ZAKON O PREKRŠAJIMA BRČKO DISTRIKTA BIH
("Službeni glasnik Brčko distrikta BiH", br. 24/2007, 29/2016 i 6/2022)
PRVI DIO
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1
Predmet Zakona
Ovim zakonom propisuje se nadležnost i postupanje prekršajnih sudova u Brčko distriktu BiH.
Član 2
Definicije
(1) Posebni izrazi u smislu ovog zakona imaju slijedeće značenje:
a) Ovlašteni organ je:
1) nadležni policijski organ Bosne i Hercegovine ili Brčko distrikta BiH;
2) inspektori ili lica ovlaštena za obavljanje inspekcije;
3) odjeljenje Vlade Brčko distrikta BiH, preduzeće ili drugo pravno lice koje ima javna ovlaštenja i u čiju nadležnost spada direktno ili indirektno provođenje zakona ili propisa koji propisuju prekršaje.
b) Registar novčanih kazni je baza podataka o novčanim kaznama za prekršaje propisana Zakonom o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka Bosne i Hercegovine.
c) Okrivljeni je pravno ili fizičko lice protiv koga je pokrenut prekršajni postupak.
d) Odgovorno lice je lice kome su u preduzeću ili drugom pravnom licu povjereni određeni poslovi koji se odnose na upravljanje, poslovanje ili proces rada, kao i lice koje u organima Distrikta vrši određene dužnosti.
e) Oštećeni je pravno ili fizičko lice koje je pretrpilo štetu koja je nastala počinjenjem prekršaja.
f) Sud je Osnovni sud Brčko distrikta BiH.
f) Drugostepeni sud je Apelacioni sud Brčko distrikta BiH.
g) Kažnjeni je lice za koje je konačnim prekršajnim nalogom ili pravosnažnim rješenjem o prekršaju utvrđeno da je odgovorno za određeni prekršaj.
h) Uručenje poziva poštom je uručenje preporučene pošte fizičkom licu na adresu fizičkog lica evidentiranu u registru prebivališta, a pravnom licu na registrovanu adresu sjedišta pravnog lica.
(2) Ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano, izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju značenje određeno članom 2 Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Krivični zakon).
DIO DRUGI
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 3
Pojam prekršaja
(1) Prekršaji predstavljaju kršenje javnog poretka ili pravila o ekonomskom i finansijskom poslovanju za koje su zakonom ili drugim propisom određena obilježja i propisane sankcije.
(2) Prekršaj može biti počinjen činjenjem ili nečinjenjem.
(3) Nehat učinioca je dovoljan da se učinilac smatra odgovornim za prekršaj, osim ako je odredbama o prekršajima propisano da će učinilac biti kažnjen za djelo učinjeno isključivo s umišljajem.
(4) Prekršaj mogu počiniti fizička i pravna lica.
(5) Pokušaj izvršenja prekršaja nije kažnjiv.
Propisivanje prekršaja
Prekršaji i prekršajne sankcije se mogu propisati zakonom i drugim propisom Skupštine Brčko distrikta BiH.
Nadležnost sudova
Sudovi u Brčko distriktu BiH su stvarno i mjesno nadležni da odlučuju o prekršajima koji su počinjeni na teritoriji Brčko distrikta BiH, a koji su propisani zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta BiH.
Izricanje prekršajnih sankcija
(1) Prekršajnu sankciju može izreći sud u prekršajnom postupku koji je pokrenut i proveden u skladu s ovim zakonom.
(2) Ovlašteni organ može izreći prekršajnu sankciju izdavanjem prekršajnog naloga u skladu s postupkom koji je propisan ovim zakonom.
Prava lica okrivljenih za prekršaje
(1) Svako ko je okrivljen da je počinio prekršaj ima pravo zahtijevati da o njegovoj odgovornosti odluči sud u roku koji je propisan Zakonom.
(2) Okrivljeni ima pravo:
a) da se smatra nevinim dok se ne dokaže njegova odgovornost u skladu sa Zakonom;
b) da u najkraćem roku bude obaviješten, detaljno i na jeziku koji razumije, o prirodi i razlogu optužbi protiv njega;
c) da mu se da potrebno vrijeme i mogućnost za pripremu odbrane;
d) da se brani lično ili putem branioca po vlastitom izboru ili ukoliko nema dovoljno sredstava da se obezbijedi branilac besplatno, ako to interesi pravde zahtijevaju;
e) da ispita ili da se u njegovo ime ispitaju svjedoci koji ga terete;
f) da se obezbijedi prisustvo i saslušanje svjedoka u njegovu korist pod istim uslovima kao i svjedoka koji ga terete i
g) da dobije besplatnu pomoć prevodioca ako ne razumije jezik koji se upotrebljava u sudu.
Lišenje slobode i jamstvo kao obezbjeđenje prisustva i plaćanja novčane kazne
(1) Policijski službenik ili drugo ovlašteno službeno lice može lišiti slobode lice koje je osumnjičeno za prekršaj, ali je dužno to lice odmah, a najkasnije u roku od 12 sati izvesti pred sud, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo u sudu pod slijedećim uslovima:
a) kada lice odbija ili nije u mogućnosti dokazati svoj identitet;
b) kada lice nije nastanjeno u Bosni i Hercegovini ili privremeno boravi u inostranstvu, a postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjeglo odgovornost za prekršaj;
c) kada postoji opasnost da će lice nastaviti s vršenjem prekršaja ili ponovo počiniti istovrsni prekršaj.
(2) Sud ispituje okrivljenog odmah, a najkasnije u roku od 12 sati od trenutka kada je to lice lišeno slobode.
(3) Lišenje slobode određuje se samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom. Prilikom lišenja slobode mora se voditi računa o starosti i drugim ličnim svojstvima tog lica, tako da dužina trajanja lišenja slobode odgovara okolnostima.
(4) Svako lice lišeno slobode u skladu s odredbama ovog člana mora biti u najkraćem roku obaviješteno, detaljno i na jeziku koji razumije, o razlozima za lišenje slobode kao i o prekršaju koji mu se stavlja na teret.
(5) Radi obezbjeđenja prisustva pred sudom, policijski službenik ili drugo ovlašteno lice može zahtijevati od okrivljenog koji nema prebivalište u Bosni i Hercegovini ili koji privremeno boravi u inostranstvu, a želi da napusti Bosnu i Hercegovinu prije okončanja postupka ili za koje postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjeglo odgovornost za prekršaj, da preda svoj pasoš ili drugi identifikacioni dokument, do pojavljivanja na sudu, ali ne duže od 24 sata.
(6) Uz prekršajni nalog ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sudu se predaje i pasoš ili drugi identifikacioni dokument.
(7) Radi obezbjeđenja plaćanja novčane kazne, sudija može naložiti polaganje novčane garancije u visini maksimalne kazne koja može biti izrečena za takav prekršaj, licu koje je okrivljeno za prekršaj, a nema prebivalište u Bosni i Hercegovini ili koje privremeno boravi u inostranstvu i želi da napusti Bosnu i Hercegovinu prije okončanja postupka, a za koje postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjeglo odgovornost za prekršaj.
Primjena odredaba Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku
(1) Ukoliko nije drugačije propisano odredbama ovog zakona, odredbe Krivičnog zakona će se shodno primjenjivati za prekršaje: članovi 26 i 27 «Nužna odbrana» i «Krajnja nužda»; član 31 «Saučesnici»; član 32 «Podstrekavanje»; član 33 «Pomaganje»; član 36 «Uračunljivost»; član 37 »Umišljaj»; član 38 »Nehat»; član 39 «Stvarna zabluda»; član 40 «Pravna zabluda» i glava XIV »Odgovornost pravnih lica za krivična djela».
(2) Ukoliko nije drugačije propisano odredbama ovog zakona, odredbe Zakona o krivičnom postupku Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Zakon o krivičnom postupku) će se shodno primjenjivati u prekršajnom postupku: glava I »Osnovna načela«; glava IV odjeljak 2 »Spajanje i razdvajanje postupaka«; glava V »Izuzeće«; glava VII »Branilac«; glava VIII odjeljak 1 »Pretresanje stana, prostorija i lica«; glava VIII odjeljak 2 »Privremeno oduzimanje predmeta i imovine«; glava VIII odjeljak 4 »Ispitivanje osumnjičenog«; glava VIII odjeljak 5 «Saslušanje svjedoka«; glava VIII odjeljak 6 »Uviđaj i rekonstrukcija«; glava VIII odjeljak 7 »Vještačenje«; glava XI »Podnesci i zapisnici«; glava XII »Rokovi«; glava XVI »Troškovi Krivičnog postupka«; glava XVII »Imovinskopravni zahtjevi«; glava XXI »Glavni pretres«; glava XXIII odjeljak 1 »Žalba na prvostepenu presudu«; glava XXVI »Postupak prema maloljetnicima« i glava XXVIII »Postupak za primjenu mjera sigurnosti, za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i za opozivanje uslovne osude«.
(3) U slučaju bilo kakvih nesaglasnosti između navedenih odredbi Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku i ovog zakona, primjenjuju se odredbe ovog zakona.
(4) Odredbe Zakona o krivičnom postupku koje se odnose na tužioca shodno se primjenjuju na ovlašteni organ iz člana 2 stava 1 alineje a ovog zakona.
Odgovornost odgovornog lica u pravnom licu
(1) Odgovorno lice u pravnom licu može odgovarati za prekršaj kada je to propisom o prekršaju predviđeno.
(2) Neće odgovarati za prekršaj odgovorno lice u pravnom licu koje je postupalo po naređenju drugog odgovornog lica ili organa upravljanja ako je prethodno preduzelo sve radnje koje je bilo dužno da preduzme da bi spriječilo izvršenje prekršaja.
(3) Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos u pravnom licu niti zato što je nastala nemogućnost kažnjavanja pravnog lica usljed njegovog prestanka.
Vrste sankcija
(1) Za počinjeni prekršaj mogu se izreći slijedeće sankcije:
a) novčana kazna;
b) uslovna osuda;
c) ukor;
d) zaštitne mjere.
(2) Pored sankcija iz stava 1 ovog člana za prekršaj se mogu izreći i slijedeće mjere:
a) oduzimanje imovinske koristi;
b) obaveza nadoknade štete;
c) kazneni poeni i
d) lišenje slobode radi naplate novčane kazne.
Novčana kazna
(1) Novčana kazna se propisuje u određenom rasponu ili u fiksnom iznosu.
(2) Kada zakon propisuje raspon u visini novčane kazne za određeni prekršaj, sud određuje visinu kazne uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, a naročito: težinu prekršaja i njegove posljedice, stepen odgovornosti okrivljenog, uvid u evidenciju o njegovim prethodnim prekršajima, finansijsku situaciju okrivljenog, da li je iskazao kajanje kao i druge okolnosti koje se odnose na ličnost okrivljenog.
(3) Kada sud utvrdi da postoje naročito olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da se i ublaženom novčanom kaznom može postići svrha kažnjavanja, sud može učiniocu ublažiti novčanu kaznu do visine propisane stavom 4 ovog člana.
(4) Novčana kazna za fizičko lice ne može se propisati u iznosu nižem od 30,00 KM, za odgovorno lice u pravnom licu i preduzetnika u iznosu nižem od 50,00 KM, a za pravno lice u iznosu nižem od 500,00 KM.
(5) Za prekršaj propisan zakonom novčana kazna se može propisati, za fizičko lice do 10.000,00 KM, za odgovorno lice u pravnom licu i preduzetnika do 20.000,00 KM, a za pravno lice do 200.000,00 KM.
(6) Za prekršaj propisan drugim propisom Skupštine Brčko distrikta BiH, novčana kazna može se propisati za fizičko lice do 3.000,00 KM, za odgovorno lice u pravnom licu do 5.000,00 KM, za preduzetnika do 6.000,00 KM, a za pravno lice do 10.000,00 KM.
(7) Za prekršaje iz oblasti poreza i carina, novčane kazne mogu se propisati u višestrukom iznosu porezne ili carinske obaveze koja je trebalo da bude plaćena ili kao procent ili višestruki iznos vrijednosti robe koja je predmet prekršaja, ali ne u iznosu većem od 200.000,00 KM.
Rok plaćanja novčane kazne
Rješenjem o prekršaju određuje se rok plaćanja novčane kazne koji ne može biti kraći od osam dana niti duži od tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o prekršaju.
Sticaj
(1) Ukoliko okrivljeni, jednom radnjom ili s više radnji, počini više prekršaja, novčana kazna se utvrđuje za svaki pojedini prekršaj, nakon čega se izriče jedinstvena novčana kazna na osnovu pojedinačno utvrđenih novčanih kazni.
(2) Izrečena jedinstvena novčana kazna iz stava 1 ovog člana, mora biti veća od svake pojedinačno utvrđene novčane kazne i ne smije dostići zbir pojedinačno utvrđenih novčanih kazni.
Uslovna osuda
(1) Uslovnom osudom sud okrivljenom utvrđuje novčanu kaznu, odnosno zaštitnu mjeru i istovremeno određuje da se te sankcije neće izvršiti ako okrivljeni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne može biti kraće od šest mjeseci ni duže od jedne godine, ne počini novi prekršaj ili ispuni drugi uslov koji mu odredi sud.
(2) Pri odlučivanju o izricanju uslovne osude sud vodi računa o svrsi uslovne osude posebno uzimajući u obzir ličnost okrivljenog, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije izvršenog prekršaja, stepen prekršajne odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen.
(3) Zaštitne mjere izrečene uz uslovnu osudu izvršavaju se.
Opozivanje uslovne osude
(1) Uslovna osuda će se opozvati ako uslovno kažnjeni u roku za koji je odloženo izvršenje kazne, odnosno zaštitne mjere, počini novi isti ili teži prekršaj ili ako ne ispuni postavljeni uslov.
(2) U slučaju opozivanja uslovne osude sud koji vodi prekršajni postupak izreći će, primjenom odredaba člana 14 ovog zakona, kaznu odnosno zaštitnu mjeru za ranije izvršeni i za novi prekršaj, uzimajući kaznu, odnosno zaštitnu mjeru iz opozvane odluke kao već utvrđenu.
Ukor
Ako sud utvrdi da postoje okolnosti koje u značajnoj mjeri umanjuju odgovornost okrivljenog tako da se može očekivati da će se on u budućnosti uzdržavati od činjenja prekršaja, onda se može izreći ukor umjesto novčane kazne ili druge sankcije.
Zaštitne mjere
(1) Zaštitne mjere mogu se propisati samo zakonom.
(2) Za prekršaj se mogu propisati slijedeće zaštitne mjere:
a) oduzimanje predmeta;
b) zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti;
c) potpuna ili djelimična zabrana upravljanja motornim vozilom;
d) vanbolničko liječenje od ovisnosti.
(3) Zakonima koji propisuju prekršaje mogu se odrediti dodatne vrste zaštitnih mjera, s tim da svaka zaštitna mjera koja nije predmet direktnog izvršenja od organa vlasti, mora biti uslovljena dobrovoljnim pristankom na takvu zaštitnu mjeru od okrivljenog.
Izricanje zaštitnih mjera
(1) Sud može rješenjem o prekršaju okrivljenom izreći jednu ili više zaštitnih mjera. Kada razlozi za izricanje zaštitnih mjera prestanu da postoje, zaštitna mjera se opoziva.
(2) Zaštitna mjera se izriče u minimalnom trajanju koje je potrebno da se okrivljeni spriječi da počini sličan prekršaj, uzimajući u obzir sve bitne faktore, uključujući ali ne ograničavajući se na težinu prekršaja i njegove posljedice, stepen odgovornosti okrivljenog, uvid u evidenciju o njegovim prethodnim prekršajima, njegovu finansijsku situaciju, kao i da li je iskazao kajanje.
(3) Ovlašteni organ može prekršajnim nalogom izreći samo jednu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju, kao i zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta.
Oduzimanje predmeta
(1) Predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su svojina okrivljenog.
(2) Predmeti iz stava 1 ovog člana mogu se oduzeti i kada nisu svojina okrivljenog, ako to zahtijevaju interesi opće sigurnosti, čuvanja života i zdravlja ljudi, sigurnost robnog prometa ili razlozi javnog morala, kao i u drugim slučajevima predviđenim Zakonom.
(3) Sud koji donosi rješenje o prekršaju ili ovlašteni organ koji izdaje prekršajni nalog određuje, u skladu s posebnim propisima, da li će se oduzeti predmeti uništiti, prodati ili predati odgovarajućem ovlaštenom organu. Sredstva ostvarena prodajom pripadaju budžetu Brčko distrikta BiH.
(4) Predmeti koji se po zakonu mogu oduzeti ili se oduzimaju, oduzet će se i kada se prekršajni postupak ne završi odlukom kojom se okrivljeni oglašava odgovornim ako to zahtijevaju interesi opće sigurnosti ili razlozi morala, kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom.
(5) O oduzimanju predmeta iz stava 4 ovog člana donosi se posebno rješenje.
(6) Oduzimanjem predmeta ne dira se u pravo trećih lica na naknadu štete od okrivljenog.
Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti
(1) Sud može okrivljenom preduzetniku zabraniti vršenje poziva, djelatnosti ili dužnosti u periodu do šest mjeseci, ako je učinio prekršaj obavljajući poziv, djelatnost ili dužnost i ako sud utvrdi da bi obavljanjem poziva, djelatnosti ili dužnosti okrivljeni mogao ponovo počiniti prekršaj.
(2) Sud može zabraniti okrivljenom pravnom licu, vršenje određene djelatnosti, ili narediti zatvaranje poslovnih prostorija, ili nametnuti druga ograničenja u vršenju djelatnosti, u periodu do šest mjeseci, radi sprečavanja budućeg činjenja prekršaja.
Ograničenje upravljanja motornim vozilima
(1) Kao sankciju za prekršaj počinjen u saobraćaju, sud može okrivljenom zabraniti upravljanje motornim vozilima ili određenom vrstom motornog vozila, za period koji nije kraći od 30 dana niti duži od jedne godine.
(2) Kao sankciju za prekršaj počinjen u saobraćaju, sud može okrivljenom uvesti ograničenja na upravljanje motornim vozilima za period koji nije kraći od 30 dana niti duži od jedne godine i to:
e) zabrana upravljanja vozilom tokom noći;
f) zabrana upravljanja vozilom preko određene udaljenosti od kuće;
g) ograničenje na upravljanje vozilom za vožnju do i s posla;
h) ograničenje na upravljanje vozilom samo za vožnju vezanu za obavljanje posla.
(3) Oduzimanje vozačke dozvole se može izreći kao posljedica dodijeljenih kaznenih poena u skladu s propisima o sigurnosti saobraćaja na putevima Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta BiH. Sud ne može promijeniti broj kaznenih poena koji se zaračunavaju automatski kao rezultat odgovornosti za prekršaj u skladu s propisima o sigurnosti saobraćaja na putevima Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta BiH.
Vanbolničko liječenje od ovisnosti
(1) Uslovna ili ublažena sankcija može se izreći okrivljenom koji je počinio prekršaj pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, pod uslovom da se podvrgne vanbolničkom liječenju od alkohola i droga, koje ne može trajati duže od jedne godine ili dok se na osnovu mišljenja specijaliziranih stručnjaka zaduženih za liječenje ne ustanovi da ne postoji potreba za daljnjim liječenjem okrivljenog.
(2) Sud će opozvati uslovnu ili ublaženu sankciju ukoliko se okrivljeni ne podvrgne određenom vanbolničkom liječenju.
Oduzimanje imovinske koristi i naknada štete
(1) Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja.
(2) Od okrivljenog se oduzima novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koja je pribavljena prekršajem, ili se okrivljeni obavezuje da nadoknadi štetu koju je pretrpio oštećeni.
(3) Iznos i vrsta oduzimanja ili naknade štete se određuje u rješenju o prekršaju.
Prekršajni postupak prema maloljetnicima
(1) Odredbe članova 1 - 9 ovog zakona primjenjuju se prema maloljetnim učiniocima prekršaja ukoliko u ovom poglavlju nije drukčije određeno.
(2) Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina života ne može se pokrenuti ni voditi prekršajni postupak.
(3) Prekršajni postupak protiv maloljetnika se može pokrenuti samo kroz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka u skladu s odredbama članova 41 - 43 ovog zakona.
Sankcije prema maloljetnicima
(1) Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14, a nije navršio 16 godina života (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo odgojne mjere.
(2) Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16, a nije navršio 18 godina života (stariji maloljetnik) mogu se izreći odgojne mjere kao i bilo koja od sankcija ili mjera određenih u članu 11 stavu 1 i stavu 2 tačkama a i b ovog zakona.
Uslovi za primjenu odgojnih mjera prema starijem maloljetniku
Uslovi za primjenu odgojnih mjera starijem maloljetniku su njegovo priznanje da je počinio prekršaj i izrazio žaljenje zbog počinjenog prekršaja i da je dobrovoljno pristao na takve odgojne mjere.
Vrste odgojnih mjera
Prema maloljetniku se mogu odrediti slijedeće odgojne mjere:
a) ukor;
b) nalaganje ličnog izvinjenja oštećenom;
c) nalaganje redovnog pohađanja škole;
d) rad za opće dobro na slobodi;
e) nalaganje prihvatanja odgovarajućeg zaposlenja;
f) nalaganje maloljetniku da posjećuje odgojne, obrazovne, psihološke i druge vrste savjetovališta;
g) nalaganje maloljetniku da se suzdržava od upotrebe alkoholnih pića i opojnih droga;
h) zabrana druženja s licima koja imaju loš uticaj na maloljetnika;
i) policijska kontrola kretanja poslije određenog vremena.
Izbor odgojnih mjera
(1) Prilikom odlučivanja o izboru odgojne mjere, sud će uzeti u obzir interese maloljetnika i oštećenog, posebno vodeći računa da primijenjenim odgojnim preporukama ne ugrozi redovno školovanje maloljetnika ili njegov rad.
(2) Izbor i primjena odgojnih mjera se vrši u saradnji s roditeljima ili starateljima maloljetnika i organima socijalnog staranja.
(3) Sud može kasnije da ukine ili izmijeni odgojne mjere koje je odredio.
(4) Odgojne mjere mogu trajati najduže jednu godinu.
Zastarjelost pokretanja i vođenja postupka
(1) Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ni voditi:
a) za prekršaje za koje je propisana novčana kazna do tri hiljade konvertibilnih maraka (3.000,00 KM) kad protekne godinu dana od dana kada je prekršaj izvršen;
b) za prekršaje za koje je propisana novčana kazna veća od tri hiljade konvertibilnih maraka (3.000,00 KM) kad proteknu dvije godine od dana kada je prekršaj izvršen.
(2) Za porezne, carinske i finansijske prekršaje zakonom se mogu odrediti rokovi duži od rokova iz stava 1 ovog člana, ali ne duži od tri godine.
Zastarjelost izvršenja zaštitnih mjera
Zastarjelost izvršenja zaštitnih mjera propisanih ovim zakonom nastupa kad protekne jedna godina od dana pravosnažnosti rješenja kojim su te zaštitne mjere izrečene.
Tok i prekid zastarjelosti
(1) Zastarjelost za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka počinje od dana kada je prekršaj izvršen, a zastarjelost za izvršenje kazne, odnosno zaštitne mjere od dana pravosnažnosti rješenja kojim je kazna, odnosno zaštitna mjera izrečena.
(2) Zastarjelost se prekida svakom radnjom organa nadležnog za vođenje prekršajnog postupka, odnosno organa nadležnog za izvršenje kazne, preduzetom radi gonjenja učinioca prekršaja, odnosno izvršenja kazne i zaštitne mjere.
(3) Svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo teći, ali bez obzira na prekide, zastarjelost u svakom slučaju nastaje kada protekne dva puta onoliko vremena koliko je predviđeno u članovima 30 i 31 ovog zakona.
Prekršajni postupak
Prekršajni postupak se pokreće na slijedeći način:
a) izdavanjem prekršajnog naloga;
b) podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu.
Izdavanje prekršajnog naloga
(1) Ovlašteni organ će izdati prekršajni nalog ukoliko ustanovi da je prekršaj iz njegove nadležnosti utvrđen na jedan od slijedećih načina:
a) neposrednim opažanjem ovlaštenog službenog lica prilikom inspekcije, nadzora i pregleda;
b) podacima koji su dobiveni uređajima za nadzor ili mjerenje;
c) prilikom inspekcijskog ili drugog nadzora pregledom dokumentacije, prostorija i robe ili na drugi zakonit način ili
d) na osnovu priznanja okrivljenog o izvršenju prekršaja u nekom drugom sudskom ili upravnom postupku.
(2) Prekršajni nalog se može izdati u slijedećim slučajevima:
a) kada odgovarajući zakon ili propis određuje fiksnu novčanu kaznu;
b) kada novčana kazna može biti izračunata korištenjem matematičke formule;
c) kada ovlašteni organ odluči da izrekne minimalnu novčanu kaznu, odnosno zaštitnu mjeru u najkraćem trajanju kao i zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta, određenu takvim zakonom ili propisom.
(3) Ako okrivljeni izvrši više prekršaja u sticaju tada ovlašteni organ može prekršajnim nalogom izreći jedinstvenu novčanu kaznu primjenom člana 14 ovog zakona, a ako je za samo jedan od izvršenih prekršaja predviđena zaštitna mjera, može izreći i tu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju.
(4) Ovlašteni organ koji je izdao prekršajni nalog može u svako vrijeme po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranaka u postupku ispraviti greške nastale u pisanju, računanju i ostale očigledne greške.
Sadržaj prekršajnog naloga
(1) Prekršajni nalog se donosi u pisanoj formi i mora da sadrži slijedeće:
a) naziv: «prekršajni nalog«;
b) naziv ovlaštenog organa koji ga je izdao;
c) ime i svojstvo službenog lica koje ga je izdalo;
d) jedinstveni broj koji je odredio ovlašteni organ;
e) datum izdavanja i datum uručenja u skladu s članom 36 stavom 3 ovog zakona;
f) pravnu kvalifikaciju prekršaja;
g) za okrivljeno fizičko lice, odnosno odgovorno lice: ime i prezime, jedinstveni matični broj, adresa stanovanja, podatke o zaposlenju, a za strance i broj pasoša;
h) za okrivljeno pravno lice: naziv, sjedište i jedinstveni identifikacioni broj;
i) mjesto, datum i vrijeme kada je prekršaj počinjen;
j) utvrđenu sankciju, uključujući novčanu kaznu, odnosno zaštitnu mjeru;
k) iznos naknade štete, ukoliko se taj iznos može odrediti cjenovnikom i troškove postupka ukoliko su oni određeni zakonom u fiksnom iznosu;
m) uputstvo da se novčana kazna, šteta i troškovi trebaju platiti, ili da okrivljeni mora zatražiti sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu u roku od osam (8) dana od dana uručenja;
n) uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne, štete i troškova;
o) potpis ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa.
(2) Ukoliko prekršaj koji je počinjen u saobraćaju uključuje i motorno vozilo, u prekršajnom nalogu se navode i slijedeći podaci:
a) registarski broj vozila i broj saobraćajne dozvole;
b) broj vozačke dozvole vozača, ukoliko je poznat i
c) broj kaznenih poena koje zakon propisuje za takav prekršaj.
(3) Prekršajni nalog sadrži pouku da, ukoliko lice protiv kojeg je izdat prekršajni nalog prihvati odgovornost i u roku od osam dana od dana prijema prekršajnog naloga plati polovinu izrečene novčane kazne, oslobađa se plaćanja druge polovine izrečene novčane kazne.
(4) Prekršajni nalog pored ostalog sadrži slijedeća uputstva:
a) okrivljeni ima pravo da podnese zahtjev za sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu, naznačavajući kom sudu i u kom roku okrivljeni treba da podnese zahtjev;
b) kazna koju sud izrekne može biti veća od one koja je izrečena prekršajnim nalogom;
c) okrivljeni je dužan nadoknaditi sudske troškove u slučaju kada zatraži sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu ukoliko sud utvrdi da je on odgovoran za prekršaj naveden u prekršajnom nalogu;
d) u slučaju prekršaja iz oblasti saobraćaja za koje zakon propisuje dodjeljivanje kaznenih poena, utvrđivanje odgovornosti od suda rezultira dodjeljivanjem tih kaznenih poena.
(5) U prekršajnom nalogu je označeno mjesto na kojem se okrivljeni potpisuje ako zahtijeva sudsko odlučivanje u skladu s članom 39 ovog zakona.
(6) Ako između ovlaštenog organa i suda postoji dogovor prekršajnim nalogom se može odrediti datum i vrijeme usmenog pretresa, koje ne može biti kraće od osam dana od dana izdavanja prekršajnog naloga.
(7) Svaki ovlašteni organ ima svoj obrazac prekršajnog naloga, koji odobrava Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH.
(8) Prekršajni nalozi ovlaštenih organa Bosne i Hercegovine izdati na obrascu koji je odobrilo Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, pravovaljani su u smislu ovog zakona, ako sadrže podatke navedene u stavovima 1 - 5 ovog člana.
Uručenje prekršajnog naloga
(1) Prekršajni nalog se sastojati od originala i najmanje dvije kopije. Original zadržava ovlašteni organ u svojoj evidenciji. Dvije kopije se uručuju okrivljenom.
(2) Prekršajni nalog se uručuje okrivljenom na jedan od slijedećih načina:
a) ličnim uručenjem;
b) uručenjem poštom;
c) (brisano)
(3) Kada je prekršajni nalog uručen lično, datumom uručenja smatra se dan kada je okrivljeni primio prekršajni nalog, odnosno dan kada ga je lično primio putem pošte.
(4) Ako okrivljeni odbije da primi prekršajni nalog upućen putem pošte, dostavljač će ga ostaviti u poštanskom sandučetu ili u stanu ili prostoriji, pričvrstiti na vratima stana ili prostorije.
(5) Kada je dostavljanje izvršeno na način iz stava 4 ovog člana, dostavljač će zabilježiti na dostavnici dan, čas i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je prekršajni nalog ostavio i smatra se da je time dostavljanje izvršeno.
(6) Ako okrivljeni odbije da primi prekršajni nalog na licu mjesta, ovlašteno službeno lice će na prekršajnom nalogu zabilježiti dan, čas i razlog odbijanja i smatra se da je dostavljanje izvršeno.
Prihvatanje odgovornosti
(1) Okrivljeni može prihvatiti odgovornost za prekršaj tako što će u roku određenom u prekršajnom nalogu platiti polovinu izrečene novčane kazne i sve druge obaveze koje su određene prekršajnim nalogom.
(2) Svako lice koje prihvati odgovornost u skladu s ovim članom, ne može kasnije odbijati odgovornost ili se žaliti na vrstu ili visinu sankcije ili troškova.
Propuštanje
(1) Ukoliko je prekršajni nalog dostavljen u skladu s odredbama člana 36 ovog zakona i ako okrivljeni u roku koji je određen u prekršajnom nalogu ne prihvati odgovornost za prekršaj u skladu s odredbama člana 37 ovog zakona ili ne zatraži odlučivanje o predmetu pred sudom, smatra se da je okrivljeni prihvatio odgovornost propuštanjem, a prekršajni nalog postaje konačan i izvršan.
(2) Kada je novčana kazna određena zbog propuštanja u skladu s ovim članom, ovlašteni organ koji je izdao prekršajni nalog određuje dodatnu taksu za naplatu u iznosu od dvadeset konvertibilnih maraka (20 KM).
(3) (brisano)
Postupak po zahtjevu za odlučivanje od strane suda
(1) Okrivljeni koji primi prekršajni nalog i želi da se o predmetu odluči pred sudom dužan je:
a) da zatraži sudsko odlučivanje, potpisivanjem prekršajnog naloga na odgovarajućem mjestu i dostavljanjem sudu prije isteka roka određenog prekršajnim nalogom;
b) da se pojavi pred sudom na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres po prekršajnom nalogu ili, ako datum nije naveden, onda na dan koji je sud odredio za usmeni pretres.
(2) Kada okrivljeni zahtijeva sudsko odlučivanje sankcije određene u prekršajnom nalogu se smatraju ništavnim.
(3) Sud može izreći i težu sankciju od one koja je određena prekršajnim nalogom.
Lica koja nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini
(1) Okrivljenom koji nema prebivalište u Bosni i Hercegovini, a koji primi prekršajni nalog, može se ponuditi mogućnost da plati novčanu kaznu u najbližoj policijskoj stanici ili u kancelariji nadležnog ovlaštenog organa.
(2) Ukoliko okrivljeni iz stava 1 ovog člana ne plati novčanu kaznu, smatra se da je podnio zahtjev za sudsko odlučivanje i predstavnik ovlaštenog organa može okrivljenog odmah izvesti pred sud.
(3) Ukoliko okrivljenog iz stava 1 ovog člana nije moguće odmah izvesti pred sud, predstavnik ovlaštenog organa može primijeniti ovlaštenja iz člana 8 ovog zakona.
II. ZAHTJEV ZA POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA
Podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka
Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi se samo u slučajevima kada ne postoje uslovi za izdavanje prekršajnog naloga određeni u članu 34 ovog zakona.
Sadržaj zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka
(1) Obrazac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka propisuje Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH i sadrži slijedeće:
a) naziv ovlaštenog organa koji podnosi zahtjev;
b) pravnu kvalifikaciju prekršaja;
c) za okrivljeno fizičko lice, odnosno odgovorno lice: ime i prezime, jedinstveni matični broj, adresu stanovanja, podatke o zaposlenju, a za strance i broj pasoša;
d) za okrivljeno pravno lice: naziv, sjedište i jedinstveni identifikacioni broj;
e) činjenični opis radnji koji određuje pravnu kvalifikaciju prekršaja, vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja i druge okolnosti neophodne za određivanje prekršaja;
f) procijenjenu visinu naknade štete i druge troškove;
g) prijedlog dokaza koji se trebaju izvesti i
h) potpis ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa.
(2) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosilac zahtjeva dostavlja sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i okrivljenog.
(3) Podnosilac zahtjeva može odustati od zahtjeva sve do donošenja rješenja o prekršaju.
(4) Ako je zahtjev nerazumljiv ili nepotpun, sud će pozvati podnosioca da zahtjev u određenom roku, a najkasnije u roku od osam dana, ispravi, odnosno dopuni, a ako to ne učini, sud će zahtjev odbaciti.
(5) U pozivu za ispravku, odnosno dopunu zahtjeva sud će podnosioca upozoriti na posljedice propuštanja.
Sporazum o sankciji
(1) Ovlašteni organ uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka može ponuditi okrivljenom da prihvati novčanu kaznu i zaštitne mjere.
(2) Ako okrivljeni prihvati predloženu sankciju iz stava 1 ovog člana ili ako se ovlašteni organ i okrivljeni sporazumiju o drugoj sankciji prije donošenja odluke o prekršaju, ovlašteni organ može podnijeti sudu na odobrenje pisani sporazum koji sadrži detalje o sankciji, potpisan od okrivljenog i ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa.
(3) U opravdanim slučajevima sporazumom o sankciji se može predvidjeti i plaćanje novčane kazne u ratama u roku do šest mjeseci.
(4) Sud će odobriti sporazum između okrivljenog i ovlaštenog organa ako utvrdi da ispunjava zakonske uslove.
(5) Na pitanja koja nisu regulisana ovim članom primjenjivat će se odredbe člana 231 Zakona o krivičnom postupku.
(6) Sporazum o sankciji koji sud odobri može izvršiti ovlašteni organ u skladu s odredbama članova 86 - 92 ovog zakona.
Suđenje
(1) Suđenje u prekršajnom postupku se provodi na usmenom pretresu koji vodi sudija pojedinac.
(2) Ukoliko ne postoje izuzetne okolnosti, prekršajni postupak bi trebalo da se okonča na jednom usmenom pretresu.
Zakazivanje usmenog pretresa
(1) Sud po prijemu zahtjeva iz člana 39 ovog zakona ili zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka (u daljnjem tekstu: zahtjev) ispituje da li je zahtjev podnesen u roku koji je određen zakonom.
(2) Ako sud utvrdi da zahtjev nije blagovremeno podnesen ili da postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti ni voditi donosi rješenje o odbacivanju zahtjeva, a kopije rješenja se dostavljaju, lično ili poštom, ovlaštenom organu i okrivljenom.
(3) Ukoliko je zahtjev blagovremeno podnesen i ako datum i vrijeme usmenog pretresa nisu već određeni u skladu s članom 35 stavom 6 ovog zakona, sud će odrediti datum i vrijeme usmenog pretresa i o tome obavijestiti okrivljenog, ovlašteni organ i oštećenog, uz primjenu slijedećih pravila o pozivanju:
a) pozivanje se vrši dostavljanjem pismenog poziva koji sadrži: naziv suda koji poziva, ime i prezime okrivljenog, naziv prekršaja koji mu se stavlja na teret, mjesto, dan i sat održavanja suđenja, uz naznačenje obaveza i posljedica propuštanja prema članovima 46 - 48 ovog zakona, te otisak službenog pečata i ime i prezime sudije koji poziva;
b) u pozivu okrivljenom, uz koji se dostavlja kopija zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, navest će se da se poziva u svojstvu okrivljenog uz upozorenje da je dužan odmah obavijestiti sud o promjeni adrese, kao i o namjeri da promijeni boravište;
c) kad se okrivljeni prvi put poziva, poučit će se u pozivu o pravu da uzme branioca, kao i o njegovim pravima u skladu s članom 7 ovog zakona.
(4) Ukoliko je zahtjev blagovremeno podnesen i ako su dan i vrijeme usmenog pretresa već određeni u skladu s članom 35 stavom 6 ovog zakona, sud će obavijestiti ovlašteni organ i oštećenog da je okrivljeni podnio zahtjev za sudsko odlučivanje o predmetu.
(5) Prije početka usmenog pretresa, okrivljeni može uložiti pismeni prijedlog za obustavljanje prekršajnog postupka iz razloga određenih u članu 61 ovog zakona.
(6) Postupajući po prijedlogu iz stava 5 ovog člana sud može:
a) usvojiti prijedlog i donijeti odluku o obustavljanju prekršajnog postupka;
b) zahtijevati od ovlaštenog organa da uloži pismeni odgovor ili
c) razmotriti takav zahtjev na početku usmenog pretresa.
Propuštanje pojavljivanja okrivljenog
(1) Okrivljeni koji se ne pojavi u vrijeme određeno za usmeni pretres u skladu s članom 35 stavom 6 ili članom 45 stavom 3 ovog zakona, smatra se da je prihvatio odgovornost za prekršaj propuštanjem.
(2) Ako je prekršajni postupak pokrenut prekršajnim nalogom, u slučaju iz stava 1 ovog člana prekršajni nalog postaje konačan i izvršan u skladu s članom 38 ovog zakona.
(3) Ako je prekršajni postupak pokrenut podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, u slučaju iz stava 1 ovog člana sud donosi odluku o prekršaju u skladu s članom 62 ovog zakona.
Propuštanje pojavljivanja ovlaštenog organa
Ako okrivljeni pristupi na usmeni pretres na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres u skladu s članom 35 stavom 6 ili članom 45 stavom 3 ovog zakona, a predstavnik ovlaštenog organa propusti da se pojavi, sud donosi odluku o obustavljanju prekršajnog postupka i stavljanju van snage prekršajnog naloga, ukoliko je postupak pokrenut prekršajnim nalogom.
Propuštanje pojavljivanja ovlaštenog organa i okrivljenog
(1) Ako na usmeni pretres ne pristupe ni predstavnik ovlaštenog organa ni okrivljeni, a prekršajni postupak je pokrenut prekršajnim nalogom, prekršajni nalog postaje konačan i izvršan u skladu s članom 38 ovog zakona.
(2) Ako na usmeni pretres ne pristupe ni predstavnik ovlaštenog organa ni okrivljeni, a prekršajni postupak je pokrenut podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud donosi odluku o obustavljanju postupka.
Svjedoci
(1) Ukoliko okrivljeni ili ovlašteni organ predlažu saslušanje svjedoka, dužni su obezbijediti njihovo pojavljivanje na usmenom pretresu.
(2) U slučaju da svjedok ne želi dobrovoljno pristupiti sudu, svaka od strana može zahtijevati da sud pozove tog svjedoka.
(3) Zahtjev sudu podnosi se najmanje osam dana prije dana određenog za usmeni pretres.
(4) Ako sud odobri zahtjev za pozivanje i ako je neophodno dodatno vrijeme da bi se pozivi uručili, sud može odgoditi usmeni pretres.
Isprave
(1) Svaka strana koja namjerava da podnese bilo koju ispravu kao dokaz, mora donijeti ispravu na usmeni pretres.
(2) Ako isprava nije dostupna strani koja je želi podnijeti kao dokaz, ta strana može zahtijevati od suda da izda sudski nalog za njeno pribavljanje.
(3) Svaki zahtjev sudu mora biti podnesen najmanje tri dana prije dana koji je određen za usmeni pretres.
(4) Ako sud odobri zahtjev za izdavanje sudskog naloga i ako je neophodno dodatno vrijeme da bi se nalog uručio, sud može odgoditi usmeni pretres.
Razlozi za neodgađanje pretresa
Usmeni pretres neće biti odgođen zbog propuštanja bilo koje strane da obezbijedi svjedoke ili isprave, osim ako sud utvrdi da za propuštanje nije odgovorna ta strana.
Postupak na usmenom pretresu
(1) Usmeni pretres počinje čitanjem glavnog sadržaja prekršajnog naloga ili zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
(2) Sud traži od okrivljenog da se izjasni o tome da li prihvata odgovornost.
(3) Ako okrivljeni prihvati odgovornost, sud razmatra samo vrstu i visinu sankcije, i u tom slučaju rješenje ne treba sadržavati obrazloženje, a u pouci o pravnom lijeku će se navesti da se okrivljeni može žaliti samo u pogledu sankcije i zaštitne mjere
(4) Ako okrivljeni ne prihvati odgovornost za učinjeni prekršaj, sud poziva predstavnika ovlaštenog organa da izloži šta se stavlja na teret okrivljenom.
(5) Teret dokazivanja da je okrivljeni počinio prekršaj je na ovlaštenom organu.
(6) Svakom ko ima opravdani interes može se na pismeni zahtjev dozvoliti razmatranje i kopiranje spisa.
Prava strana u postupku
(1) Okrivljeni ima pravo da iznese svoju odbranu, ali nije obavezan da govori ili da iznosi dokaze.
(2) Svaka strana ima pravo da bude saslušana i da ispita svjedoke koje je pozvala protivna strana.
(3) Svaka strana ima pravo da prezentira dokaze i da podnosi prijedloge tokom usmenog pretresa.
(4) Svaka strana ima pravo na zastupanje od strane advokata.
(5) Kopije pisanog dokaza koji je dostavljen na usmenom pretresu zadržavaju se u spisu predmeta.
Javnost pretresa
(1) Usmeni pretres provodi sud na način koji okrivljenom garantuje sva prava predviđena članom 7 ovog zakona.
(2) Usmeni pretres je otvoren za javnost, osim ako sud odredi da je isključivanje sredstava informisanja ili javnosti opravdano radi zaštite morala, javnog reda i nacionalne sigurnosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnosti stranaka ili ako je to neophodno u posebnim slučajevima kada bi publicitet prejudicirao interese pravde.
Zapisnik
(1) O toku pretresa vodi se zapisnik koji sadrži sažete podatke o toku i sadržaju preduzetih radnji.
(2) U zapisnik se u skraćenoj formi unosi samo ono što je bitno u datim izjavama.
(3) Pitanja se unose u zapisnik samo ako su bitna za razumijevanje odgovora.
(4) Tonski zapisi ili doslovni prijepisi saslušanja se ne vrše, osim u slučajevima kad sud odredi da je to opravdano postojanjem posebnih okolnosti.
Dokazi
(1) Pravo suda da ocjenjuje postojanje ili nepostojanje činjenica nije vezano ni ograničeno posebnim formalnim dokaznim pravilima.
(2) Sud ne može svoju odluku zasnovati na dokazima do kojih se došlo kršenjem ljudskih prava i sloboda na način opisan u članu 10 Zakona o krivičnom postupku.
Donošenje rješenja
(1) Po završetku pretresa sud usmeno objavljuje rješenje.
(2) U posebnim slučajevima sud može odgoditi donošenje rješenja, ali je dužan rješenje donijeti u roku od osam dana od dana kada je usmeni pretres završen.
Rješenje o prekršaju
(1) Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju.
(2) Rješenjem o prekršaju sud će odlučiti:
a) da se prekršajni postupak obustavlja;
b) da je okrivljeni odgovoran zbog propuštanja;
c) da se okrivljeni oglašava odgovornim za prekršaj.
(3) Ako se okrivljeni oglasi odgovornim za prekršaj, rješenjem o prekršaju se okrivljenom izriče sankcija.
(4) Sud koji je donio rješenje o prekršaju može u svako vrijeme po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranaka u postupku ispraviti greške nastale u pisanju, računanju i ostale očigledne greške.
Obrazac rješenja o prekršaju
(1) Rješenje o prekršaju sud donosi na propisanom obrascu.
(2) Obrazac rješenja o prekršaju sadrži slijedeće podatke:
a) naziv i sastav suda;
b) broj i datum donošenja rješenja o prekršaju;
c) prekršaj koji je okrivljeni počinio kao i naziv i član zakona ili drugog propisa koji propisuje prekršaj;
d) kratku ocjenu činjeničnog stanja i propisa;
e) da li je prekršajni postupak obustavljen, ili je okrivljeni odgovoran zbog propuštanja, ili je oglašen krivim;
f) sankciju koja je izrečena;
g) odluku o troškovima prekršajnog postupka;
h) odluku o imovinskopravnom zahtjevu;
i) pouku o pravnom lijeku i
j) potpis sudije.
(3) Za složene predmete može se propisati poseban obrazac rješenja o prekršaju.
(4) Obrazac rješenja o prekršaju propisuje Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH.
Uručenje rješenja
(1) Rješenje o prekršaju sud dostavlja okrivljenom, ovlaštenom organu i oštećenom lično u roku od osam dana od dana donošenja rješenja o prekršaju.
(2) Rješenje o prekršaju sud okrivljenom i ovlaštenom organu ne dostavlja ukoliko su se odrekli prava na žalbu odnosno izjavili da im se rješenja ne dostavljaju. https://advokat-prnjavorac.com
(3) Ako se okrivljenom ne može dostaviti rješenje, istaći će se na oglasnu tablu suda. Po proteku roka od osam dana od dana isticanja smatra se da je izvršeno punovažno dostavljanje.
Obustavljanje postupka
Rješenje o prekršaju kojim se obustavlja prekršajni postupak se donosi kad se utvrdi da:
a) radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj;
b) sud nije nadležan za odlučivanje;
c) je postupak vođen bez zahtjeva ovlaštenog organa;
d) je okrivljeni zbog istog prekršaja pravosnažno osuđen u drugom prekršajnom postupku;
e) je okrivljeni u krivičnom postupku pravosnažno oglašen krivim za djelo koje obuhvata i obilježja prekršaja;
f) okrivljeni ima imunitet;
g) je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka;
h) je okrivljeni u toku prekršajnog postupka umro ili obolio od trajnog duševnog oboljenja ili je okrivljeno pravno lice prestalo da postoji;
i) je podnosilac odustao od zahtjeva prije donošenja rješenja o prekršaju;
j) postoje druge okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj;
k) nije dokazano da je okrivljeni počinio prekršaj;
l) postoje drugi razlozi predviđeni zakonom.
Odgovornost zbog propuštanja
Ako okrivljeni ne pristupi na usmeni pretres zakazan na osnovu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka sud donosi rješenje kojim okrivljenog oglašava odgovornim zbog propuštanja i izriče odgovarajuću sankciju na osnovu dokaza dostavljenih od ovlaštenog organa.
Rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava odgovornim
Rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava odgovornim za prekršaj sud donosi kad ne postoji nijedna od okolnosti predviđena članom 61 ovog zakona i kad utvrdi da je okrivljeni odgovoran za prekršaj.
Izjavljivanje žalbe
(1) Okrivljeni i ovlašteni organ mogu izjaviti žalbu na rješenje o prekršaju.
(2) Oštećeni može izjaviti žalbu na rješenje o prekršaju samo u pogledu imovinskopravnog zahtjeva.
Rokovi za podnošenje žalbe
(1) Žalba se može izjaviti u roku od osam dana od dana dostave rješenja o prekršaju.
(2) U složenim predmetima, sud može na zahtjev bilo koje strane produžiti rok za izjavljivanje žalbe najduže za osam dana.
Posljedice izjavljivanja žalbe
Izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja o prekršaju.
Sadržaj žalbe
(1) Žalba treba da sadrži:
a) broj i datum rješenja o prekršaju protiv koga se izjavljuje;
b) razloge zbog kojih se izjavljuje, uz navođenje zakonskih odredbi ili žalbenih razloga iz članova 68 - 70 ovog zakona;
c) potpis podnosioca žalbe.
(2) Žalba se dostavlja u dvije kopije sudu koji je donio rješenje o prekršaju.
(3) Ako je podnosilac žalbe ovlašteni organ, kopija žalbe se dostavlja okrivljenom poštom, a ako je podnosilac žalbe okrivljeni onda sud dostavlja kopiju žalbe ovlaštenom organu.
Žalbeni osnovi
Rješenje o prekršaju može se pobijati:
a) zbog bitnih povreda prekršajnog postupka;
b) zbog povrede materijalnog propisa o prekršajima;
c) zbog odluke o sankciji, zaštitnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi, troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu.
Bitne povrede prekršajnog postupka
Bitne povrede prekršajnog postupka postoje:
a) ako je rješenje o prekršaju donio sudija koji se morao izuzeti ili je bio izuzet od vođenja prekršajnog postupka;
b) ako su okrivljenom uskraćena bilo koja prava određena u članu 7 ovog zakona;
c) ako sud nije bio stvarno nadležan da rješava u toj stvari;
d) ako su prekršajni nalog ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka bili podneseni od neovlaštenog organa;
e) ako u cijelosti nije odlučeno o prekršajnom nalogu ili zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva;
f) ako se rješenje o prekršaju zasniva na dokazu koji se nije mogao koristiti, osim ako je očigledno da bi i bez tog dokaza bila donesena ista odluka;
g) ako je sud propustio da primijeni ili je pogrešno primijenio odredbe ovog zakona, a koje su imale štetne posljedice za žalioca.
Povreda materijalnog propisa o prekršaju
Povreda materijalnog propisa o prekršaju postoji ako je taj propis povrijeđen s obzirom:
a) da li radnja opisana u prekršajnom nalogu ili zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka predstavlja prekršaj;
b) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj;
c) da li je nastupila zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka ili je stvar već pravosnažno riješena;
d) da li je došlo do pogrešne primjene zakona ili propisa koji određuje prekršaj;
e) da li je odlukom o sankciji ili drugoj mjeri sud prekoračio ovlaštenja koja ima po zakonu.
Odgovor na žalbu i dostavljanje spisa predmeta
(1) Žalba na rješenje o prekršaju dostavlja se na odgovor suprotnoj strani.
(2) Stranka iz stava 1 ovog člana, odgovor na žalbu dostavlja prvostepenom sudu u roku od osam dana od dana prijema žalbe.
(3) Po prijemu odgovora na žalbu ili po proteku roka za odgovor na žalbu, prvostepeni sud će, ako utvrdi da je žalba blagovremena, potpuna i dozvoljena, žalbu sa spisom predmeta dostaviti drugostepenom sudu.
Razmatranje žalbe
(1) Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu žalbu odbacit će drugostepeni sud rješenjem, ako to nije učinio prvostepeni sud.
(2) Po žalbi na rješenje prvostepenog suda kojim je izrečena novčana kazna do tri hiljade konvertibilnih maraka (3.000,00 KM) odlučuje sudija pojedinac drugostepenog suda.
(3) Po žalbi na rješenje prvostepenog suda kojim je izrečena novčana kazna veća od tri hiljade konvertibilnih maraka (3.000,00 KM), drugostepeni sud odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudija od kojih je jedan predsjednik vijeća.
(4) Drugostepeni sud razmatra žalbu na osnovu spisa predmeta bez održavanja usmenog pretresa.
Odlučivanje o žalbi
(1) Odlučujući o žalbi, drugostepeni sud može prvostepeno rješenje o prekršaju potvrditi, preinačiti ili ukinuti.
(2) Drugostepeni sud poštom dostavlja strankama prijepise svoga rješenja i vraća spis predmeta prvostepenom sudu.
Potvrđivanje rješenja o prekršaju
Drugostepeni sud odbija žalbu i potvrđuje prvostepeno rješenje o prekršaju ako nađe da ne postoji nijedan od osnova za podnošenje žalbe koji su određeni u članovima 68 - 70 ovog zakona.
Preinačenje rješenja o prekršaju
(1) Ako prvostepeni sud okrivljenog oglasi krivim, a drugostepeni sud, u postupku po žalbi, utvrdi da se zbog bitne povrede prekršajnog postupka ili kršenja materijalnih propisa o prekršaju, postupak nije mogao ni voditi, preinačit će rješenje o prekršaju i obustaviti prekršajni postupak.
(2) Drugostepeni sud može preinačiti rješenje o prekršaju ako utvrdi da je zbog bitne povrede prekršajnog postupka ili kršenja materijalnih propisa prekršaja, sankcija izrečena u rješenju o prekršaju nepravilno utvrđena.
(3) Ako je žalba podnesena samo od okrivljenog, rješenjem o preinačenju rješenja o prekršaju ne može se izreći strožija sankcija od one izrečene u prvostepenom postupku.
Ukidanje rješenja o prekršaju
(1) Ako utvrdi da je počinjena bitna povreda prekršajnog postupka ili kršenje materijalnih propisa o prekršajima usljed čega su značajno oštećeni interesi podnosioca žalbe i ako ne postoji način da se posljedice takvog kršenja isprave bez ponavljanja usmenog pretresa, drugostepeni sud ukida rješenje o prekršaju i vraća predmet prvostepenom sudu na novi usmeni pretres.
(2) U obrazloženju rješenja drugostepeni sud je dužan navesti u čemu se sastoji povreda prekršajnog postupka ili kršenja materijalnih propisa i uputiti prvostepeni sud na koji način će otkloniti utvrđene nepravilnosti.
Prijedlog za povrat u pređašnje stanje
(1) Okrivljeni kome je izrečena sankcija zbog propuštanja, u skladu s odredbama člana 38 ovog zakona ili je oglašen odgovornim zbog propuštanja u skladu s članom 62 ovog zakona ili je propustio rok za žalbu, može podnijeti prijedlog za povrat u pređašnje stanje.
(2) Sud usvaja prijedlog za povrat u pređašnje stanje ako okrivljeni dokaže da mu nije uručen prekršajni nalog ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i da je propuštanje pojavljivanja ili blagovremenog postupanja nastalo usljed opravdanih razloga.
(3) Prijedlog za povrat u pređašnje stanje može podnijeti i ovlašteni organ na rješenje o obustavljanju prekršajnog postupka u skladu s članom 47 ovog zakona.
(4) Sud će usvojiti prijedlog za povrat u pređašnje stanje ako ovlašteni organ dokaže da je do propuštanja pojavljivanja došlo usljed opravdanih razloga.
Rok za podnošenje prijedloga za povrat u pređašnje stanje
Prijedlog za povrat u pređašnje stanje podnosi se sudu u roku od tri mjeseca od dana kada je prekršajni nalog postao konačan ili izvršan ili od dana donošenja prvostepenog rješenja o prekršaju.
Posljedice podnošenja prijedloga
(1) Ako usvoji prijedlog za povrat u pređašnje stanje, sud određuje dan i vrijeme za usmeni pretres i o tome obavještava okrivljenog i ovlašteni organ.
(2) Ako sud usvoji prijedlog za povrat u pređašnje stanje, prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju se stavljaju van snage.
(3) Ako, nakon što je sud uvažio prijedlog za povrat u pređašnje stanje, okrivljeni propusti da se pojavi na dan i u vrijeme određenom za usmeni pretres, sud će odbiti prijedlog za povrat u pređašnje stanje i prvobitni prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju održati na snazi.
(4) Ako se, nakon što je sud uvažio prijedlog za povrat u pređašnje stanje, okrivljeni pojavi na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres, a predstavnik ovlaštenog organa propusti da se pojavi, sud će donijeti rješenje kojim se obustavlja prekršajni postupak, odnosno prekršajni nalog stavlja van snage.
VII. VANREDNI PRAVNI LIJEK - PONAVLJANJE POSTUPKA
Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka
Kažnjeni koji je rješenjem o prekršaju oglašen krivim može sudu podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka:
a) ako se dokaže da je odluka zasnovana na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka;
b) ako se dokaže da je do odluke došlo usljed krivičnog djela sudije ili drugog službenog lica koje je učestvovalo u postupku;
c) kada se utvrdi da je kažnjeni za istu radnju već kažnjen u prekršajnom postupku ili za istu radnju prije donošenja rješenja o prekršaju proglašen krivim u krivičnom postupku;
d) kada se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi doveli do drugačije odluke da su bili poznati u ranijem postupku;
e) ako Ustavni sud ili Evropski sud za ljudska prava ustanovi kršenje ustava ili Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a odluka je zasnovana na tom kršenju.
Rok
Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka mora se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti rješenja.
Razmatranje zahtjeva
(1) O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka rješava Osnovni sud.
(2) Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo na postupak pred Apelacionim sudom, u tom slučaju o zahtjevu za ponavljanje postupka odlučuje Apelacioni sud.
(3) U zahtjevu se navodi po kom zakonskom osnovu se traži ponavljanje i kojim dokazima se potkrepljuju činjenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadrži ove podatke, odbacuje se rješenjem.
(4) Zahtjev se odbacuje i ako sud, na osnovu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i dokaza iz spisa predmeta iz ranijeg postupka, utvrdi da je zahtjev podnijelo neovlašteno lice ili da je neblagovremeno podnesen ili da nema zakonskih uslova za ponavljanje postupka ili da činjenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva očigledno nisu podobni da se na osnovu njih dozvoli ponavljanje.
(5) Sud usvaja zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka samo ako novi dokazi navedeni u zahtjevu mogu voditi značajnijoj promjeni odluke suda u korist okrivljenog.
(6) Uvažavajući zahtjev sud može izmijeniti prvobitno rješenje o prekršaju ili odrediti dan i vrijeme za usmeni pretres, u kom slučaju će izvršenje rješenja o prekršaju biti odgođeno do donošenja nove odluke.
(7) Ako je kazna već bila izvršena prema okrivljenom, sud može odrediti povrat naplaćene novčane kazne i troškova i ukinuti svaku drugu sankciju.
VIII. EVIDENCIJA I BRISANJE SANKCIJA
Vođenje evidencije
(1) Sud koji donosi rješenje o prekršaju i ovlašteni organ koji izda prekršajni nalog bez odlaganja u elektronskoj formi unosi u prekršajnu evidenciju podatke o novčanoj kazni i zaštitnim mjerama koje su izrečene fizičkom, pravnom i odgovornom licu.
(2) Sud koji primi zahtjev za sudsko odlučivanje u skladu s članom 39 ovog zakona taj podatak bez odlaganja u elektronskoj formi unosi u prekršajnu evidenciju i briše sankcije izrečene tim prekršajnim nalogom.
(3) Sadržaj i način vođenja evidencije propisuje se pravilnikom, koji donosi Pravosudna komisija uz prethodnu saglasnost šefa Policije Brčko distrikta BiH.
Brisanje kazne i zaštitnih mjera
(1) Novčana kazna pravnog, fizičkog i odgovornog lica briše se iz evidencije po sili zakona ako kažnjeno pravno, fizičko i odgovorno lice u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je izrečena novčana kazna ne učini novi prekršaj, odnosno ako ne učini krivično djelo koje sadrži obilježje prekršaja.
(2) Pravnom, fizičkom i odgovornom licu koje je više puta bilo kažnjeno za prekršaj brišu se ranije izrečene novčane kazne ako u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je izrečena posljednja novčana kazna ne izvrši novi prekršaj, odnosno ako lice ne izvrši krivično djelo koje sadrži obilježje prekršaja.
(3) Novčana kazna se ne briše iz prekršajne evidencije dok se vodi kao dug u registru novčanih kazni, u skladu s članom 86 ovog zakona.
(4) Zaštitne mjere se ne brišu iz prekršajne evidencije dok se ne izvrše ili dok ne istekne rok zastarjelosti njihovog izvršenja.
(5) Posebnim zakonom mogu biti propisani duži rokovi za brisanje sankcija iz prekršajne evidencije.
Davanje podataka iz evidencije
(1) Podaci iz evidencije za kažnjena lica mogu se dati samo ako za to postoje opravdani razlozi.
(2) Podaci iz evidencije za kažnjena lica mogu se dati samo drugom sudu, nadležnom tužilaštvu, organima unutrašnjih poslova i organima inspekcije u vezi s krivičnim postupkom ili postupkom za prekršaj koji se vodi protiv lica koje je ranije bilo kažnjavano za prekršaj i organima nadležnim za izvršenje sankcija za prekršaje ili nadležnim organima koji učestvuju u postupku brisanja kazne.
(3) Na obrazloženi zahtjev nadležnog organa ili lica mogu se dati podaci iz evidencije za kažnjeno lice ako još traju određene pravne posljedice kazne ili zaštitne mjere ili ako za to postoji opravdan interes zasnovan na zakonu.
(4) Ako je odluka o novčanoj kazni brisana, podaci o toj odluci nikom se ne daju osim sudu, nadležnom tužilaštvu u vezi s postupkom za prekršaj koji se vodi protiv lica čija je odluka brisana.
(5) Niko nema pravo da traži od građana da podnesu dokaze o svojoj osuđivanosti ili neosuđivanosti za prekršaje.
(6) Građanima se na njihov zahtjev mogu davati podaci o njihovom kažnjavanju ili nekažnjavanju za prekršaje.
Unos podataka o kaznama u registar novčanih kazni
(1) Sve novčane kazne i troškovi postupka koji su izrečeni na osnovu konačnog i izvršnog prekršajnog naloga ili pravosnažnog i izvršnog rješenja o prekršaju se upisuju u registar novčanih kazni i evidentiraju kao dug.
(2) Novčane kazne i troškovi postupka se evidentiraju kao dug u registru novčanih kazni dok kažnjeni ne plati puni iznos novčane kazne i troškova postupka.
(3) Novčana kazna i troškovi postupka brišu se iz registra novčanih kazni po proteku pet godina od dana kada su prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju postali konačni, odnosno pravosnažni i izvršni.
Posljedice upisa kazne u registar novčanih kazni
Dok se ne plate sve novčane kazne i troškovi koji su evidentirani u registru novčanih kazni kažnjenom se neće dozvoliti:
a) registracija ili produženje važnosti registracije motornog vozila;
b) izdavanje ili produženje važnosti vozačke dozvole;
c) promjena vlasnika motornog vozila;
d) učestvovanje na javnom tenderu;
e) registracija, odnosno promjena registracije pravnog lica ili preduzetnika.
Postupak prinudne naplate
(1) Svaki ovlašteni organ je odgovoran za praćenje izvršenja novčanih kazni i drugih mjera izrečenih prekršajnim nalogom ili sporazumom o sankciji.
(2) Sudovi prate izvršenje novčanih kazni i drugih mjera izrečenih rješenjem o prekršaju.
(3) Ako se utvrdi da kažnjeni izbjegava da plati novčanu kaznu, ovlašteni organ ili sud mogu zatražiti od Porezne uprave Brčko distrikta BiH da primijeni postupak prinudne naplate koji je određen u glavi XII Zakona o Poreznoj upravi Brčko distrikta BiH za bilo koji iznos evidentiran u registru novčanih kazni, na isti način na koji je ovlaštena za naplatu poreznih obaveza.
(4) Porezna uprava može provesti postupak prinudne naplate bez potrebe da kažnjenom uruči nalog za plaćanje.
(5) Ako je novčana kazna izrečena pravnom licu i utvrdi se da je to efikasan način obezbjeđenja naplate, sud koji je izrekao novčanu kaznu provodi direktno prinudnu naplatu blokiranjem računa pravnog lica u skladu s odredbama Zakona o izvršnom postupku Brčko distrikta BiH.
Lišenje slobode zbog neplaćanja
(1) Izuzetno, kažnjeni koji u roku u potpunosti ili djelimično ne plati novčanu kaznu koja mu je određena rješenjem o prekršaju ili prekršajnim nalogom lišava se slobode, ako sud smatra da je to jedini razuman i efikasan način koji će primorati kažnjenog da plati iznos na koji je obavezan.
(2) O lišenju slobode zbog neplaćanja sud odlučuje rješenjem koje se prema kažnjenom može donijeti najviše jedanput za odnosni prekršaj.
(3) Lišenje slobode može biti određeno od suda po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenog organa ili Porezne uprave Brčko distrikta BiH.
(4) Sud obavještava podnosioca prijedloga o svojoj odluci i o izvršenju lišenja slobode.
(5) Lišenje slobode po odredbama ovog člana ne može biti određeno kažnjenom koji dokaže da nije u mogućnosti da plati novčanu kaznu.
Trajanje lišenja slobode
(1) Sud može odrediti lišenje slobode u trajanju do 15 dana.
(2) Vrijeme za koje je kažnjeni lišen slobode neće uticati na plaćanje iznosa koji duguje.
(3) Kažnjeni će biti odmah oslobođen nakon plaćanja punog iznosa novčane kazne.
Žalba na rješenje o lišenju slobode
(1) Protiv rješenja o lišenju slobode kažnjeni može uložiti žalbu drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana njegovog prijema.
(2) Žalba se ulaže putem prvostepenog suda.
(3) Prvostepeni sud je dužan da žalbu sa spisom proslijedi drugostepenom sudu u roku od tri dana od dana prijema.
(4) Drugostepeni sud mora donijeti odluku po žalbi u roku od 15 dana od prijema spisa.
(5) Žalba odlaže izvršenje rješenja.
Rad za opće dobro ili dobro lokalne zajednice
(1) Prije izvršenja lišenja slobode, kažnjeni može sudu predložiti da obavlja poslove za opće dobro ili poslove za dobro lokalne zajednice, kao zamjenu za plaćanje novčane kazne.
(2) Sud vodi listu takvih poslova u saradnji s nadležnim organima.
(3) Prilikom odlučivanja o prijedlogu, sud razmatra sve okolnosti, kao i finansijske uslove i mogućnost kažnjenog da plati novčanu kaznu.
(4) Ukoliko sud usvoji prijedlog iz stava 3 ovog člana, izdaje nalog za obustavu izvršenja lišenja slobode za vrijeme dok ne istekne rok za obavljanje takvog posla.
(5) Ukoliko kažnjeni obavi previđeni posao, lišenje slobode se neće izvršiti, novčana kazna neće biti naplaćena i brisat će se iz registra novčanih kazni.
(6) Ukoliko kažnjeni uopće ne obavi predviđeni posao, rješenje o lišenju slobode će biti izvršeno, a ako ga obavi samo djelimično, sud će cijeniti da li je svrsishodno izvršiti rješenje o lišenju slobode i o tome donijeti odgovarajući nalog.
(7) Bliže odredbe o obavljanju poslova za opće dobro ili za dobro lokalne zajednice pravilnikom propisuje Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovog zakona.
Prestanak primjene važećih zakona
(1) Danom početka primjene ovog zakona stavlja se van snage Zakon o prekršajima Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, brojevi: 8/00, 1/01, 6/02 i 37/05), ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Danom početka primjene ovog zakona prestaju da se primjenjuju odredbe ostalih zakona koji su u suprotnosti s ovim zakonom, a odnose se na vođenje prekršajnog postupka od strane drugih organa.
Prijenos nadležnosti
(1) Danom početka primjene ovog zakona sve prvostepene i drugostepene komisije i referati za prekršaje pri organima uprave Brčko distrikta BiH, prestaju s radom.
(2) Predmeti prvostepenih komisija i referata koji do dana početka primjene ovog zakona nisu pravosnažno okončani, dostavljaju se Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH.
Prijelazne odredbe vezane za postupak
(1) Prekršajni postupak u kome do dana početka primjene ovog zakona ne bude doneseno pravosnažno rješenje o prekršaju završit će se po odredbama ovog zakona.
(2) U postupku u kome je do dana početka primjene ovog zakona izjavljen vanredni pravni lijek, postupak će nastaviti i dovršiti sud nadležan po ranijem zakonu i po postupku iz ranijeg zakona.
(3) O zahtjevu za ponavljanje postupka, koji je vođen u komisijama i referatima za prekršaje pri organima uprave odlučuje Osnovni sud.
Prijelazne odredbe vezane za sadržaj prekršajnoga naloga
(1) Odredba člana 35 stava 3 ovoga zakona neće se primjenjivati na sadržaj prekršajnog naloga izdatog prije stupanja na snagu ovoga zakona.
(2) Obrasci prekršajnih naloga na koje je data saglasnost Pravosudne komisije Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u skladu s ovim zakonom, koji su štampani i nalaze se u upotrebi kod nadležnih organa do dana početka primjene ovoga zakona, primjenjuju se do isteka zaliha takvih prekršajnih naloga, na način propisan ovim zakonom.
(3) U slučaju iz stava 2 ovoga člana, ovlašteni organ je obavezan uz izdati prekršajni nalog, pravnom ili fizičkom licu dostaviti i poseban akt s poukom iz odredbe člana 35 stava 3 ovoga zakona."
Prijelazne odredbe vezane za sankcije
(1) Odluke o prekršajima koje su postale pravosnažne prije početka primjene ovog zakona, izvršit će se po odredbama ovog zakona.
(2) Od dana početka primjene ovog zakona novčane kazne koje nisu naplaćene, kao i troškovi postupka koji su predmet izvršenja, evidentiraju se u registru novčanih kazni u skladu s postupkom iz člana 86 ovog zakona.
Stupanje na snagu i početak primjene Zakona
Ovaj zakon stupa na snagu 8. (osmog) dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Brčko distrikta BiH“, a počet će se primjenjivati po proteku roka od 90 dana od dana stupanja na snagu.
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o prekršajima Brčko distrikta BIH
("Sl. glasnik Brčko Distrikta BiH", br. 29/2016)
Član 16
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko distrikta BiH.
