Zakon o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske
Službeni glasnik Republike Srpske, broj 68/22 i 132/22
Priredio: Azur Prnjavorac, advokat · Ažurirano:
Zakon o platama zaposlenih u javnim službama RS
Zakon uređuje utvrđivanje plata zaposlenih u javnim službama Republike Srpske - osnovicu, platne grupe i koeficijente, uvećanja i naknade. Na ovoj stranici objavljen je tekst iz Službenog glasnika RS broj 68/22 i 132/22.
Ključne tačke
- Platne grupe: radna mjesta razvrstana su u grupe s pripadajućim koeficijentima.
- Osnovica: utvrđuje se posebno i mijenja se, pa određuje visinu plate u datom periodu.
- Uvećanja: za radni staž, noćni i prekovremeni rad te otežane uslove.
- Kolektivni ugovor: dopunjuje zakonska rješenja za pojedine javne službe.
- Obračunski period: primjenjuje se tekst zakona koji je važio u periodu za koji se plata obračunava.
Kome se obratiti: za obračun plata po ovom zakonu nadležni su sama ustanova kao poslodavac i resorno ministarstvo, uz sindikat i kolektivni ugovor kao prvu adresu za sporna pitanja. Ova stranica sadrži tekst propisa i objavljena je kao dio javne zbirke propisa BiH koju vodi Advokatska kancelarija Prnjavorac. Neisplaćena plata koja se utužuje predmet je radnog spora u parničnom postupku.
Gdje pronaći važeći tekst Zakona o platama zaposlenih u javnim službama RS?
Zakon o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske objavljen je u Službenom glasniku Republike Srpske broj 68/22, a dopunjen je brojem 132/22. Tekst na ovoj stranici ima 22 člana, uz samostalni član zakona o dopuni, a svaki član ima vlastito sidro pa se na njega može uputiti direktnim linkom.
Zakon uređuje način utvrđivanja plata zaposlenih u javnim službama koje vrše javna ovlaštenja iz oblasti rada, zdravstvenog osiguranja, zapošljavanja, dječje zaštite, socijalne zaštite i vodoprivrede. Plata se sastoji od osnovne plate, uvećanja plate i naknada, predstavlja bruto iznos i u njoj su sadržani porez na dohodak i doprinosi.
Osnovna plata obračunava se množenjem osnovice koeficijentom radnog mjesta, a radna mjesta razvrstana su u platne grupe i podgrupe. Način obračuna i isplate jedinstven je za sve zaposlene, a plate se isplaćuju u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Zakon se primjenjuje u Republici Srpskoj; Federacija BiH i Brčko distrikt imaju vlastite propise o platama.
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se način utvrđivanja plata zaposlenih u javnim službama (u daljem tekstu: zaposleni) koje vrše javna ovlašćenja iz oblasti rada, zdravstvenog osiguranja, zapošljavanja, dječje zaštite, socijalne zaštite, vodoprivrede i drugim javnim službama koje nisu obuhvaćene posebnim zakonom kojim se uređuje oblast radnih odnosa.
Član 2.
Ovaj zakon se primjenjuje na zaposlene u: 1) Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske, 2) Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, 3) Javnoj ustanovi Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, 4) Javnoj ustanovi Javni fond za dječiju zaštitu, 5) Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida Republike Srpske, 6) javnim ustanovama socijalne zaštite čiji je osnivač Republika Srpska,
Član 3.
(1) Plata zaposlenih sastoji se od osnovne plate, uvećanja plate i naknada propisanih ovim zakonom.
(2) Plata iz stava 1. ovog člana predstavlja bruto platu.
(3) U svim elementima koji čine platu iz stava 1. ovog člana sadržani su porez na dohodak i doprinosi.
Član 4.
(1) Pravo na platu ostvaruje se danom stupanja na rad.
(2) Pravo na platu prestaje danom prestanka radnog odnosa.
Član 5.
(1) Zaposleni imaju pravo na platu iz člana 3. ovog zakona.
(2) Način obračuna i isplata plate jedinstveni su za sve zaposlene, a zavise od radnog mjesta, platne grupe, platne podgrupe i koeficijenta.
(3) Plate se isplaćuju u tekućem mjesecu za prethodni mjesec u skladu sa terminskim mjesečnim planom potrošnje i finansijskim planom javnih službi (u daljem tekstu: finansijski plan).
(4) Sredstva za bruto plate planiraju se u finansijskom planu.
Član 6.
(1) Osnovna plata obračunava se i iskazuje mjesečno za puno radno vrijeme, prema radnom mjestu i odgovarajućoj platnoj grupi, platnoj podgrupi i koeficijentu.
(2) Osnovna plata iz stava 1. ovog člana je proizvod cijene rada kao izraza vrijednosti za najjednostavniji rad i koeficijenta utvrđenog prema platnoj grupi i podgrupi.
(3) Uvećanje osnovne plate za svaku navršenu godinu staža osiguranja iznosi: 1) do navršenih 25 godina 0,3%, 2) nakon navršenih 25 godina, za svaku narednu godinu 0,5%.
(4) Naknade za topli obrok i regres uračunate su u iznos osnovne plate iz stava 2. ovog člana i ne mogu se posebno iskazivati.
(5) Osnovna plata obračunata u skladu sa ovim članom ne može biti niža od utvrđene najniže plate u Republici Srpskoj.
Član 7.
(1) Cijena rada je izraz vrijednosti za najjednostavniji rad i osnov za obračun osnovne plate.
(2) Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) sa predstavnicima reprezentativnih granskih sindikata, svake godine u toku izrade finansijskog plana, vodi pregovore o cijeni rada za narednu godinu.
(3) Akt o cijeni rada potpisuju predsjednik Vlade i predsjednici reprezentativnih granskih sindikata.
(4) Akt iz stava 3. ovog člana objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srpske".
Član 8.
(1) Ako se u jednom od kvartala ne ostvaruje finansijski plan u punom obimu, plate zaposlenih umanjuju se do visine procenta manje ostvarenih prihoda finansijskog plana.
(2) Odluku o procentu umanjenja plate iz stava 1. ovog člana donosi organ upravljanja javne službe iz člana 2. ovog zakona, uz saglasnost Vlade i prethodno mišljenje nadležnog ministarstva.
Član 9.
Rukovodioci javnih službi iz člana 2. ovog zakona razvrstavaju se u dvije platne grupe sa sljedećim platnim koeficijentima:
1) prva platna grupa:
1. direktor ustanove koja ima više od 500 zaposlenih42,34;
2. direktor ustanove koja ima od 100 do 500 zaposlenih42,34;
3. direktor ustanove koja ima do 100 zaposlenih35,13;
2) druga platna grupa:
1. zamjenik direktora ustanove koja ima više od 500 zaposlenih34,29;
2. zamjenik direktora ustanove koja ima od 100 do 500 zaposlenih34,29;
3. zamjenik direktora ustanove koja ima do 100 zaposlenih32,53.
Član 10.
(1) U treću platnu grupu razvrstavaju se zaposleni koji rukovode unutrašnjim organizacionim jedinicama i savjetnici direktora.
(2) Zaposleni iz stava 1. ovog člana razvrstavaju se u platne podgrupe na osnovu radnog mjesta, rukovođenja, složenosti poslova i stepena odgovornosti i u skladu s tim određuju se sljedeći platni koeficijenti:
1) prva platna podgrupa:
1. pomoćnik direktora, izvršni direktor, rukovodilac interne revizije ustanove koja ima više od 500 zaposlenih32,14;
2. pomoćnik direktora, izvršni direktor, rukovodilac interne revizije ustanove koja ima od 100 do 500 zaposlenih32,14;
3. pomoćnik direktora, izvršni direktor, rukovodilac interne revizije ustanove koja ima do 100 zaposlenih30,38;
2) druga platna podgrupa:
1. savjetnik direktora, zamjenik izvršnog direktora, direktor filijale / šef kancelarije, doktor medicine - specijalista, doktor stomatologije - specijalista, magistar farmacije - specijalista i diplomirani farmaceut - specijalista ustanove koja ima više od 500 zaposlenih30,38;
2. savjetnik direktora, zamjenik izvršnog direktora, direktor filijale / šef kancelarije, doktor medicine - specijalista, doktor stomatologije - specijalista, magistar farmacije - specijalista i diplomirani farmaceut - specijalista ustanove koja ima od 100 do 500 zaposlenih30,38;
3. savjetnik direktora, zamjenik izvršnog direktora, direktor filijale / šef kancelarije, doktor medicine - specijalista, doktor stomatologije - specijalista, magistar farmacije - specijalista i diplomirani farmaceut - specijalista ustanove koja ima do 100 zaposlenih28,47;
3) treća platna podgrupa:
1. pomoćnik direktora filijale, rukovodilac odjeljenja, interni revizor, doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije i diplomirani farmaceut ustanove koja ima više od 500 zaposlenih26,70;
2. pomoćnik direktora filijale, rukovodilac odjeljenja, interni revizor, doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije i diplomirani farmaceut ustanove koja ima od 100 do 500 zaposlenih26,70;
3. pomoćnik direktora filijale, rukovodilac odjeljenja, interni revizor, doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije i diplomirani farmaceut ustanove koja ima do 100 zaposlenih24,86;
4) četvrta platna podgrupa:
1. šef računovodstva, šef poslovnice, šef odsjeka ustanove koja ima više od 500 zaposlenih24,86;
2. šef računovodstva, šef poslovnice, šef odsjeka ustanove koja ima od 100 do 500 zaposlenih24,86;
3. šef računovodstva, šef poslovnice, šef odsjeka ustanove koja ima do 100 zaposlenih24,10.
Član 11.
Platni koeficijenti za ostale zaposlene određuju se po radnom mjestu:
1) viši stručni saradnik doktor medicine, doktor medicine - specijalista, doktor stomatologije i doktor stomatologije - specijalista sa 360 ECTS26,32;
2) viši stručni saradnik magistar farmacije, magistar farmacije - specijalista, diplomirani farmaceut i diplomirani farmaceut - specijalista sa 300 ECTS25,55;
3) viši stručni saradnik sa 240 ECTS24,02;
4) viši stručni saradnik sa 180 ECTS21,19;
5) viši stručni saradnik sa višom stručnom spremom18,04;
6) stručni saradnik sa srednjom stručnom spremom... 15,35;
7) poslovi visokokvalifikovanog radnika15,35;
8) poslovi kvalifikovanog radnika13,21;
9) poslovi nekvalifikovanog radnika11,49.
Član 12.
Pripravniku sa visokim, višim i srednjim obrazovanjem određuje se osnovna plata u iznosu od 80% osnovne plate određene za radno mjesto iz člana 11. ovog zakona.
Član 13.
Zaposleni imaju pravo na naknadu plate u punom iznosu za vrijeme: 1) korišćenja godišnjeg odmora, 2) plaćenog odsustva, 3) republičkih praznika, 4) privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, 5) prekida rada zbog propusta poslodavca da preduzme odgovarajuće mjere zaštite na radu, utvrđenih zakonom kojim se uređuju radni odnosi i posebnim kolektivnim ugovorima.
Član 14.
(1) Puno radno vrijeme zaposlenih je 40 časova sedmično.
(2) Ukoliko zaposleni radi sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa posebnim zakonom ili drugim propisima, osnovna mjesečna plata odrediće se srazmjerno vremenu provedenom na radu.
Član 15.
(1) Zaposleni koji po nalogu rukovodioca rade duže od punog radnog vremena, za svaki sat prekovremenog radnog vremena imaju pravo na jedan sat kompenzujućeg radnog vremena.
(2) Vrijeme iz stava 1. ovog člana preračunava se tromjesečno u slobodne dane i sate, koje zaposleni treba da iskoristi najkasnije u roku od šest mjeseci.
Član 16.
Osnovna plata zaposlenog uvećava se za rad noću, za rad tokom republičkih praznika i drugim danima kada se po zakonu ne radi, a visina uvećanja po ovom osnovu određuje se posebnim kolektivnim ugovorima.
Član 17.
(1) Zaposleni imaju pravo na: 1) otpremninu prilikom odlaska u penziju i prestanku radnog odnosa u slučaju ako se iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada zaposlenog, 2) naknadu troškova prevoza prilikom dolaska na posao i povratka sa posla, 3) jubilarnu nagradu, 4) novčanu naknadu prilikom rođenja djeteta, 5) novčanu pomoć u slučaju invalidnosti i dugotrajne bolesti, 6) novčanu pomoć porodici u slučaju smrti radnika, 7) novčanu pomoć u slučaju smrti člana uže porodice, 8) jednokratnu novčanu naknadu za posebne rezultate rada, 9) obavljanje poslova pod posebno otežanim uslovima, 10) naknadu po osnovu obavljanja funkcije predsjednika ili povjerenika reprezentativne sindikalne organizacije, 11) druge naknade utvrđene posebnim kolektivnim ugovorom.
(2) Visina naknade iz stava 1. ovog člana određuje se posebnim kolektivnim ugovorima.
Član 18.
(1) Zaposleni čija sa plata finansira iz budžeta Republike Srpske i koji su u radom odnosu na neodređeno vrijeme imaju pravo na penzijski doprinos za dobrovoljno penzijsko osiguranje u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast dobrovoljnih penzijskih fondova i penzijskih planova, a čiju visinu utvrđuje Vlada posebnom odlukom.
(2) Zaposleni čija sa plata finansira iz javnih sredstava Republike Srpske mogu ostvariti pravo na penzijski doprinos za dobrovoljno penzijsko osiguranje u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast dobrovoljnih penzijskih fondova i penzijskih planova, a čiju visinu utvrđuje javna ustanova posebnom odlukom.
Član 19.
Zaposleni, osim naknada utvrđenih ovim zakonom, nemaju pravo na druge naknade za rad koje se isplaćuju iz budžeta Republike Srpske, niti iz prihoda ostvarenih prema finansijskom planu.
Član 20.
Javne službe iz člana 2. ovog zakona dužne su da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona usklade opšte akte kojima je uređen obračun i isplata plata i drugih naknada sa odredbama ovog zakona.
Član 21.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 66/18, 105/19 i 119/21).
Član 22.
Ovaj zakon objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srpske", a stupa na snagu 1. avgusta 2022. godine. Samostalni član Zakona o izmjeni
Zakona o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske ("Sl. glasnik RS", br. 132/2022)
Član 2.
Ovaj zakon se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srpske", a stupa na snagu 1. januara 2023. godine.
Često postavljana pitanja o Zakonu o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske
Šta uređuje ovaj zakon?
Način utvrđivanja plata zaposlenih u javnim službama koje vrše javna ovlašćenja (rad, zdravstveno osiguranje, zapošljavanje, dječja i socijalna zaštita i druge) koje nisu obuhvaćene posebnim zakonom.
Od čega se sastoji plata?
Od osnovne plate, uvećanja plate i naknada propisanih zakonom; plata je bruto i sadrži porez i doprinose.
Kako se obračunava plata?
Jedinstveno za sve zaposlene, zavisno od radnog mjesta, platne grupe, podgrupe i koeficijenta.
Kada se isplaćuje plata?
U tekućem mjesecu za prethodni mjesec, u skladu sa finansijskim planom javne službe.
Mogu li se plate umanjiti?
Da, ako se finansijski plan ne ostvaruje u punom obimu, plate se mogu umanjiti do visine manje ostvarenih prihoda, uz saglasnost Vlade.
Šta su platne grupe i koeficijenti?
Razvrstavanje radnih mjesta radi obračuna plate, sa pripadajućim koeficijentima.
Na koje se zaposlene zakon odnosi?
Na zaposlene u javnim službama RS koje nisu obuhvaćene posebnim zakonom o platama.
Ko nadzire primjenu zakona?
Nadležno ministarstvo i organi upravljanja javnih službi.
Da li je zakon noviji propis?
Da, donesen je 2022. godine (sa dopunom 132/22).
Gdje je objavljen ovaj zakon?
Objavljen je u Službenom glasniku Republike Srpske, broj 68/22 i 132/22. Kompletan pun tekst dostupan je i na ovoj stranici Advokatske kancelarije Prnjavorac.
Na koje se ustanove zakon primjenjuje?
Na zaposlene u fondovima i javnim ustanovama nabrojanim u članu 2, među kojima su Fond penzijskog i invalidskog osiguranja RS, Fond zdravstvenog osiguranja RS i Zavod za zapošljavanje RS.
Od kada se ostvaruje pravo na platu?
Pravo na platu ostvaruje se danom stupanja na rad, a prestaje danom prestanka radnog odnosa (član 4).
Kako se utvrđuje osnovna plata?
Kao proizvod cijene rada i koeficijenta određenog prema radnom mjestu, platnoj grupi i platnoj podgrupi, obračunata mjesečno za puno radno vrijeme (član 6).
Ko utvrđuje cijenu rada?
Vlada Republike Srpske sa predstavnicima reprezentativnih granskih sindikata, svake godine tokom izrade finansijskog plana (član 7).
Kada se plate mogu umanjiti?
Ako se u jednom od kvartala ne ostvaruje finansijski plan u punom obimu, plate se umanjuju do visine procenta manje ostvarenih prihoda, a odluku donosi Vlada (član 8).
Kolika je plata pripravnika?
Pripravniku sa visokim, višim i srednjim obrazovanjem određuje se osnovna plata u iznosu od 80% osnovne plate za odgovarajuće radno mjesto (član 12).
Kada zaposleni ima pravo na naknadu plate u punom iznosu?
Za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, republičkih praznika i privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, te u ostalim slučajevima iz člana 13.
Kako se plaća prekovremeni rad?
Za svaki sat prekovremenog rada po nalogu rukovodioca zaposleni ima pravo na jedan sat kompenzujućeg radnog vremena, koje se preračunava tromjesečno (član 15).
Koja se uvećanja plate priznaju?
Osnovna plata uvećava se za rad noću te za rad tokom republičkih praznika i drugih dana kada se po zakonu ne radi, a visina uvećanja određuje se posebnim kolektivnim ugovorima (član 16).
Na koje naknade zaposleni ima pravo?
Na otpremninu pri odlasku u penziju i pri prestanku radnog odnosa iz ekonomskih, organizacionih i tehnoloških razloga, na naknadu troškova prevoza i ostale naknade iz člana 17.
Mogu li se isplaćivati druge naknade za rad?
Ne mogu. Zaposleni, osim naknada utvrđenih ovim zakonom, nemaju pravo na druge naknade za rad iz budžeta Republike Srpske niti iz prihoda po finansijskom planu (član 19).
Koji je propis prestao važiti?
Raniji Zakon o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske, brojevi 66/18, 105/19 i 119/21, prema članu 21.