apelacioni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kojem se pobija ┼żalbom, u granicama razloga navedenih u ┼żalbi, paze─çi po slu┼żbenoj du┼żnosti na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parni─Źnog postupka iz ─Źlana 329 stava 2 ta─Źki b), c), h), i), l) i m) ovog zakona.

─îlan 342

(Vije─çanje i glasanje)

(1) Odluke Apelacionog suda donose se poslije vije─çanja glasanjem.

(2) U prostoriji u kojoj se vije─ça i glasa mogu biti prisutni samo ─Źlanovi vije─ça i zapisni─Źar.

(3) Kad treba donijeti odluku o jednostavnijim pitanjima, vije─çe mo┼że donijeti odluku i u samom zasjedanju.

(4) Predsjednik vije─ça rukovodi vije─çanjem i glasanjem i glasa posljednji.

(5) Predsjednik vije─ça se brine da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.

(6) Za svaku odluku vije─ça potrebna je ve─çina glasova.

(7) ─îlanovi vije─ça ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vije─ça.

(8) ─îlan vije─ça koji je pri glasanju o kome ranijem pitanju ostao u manjini ne mo┼że se suzdr┼żati od glasanja o pitanju o kojem se ima kasnije odlu─Źiti.

(9) Ako se u vezi s pojedinim pitanjima o kojima se odlu─Źuje glasovi podijele na vi┼íe razli─Źitih mi┼íljenja, tako da nijedno od njih nema ve─çinu, razdvojit ─çe se pitanja i glasanje ─çe se ponavljati sve dok se ne postigne ve─çina.

(10) Ako se u pogledu visine nov─Źanog iznosa ili koli─Źine, glasovi podijele na vi┼íe od dva mi┼íljenja, ponovo ─çe se raspravljati o razlozima za svako mi┼íljenje, a ako se i nakon toga ne mo┼że posti─çi ve─çina, glasovi dati za najve─çi nov─Źani iznos ili koli─Źinu, dodat ─çe se glasovima datim za najbli┼żi manji nov─Źani iznos ili koli─Źinu dok se ne postigne ve─çina.

─îlan 343

(Odluke po ┼żalbi)

Apelacioni sud mo┼że u sjednici vije─ça ili na osnovu odr┼żane rasprave:

a) odbaciti ┼żalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu,

b) odbiti ┼żalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu,

c) ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet Osnovnom sudu na ponovno su─Ĺenje,

d) ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tu┼żbu ili

e) preina─Źiti prvostepenu presudu.

─îlan 344

(Posljedice zaklju─Źenja sudske nagodbe u postupku po ┼żalbi)

Apelacioni sud ─çe rje┼íenjem utvrditi da je prvostepena presuda bez dejstva i da je ┼żalilac odustao od ┼żalbe, ako su stranke u toku postupka po ┼żalbi zaklju─Źile sudsku nagodbu.

─îlan 345

(Odbacivanje ┼żalbe u slu─Źaju da to nije u─Źinio Osnovni sud)

Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu ┼żalbu odbacit ─çe Apelacioni sud rje┼íenjem, ako to nije u─Źinio Osnovni sud.

─îlan 346

(Odbijanje ┼żalbe kao neosnovane)

Apelacioni sud ─çe presudom odbiti ┼żalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po slu┼żbenoj du┼żnosti.

─îlan 347

(Ukidanje prvostepene presude)

(1) Apelacioni sud ─çe u sjednici vije─ça ili na osnovu odr┼żane rasprave rje┼íenjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti Osnovnom sudu radi odr┼żavanja nove glavne rasprave, ako utvrdi da postoji jedan od sljede─çih razloga iznesenih u ┼żalbi:

a) ako je protivno odredbama ovog zakona Osnovni sud donio presudu na osnovu priznanja, ili presudu na osnovu odricanja ili presudu zbog propuštanja,

b) ako kojoj stranici nezakonitim postupanjem, a naro─Źito propu┼ítanjem dostavljanja, nije data mogu─çnost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja na dono┼íenje zakonite i pravilne presude,

c) ako je sud donio presudu bez odr┼żavanja glavne rasprave,

d) ako je presudu donio sudija koji je po zakonu morao biti isklju─Źen ili izuzet,

e) ako je protivno odredbama ovog zakona Osnovni sud odbio zahtjev stranke da se u postupku slu┼żi svojim jezikom i pismom i da prati tok postupka na svom jeziku.

(2) Ako Apelacioni sud utvrdi da je u postupku pred Osnovnim sudom odlu─Źeno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadle┼żnosti, ili o zahtjevu po tu┼żbi koja je podnesena poslije zakonom propisanog roka, ili ako prije podno┼íenja tu┼żbe nije proveden zakonom predvi─Ĺeni postupak mirnog ili druga─Źijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tu┼żbu trebalo odbaciti, ili o kome ve─ç te─Źe parnica, ili o kome je ve─ç prije pravosna┼żno presu─Ĺeno, ili koga se tu┼żilac odrekao ili o kome je ve─ç zaklju─Źeno sudsko poravnanje, ukinut ─çe prvostepenu presudu i odbaciti tu┼żbu.

(3) Ako Apelacioni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku kao tu┼żilac, ili tu┼żeni u─Źestvovalo lice koje ne mo┼że biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovla┼íteno lice, ili ako parni─Źno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomo─çnik stranke nije imao potrebna ovla┼ítenja za vo─Ĺenje parnice, odnosno vr┼íenje pojedinih radnji u postupku, ukoliko vo─Ĺenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, s obzirom na prirodu povrede, ukinut ─çe prvostepenu presudu i vratiti predmet Osnovnom sudu ili ─çe ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tu┼żbu.

(4) Ako Apelacioni sud utvrdi da je Osnovni sud prvostepenu presudu donio kao stvarno nenadle┼żan sud, ukinut ─çe prvostepenu presudu i predmet vratiti Osnovnom sudu radi ustupanja stvarno nadle┼żnom sudu u Bosni i Hercegovini.

(5) Kad Apelacioni sud ukine presudu Osnovnog suda i vrati predmet istom sudu na ponovno su─Ĺenje, mo┼że narediti da se nova glavna rasprava ili pripremno ro─Źi┼íte odr┼żi pred drugim sudijom.

(6) U obrazlo┼żenju rje┼íenja kojim se prvostepena presuda ukida treba navesti koje su odredbe parni─Źnog postupka povrije─Ĺene i u ─Źemu se povrede sastoje.

─îlan 348

(Posljedice prekora─Źenja tu┼żbenog zahtjeva)

(1) Apelacioni sud ─çe rje┼íenjem ukinuti presudu Osnovnog suda i predmet vratiti na ponovno su─Ĺenje ako utvrdi da je prvostepenom presudom prekora─Źen tu┼żbeni zahtjev na na─Źin da je odlu─Źeno o ne─Źem drugom, a ne o onome ┼íto je tra┼żeno.

(2) Ako utvrdi da je prvostepenom presudom prekora─Źen tu┼żbeni zahtjev na na─Źin da je dosu─Ĺeno vi┼íe od onoga ┼íto je tra┼żeno, Apelacioni sud ─çe rje┼íenjem ukinuti presudu Osnovnog suda u dijelu u kojem je prekora─Źen tu┼żbeni zahtjev.

─îlan 349

(Postupanje po uputama)

Osnovni sud je du┼żan, odmah po prijemu rje┼íenja Apelacionog suda, odrediti pripremno ro─Źi┼íte ili ro─Źi┼íte za glavnu raspravu, koje ─çe se odr┼żati, po pravilu, u roku od 30 dana od dana prijema rje┼íenja Apelacionog suda, na kojem ─çe se izvesti sve parni─Źne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja ga je upozorio Apelacioni sud u svom rje┼íenju.

─îlan 350

(Preina─Źenje prvostepene presude)

Apelacioni sud ─çe, u sjednici vije─ça ili na osnovu odr┼żane rasprave, presudom preina─Źiti prvostepenu presudu, ako utvrdi da postoji jedan od sljede─çih razloga iznesenih u ┼żalbi:

a) ako je utvrdio da postoji povreda odredaba parni─Źnog postupka, osim u slu─Źajevima iz ─Źlana 347 ovog zakona,

b) ako je u sjednici vije─ça druga─Źijom ocjenom isprava i posredno izvedenih dokaza ve─ç izvedenih pred Osnovnim sudom utvrdio druga─Źije ─Źinjeni─Źno stanje nego ┼íto je ono u prvostepenoj presudi,

c) ako je nakon odr┼żane rasprave, na osnovu novih dokaza ili ponovnog izvo─Ĺenja ve─ç izvedenih dokaza, utvrdio druga─Źije ─Źinjeni─Źno stanje nego ┼íto je ono u prvostepenoj presudi,

d) ako smatra da je ─Źinjeni─Źno stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvr─Ĺeno, ali da je Osnovni sud pogre┼íno primijenio materijalno pravo,

e) ako je Osnovni sud iz ─Źinjenica koje je utvrdio izveo nepravilan zaklju─Źak o postojanju drugih ─Źinjenica na kojima je zasnovana presuda.

─îlan 351

(Zabrana Reformatio in peius)

Apelacioni sud ne mo┼że da preina─Źi presudu na ┼ítetu stranke koja se ┼żalila, ako je samo ona izjavila ┼żalbu.

─îlan 352

(Sadr┼żaj obrazlo┼żenja odluke Apelacionog suda)

U obrazlo┼żenju presude, odnosno rje┼íenja, Apelacioni sud cijeni ┼żalbene navode koji su od odlu─Źnog zna─Źaja.

─îlan 353

(Dostavljanje odluke Apelacionog suda strankama)

(1) Apelacioni sud vra─ça sve spise Osnovnom sudu s dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svoje presude, radi dostavljanja strankama i drugim zainteresovanim licima.

(2) Osnovni sud du┼żan je odluku Apelacionog suda dostaviti u roku od osam dana, ra─Źunaju─çi od dana prijema spisa.

─îlan 354

(Dopuna odluke Apelacionog suda)

(1) Ako je Apelacioni sud propustio odlu─Źiti u pogledu svih dijelova presude koji se ┼żalbom pobijaju, ili ako je propustio donijeti sve odluke koje je odbacuju─çi, odnosno odbijaju─çi ili uva┼żavaju─çi ┼żalbu, trebalo donijeti, ili ako je propustio odlu─Źiti u pogledu jedne ili vi┼íe ┼żalbi, ┼żalilac mo┼że u roku od 30 dana od dana dostave odluke Apelacionog suda predlo┼żiti Apelacionom sudu da svoju odluku dopuni.

(2) Prijedlog za dono┼íenje dopunske odluke ne mo┼że se podnijeti zbog toga ┼íto Apelacioni sud nije odlu─Źio o svim razlozima zbog kojih je ┼żalba izjavljena ili na koje je bio du┼żan paziti po slu┼żbenoj du┼żnosti.

(3) Prijedlog iz stava 1 ovog ─Źlana podnosi se Osnovnom sudu, koji ga je du┼żan bez odga─Ĺanja, zajedno sa spisom proslijediti Apelacionom sudu.

(4) Na postupak u vezi s prijedlogom iz stava 1 ovog ─Źlana shodno se primjenjuju ─Źlanovi od 312 do 314 ovog zakona.

Odjeljak B. ┼Żalba protiv rje┼íenja

─îlan 355

(Dozvoljenost ┼żalbe protiv rje┼íenja)

(1) Protiv rje┼íenja Osnovnog suda dozvoljena je ┼żalba ako u ovom zakonu nije propisano da ┼żalba nije dozvoljena.

(2) Ako ovaj zakon izri─Źito odre─Ĺuje da posebna ┼żalba nije dozvoljena, rje┼íenje Osnovnog suda mo┼że se pobijati samo u ┼żalbi protiv kona─Źne odluke.

─îlan 356

(Dejstvo ┼żalbe)

(1) Blagovremeno izjavljena ┼żalba zadr┼żava izvr┼íenje rje┼íenja, ako ovim zakonom nije druga─Źije propisano.

(2) Rje┼íenje protiv kojeg nije dozvoljena posebna ┼żalba mo┼że se odmah izvr┼íiti.

─îlan 357

(Odluka po ┼żalbi na rje┼íenje)

Rje┼íavaju─çi o ┼żalbi Apelacioni sud mo┼że:

a) odbaciti ┼żalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu,

b) odbiti ┼żalbu kao neosnovanu i potvrditi rje┼íenje Osnovnog suda,

c) uva┼żiti ┼żalbu i rje┼íenje preina─Źiti ili ukinuti, te prema potrebi predmet vratiti na ponovni postupak.

─îlan 358

(Shodna primjena odredbi o ┼żalbi na presudu)

U postupku po ┼żalbi protiv rje┼íenja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje va┼że za ┼żalbu protiv presude, osim odredaba o odr┼żavanju rasprave pred Apelacionim sudom.

POGLAVLJE XXV.
VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

Odjeljak A. Revizija

─îlan 359

(Blagovremenost i dozvoljenost revizije)

(1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosna┼żne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude.

(2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosna┼żne presude ne prelazi 50.000,00 KM, a u privrednim sporovima 100.000,00 KM.

(3) U slu─Źajevima u kojima revizija nije dozvoljena prema odredbi stava 2 ovog ─Źlana, stranke mogu izjaviti reviziju protiv drugostepene presude, ako odluka o sporu zavisi od rje┼íenja nekog materijalnopravnog ili procesnopravnog pitanja va┼żnog za obezbje─Ĺenje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a naro─Źito:

a) ako o tom pitanju revizijski sud jo┼í nije zauzeo shvatanje odlu─Źuju─çi o pojedinim predmetima ili na sjednici odjeljenja, a rije─Ź je o pitanju o kojem postoji razli─Źita praksa drugostepenog suda,

b) ako je o tom pitanju revizijski sud ve─ç zauzeo shvatanje, ali je odluka drugostepenog suda zasnovana na shvatanju koje nije podudarno s tim shvatanjem,

c) ako je o tom pitanju revizijski sud ve─ç zauzeo shvatanje i presuda se drugostepenog suda zasniva na tom shvatanju, ali bi, uva┼żavaju─çi razloge iznesene tokom prethodnog prvostepenog i ┼żalbenog postupka zbog promjene u pravnom sistemu, uslovljene novim zakonodavstvom ili me─Ĺunarodnim sporazumima, te odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ili Evropskog suda za ljudska prava, trebalo da se preispita sudska praksa.

(4) U reviziji iz stava 3 ovog ─Źlana stranka je obavezna jasno nazna─Źiti pravno pitanje zbog kojeg je izjavila reviziju, uz odre─Ĺeno navo─Ĺenje propisa i drugih va┼że─çih izvora prava koji se na njega odnose, te izlo┼żiti razloge zbog kojih smatra da je ono va┼żno za obezbje─Ĺenje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

─îlan 360

(Odlu─Źivanje o reviziji)

O reviziji odlu─Źuje revizijsko vije─çe Apelacionog suda sastavljeno od trojice sudija koji nisu u─Źestvovali u odlu─Źivanju po ┼żalbi.

─îlan 361

(Dejstvo revizije)

Izjavljena revizija ne zadr┼żava izvr┼íenje pravosna┼żne presude.

─îlan 362

(Razlozi zbog kojih se revizija mo┼że izjaviti)

(1) Revizija se mo┼że izjaviti:

a) zbog povrede odredaba parni─Źnog postupka iz ─Źlana 329 ovog zakona koja je u─Źinjena u postupku pred Apelacionim sudom,

b) zbog pogrešne primjene materijalnog prava,

c) zbog prekora─Źenja tu┼żbenog zahtjeva, ako je ta povreda u─Źinjena u postupku pred Apelacionim sudom.

(2) Revizija se ne mo┼że izjaviti zbog pogre┼íno ili nepotpuno utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja.

─îlan 363

(Granice ispitivanja drugostepene presude)

(1) Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom, u granicama razloga navedenih u reviziji, paze─çi po slu┼żbenoj du┼żnosti na primjenu materijalnog prava.

(2) U povodu revizije iz ─Źlana 359 stava 3 ovog zakona, revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je va┼żno za obezbje─Ĺenje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, zbog kojeg je izjavljena i koje je u njoj jasno nazna─Źeno kao takvo, uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.

─îlan 364

(Izno┼íenje novih ─Źinjenica i dokaza u reviziji)

Stranke mogu u reviziji iznositi nove ─Źinjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na povrede odredaba parni─Źnog postupka koje su u─Źinjene u postupku pred Apelacionim sudom.

─îlan 365

(Podnošenje revizije)

Revizija se podnosi Osnovnom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

─îlan 366

(Odbacivanje i odustanak od revizije)

(1) Neblagovremenu ili nepotpunu reviziju odbacuje rje┼íenjem Osnovni sud, bez odr┼żavanja ro─Źi┼íta.

(2) U slu─Źaju da je podnosilac revizije odustao od izjavljene revizije, Osnovni sud rje┼íenjem utvr─Ĺuje odustanak od revizije.

─îlan 367

(Odgovor na reviziju)

(1) Primjerak blagovremene i potpune revizije Osnovni sud dostavlja protivnoj stranci.

(2) U roku od osam dana od dana dostavljanja revizije, protivna stranka mo┼że podnijeti sudu odgovor na reviziju.

(3) Nakon prijema odgovora na reviziju ili nakon proteka roka za odgovor, Osnovni sud dostavlja reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnesen, sa svim spisima revizijskom sudu.

(4) Primjerak revizije i odgovora na reviziju dostavlja se ┼żalbenom vije─çu Apelacionog suda.

─îlan 368

(Sjednica vije─ça)

O reviziji revizijski sud odlu─Źuje bez rasprave.

─îlan 369

(Odbacivanje revizije)

(1) Nedozvoljenu reviziju odbacuje revizijski sud rje┼íenjem, kao i neblagovremenu i nepotpunu reviziju, ako to, u granicama svojih ovla┼ítenja, nije u─Źinio Osnovni sud.

(2) Revizija je nedozvoljena, ako ju je izjavilo lice koje nije ovla┼íteno za izjavljivanje revizije, ili ako lice koje je izjavilo reviziju nema pravni interes za izjavljivanje revizije ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne mo┼że izjaviti.

(3) Revizijski sud rje┼íenjem utvr─Ĺuje da je podnosilac revizije odustao od podnesene revizije ako je to propustio u─Źiniti Osnovni sud.

(4) Reviziju iz ─Źlana 359 stava 3 ovog zakona revizijski sud rje┼íenjem odbacuje kao nedozvoljenu i ako u reviziji ne bude nazna─Źeno pravno pitanje zbog kojeg se izjavljuje, uz odre─Ĺeno navo─Ĺenje propisa i drugih va┼że─çih izvora prava koji se na njega odnose, kao i zato ┼íto u njoj nisu jasno izlo┼żeni razlozi zbog kojih podnosilac smatra da je to pitanje va┼żno za obezbje─Ĺenje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

(5) Revizijski sud reviziju iz ─Źlana 359 stava 3 ovog zakona odbacuje i ako ocijeni da pravno pitanje zbog kojeg je ona izjavljena nije va┼żno za obezbje─Ĺenje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

(6) U obrazlo┼żenju rje┼íenja iz stavova 4 i 5 ovog ─Źlana revizijski sud se poziva samo na odredbe navedenih stavova koje propisuju odbacivanje takve revizije iz razloga navedenih u tim stavovima, a ako ocjeni da bi to bilo svrsishodno, revizijski sud ─çe obrazlo┼żiti razloge zbog kojih je donio takvo rje┼íenje.

(7) Ako revizijski sud iz stava 5 ovog ─Źlana na─Ĺe da samo neko od vi┼íe istaknutih pravnih pitanja nije va┼żno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, revizija ─çe se odbaciti samo u pogledu tog pitanja.

─îlan 370

(Odbijanje revizije kao neosnovane)

Revizijski sud ─çe presudom odbiti reviziju kao neosnovanu, ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, kao i razlog na koji pazi po slu┼żbenoj du┼żnosti.

─îlan 371

(Preina─Źenje i ukidanje drugostepene i prvostepene presude)

(1) Ako utvrdi da postoji povreda odredaba parni─Źnog postupka zbog koje se revizija mo┼że izjaviti, osim povreda odre─Ĺenih u stavovima 2 i 3 ovog ─Źlana, revizijski sud ─çe s obzirom na prirodu povrede, presudom preina─Źiti presudu drugostepenog suda, ili rje┼íenjem ukinuti u cjelini, ili djelimi─Źno drugostepenu presudu i prvostepenu presudu, ili samo presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno su─Ĺenje istom ili drugom sudiji Osnovnog suda, odnosno istom ili drugom ┼żalbenom vije─çu Apelacionog suda.

(2) Ako je u postupku pred Osnovnim sudom ili ┼żalbenim vije─çem Apelacionog suda odlu─Źeno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadle┼żnosti, ili po tu┼żbi koja je podnesena nakon zakonom propisanog roka, ili ako prije podno┼íenja tu┼żbe nije proveden zakonom propisani postupak mirnog ili druga─Źijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tu┼żbu trebalo odbaciti, ili o kojem je ve─ç prije pravosna┼żno presu─Ĺeno, ili koje se tu┼żilac odrekao ili o kojem je ve─ç zaklju─Źena sudska nagodba, revizijski sud ukinut ─çe rje┼íenjem donesene odluke i odbaciti tu┼żbu.

(3) Ako je u postupku pred Osnovnim sudom ili ┼żalbenim vije─çem Apelacionog suda, kao tu┼żilac ili tu┼żeni u─Źestvovalo lice koje ne mo┼że biti stranka u postupku, ili ako stranku u postupku koja je pravno lice nije zastupalo ovla┼íteno lice, ili ako parni─Źno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomo─çnik stranke nije imao potrebna ovla┼ítenja za vo─Ĺenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vo─Ĺenje parnice, odnosno vr┼íenje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, revizijski sud ─çe s obzirom na prirodu povrede, postupiti po odredbama stavova 1 i 2 ovog ─Źlana.

─îlan 372

(Usvajanje revizije)

(1) Ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pogre┼íno primijenjeno, presudom ─çe usvojiti reviziju i preina─Źiti pobijanu presudu.

(2) Ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogre┼íne primjene materijalnog prava ili zbog povrede pravila postupka ─Źinjeni─Źno stanje nepotpuno utvr─Ĺeno i da zbog toga nema uslova za preina─Źenje pobijane presude, rje┼íenjem ─çe usvojiti reviziju, ukinuti u cjelini ili djelimi─Źno presudu ┼żalbenog vije─ça Apelacionog suda i predmet vratiti na ponovno su─Ĺenje istom ili drugom ┼żalbenom vije─çu Apelacionog suda.

─îlan 373

(Posljedice prekora─Źenja tu┼żbenog zahtjeva)

(1) Ako utvrdi da je drugostepenom, odnosno i prvostepenom presudom prekora─Źen tu┼żbeni zahtjev na na─Źin da je odlu─Źeno o ne─Źemu drugom, a ne o onome ┼íto je tra┼żeno, revizijski sud ─çe rje┼íenjem ukinuti samo drugostepenu presudu ili i prvostepenu presudu i predmet vratiti drugostepenom, odnosno prvostepenom sudu na ponovno su─Ĺenje.

(2) Ako utvrdi da je drugostepenom presudom, odnosno i prvostepenom presudom prekora─Źen tu┼żbeni zahtjev na na─Źin da je dosu─Ĺeno vi┼íe od onoga ┼íto je tra┼żeno, revizijski sud ─çe rje┼íenjem ukinuti presudu drugostepenog suda, odnosno i presudu prvostepenog suda u dijelu kojim je prekora─Źen tu┼żbeni zahtjev.

─îlan 374

(Shodna primjena odredbi o ┼żalbi protiv presude)

Ako u ─Źlanovima od 359 do 373 ovog zakona nije ┼íta drugo propisano, u postupku povodom revizije shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o ┼żalbi protiv presude, osim odredbi o odr┼żavanju rasprave pred drugostepenim sudom.

─îlan 375

(Revizija protiv rješenja)

(1) Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rje┼íenja ┼żalbenog vije─ça Apelacionog suda kojim je postupak pravosna┼żno zavr┼íen.

(2) Revizija protiv rje┼íenja iz stava 1 ovog ─Źlana nije dozvoljena u sporovima u kojima ne bi bila dozvoljena revizija protiv pravosna┼żne presude.

(3) Revizija je uvijek dozvoljena protiv rje┼íenja ┼żalbenog vije─ça Apelacionog suda kojim se podnesena ┼żalba odbacuje, odnosno kojim se potvr─Ĺuje rje┼íenje Osnovnog suda o odbacivanju revizije.

(4) U postupku povodom revizije protiv rješenja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude.

Odjeljak B. Ponavljanje postupka

─îlan 376

(Razlozi zbog kojih se mo┼że podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka)

(1) Postupak koji je odlukom suda pravosna┼żno zavr┼íen mo┼że se na prijedlog stranke ponoviti:

a) ako je pri dono┼íenju odluke u─Źestvovao sudija koji je po zakonu morao biti isklju─Źen ili izuzet,

b) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogu─çnost da raspravlja pred sudom,

c) ako je u postupku kao tu┼żilac ili tu┼żeni u─Źestvovalo lice koje ne mo┼że biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovla┼íteno lice, ili ako parni─Źno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomo─çnik stranke nije imao potrebna ovla┼ítenja za vo─Ĺenje parnice, ili za pojedine radnje u postupku, ako vo─Ĺenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno,

d) ako se odluka suda zasniva na la┼żnom iskazu svjedoka ili vje┼ítaka ili na ispravi koja je falsifikovana ili u kojoj je ovjeren neistinit sadr┼żaj,

e) ako je do odluke suda do┼ílo zbog krivi─Źnog djela sudije, zakonskog zastupnika ili punomo─çnika stranke, protivne stranke ili koga tre─çeg lica,

f) ako stranka stekne mogu─çnost da upotrijebi pravosna┼żnu odluku suda koja je ranije izme─Ĺu istih stranaka donesena o istom zahtjevu,

g) ako se odluka suda zasniva na drugoj odluci suda ili na odluci nekog drugog organa, a ta odluka bude pravosna┼żno preina─Źena, ukinuta, odnosno poni┼ítena,

h) ako je naknadno pred nadle┼żnim organom na druga─Źiji na─Źin, pravosna┼żno, odnosno kona─Źno, rije┼íeno prethodno pitanje (─Źlan 12) na kojem je sudska odluka zasnovana,

i) ako stranka sazna za nove ─Źinjenice ili na─Ĺe ili stekne mogu─çnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te ─Źinjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u ranijem postupku.

(2) U slu─Źajevima kada se Pravobranila┼ítvo Br─Źko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Pravobranila┼ítvo) pojavljuje kao stranka u postupku, a u cilju za┼ítite javnog interesa, Pravobranila┼ítvo mo┼że u takvim slu─Źajevima podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka pod uslovima propisanim ovim zakonom.

─îlan 377

(Zahtjev za izmjenu odluke)

(1) Kad Evropski sud za ljudska prava utvrdi povredu kojeg ljudskog prava ili osnovnih sloboda zagarantovanih Konvencijom za za┼ítitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i dodatnih Protokola uz tu Konvenciju koju je Bosna i Hercegovina ratifikovala, stranka mo┼że, u roku od 30 dana od kona─Źnosti presude Evropskog suda za ljudska prava, podnijeti zahtjev Osnovnom sudu za izmjenu odluke kojom je to pravo ili osnovna sloboda povrije─Ĺeno.

(2) Postupak iz stava 1 ovog ─Źlana provodi se shodno odredbama o ponavljanju postupka.

(3) U ponovljenom postupku Apelacioni sud je du┼żan po┼ítovati pravno stanovi┼íte izra┼żeno u kona─Źnoj presudi Evropskog suda za ljudska prava kojom je utvr─Ĺena povreda osnovnog ljudskog prava i slobode.

─îlan 378

(Uslovi za ponavljanje)

(1) Iz razloga navedenih u ─Źlanu 376 stavu 1 ta─Źkama od a) do c) ovog zakona ne mo┼że se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u ranijem postupku.

(2) Zbog okolnosti navedenih u ─Źlanu 376 stavu 1 ta─Źkama a), f), g), h) i i) ovog zakona, ponavljanje postupka mo┼że se dozvoliti samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla te okolnosti iznijeti prije nego ┼íto je raniji postupak zavr┼íen pravosna┼żnom sudskom odlukom.

─îlan 379

(Rok za podnošenje prijedloga)

(1) Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od 30 dana i to:

a) u slu─Źaju iz ─Źlana 376 stava 1 ta─Źke a) ovog zakona od dana kad je stranka saznala za taj razlog,

b) u slu─Źaju iz ─Źlana 376 stava 1 ta─Źke b) ovog zakona od dana kad je odluka dostavljena stranci,

c) u slu─Źaju iz ─Źlana 376 stava 1 ta─Źke c) ovog zakona, ako je u postupku kao tu┼żilac ili tu┼żeni u─Źestvovalo lice koje ne mo┼że biti stranka u postupku i to:

1) od dana kad je odluka dostavljena tom licu, ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovla┼íteno lice ili ako parni─Źno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik,

2) od dana kad je odluka dostavljena stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, ako zakonski zastupnik, odnosno punomo─çnik stranke nije imao potrebno ovla┼ítenje za vo─Ĺenje parnice ili za pojedine radnje u postupku,

3) od dana kad je stranka saznala za taj razlog,

d) u slu─Źajevima iz ─Źlana 376 stava 1 ta─Źki d) i e) ovog zakona od dana kad je stranka saznala za pravosna┼żnu presudu u krivi─Źnom postupku, a ako se krivi─Źni postupak ne mo┼że provesti, onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne mo┼że pokrenuti,

e) u slu─Źajevima iz ─Źlana 376 stava 1 ta─Źki f), g), h) i i) ovog zakona od dana kad je stranka mogla iznijeti sudu nove ─Źinjenice, odnosno nova dokazna sredstva.

(2) Ako bi rok odre─Ĺen u stavu 1 ovog ─Źlana po─Źeo te─çi prije nego ┼íto je odluka postala pravosna┼żna, taj rok ra─Źunat ─çe se od pravosna┼żnosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lijek, odnosno od dostavljanja odluke ┼żalbenog vije─ça Apelacionog suda.

(3) Nakon ┼íto protekne rok od pet godina od dana kad je odluka postala pravosna┼żna, prijedlog za ponavljanje postupka ne mo┼że se podnijeti, osim ako se ponavljanje tra┼żi iz razloga navedenih u ─Źlanu 376 stavu 1 ta─Źkama b) i c) ovog zakona.

─îlan 380

(Odlu─Źivanje o prijedlogu)

O prijedlogu za ponavljanje postupka odlu─Źuje sudija pojedinac Apelacionog suda koji nije u─Źestvovao u dono┼íenju drugostepene odluke.

─îlan 381

(Podno┼íenje i sadr┼żaj prijedloga)

(1) Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek Osnovnom sudu.

(2) U prijedlogu se posebno moraju navesti: zakonski osnov po kome se tra┼żi ponavljanje, okolnosti iz kojih proizilazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlaga─Źa, te u─Źiniti vjerovatnim da bi u ponovljenom postupku mogla za predlaga─Źa biti donesena povoljnija odluka.

─îlan 382

(Odbacivanje prijedloga i odgovor na prijedlog)

(1) Neblagovremene, nepotpune ili nedozvoljene prijedloge za ponavljanje postupka odbacuje rje┼íenjem Osnovni sud bez odr┼żavanja ro─Źi┼íta.

(2) Ako Osnovni sud ne odbaci prijedlog, dostavit ─çe primjerak prijedloga protivnoj stranci, koja ima pravo da u roku od petnaest dana odgovori na prijedlog.

─îlan 383

(Postupanje s prijedlogom)

Nakon prijema odgovora na prijedlog ili nakon proteka roka za davanje odgovora, Osnovni sud prijedlog i odgovor na prijedlog, ako je podnesen, sa svim spisima dostavlja Apelacionom sudu najkasnije u roku od osam dana.

─îlan 384

(Odbacivanje prijedloga)

Neblagovremen, nepotpun ili nedozvoljen prijedlog za ponavljanje postupka odbacuje rje┼íenjem Apelacioni sud, ako to u granicama svojih ovla┼ítenja nije u─Źinio Osnovni sud.

─îlan 385

(Odr┼żavanje rasprave)

(1) Apelacioni sud odlu─Źuje o prijedlogu za ponavljanje postupka, po pravilu, bez odr┼żavanja rasprave.

(2) Ako sud ocijeni da je odr┼żavanje rasprave neophodno postupit ─çe u skladu s ─Źlanovima od 338 do 340 ovog zakona.

─îlan 386

(Odluke po prijedlogu)

(1) Nakon što Apelacioni sud donese odluku o prijedlogu, Osnovnom sudu vraća sve spise s dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svoje odluke.

(2) Rješenjem kojim se dozvoljava ponavljanje postupka ukida se odluka donijeta u ranijem postupku.

(3) Protiv rje┼íenja Apelacionog suda kojim se usvaja prijedlog za ponavljanje postupka ┼żalba nije dozvoljena.

(4) ┼Żalba protiv rje┼íenja Apelacionog suda kojim se odbacuje ili odbija prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se istom sudu, koji o ┼żalbi odlu─Źuje u vije─çu od trojice sudija koji nisu u─Źestvovali u dono┼íenju odluke u ranijem postupku.

─îlan 387

(Postupanje u ponovljenom postupku)

(1) U ponovnom postupku pred Osnovnim sudom ne mo┼że postupati sudija koji je odlu─Źivao u ranijem postupku.

(2) Osnovni sud odre─Ĺuje pripremno ro─Źi┼íte odmah po prijemu rje┼íenja Apelacionog suda, a u pravilu najkasnije u roku od osam dana.

Odjeljak C. Odnos izme─Ĺu prijedloga za ponavljanje postupka i revizije

─îlan 388

(Postupanje suda u slu─Źaju izjavljene revizije i podnesenog prijedloga za ponavljanje postupka)

(1) Ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz razloga iz kojih se mo┼że izjaviti i revizija, smatrat ─çe se da je stranka izjavila reviziju.

(2) Ako stranka izjavi reviziju iz razloga ┼íto je u prvostepenom ili drugostepenom postupku odlu─Źeno o zahtjevu o kojem je ve─ç prije pravosna┼żno presu─Ĺeno, ili koga se tu┼żilac ve─ç odrekao, ili o kojem je sklopljena sudska nagodba i istovremeno ili nakon toga podnesen prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga iz ─Źlana 376 ovog zakona, sud ─çe prekinuti postupak povodom prijedloga za ponavljanje postupka do zavr┼íetka postupka po reviziji.

(3) Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojeg razloga, osim iz razloga navedenih u stavu 2 ovog ─Źlana i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz razloga iz ─Źlana 376 stava 1 ta─Źki d) i e) ovog zakona, koji su potkrijepljeni pravosna┼żnom presudom donesenom u krivi─Źnom postupku, sud ─çe prekinuti postupak po reviziji do zavr┼íetka postupka povodom prijedloga za ponavljanje postupka.

(4) U svima ostalim slu─Źajevima u kojima je stranka izjavila reviziju i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka, sud odlu─Źuje koji ─çe postupak nastaviti, a koji prekinuti, uzimaju─çi u obzir sve okolnosti, a posebno razloge zbog kojih su oba pravna lijeka izjavljena i dokaze, koje su stranke predlo┼żile.

─îlan 389

(Prekid postupka po reviziji)

(1) Odredbe ─Źlana 388 stavova 1 i 3 ovog zakona primjenjuju se i kad je stranka najprije podnijela prijedlog za ponavljanje postupka, a nakon toga izjavila reviziju.

(2) U svima ostalim slu─Źajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i nakon toga izjavi reviziju, Apelacioni sud, po pravilu, prekida postupak po reviziji do zavr┼íetka postupka povodom prijedloga za ponavljanje postupka, osim ako ustanovi da postoje ozbiljni razlozi da postupi druga─Źije.

─îlan 390

(Donošenje rješenja o prekidu)

(1) Rje┼íenje iz ─Źlana 388 ovog zakona donosi Osnovni sud ako je prijedlog za ponavljanje postupka podnesen Osnovnom sudu prije nego ┼íto je predmet povodom revizije upu─çen Apelacionom sudu.

(2) Ako je prijedlog za ponavljanje postupka podnesen nakon ┼íto je predmet povodom revizije upu─çen Apelacionom sudu, rje┼íenje iz ─Źlana 388 ovog zakona donosi revizijsko vije─çe Apelacionog suda.

(3) Rje┼íenje iz ─Źlana 388 ovog zakona donosi Osnovni sud, osim ako je predmet, u vrijeme kad je revizija dostavljena Osnovnom sudu, povodom prijedloga za ponavljanje postupka upu─çen Apelacionom sudu radi dono┼íenja odluke, u kojem slu─Źaju rje┼íenje donosi Apelacioni sud.

(4) Protiv rje┼íenja suda iz stavova 1, 2 i 3 ovog ─Źlana nije dozvoljena ┼żalba.

DIO TRE─ćI
POSEBNI POSTUPCI

 

POGLAVLJE XXVI.
POSTUPAK U PARNICAMA IZ PORODI─îNIH ODNOSA

─îlan 391

(Primjena zakona)

Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz porodi─Źnih odnosa primjenjivat ─çe se ostale odredbe ovog zakona.

─îlan 392

(Pokretanje bra─Źnog spora)

(1) Parni─Źni postupak radi utvr─Ĺivanja postojanja ili nepostojanja braka, poni┼ítenja braka ili razvoda braka (bra─Źni sporovi) pokre─çe se tu┼żbom.

(2) Ako oba bra─Źna partnera zahtijevaju razvod braka, parni─Źni postupak pokre─çe se sporazumnim prijedlogom za razvod braka.

─îlan 393

(Postupak mirenja)

(1) Po prijemu tu┼żbe, odnosno sporazumnog prijedloga za razvod braka, ako bra─Źni partneri imaju zajedni─Źku maloljetnu ili usvojenu djecu ili djecu nad kojom je produ┼żeno roditeljsko pravo, Osnovni sud ─çe zatra┼żiti od organa starateljstva da poku┼ía mirenje bra─Źnih partnera i dostavit ─çe mu primjerak tu┼żbe.

(2) Do okon─Źanja ovog postupka sud zastaje s postupkom po tu┼żbi, odnosno zajedni─Źkom prijedlogu.

─îlan 394

(Zastara pokretanja postupka i prelaz prava na nasljednike)

(1) Pravo na tu┼żbu u bra─Źnom sporu ne zastarijeva, niti je ograni─Źeno drugim rokovima i uslovima, ako ovim zakonom nije druk─Źije propisano.

(2) Pravo na tu┼żbu za poni┼ítenje braka i za razvod braka ne prelazi na nasljednike bra─Źnih partnera, ali nasljednici bra─Źnog partnera koji je podnio tu┼żbu mogu nastaviti ve─ç zapo─Źeti postupak radi utvr─Ĺivanja da je postojao osnov za poni┼ítenje, odnosno razvod braka istican do trenutka smrti tu┼żioca.

─îlan 395

(Specijalna punomo─ç)

Ako tu┼żbu u bra─Źnom sporu podnosi punomo─çnik stranke, u punomo─çi se mora izri─Źito navesti kakvu ─çe tu┼żbu punomo─çnik podnijeti i iz kojih razloga.

─îlan 396

(Javnost postupka)

U postupku u bra─Źnim sporovima isklju─Źena je javnost.

─îlan 397

(Pomirenje bra─Źnih partnera)

Osnovni sud je du┼żan u toku cijelog postupka nastojati da do─Ĺe do pomirenja bra─Źnih partnera.

─îlan 398

(Presuda zbog propuštanja, na osnovu priznanja i odricanja)

U bra─Źnim sporovima ne mo┼że se izre─çi presuda zbog propu┼ítanja, niti presuda na osnovu priznanja, odnosno odricanja.

─îlan 399

(Povla─Źenje tu┼żbe i sporazumnog prijedloga)

(1) U parnicama za razvod braka tu┼żilac mo┼że tu┼żbu povu─çi do zaklju─Źenja glavne rasprave bez pristanka tu┼żenog, a s pristankom tu┼żenog dok postupak nije pravosna┼żno zavr┼íen.

(2) Sporazumni prijedlog za razvod braka bra─Źni partneri mogu povu─çi dok postupak nije pravosna┼żno zavr┼íen.

(3) U slu─Źajevima iz stavova 1 i 2 ovog ─Źlana, ako je povla─Źenje tu┼żbe, odnosno sporazumnog prijedloga za razvod braka uslijedilo nakon dono┼íenja prvostepene presude, Osnovni sud ─çe rje┼íenjem utvrditi da je presuda bez pravnog dejstva i da se postupak obustavlja, a na isti na─Źin ─çe sud postupiti i kad je od sporazumnog prijedloga za razvod braka odustao samo jedan od bra─Źnih partnera.

(4) Na na─Źin iz stava 3 ovog ─Źlana Osnovni sud postupa i u slu─Źaju smrti bra─Źnog partnera, ─Źime se ne dira u pravo nasljednika da nastave postupak u skladu sa ovim zakonom.

(5) U bra─Źnim sporovima odricanje od tu┼żbenog zahtjeva ima isto pravno dejstvo kao i povla─Źenje tu┼żbe.

─îlan 400

(Odluka o za┼ítiti, odgoju i izdr┼żavanju)

Presudom kojom se utvr─Ĺuje da brak ne postoji, ili da se brak poni┼ítava, ili da se brak razvodi, Osnovni sud odlu─Źuje i o za┼ítiti, odgoju i izdr┼żavanju zajedni─Źke djece, kao i o izdr┼żavanju bra─Źnog partnera, ako je on to zahtijevao.

─îlan 401

(Uloga organa starateljstva)

(1) Ako se u bra─Źnom sporu rje┼íava i o za┼ítiti, odgoju i izdr┼żavanju djece, organ starateljstva sudjeluje u tom postupku radi za┼ítite interesa djece.

(2) U postupku iz stava 1 ovog ─Źlana organ starateljstva stavlja prijedlog o za┼ítiti, odgoju i izdr┼żavanju djece, a ovla┼íten je da u granicama tog prijedloga iznosi i ─Źinjenice koje stranke nisu navele i predla┼że da se izvedu potrebni dokazi, da ula┼że pravna sredstva i preduzima druge parni─Źne radnje.

(3) Sud koji rje┼íava bra─Źni spor obavje┼ítava organ starateljstva o postupku radi za┼ítite, odgoja i izdr┼żavanja djece, poziva ga na sva ro─Źi┼íta i dostavlja mu sve odluke donesene u tom postupku.

─îlan 402

(Privremene mjere)

(1) U toku postupka u bra─Źnim sporovima Osnovni sud mo┼że, po slu┼żbenoj du┼żnosti, rje┼íenjem odrediti privremene mjere radi davanja izdr┼żavanja zajedni─Źkoj maloljetnoj djeci, kao i za njihov smje┼ítaj.

(2) Privremene mjere iz stava 1 ovog ─Źlana sud mo┼że odrediti i u korist bra─Źnog partnera po njegovom prijedlogu.

(3) Protiv rje┼íenja kojim je odre─Ĺena privremena mjera stranke mogu izjaviti prigovor u roku od tri dana od dana dostave prepisa rje┼íenja.

(4) O prigovoru odlu─Źuje Apelacioni sud u roku od osam dana od dana prijema spisa po prigovoru.

(5) Prigovor protiv rje┼íenja iz stavova 1 i 2 ovog ─Źlana ne zadr┼żava izvr┼íenje rje┼íenja.

─îlan 403

(Razlozi zbog kojih se presuda na osnovu sporazumnog prijedloga mo┼że pobijati)

Presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazumnog prijedloga bra─Źnih partnera mo┼że se pobijati zbog povreda odredaba parni─Źnog postupka, zbog toga ┼íto je pristanak za razvod braka dat u zabludi ili pod uticajem sile ili prevare, kao i u slu─Źaju ako za dono┼íenje presude nije bilo uslova odre─Ĺenih ovim zakonom.

─îlan 404

(Dejstvo prijedloga za ponavljanje i prijedloga za povrat u prijašnje stanje)

Ako je pravosna┼żnom presudom utvr─Ĺeno da brak ne postoji, ili da je brak poni┼íten ili da je brak razveden, ne mo┼że se povodom prijedloga za ponavljanje postupka, ili prijedloga za povrat u prija┼ínje stanje izmijeniti pravosna┼żna presuda u dijelu o prestanku braka, bez obzira da li je koja od stranaka zaklju─Źila novi brak.

─îlan 405

(Pokretanje spora za utvr─Ĺivanje, odnosno osporavanje o─Źinstva i maj─Źinstva)

(1) Postupak u sporovima za utvr─Ĺivanje, odnosno osporavanje o─Źinstva i maj─Źinstva pokre─çe se tu┼żbom.

(2) Stranke u sporu za utvr─Ĺivanje o─Źinstva su lica ─Źije se o─Źinstvo utvr─Ĺuje, dijete i majka djeteta.

(3) Stranke u sporu o osporavanju o─Źinstva su lice koje se po zakonu smatra ocem djeteta, dijete i majka djeteta.

(4) Kad tre─çe lice osporava o─Źinstvo licu koje je dijete priznalo za svoje, stranke u sporu su lice koje osporava o─Źinstvo, lice ─Źije se o─Źinstvo osporava, dijete i majka djeteta.

─îlan 406

(Suparni─Źarstvo)

(1) Ako tu┼żbom za utvr─Ĺivanje, odnosno za osporavanje o─Źinstva nisu kao tu┼żilac ili kao tu┼żeni obuhva─çene sve stranke u sporu, Osnovni sud ─çe pozvati tu┼żioca da dopuni tu┼żbu tako ┼íto ─çe navesti i stranku koja tu┼żbom nije obuhva─çena.

(2) Ako tu┼żilac u roku koji je sud odredio ne postupi na na─Źin iz stava 1 ovog ─Źlana, tu┼żba ─çe se odbaciti.

─îlan 407

(Priroda suparni─Źarstva)

(1) Stranke koje podnose tu┼żbu radi utvr─Ĺivanja, odnosno osporavanja o─Źinstva, odnosno protiv kojih je upravljen tu┼żbeni zahtjev jedinstveni su suparni─Źari.

(2) Ako je tu┼żbu za utvr─Ĺivanje, odnosno osporavanje o─Źinstva podnijelo ovla┼íteno lice u zakonskom roku, tu┼żbi se, kao suparni─Źar, mo┼że pridru┼żiti i lice kome je istekao rok za podno┼íenje tu┼żbe.

─îlan 408

(Zastupanje u postupku)

(1) Ako dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete zajedno podnose tu┼żbu za utvr─Ĺivanje ili osporavanje o─Źinstva, odnosno ako su tu┼żeni istom tu┼żbom, taj ─çe roditelj zastupati dijete i u parnici, ali organ starateljstva mo┼że djetetu postaviti posebnog staratelja, ako izme─Ĺu djeteta i roditelja u toj parnici postoje protivni interesi.

(2) Ako su dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete u parnici u protivnim strana─Źkim ulogama tu┼żioca i tu┼żenog, organ starateljstva postavit ─çe djetetu posebnog staratelja.

─îlan 409

(Javnost u postupku i donošenje presude zbog propuštanja, na osnovu priznanja i odricanja)

(1) U postupku u sporovima radi utvr─Ĺivanja, odnosno osporavanja o─Źinstva i maj─Źinstva isklju─Źena je javnost.

(2) U sporovima za utvr─Ĺivanje ili osporavanje o─Źinstva ili maj─Źinstva ne mo┼że se donijeti presuda zbog propu┼ítanja, niti presuda na osnovu priznanja, odnosno odricanja.

(3) U parnicama za utvr─Ĺivanje ili osporavanje o─Źinstva ili maj─Źinstva odricanje od tu┼żbenog zahtjeva ima isto pravno djelovanje kao i povla─Źenje tu┼żbe.

─îlan 410

(Privremene mjere)

(1) U postupku za utvr─Ĺivanje, odnosno osporavanje o─Źinstva ili maj─Źinstva, Osnovni sud mo┼że na prijedlog jedne od stranaka odrediti privremene mjere radi za┼ítite smje┼ítaja i izdr┼żavanja djece.

(2) Protiv rje┼íenja kojim je odre─Ĺena privremena mjera stranke mogu izjaviti prigovor u roku od tri dana od dana dostave prepisa rje┼íenja.

(3) O prigovoru odlu─Źuje Apelacioni sud u roku od osam dana od dana prijema spisa po prigovoru.

(4) Prigovor protiv rje┼íenja o privremenoj mjeri ne zadr┼żava izvr┼íenje rje┼íenja.

POGLAVLJE XXVII.
POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA

─îlan 411

(Primjena zakona)

Ako u poglavlju XXVII ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz radnih odnosa primjenjivat ─çe se ostale odredbe ovog zakona.

─îlan 412

(Hitnost u postupanju)

U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a posebno pri odre─Ĺivanju rokova i ro─Źi┼íta, sud uvijek obra─ça posebnu pa┼żnju na potrebu hitnog rje┼íavanja radnih sporova.

─îlan 413

(Privremene mjere)

(1) U toku postupka Osnovni sud mo┼że na prijedlog stranaka odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u izvr┼ínom postupku radi spre─Źavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive ┼ítete.

(2) Protiv rje┼íenja iz stava 1 ovog ─Źlana nije dozvoljen prigovor.

─îlan 414

(Rok za izvr┼íenje ─Źinidbe)

Sud u presudi kojom nala┼że izvr┼íenje neke ─Źinidbe odre─Ĺuje rok od 15 dana za njeno izvr┼íenje.

─îlan 415

(Rok za izjavljivanje ┼żalbe)

Rok za izjavljivanje ┼żalbe na presudu, odnosno rje┼íenje iz radnih odnosa je 15 dana.

POGLAVLJE XXVIII.
POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA

─îlan 416

(Primjena zakona)

Ako u poglavlju XXVIII ne postoje posebne odredbe, u parnicama zbog smetanja posjeda primjenjivat ─çe se ostale odredbe ovog zakona.

─îlan 417

(Hitnost u postupanju)

Pri odre─Ĺivanju rokova i ro─Źi┼íta po tu┼żbama zbog smetanja posjeda sud uvijek obra─ça naro─Źitu pa┼żnju na potrebu hitnog rje┼íavanja prema prirodi svakog pojedinog slu─Źaja.

─îlan 418

(Predmet raspravljanja)

(1) Raspravljanje o tu┼żbi zbog smetanja posjeda ograni─Źava se samo na raspravljanje i dokazivanje ─Źinjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja.

(2) Isklju─Źeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnom osnovu, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu ┼ítete.

─îlan 419

(Rokovi i dozvoljenost revizije)

(1) Rok za udovoljenje du┼żnostima koje su nalo┼żene strankama sud odre─Ĺuje prema okolnostima pojedinog slu─Źaja.

(2) Rok za izjavljivanje ┼żalbe je 15 dana.

(3) U izuzetnim okolnostima sud mo┼że odlu─Źiti da ┼żalba ne zadr┼żava izvr┼íenje rje┼íenja.

(4) Protiv rješenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija nije dozvoljena.

─îlan 420

(Prekluzija prava na prinudno izvršenje)

Tu┼żilac gubi pravo da u izvr┼ínom postupku zahtijeva izvr┼íenje rje┼íenja kojim se tu┼żenom po tu┼żbi zbog smetanja posjeda nala┼że izvr┼íenje odre─Ĺene radnje, ako nije zahtijevao izvr┼íenje u roku od 60 dana nakon proteka roka koji je rje┼íenjem odre─Ĺen za izvr┼íenje te radnje.

POGLAVLJE XXIX.
POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI

─îlan 421

(Primjena zakona)

Ako u poglavlju XXIX ne postoje posebne odredbe, u postupku u sporovima male vrijednosti primjenjivat ─çe se ostale odredbe ovog zakona.

─îlan 422

(Spor male vrijednosti)

(1) Sporovi male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, jesu sporovi u kojima se tu┼żbeni zahtjev odnosi na potra┼żivanje u novcu koje ne prelazi iznos od 5.000,00 KM.

(2) Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tu┼żbeni zahtjev ne odnosi na potra┼żivanje u novcu, a tu┼żilac je u tu┼żbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja odre─Ĺenom zahtjevu primi odre─Ĺeni nov─Źani iznos koji ne prelazi iznos iz stava 1 ovog ─Źlana.

(3) Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tu┼żbenog zahtjeva nije nov─Źani iznos, ve─ç predaja pokretne stvari ─Źija vrijednost, koju je tu┼żilac u tu┼żbi naveo, ne prelazi iznos iz stava 1 ovog ─Źlana.

─îlan 423

(Izuzetak bez obzira na imovinski cenzus)

Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, sporovi o nekretninama, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja posjeda.

─îlan 424

(Pravo na ┼żalbu)

(1) U postupku u sporovima male vrijednosti dozvoljena je posebna ┼żalba samo protiv rje┼íenja kojim se zavr┼íava postupak.

(2) Ostala rje┼íenja protiv kojih je po ovom zakonu dozvoljena ┼żalba mogu se pobijati samo ┼żalbom protiv odluke kojom se postupak zavr┼íava.

(3) Rje┼íenja iz stava 2 ovog ─Źlana ne dostavljaju se strankama, ve─ç se objavljuju na ro─Źi┼ítu i unose u pismeni sastav odluke.

─îlan 425

(Preina─Źenje tu┼żbe i smanjenje tu┼żbenog zahtjeva u toku postupka)

(1) Ako tu┼żilac preina─Źi tu┼żbeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi iznos od 5.000,00 KM, postupak ─çe se dovr┼íiti prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku.

(2) Ako tu┼żilac do zaklju─Źenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku smanji tu┼żbeni zahtjev tako da vi┼íe ne prelazi iznos od 5.000,00 KM, dalji postupak sprovest ─çe se prema odredbama ovog zakona o postupku u sporovima male vrijednosti.

─îlan 426

(Pravni lijekovi)

(1) Presuda ili rje┼íenje kojim se zavr┼íava spor male vrijednosti mo┼że se pobijati samo zbog povrede odredaba parni─Źnog postupka i zbog pogre┼íne primjene materijalnog prava.

(2) U presudi, odnosno rje┼íenju iz stava 1 ovog ─Źlana Osnovni sud je du┼żan navesti razloge iz kojih se mo┼że izjaviti ┼żalba.

(3) Protiv prvostepene presude, odnosno rje┼íenja iz stava 1 ovog ─Źlana, stranke mogu izjaviti ┼żalbu u roku od 15 dana.

(4) U postupku u sporovima male vrijednosti rok iz ─Źlana 303 stava 2 i ─Źlana 312 stava 1 ovog zakona je 15 dana.

(5) ┼Żalba u kojoj su izneseni razlozi zbog kojih se ┼żalba ne mo┼że izjaviti odbacuje se kao nedozvoljena.

(6) Protiv odluke Apelacionog suda kojom je ┼żalba odba─Źena iz razloga propisanih u stavu 5 nije dozvoljena revizija.

POGLAVLJE XXX.
POSTUPAK PRED ARBITRA┼ŻOM

─îlan 427

(Arbitra┼ża)

Stranke se mogu sporazumjeti da rje┼íavanje spora povjere arbitra┼żi, osim ako se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati u smislu ─Źlana 3 stava 2 ovog zakona.

─îlan 428

(Ugovor o arbitra┼żi)

(1) Ugovor o arbitra┼żi mo┼że se zaklju─Źiti kako u pogledu odre─Ĺenog spora, tako i u pogledu budu─çih sporova koji mogu proiza─çi iz odre─Ĺenog pravnog odnosa.

(2) Ugovor o arbitra┼żi punova┼żan je samo ako je zaklju─Źen u pismenom obliku i ako su ga potpisale sve stranke.

(3) Ugovor o arbitra┼żi zaklju─Źen je u pismenom obliku i kad je zaklju─Źen razmjenom pisama, telegrama, teleksa ili drugih sredstava telekomunikacija koja omogu─çavaju pismeni dokaz o zaklju─Źenom ugovoru.

(4) Ugovor o arbitra┼żi sklopljen je u pismenom obliku i kada je zaklju─Źen razmjenom tu┼żbe u kojoj tu┼żilac navodi postojanje tog ugovora i odgovora na tu┼żbu u kome tu┼żeni to ne osporava.

(5) Ugovor o arbitra┼żi mo┼że se dokazivati samo ispravama.

─îlan 429

(Punova┼żnost ugovora)

Ugovor o arbitra┼żi je punova┼żno zaklju─Źen i kad je odredba o nadle┼żnosti arbitra┼że sadr┼żana u op─çim uslovima za zaklju─Źenje pravnog posla.

─îlan 430

(Broj arbitara)

(1) Broj arbitara arbitra┼że mora biti neparan.

(2) Ako ugovorom stranaka nije odre─Ĺen broj arbitara, svaka stranka postavlja po jednog arbitra, a oni biraju predsjednika.

─îlan 431

(Arbitra┼ża kao procesna smetnja)

(1) Ako su stranke za rje┼íavanje odre─Ĺenog spora ugovorile nadle┼żnost arbitra┼że, Osnovni sud ako mu je podnesena tu┼żba u istom sporu i me─Ĺu istim strankama, na prigovor tu┼żenog, oglasit ─çe se nenadle┼żnim, ukinuti sprovedene radnje u postupku i odbacit ─çe tu┼żbu.

(2) Prigovor iz stava 1 ovog ─Źlana tu┼żeni mo┼że staviti najkasnije u odgovoru na tu┼żbu.

─îlan 432

(Postavljanje arbitra)

(1) Stranku, koja po ugovoru o arbitra┼żi treba da postavi arbitra, mo┼że pozvati protivna stranka da u roku od 15 dana izvr┼íi to postavljenje i da je o tome obavijesti.

(2) Poziv u smislu stava 1 ovog ─Źlana punova┼żan je samo ako je stranka koja ga upu─çuje postavila svog arbitra i o tome obavijestila protivnu stranku.

(3) Kad na osnovu ugovora o arbitra┼żi postavljanje arbitra treba da izvr┼íi tre─çe lice, svaka stranka mo┼że uputiti poziv iz stava 2 ovog ─Źlana tom licu.

(4) Lice koje je pozvano da postavi arbitra arbitra┼że vezano je za postavljenje koje je izvr┼íeno ─Źim je to postavljenje saop─çeno protivniku, odnosno jednoj od stranaka.

─îlan 433

(Postupanje suda)

(1) Ako arbitar arbitra┼że ne bude na vrijeme postavljen, a iz ugovora ne proizlazi ┼íto drugo, arbitra ─çe na prijedlog stranke postaviti sud.

(2) Ako arbitri ne mogu da se slo┼że o izboru predsjednika, a iz ugovora ne proizlazi ┼íta drugo, predsjednika ─çe na prijedlog svakog arbitra ili stranke, postaviti sud.

(3) Za postavljanje arbitra, odnosno predsjednika arbitra┼że, nadle┼żan je Osnovni sud.

(4) Protiv rje┼íenja Osnovnog suda nije dozvoljena ┼żalba.

(5) Stranka koja se ne ┼żeli koristiti ovla┼ítenjem iz stava 1 ili stava 2 ovog ─Źlana mo┼że tu┼żbom zahtijevati da Osnovni sud proglasi prestanak va┼żnosti ugovora o arbitra┼żi.

─îlan 434

(Prestanak va┼żnosti arbitra┼że)

(1) Osim slu─Źaja iz ─Źlana 433 ovog zakona, svaka stranka mo┼że tu┼żbom zahtijevati da sud proglasi prestanak va┼żnosti ugovora o arbitra┼żi:

a) ako stranke ne mogu da se slo┼że o izboru arbitara koje one zajedni─Źki treba da postave,

b) ako lice koje je u samom ugovoru o arbitra┼żi postavljeno za arbitra arbitra┼że ne─çe ili ne mo┼że da vr┼íi tu du┼żnost.

(2) O zahtjevu odlu─Źuje Osnovni sud.

(3) Na ro─Źi┼íte za raspravljanje po zahtjevu sud poziva stranke.

─îlan 435

(Isklju─Źenje i izuze─çe arbitra)

(1) Arbitar arbitra┼że du┼żan je da se izuzme kad postoje razlozi za isklju─Źenje ili izuze─çe propisani ovim zakonom.

(2) Iz razloga navedenih u stavu 1 ovog ─Źlana stranke mogu zahtijevati isklju─Źenje ili izuze─çe arbitra arbitra┼że.

(3) Stranka koja je sama ili zajedno sa protivnom strankom postavila arbitra mo┼że zahtijevati njegovo isklju─Źenje ili izuze─çe samo ako je razlog za isklju─Źenje ili izuze─çe nastao ili je stranka za njega saznala nakon ┼íto je arbitar postavljen.

(4) Ako se stranke nisu druga─Źije sporazumjele, o isklju─Źenju ili izuze─çu odlu─Źuje Osnovni sud.

─îlan 436

(Postupak arbitra┼że)

Ako se stranke nisu druga─Źije sporazumjele, arbitri ─çe odrediti postupak pred arbitra┼żom.

─îlan 437

(Prinudna sredstva, kazne i izvo─Ĺenje dokaza)

(1) Prema svjedocima, strankama i drugim licima koja u─Źestvuju u postupku, arbitra┼ża ne mo┼że upotrijebiti prinudna sredstva, niti izricati kazne.

(2) Arbitra┼ża mo┼że zatra┼żiti od Osnovnog suda da se pred Osnovnim sudom izvedu pojedini dokazi koji se pred arbitra┼żom ne mogu izvesti.

(3) Na postupak za izvo─Ĺenje dokaza primjenjuju se odredbe ovog zakona o izvo─Ĺenju dokaza pred Osnovnim sudom.

─îlan 438

(Pravi─Źnost)

Arbitra┼ża mo┼że donijeti presudu po pravi─Źnosti, samo ako su joj stranke dale takva ovla┼ítenja.

─îlan 439

(Donošenje presude)

(1) Kada se arbitra┼ża sastoji vi┼íe od jednog arbitra, presuda se donosi ve─çinom glasova, ako u ugovoru o arbitra┼żi nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(2) Ako se ne mo┼że posti─çi potrebna ve─çina glasova, arbitra┼ża je du┼żna da o tome obavijesti stranke.

(3) Ako se za slu─Źaj iz stava 2 ovog ─Źlana stranke nisu druga─Źije sporazumjele, svaka od stranaka mo┼że tu┼żbom zahtijevati da Osnovni sud izrekne prestanak va┼żenja ugovora o arbitra┼żi.

─îlan 440

(Sadr┼żaj presude)

(1) Presuda arbitra┼że mora biti obrazlo┼żena, ako stranke nisu ┼íto drugo ugovorile.

(2) Izvornik presude i sve prepise potpisuju svi arbitri.

(3) Presuda va┼żi i kad jedan od arbitara uskrati da je potpi┼íe, ako je presudu potpisala ve─çina arbitara i na presudi utvrdila to uskra─çivanje potpisa.

(4) Strankama se dostavljaju prepisi presude preko Osnovnog suda.

─îlan 441

(─îuvanje presude i potvrde o dostavljanju)

Izvornik presude i potvrde o izvr┼íenom dostavljanju ─Źuvaju se kod Osnovnog suda.

─îlan 442

(Dejstvo presude)

(1) Presuda arbitra┼że ima prema strankama snagu pravosna┼żne presude, ako ugovorom nije predvi─Ĺena mogu─çnost pobijanja presude pred arbitra┼żom vi┼íeg stepena.

(2) Na zahtjev stranke Osnovni sud stavlja na prepis presude potvrdu o pravosna┼żnosti i izvr┼ínosti.

─îlan 443

(Poništenje presude)

(1) Presuda arbitra┼że mo┼że se poni┼ítiti po tu┼żbi stranke.

(2) Za rje┼íavanje po tu┼żbi nadle┼żan je Osnovni sud.

─îlan 444

(Razlozi za poništenje)

Poni┼ítenje presude arbitra┼że mo┼że se zahtijevati:

a) ako uop─çe nije zaklju─Źen ugovor o arbitra┼żi ili ako taj ugovor nije punova┼żan,

b) ako je u pogledu sastava arbitra┼że ili u pogledu odlu─Źivanja povrije─Ĺena neka odredba ovog zakona ili ugovora o arbitra┼żi,

c) ako presuda nije obrazlo┼żena u smislu ─Źlana 440 stava 1 ovog zakona ili ako izvornik i prepisi presude nisu potpisani na na─Źin odre─Ĺen u ─Źlanu 440 stavu 2 ovog zakona,

d) ako je arbitra┼ża prekora─Źila granicu svog zadatka,

e) ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi proturje─Źna,

f) ako je presuda arbitra┼że u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i Statutom Br─Źko distrikta Bosne i Hercegovine i

g) ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka iz ─Źlana 376 ovog zakona.

─îlan 445

(Rok za poništenje)

(1) Tu┼żba za poni┼ítenje arbitra┼że mo┼że se podnijeti Osnovnom sudu u roku od trideset 30 dana.

(2) Ako se poni┼ítenje presude zahtijeva iz razloga navedenih u ─Źlanu 444 ta─Źkama od a) do f) ovog zakona, rok za tu┼żbu se ra─Źuna od dana kada je presuda dostavljena stranci, a ako je stranka za razlog saznala kasnije, rok se ra─Źuna od dana saznanja.

(3) U pogledu ra─Źunanja roka kad se poni┼ítenje zahtijeva iz razloga navedenog u ─Źlanu 444 ta─Źki g) ovog zakona, shodno se primjenjuje ─Źlan 379 stavovi 1 i 2 ovog zakona.

(4) Nakon isteka jedne godine od pravosna┼żnosti presude arbitra┼że, ne mo┼że se zahtijevati poni┼ítenje te presude.

─îlan 446

(Odricanje od primjene zakona)

Stranke se ne mogu sporazumno odre─çi primjene ─Źlana 435 stavova 1, 2 i 3, ─Źlana 440 stavova 2, 3 i 4 i ─Źlanova od 443 do 445 ovog zakona.

POGLAVLJE XXXI.
POSTUPAK U PRIVREDNIM SPOROVIMA

─îlan 447

(Primjena zakona)

Ako u poglavlju XXXI ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u parnicama u privrednim sporovima primjenjivat ─çe se ostale odredbe ovog zakona.

─îlan 448

(Privredni spor)

Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjuju se:

a) u sporovima u kojima su stranke Distrikt, preduze─ça i druga pravna lica,

b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na unutrašnjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova o prevozu putnika,

c) u sporovima koji proisti─Źu iz me─Ĺusobnih privrednih odnosa vlasnika radnji i drugih pojedinaca koji u obliku registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost, odnosno iz me─Ĺusobnih privrednih odnosa tih lica i pravnih lica iz ta─Źke a) ovog ─Źlana,

d) u sporovima izme─Ĺu lica iz ta─Źke a) ovog ─Źlana i inostranih fizi─Źkih i pravnih lica koja proisti─Źu iz njihovih me─Ĺusobnih privrednih odnosa, te i u takvim me─Ĺusobnim sporovima inostranih fizi─Źkih ili pravnih lica.

─îlan 449

(Primjena pravila o postupku u privrednim sporovima)

Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjuju se i kada u sporu uz lica iz ─Źlana 448 ta─Źke a) i ta─Źke c) ovog zakona, kao materijalni suparni─Źari u─Źestvuju i druga fizi─Źka i pravna lica.

POGLAVLJE XXXII.
TU┼ŻBA ZA ZA┼áTITU KOLEKTIVNIH PRAVA I INTERESA

─îlan 450

(Zaštita kolektivnih prava i interesa)

(1) Udru┼żenja, organi, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje registrovane ili propisom odre─Ĺene djelatnosti bave za┼ítitom zakonom utvr─Ĺenih kolektivnih prava ili interesa gra─Ĺana, mogu (kada je takvo ovla┼ítenje posebnim zakonom izri─Źito propisano i uz uslove propisane tim zakonom) podnijeti tu┼żbu za za┼ítitu kolektivnih prava i interesa protiv fizi─Źkog ili pravnog lica koje obavljanjem odre─Ĺene djelatnosti ili uop─çe radom, postupanjem, pa i propu┼ítanjem, te┼że povre─Ĺuje ili ozbiljno ugro┼żava takva kolektivna prava i interese.

(2) Interesi iz stava 1 ovog ─Źlana mogu biti interesi koji se ti─Źu ─Źovjekove okoline i ┼żivotne sredine, moralni, etni─Źki, potro┼ía─Źki, antidiskriminacioni i drugi interesi, koji su zakonom zagarantovani i koji moraju biti te┼że povrije─Ĺeni ili ozbiljno ugro┼żeni djelatno┼í─çu, odnosno uop─çe postupanjem lica protiv kojeg se tu┼żba podnosi.

(3) Odredbe ovog zakona ne─çe se primjenjivati u slu─Źajevima ako je posebnim zakonom postupak povodom tu┼żbe iz stava 1 ovog ─Źlana druga─Źije ure─Ĺen.

─îlan 451

(Predmet tu┼żbenog zahtjeva)

(1) Podnosilac tu┼żbe iz ─Źlana 450 stava 1 ovog zakona mo┼że, ako posebnim zakonom nije druga─Źije ure─Ĺeno, zatra┼żiti:

a) da se utvrdi da su odre─Ĺenim postupanjem, uklju─Źuju─çi i propu┼ítanjem tu┼żenog, povrije─Ĺeni ili ugro┼żeni zakonom za┼íti─çeni kolektivni interesi i prava lica koje je tu┼żilac ovla┼íten da ┼ítiti,

b) da se zabrani preduzimanje radnji kojima se povre─Ĺuju ili ugro┼żavaju interesi ili prava lica koje je tu┼żilac ovla┼íten da ┼ítiti, uklju─Źuju─çi i kori┼ítenje odre─Ĺenih ugovornih odredaba ili poslovne prakse,

c) da se tu┼żenom nalo┼żi preduzimanje radnji radi otklanjanja nastalih ili mogu─çih op─çih ┼ítetnih posljedica nedopu┼ítenih postupanja tu┼żenog, uklju─Źuju─çi i uspostavljanje prija┼ínjeg stanja, ili stanja koje ─çe po mogu─çnosti najvi┼íe odgovarati tom stanju, ili stanju u kojem mogu─ça povreda za┼íti─çenih kolektivnih interesa ili prava ne bi mogla da nastupi i

d) da se presuda kojom ─çe biti prihva─çen neki od zahtjeva iz ta─Źki a), b) i c) ovog stava objavi na tro┼íak tu┼żenog u medijima.

(2) Postupanje tu┼żenog iz stava 1 ta─Źke a) ovog ─Źlana, kojima mogu biti povrije─Ĺeni ili ugro┼żeni interesi i prava lica koje je tu┼żilac ovla┼íten da ┼ítiti, mogu biti i dono┼íenje odre─Ĺenih pravila o uslovima i na─Źinu obavljanja djelatnosti tu┼żenog ili odgovaraju─ça njegova praksa, izgradnja odre─Ĺenih objekata, propu┼ítanje ugradnje propisanih za┼ítitnih i drugih ure─Ĺaja, imisije i tome sli─Źno.

─îlan 452

(Vezanost suda za pravno utvr─Ĺenje)

Fizi─Źka i pravna lica mogu se u posebnim parnicama za naknadu ┼ítete pozvati na pravno utvr─Ĺenje iz presude kojom ─çe biti prihva─çeni zahtjevi iz tu┼żbe iz ─Źlana 450 stava 1 ovog zakona da su odre─Ĺenim postupanjem, uklju─Źuju─çi i propu┼ítanjem tu┼żenog, povrije─Ĺeni ili ugro┼żeni zakonom za┼íti─çeni kolektivni interesi i prava lica koje je tu┼żilac ovla┼íten da ┼ítiti i u tom ─çe slu─Źaju sud biti vezan za pravno utvr─Ĺenje u parnici u kojoj ─çe se to lice na njih pozvati.

─îlan 453

(Umje┼ía─Ź u postupku)

(1) U postupku koji je pokrenut tu┼żbom iz ─Źlana 450 stava 1 ovog zakona mogu se kao umje┼ía─Źi na strani tu┼żioca, ako se on s tim saglasi, umije┼íati i drugi ovla┼íteni podnosioci tu┼żbe.

(2) U postupak se mogu umije┼íati kao umje┼ía─Źi i fizi─Źka i pravna lica radi za┼ítite ─Źijih je kolektivnih interesa tu┼żba iz ─Źlana 450 stava 1 ovog zakona podnesena.

─îlan 454

(Nadle┼żnost za odlu─Źivanje)

O tu┼żbi iz ─Źlana 450 stava 1 ovog zakona prema odredbama ovog poglavlja u prvom stepenu odlu─Źuje Osnovni sud ako je op─çe mjesno nadle┼żan za tu┼żenog ili ako je na podru─Źju Distrikta po─Źinjena radnja kojom se povre─Ĺuju kolektivni interesi ili prava radi za┼ítite kojih je ta tu┼żba podnesena, ako posebnim propisom nije druga─Źije propisano.

─îlan 455

(Dejstvo ┼żalbe i rok za izvr┼íenje ─Źinidbi)

U presudi kojom prihvata zahtjeve iz tu┼żbe iz ─Źlana 450 stava 1 ovog zakona, Osnovni sud mo┼że odlu─Źiti da ┼żalba ne zadr┼żava izvr┼íenje ili odrediti kra─çi rok od propisanog za ispunjenje ─Źinidbi koje su nalo┼żene tu┼żenom.

─îlan 456

(Mjere obezbje─Ĺenja)

(1) Prije pokretanja ili tokom postupka pokrenutog tu┼żbom iz ─Źlana 450 stava 1 ovog zakona Osnovni sud mo┼że, na prijedlog tu┼żioca, odrediti mjere obezbje─Ĺenja predvi─Ĺene Zakonom o izvr┼ínom postupku, ako tu┼żilac u─Źini vjerovatnim:

a) da je tu┼żeni postupao na na─Źin kojim je povrijedio ili ozbiljno ugrozio kolektivne interese ili prava ─Źija se za┼ítita tu┼żbom tra┼żi i

b) da je odre─Ĺivanje mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti nastupanja nenadoknadive ┼ítete ili sprje─Źavanja nasilja.

(2) Sudskom mjerom obezbje─Ĺenja iz stava 1 ovog ─Źlana mo┼że se zatra┼żiti od suda da privremeno utvrdi pravila po kojima ─çe tu┼żeni u obavljanju svoje djelatnosti postupati, u skladu sa zatra┼żenom izmjenom, odnosno dopunom njegovih pravila ili prakse.

─îlan 457

(Zaštita prava suprotne stranke)

(1) Fizi─Źko ili pravno lice koje obavlja odre─Ĺenu djelatnost u vezi s kojom lice ovla┼íteno za podno┼íenje tu┼żbe iz ─Źlana 450 stava 1 ovog zakona tvrdi da se njome povre─Ĺuju ili ugro┼żavaju kolektivni interesi ili prava lica koje je taj podnosilac ovla┼íten da ┼ítiti takvom tu┼żbom, ovla┼íteno je da podnese tu┼żbu kojom ─çe zatra┼żiti da sud utvrdi da odre─Ĺenim postupanjem, pa i propu┼ítanjima, ne povre─Ĺuje, odnosno da ne ugro┼żava te kolektivne interese ili prava, odnosno da ih ne povre─Ĺuje ili ugro┼żava na nedozvoljen na─Źin.

(2) Fizi─Źko ili pravno lice iz stava 1 ovog ─Źlana u toj parnici mo┼że zatra┼żiti da se licu ovla┼ítenom za podno┼íenje tu┼żbe iz ─Źlana 450 stava 1 ovog zakona zabrani odre─Ĺeno pona┼íanje, naro─Źito odre─Ĺeno istupanje u javnosti, naknadu ┼ítete, te objavu presude na tro┼íak tu┼żenog u sredstvima javnog informisanja.

(3) Tu┼żbom iz stava 1 ovog ─Źlana fizi─Źka ili pravna lica iz stava 1 ovog ─Źlana mogu obuhvatiti kao tu┼żene i lica koja su ovla┼ítena da zastupaju ovla┼íteno lice za podno┼íenje tu┼żbe iz ─Źlana 450 stava 1 ovog zakona ili su ─Źlanovi njegovih organa, ali mo┼że obuhvatiti i njegove bitne ─Źlanove koji u njegovo ime istupaju u javnosti.

(4) Zahtjevi iz stavova 1, 2 i 3 ovog ─Źlana mogu se ista─çi i protivtu┼żbom u parnici pokrenutoj tu┼żbom iz ─Źlana 450 stava 1 ovog zakona.

(5) Fizi─Źka ili pravna lica iz stava 1 ovog ─Źlana mogu zatra┼żiti da se podnosilac tu┼żbe iz ─Źlana 450 stava 1 ovog zakona i lica koja su ovla┼ítena da ga zastupaju, obave┼żu na naknadu posebne ┼ítete u visini koju ─çe sud utvrditi po slobodnoj ocjeni, ako se poka┼że da je tu┼żba iz ─Źlana 450 stava 1 ovog zakona bila o─Źito neosnovana i da su vo─Ĺenjem parnice povodom te tu┼żbe, a naro─Źito njenim pra─çenjem u sredstvima javnog informisanja te┼że povrije─Ĺeni ugled i poslovni interesi tog tu┼żioca.

POGLAVLJE XXXIIa.
POSTUPAK U PARNICAMA POVODOM OSTVARIVANJA PRAVA LICA KOJIMA SU ODREĐENE MJERE U CILJU ZAŠTITE IDENTITETA

─îlan 457a

(Primjena zakona)

Ako u poglavlju XXXIIa ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u parnicama povodom ostvarivanja prava lica koja imaju svojstvo svjedoka pod prijetnjom i/ili ugro┼żenih svjedoka, primjenjivat ─çe se ostale odredbe ovog zakona.

─îlan 457b

(Nivo zaštite)

Ukoliko su mjere za┼ítite stranci kao svjedoku pod prijetnjom i/ili ugro┼żenom svjedoku ranije bile odre─Ĺene u krivi─Źnom postupku, sud ─çe osigurati jednak nivo za┼ítite i u parni─Źnom postupku.

─îlan 457c

(Sadr┼żaj podnesaka zapisnika i odluka suda)

(1) U parnicama povodom ostvarivanja prava lica koja imaju svojstvo svjedoka pod prijetnjom i/ili ugro┼żenog svjedoka ne primjenjuju se odredbe ─Źlanova 152 stava 2 ta─Źka e), 311 stava 2 i 72 stava 3 ovog zakona, kojima se odre─Ĺuje obavezan sadr┼żaj tu┼żbe, podnesaka i presuda u smislu navo─Ĺenja imena i prezimena, prebivali┼íta ili boravi┼íta, te drugih podataka koji otkrivaju identitet tu┼żioca.

(2) U postupcima iz stava 1 ovog ─Źlana tu┼żilac se tokom parni─Źnog postupka, uklju─Źuju─çi sve podneske, odluke suda, zapisnike i dokumente koji budu kori┼íteni tokom postupka, ozna─Źava onim pseudonimom koji mu je ranije odre─Ĺen u krivi─Źnom postupku.

─îlan 457d

(Tu┼żba i prilozi)

(1) Tu┼żba za ostvarivanjem prava lica koja imaju svojstvo svjedoka pod prijetnjom i/ili ugro┼żenog svjedoka podnosi se pod pseudonimom ranije odre─Ĺenim u krivi─Źnom postupku.

(2) U prilogu tu┼żbe, u odvojenoj koverti koja je zape─Źa─çena i koju otvara postupaju─çi sudija dostavljaju se rje┼íenja suda kojim su odre─Ĺene i izmijenjene mjere za┼ítite identiteta, te povjerljiv prilog u kojem su navedeni li─Źni podaci tu┼żioca.

─îlan 457e

(Obavezno zastupanje)

Ako je tu┼żilac u parnici lice koje ima svojstvo svjedoka pod prijetnjom i/ili ugro┼żenog svjedoka, tokom cijelog postupka mora ga zastupati advokat kao punomo─çnik.

─îlan 457f

(Primjena zakona u odnosu na umje┼ía─Źa)

Odredbe iz ovog poglavlja koje se odnose na tu┼żioca, primjenjuju se i na umje┼ía─Źa njegovim stupanjem u parnicu, ako je to lice u toku krivi─Źnog postupka imalo odre─Ĺene mjere za┼ítite identiteta.

─îlan 457g

(Obaveza ─Źuvanja tajne o podacima)

Svi u─Źesnici u postupku i slu┼żbene osobe koje u toku obavljanja svojih slu┼żbenih ili profesionalnih du┼żnosti, saznaju povjerljive podatke u pogledu identiteta tu┼żioca, uklju─Źuju─çi vje┼ítaka, imaju obavezu ─Źuvanja tajne o tim podacima, u skladu s odredbama krivi─Źnog zakona.

─îlan 457h

(Primjena zakona u odnosu na svjedoke)

(1) Ukoliko se u toku dokaznog postupka pozivaju kao svjedoci lica koja su tako─Ĺe u toku krivi─Źnog postupka imala odre─Ĺene mjere za┼ítite identiteta, sud ─çe od krivi─Źnog suda koji je ranije odredio mjere za┼ítite identiteta pribaviti rje┼íenje o mjerama za┼ítite identiteta, te povjerljiv prilog u kojem su navedeni li─Źni podaci svjedoka.

(2) Prilikom izvo─Ĺenja dokaza saslu┼íanja kao svjedoka lica, kojem je krivi─Źni sud odredio mjere za┼ítite identiteta, sud ─çe takvom svjedoku osigurati jednak nivo za┼ítite i u parni─Źnom postupku.

DIO ─îETVRTI
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

POGLAVLJE XXXIII.
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

─îlan 458

(Primjena ovog zakona)

Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona zapo─Źet postupak pred Osnovnim sudom, dalji postupak provest ─çe se prema dosada┼ínjim propisima.

─îlan 459

(Posljedice ukidanja prvostepene odluke na primjenu ovog zakona)

Ako nakon stupanja na snagu ovog zakona bude ukinuta prvostepena odluka, dalji postupak provest ─çe se prema odredbama ovog zakona.

─îlan 460

(Zakon o medijaciji)

Odredba ─Źlana 209 ovog zakona primjenjuje se u skladu s posebnim zakonom kojim je ure─Ĺen postupak medijacije.

─îlan 461

(Rješavanje sukoba zakona s propisima drugih zemalja)

(1) Do stupanja na snagu posebnog zakona sudovi ─çe u parni─Źnom postupku primjenjivati ─Źlanove od 46 do 68 i ─Źlanove od 79 do 101 Zakona o rje┼íavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odre─Ĺenim odnosima ("Slu┼żbeni list SFRJ", broj 43/82 i 72/82).

(2) U odredbama ─Źlanova navedenih u stavu 1 ovog ─Źlana rije─Źi "Socijalisti─Źka Federativna Republika Jugoslavija" zamjenjuju se rije─Źima "Bosna i Hercegovina" u odgovaraju─çem pade┼żu.

─îlan 462

(Prestanak va┼żenja)

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da va┼żi Zakon o parni─Źnom postupku Br─Źko distrikta Bosne i Hercegovine ("Slu┼żbeni glasnik Br─Źko distrikta Bosne i Hercegovine", brojevi 8/09, 52/10 i 27/14), izuzev u postupcima propisanim u ─Źlanu 458 ovog zakona.

─îlan 463

(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu┼żbenom glasniku Br─Źko distrikta Bosne i Hercegovine".

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 959 recenzija