ZAKON O SISTEMU INDIREKTNOG OPOREZIVANjA U BOSNI I HERCEGOVINI
("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br.
44/2003, 52/2004, 34/2007, 4/2008, 50/2008 - dr. zakon, 49/2009, 32/2013 i
91/2017)
Integralni tekst
I - OPŠTE ODREDBE
Nadležnost
Ovim zakonom uspostavlja se institucionalni i organizacioni osnov za jedinstveni sistem indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, koji će podržati cjelokupnu makroekonomsku stabilnost i fiskalnu održivost Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Distrikt) kao i pružiti podršku funkcionisanju jedinstvene ekonomske teritorije u Bosni i Hercegovini.
U smislu ovog zakona, pojam "indirektni porez" odnosi se na uvozne i izvozne dažbine, akcize, porez na dodatnu vrijednost i sve druge poreze zaračunate na robu i usluge, uključujući i poreze na promet i putarine.
Cilj
Ovim zakonom omogućava se razvoj i sprovođenje politike indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, kao i efikasna naplata i raspodjela indirektnih poreza.
Ovim zakonom uređuje se jedinstveno sprovođenje indirektnih poreza na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Ovim zakonom uspostavlja se sistem naplate prihoda po osnovu indirektnog poreza, kao i raspodjela prihoda na osnovu indirektnog poreza prema budžetima Bosne i Hercegovine, Federacije, Republike Srpske i Distrikta na transparentan način.
Institucionalna struktura
Ovaj zakon uređuje Upravu za indirektno oporezivanje (u daljem tekstu: Uprava) kao samostalnu upravnu organizaciju u skladu sa Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 5/03) (u daljem tekstu: Zakon o ministarstvima) i Zakonom o upravi Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02) (u daljem tekstu: Zakon o upravi), koja sprovodi zakonske i druge propise o indirektnom oporezivanju i politiku koju utvrđuje Savjet ministara na prijedlog Upravnog odbora (u daljem tekstu: Odbor).
II - UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANjE
Dužnosti
Uprava je jedini organ u Bosni i Hercegovini koji je nadležan za sprovođenje zakonskih propisa o indirektnom oporezivanju i politike, koju utvrdi Savjet ministara na prijedlog Odbora, kao i za naplatu i raspodjelu indirektnih poreza na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Uprava je nadležna za sva druga pitanja koja joj mogu biti povjerena Zakonom.
Sjedište i pečat
Sjedište Uprave je u Banja Luci.
U skladu sa Zakonom o pečatima institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 12/98 i 14/03), Uprava ima pečat.
Struktura
Uprava ima ispostave i filijale na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Lokacije i nadležnosti ispostava i filijala organizuju se na ekonomskim principima, koji su izrađeni s ciljem maksimalnog povećanja efikasnosti Uprave u cjelini, osiguranja pogodnosti za poreske obveznike i pružanja podrške funkcionisanju jedinstvene ekonomske teritorije u Bosni i Hercegovini.
Direktor
Uprava ima direktora koji je odgovoran za upravljanje Upravom.
Direktor predstavlja Upravu.
Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Zakon o državnoj službi) ("Službeni glasnik BiH", broj 19/02) ne primjenjuje se na direktora.
Prilikom imenovanja rukovodećeg kadra vodiće se računa o nacionalnoj zastupljenosti.
Uprava nema zamjenika direktora.
Dužnosti direktora
Direktor je dužan da obezbijedi jedinstveno sprovođenje indirektnih poreza na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Direktor je odgovoran za uspostavljanje i održavanje knjigovodstvenog sistema i sistema izvještavanja kojim se dostavljaju Odboru redovni i detaljni izvještaji o naplati i raspodjeli indirektnih poreza. Izvještaji treba da sadrže sve potrebne informacije o svim detaljima naplate i raspodjele, uključujući neizmirena dugovanja, slučajeve prevara, veće probleme u naplati prihoda i rezultate svih kontrola i aktivnosti na sprovođenju propisa.
Direktor, putem Odbora, odgovara Savjetu ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Savjet ministara) o aktivnostima Uprave.
Direktor je odgovoran za informisanje Odbora o svim problemima u sprovođenju politike ili zakonskih propisa o indirektnom oporezivanju i, u odgovarajućim slučajevima, za predlaganje potrebne izmjene zakonskih propisa u tom smislu.
Direktor je odgovoran za izradu prijedloga godišnjeg budžeta, kao i dugoročnog budžetskog plana za Upravu. Direktor je odgovoran za izvršenje godišnjeg budžeta Uprave i redovno obavještavanje Odbora o izvršenju. Odbor odobrava prijedlog godišnjeg budžeta Uprave prije njegovog dostavljanja u redovnu proceduru usvajanja državnog budžeta.
Direktor je odgovoran za izradu godišnjeg izvještaja o finansijskom stanju i aktivnostima Uprave i dostavlja ga Odboru. Odbor revidira direktorov godišnji izvještaj i objavljuje ga u "Službenom glasniku BiH", po završetku svake finansijske godine.
Direktor je odgovoran za izradu godišnjeg plana rada koji odobrava Odbor. Direktor je odgovoran i za izradu Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i, nakon odobrenja Odbora, za njegovo objavljivanje. Pravilnikom se propisuje načelna organizaciona struktura Uprave. Nezavisno od odredbi Zakona o ministarstvima i Zakona o upravi, Pravilnik ne podliježe odobravanju od Savjeta ministara.
Prema potrebi, direktor postavlja i razrješava operativne rukovodioce Uprave na period od četiri godine, u cilju obezbjeđenja efikasnog sprovođenja ovog zakona u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji. Nakon isteka četvorogodišnjeg mandata operativni rukovodioci mogu biti postavljeni samo na još jedan četvorogodišnji mandat. Operativni rukovodioci odgovorni su samo direktoru i primaju uputstva samo od njega. Oblasti njihovih nadležnosti prikazane su duž operativnih linija i obuhvataju carine, poreze, sprovođenje zakona i pružanje usluga poslovnim subjektima. Operativne linije odgovornosti protežu se kroz sjedište, sve ispostave i filijale Uprave.
Direktor je odgovoran za pružanje statističkih podataka nadležnim organima, uključujući Agenciju za statistiku Bosne i Hercegovine.
Direktor je odgovoran za uspostavu interne revizije za Upravu.
Izbor i imenovanje direktora
Direktora imenuje Savjet ministara u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Savjeta ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 7/03). Izuzetno od člana 9. navedenog zakona, Odbor služi kao izborna komisija za imenovanje direktora.
Kriterijumi za imenovanje direktora uključuju uslov da je direktor stručan u odgovarajućoj oblasti i da je pokazao visoke standarde poštenja i integriteta u obavljanju svoga posla.
Direktora dužnosti razrješava Savjet ministara, na prijedlog Odbora. Direktor može da bude razriješen dužnosti samo ako trajno izgubi sposobnost vršenja svojih dužnosti, učini ozbiljne propuste u sprovođenju mjera rukovođenja Upravom, zloupotrijebi službeni položaj ili prekorači svoja ovlaštenja, otkrije državnu ili službenu tajnu, ili ako bude optužen za krivično djelo što ga čini nedostojnim izvršavanja njegovih dužnosti.
Sukob interesa
Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine("Službeni glasnik BiH", broj 16/02) primjenjivaće se na direktora.
Trajanje mandata
Direktor se imenuje na period od četiri godine.
Nakon isteka četvorogodišnjeg mandata, direktor može da se kandiduje za samo još jedan četvorogodišnji mandat.
(prestalo da važi)
Budžet
Uprava ima vlastiti godišnji budžet, koji se usvaja u skladu sa Zakonom o trezoru institucija Bosne i Hercegovine("Službeni glasnik BiH", broj 27/00) i Zakonom o izvršenju Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH. U budžetu Uprave posebno se predviđaju troškovi Odbora .
Usvojeni godišnji budžet je i operativni budžet Uprave.
Dužnosti
Odbor je nadležan za:
(i) utvrđivanje prijedloga politike o indirektnom oporezivanju za sprovođenje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Politiku utvrđuje Savjet ministara Bosne i Hercegovine;
(ii) informisanje Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, kao i vlada Federacije, Republike Srpske i Distrikta, o politici i sprovođenju u vezi sa indirektnim porezima i nastalim implikacijama po javne prihode, kako bi se olakšala priprema fiskalno odgovornih budžeta;
(iii) definisanje strateških ciljeva Uprave i ocjenu uspješnosti Uprave u postizanju tih ciljeva;
(iv) odobravanje prijedloga budžeta Uprave u skladu sa članom 13. ovog zakona.
(v) odobravanje godišnjeg plana rada i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, koje direktor pripremi u skladu sa članom 8. stav 7. ovog zakona;
(vi) donošenje odluka u spornim slučajevima u vezi sa raspodjelom prihoda;
(vii) sve druge zadatke predviđene Zakonom.
Odbor je nadležan za pokretanje pripreme zakonskih propisa u vezi sa indirektnim oporezivanjem i njihovih izmjena, uključujući zakonske propise o poreskim stopama i strukturama, ako to smatra neophodnim u cilju sprovođenja ovog zakona.
Odbor je nadležan za donošenje propisa potrebnih za sprovođenje aktivnosti navedenih u ovom članu.
Odbor, na prijedlog direktora, usvaja instrukcije kojima će se propisani podaci ili dokumenti smatrati službenom tajnom u radu Odbora i Uprave, pri čemu će Odbor uzeti u obzir zakonske propise u primjeni u Bosni i Hercegovini, Federaciji, Republici Srpskoj i Distriktu.
Status
Odbor je pravno lice.
Organizacija
Odbor se sastoji od šest članova.
Članovi Odbora su:
(i) ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine, te ministri finansija Federacije i Republike Srpske ili lica koja djeluju u tom svojstvu; i
(ii) tri stručnjaka za indirektno oporezivanje.
Članovi Odbora konsenzusom biraju predsjedavajućeg iz reda članova, na mandat od pet (5) godina. U slučaju da mandat predsjedavajućeg bude duži od njegovog mandata u svojstvu člana Odbora, mandat predsjedavajućeg će se podudarati s njegovim članstvom u Odboru. Odbor bira narednog predsjedavajućeg prije isteka svakog mandata predsjedavajućeg, uključujući inicijalnog predsjedavajućeg. Ako članovi Odbora ne izaberu narednog predsjedavajućeg, po isteku mandata predsjedavajućeg, ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine će po službenoj dužnosti predsjedavati Odborom u periodu od najmanje jedne (1) godine.
Direktor Uprave, predstavnik iz Distrikta i predstavnik Centralne banke imaće status posmatrača u Odboru.
Odbor se sastaje jednom mjesečno ili češće, ako to predsjedavajući smatra potrebnim.
Uprava obezbjeđuje Odboru potrebna sredstva i pruža mu odgovarajuću podršku u osoblju, kako bi mu omogućila vršenje njegovih poslova prema ovom zakonu.
Predsjedavajući saziva sastanke Odbora. U pozivu članovima Odbora i posmatračima u Odboru on navodi vrijeme, mjesto održavanja i dnevni red, dostavljajući poziv najmanje jednu sedmicu prije datuma određenog za sastanak.
Odbor izrađuje Poslovnik kojim će se uređivati način rada.
Imenovanje članova Odbora
Funcioneri iz člana 16. stav 2. (i) ovog zakona članovi su Odbora po službenoj dužnosti.
Savjet ministara i vlade Federacije i Republike Srpske imenuju po jednog člana Odbora iz člana 16. stav 2. (ii) ovog zakona. Imenovanja se vrši u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Savjeta ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 7/03), Zakonom o ministarskim i vladinim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), odnosno Zakonom o ministarskim, vladnim i drugim imenovanjima Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 25/03). Kriterijumi za imenovanje moraju uključivati priznati integritet i odgovarajuće profesionalno iskustvo.
Gradonačelnik Distrikta imenuje posmatrača iz Distrikta iz člana 16. stav 4. ovog zakona u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Savjeta ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 7/03).
Na imenovanje savjetnika u članstvo Odbora na osnovu ovog člana ne primjenjuje se član 11. stav 1. Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine.
Izuzetno od odredaba člana 16. stav 1 (a) Zakona o državnoj službi u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, člana 19. stav 1 (a) Zakona o državnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine i člana 87. stav 1. Zakona o administrativnoj službi u upravi Republike Srpske, državnim službenicima se dozvoljava da budu imenovani u članstvo Upravnog odbora na osnovu ovog člana.
Guverner Centralne banke imenuje posmatrača Centralne banke iz člana 16. stav 4. ovog zakona.
Mandat
Pored lica iz člana 16. stav 2. (i), koji su članovi Odbora tokom svojih mandata, svaki član Odbora ima petogodišnji mandat, sa mogućnošću jednog ponovnog imenovanja.
U slučaju da neki od članova ne provede puni mandat, novi član imenuje se na period od pet godina u skladu sa članom 17. ovog zakona.
Posmatrači iz Distrikta i Centralne banke imenuju se na period od pet godina, sa mogućnošću jednog ponovog imenovanja.
Načini glasanja i kvorum
Odbor donosi odluke konsenzusom.
Dužnost predsjedavajućeg je da proglasi da li je konsenzus postignut.
U slučaju nedostatka konsenzusa, odluke Odbora usvajaju se na sljedeći način:
U slučaju odluka o uspostavljanju uvoznih i izvoznih dažbina, te o bilo kakvim promjenama takvih dažbina potrebna je prosta većina glasova članova Odbora, uključujući i glas ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine.
U slučaju odluka o ostalim indirektnim porezima, uključujući i stope i strukture takvih poreza, potrebna je prosta većina glasova članova Odbora, uključujući i glasove ministara finansija Republike Srpske i Federacije. Ovaj postupak glasanja takođe se primjenjuje na bilo koju odluku vezanu za izuzeća od ili promjene u indirektnim poreskim stopama i strukturama.
U slučaju odluka o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza potrebna je prosta većina glasova članova Odbora uključujući i glasove svih članova iz člana 16. stava 2. (i).
Kvorum se sastoji od većine svih članova Odbora.
Zakonski propisi koje pokreće Odbor
U slučaju da smatra potrebnim da obezbijedi efikasno sprovođenje ovog zakona, Odbor može da pokrene izradu nacrta zakonskih propisa i izmjena zakonskih propisa iz oblasti indirektnog oporezivanja za podnošenje Savjetu ministara. Odborima za pitanja budžeta i finansija zakonodavnih tijela Federacije, Republike Srpske i Skupštine Distrikta i, ako se ocijeni potrebnim, Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, Narodnoj skupštini Republike Srpske i Skupštini Distrikta daje se prilika da na takve zakonske propise daju svoje komentare prije njihovog podnošenja Savjetu ministara, a sve komentare ili sugestije na nacrt i prijedlog zakonskih propisa ili izmjene zakonskih propisa moraju dostaviti Odboru u roku od 15 dana nakon upućivanja zahtjeva za dostavljanje takvih komentara od Odbora. Odbor uzima u obzir te komentare ili sugestije.
Utvrđivanje indirektnih poreza, indirektnih poreskih stopa i struktura, kao i svaka izmjena indirektnih poreskih stopa i struktura mora da bude regulisana Zakonom.
Prilikom predlaganja zakonskih izmjena indirektnih poreskih stopa i struktura u skladu sa ovim članom, Odbor u obzir uzima potrebu za blagovremenom izradom budžeta Bosne i Hercegovine, Federacije, Republike Srpske i Distrikta.
IV - NAPLATA I RASPODJELA PRIHODA PO OSNOVU INDIREKTNIH POREZA
Jedinstveni račun i raspodjela prihoda po osnovu indirektnih poreza
Uprava vodi jedinstveni račun.
Svi prihodi po osnovu indirektnih poreza, koje naplati ova uprava, uplaćuju se na jedinstveni račun.
Raspodjela naplaćenih prihoda od putarine u iznosu od 0,25 KM za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva koji se vode kod Centralne banke vrši se po metodologiji koju propisuje Upravni odbor posebnim aktom.
Uprava obezbjeđuje da stanje na jedinstvenom računu sadrži neophodni minimum potreban da joj omogući da izmiri sve obaveze koje se odnose na indirektne poreze koje naplaćuje, te da se podjele prema državnom budžetu i budžetima Federacije, Republike Srpske i Distrikta vrše redovno u skladu sa sljedećim:
(i) da se iznos koji se prenosi državnom budžetu zasniva na iznosu u državnom budžetu za tekuću godinu;
(ii) da će od iznosa preostalog nakon prenosa na državni budžet, prenosi na Distrikt biti vršeni na osnovu sljedećeg:
a. U 2007. godini koeficijent doznačavanja za Distrikt će iznositi 3,55%;
b. Za svaku narednu godinu nakon 2007. godine, koeficijent iz alineje a) ovog člana biće provjeravan na godišnjem osnovu prema korigovanim CIPS podacima kako je propisano čl. 13 i 13a Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 55/04, u daljnjem tekstu: Zakon o jedinstvenom računu). Preneseni iznos ne smije biti manji od iznosa koji rezultira iz primjene većeg od dva koeficijenta;
c. Izuzetno od prethodnih odredaba alineje a) i b) ove tačke, za godine od 2007. do uključivo 2011. godine, suma iznosa prenesenih na Distrikt ne smije biti manja od 124 miliona KM. Ako iznos koji primi Distrikt bude manji od 124 miliona KM, razliku će nadoknaditi entiteti u razmjeri dvije trećine Federacija i jednu trećinu Republika Srpska, kako je predviđeno članom 13a Zakona o jedinstvenom računu;
(iii) da se dio preostalog iznosa koji se prenosi Federaciji i Republici Srpskoj utvrđuje na osnovu njihovog udjela u krajnjoj potrošnji prikazanog u prijavama poreza na dodatnu vrijednost; i
(iv) da se iznos koji je potreban za finansiranje obaveza spoljnog duga oduzme od udjela Federacije, Republike Srpske i Distrikta, te da se direktno uplaćuje u budžet institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Sistem raspodjele i metod izračunavanja udjela prikupljenih prihoda, u skladu s ovim članom, detaljno će se razraditi u Zakonu o jedinstvenom računu.
Obaveza sarađivanja
Svi javni organi u cijeloj Bosni i Hercegovini obavezni su da sarađuju sa Odborom i Upravom prilikom vršenja poslova i dužnosti u okviru nadležnosti preciziranih u ovom zakonu.
VI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Porez na dodatnu vrijednost
U roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog zakona, Odbor priprema nacrt, odnosno prijedlog zakona, kojim se uspostavlja jedinstveni porez na dodatnu vrijednost za cijelu teritoriju države. Porez na dodatnu vrijednost, koji će primjenjivati Uprava, mora biti u skladu sa standardima Evropske unije. U roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona, Uprava će razviti operativni sistem koji omogućava sprovođenje poreza na dodatnu vrijednost.
Usvajanje zakona i drugih propisa
U roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona, Odbor je dužan da završi sljedeće zakone i druge propise:
(i) o pravima i dužnostima zaposlenih u Upravi;
(ii) o doznačavanju i raspodjeli prihoda po osnovu indirektnih poreza;
(iii) o metodama uplaćivanja na jedinstveni račun;i
(iv) o carinskoj politici.
Odbor je dužan da završi zakon o upravnim postupcima vezanim za indirektno oporezivanje u cilju obezbjeđenja da će navedeni zakon biti na snazi prije ili od dana donošenja zakona iz člana 23. ovog zakona.
U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, direktor je dužan da završi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji iz člana 8. stav 7. ovog zakona.
U roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog zakona, Odbor je dužan da završi poslovnik iz člana 16. stav 8. ovog zakona.
U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, Odbor usvaja uputstva iz člana 14. stav 4. ovog zakona. Do početka primjene tih uputstava, nastavljaju se primjenjivati zakoni i drugi propisi i interni propisi o službenim tajnama koji su bili važeći u Federaciji, Republici Srpskoj i Distriktu do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Prenos nadležnosti na Upravu
Izuzetno od odredbi člana 4. stav 1. ovog zakona, Uprava nije nadležna za naplatu i raspodjelu sljedećih indirektnih poreza:
(i) poreza na promet, uključujući i naknade za željeznice u Republici Srpskoj, na robu i usluge izuzev:
- poreza na promet, uključujući i naknade za željeznice u Republici Srpskoj, na alkohol i alkoholna pića, pivo, vino,bezalkoholna pića, kafu, naftu i naftne derivate koji se naplaćuju pri uvozu tih proizvoda; i
- poreza na promet pri uvozu robe za krajnju potrošnju;
(ii) poreza na promet, uključujući i naknade za željeznice u Republici Srpskoj, na duvanske proizvode na koje se porez na promet ili naknada za željeznice obračunava prilikom kupovine poreznih markica;
(iii) akcize na alkohol i alkoholna pića, pivo, vino, bezalkoholna pića, kafu, naftu i naftne derivate; osim akciza koje se naplaćuju prilikom uvoza tih proizvoda;
(iv) akcize na duvanske proizvode na koje se akciza obračunava prilikom kupovine poreznih markica;
(v) putarine (u Federaciji), naknade na naftne derivate (u Republici Srpskoj) i naknade za puteve na naftne derivate (u Distriktu), osim prihoda koji se naplaćuju prilikom uvoza tih proizvoda.
Ako Odbor drugačije ne odobri, naplata i raspodjela poreza koje ne naplati Uprava, u skladu s prethodnim stavom, naplaćuju se i njihova raspodjela vrši se na način na koji je to rađeno prije stupanja na snagu ovog zakona dok zakon iz člana 23. ne stupi na snagu, kada će Uprava preuzeti upravljanje nad svim indirektnim porezima.
Nakon što zakon kojim se uvodi jedinstveni porez na dodatnu vrijednost za teritoriju cijele države stupi na snagu u skladu sa članom 23. ovog zakona, sljedeći porezi, ako još budu postojali, ukidaju se:
(i) porez na promet roba i usluga u Federaciji;
(ii) porez na promet roba i usluga i naknada za željeznicu u Republici Srpskoj; i
(iii) porez na promet roba i usluga u Distriktu.
Danom stupanja na snagu ovog zakona, uvođenje bilo kojih indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini, kao i proglašavanje ili izmjene zakonskih propisa o indirektnom oporezivanju od strane Federacije, Republike Srpske ili Distrikta mora da odobri Odbor. Odbor mora da odobri sve diskrecione odluke vezano za izuzeća od ili promjene indirektnih poreskih stopa i struktura, koje se donose na osnovu zakonskih propisa Federacije, Republike Srpske ili Distrikta.
Kontinuitet funkcija
Danom stupanja na snagu ovog zakona, Uprava za indirektno oporezivanje, osnovana Prelaznim zakonom, postaje Uprava regulisana ovim zakonom.
Direktor, koji je imenovan u skladu sa Prelaznim zakonom, direktor je Uprave iz člana 7. ovog zakona. U smislu člana 11. stav 1. ovog zakona, datum imenovanja direktora, u skladu sa Prelaznim zakonom, smatra se prvim danom njegovog petogodišnjeg mandata. Ako imenovanje nije izvršeno u skladu sa Prelaznim zakonom, nego je postupak imenovanja tek pokrenut, postupak imenovanja nastavlja se na način preciziran u tom zakonu.
Direktori ranijih entitetskih carinskih uprava i Carinske službe Distrikta odgovorni su i primaju instrukcije isključivo od direktora Uprave.
Jedinstveni račun i raspodjela prihoda
Prije nego što jedinstveni račun postane operativan, prikupljanje i raspodjela prihoda po osnovu indirektnih poreza vrši se prema procedurama koje su primjenjivane prije stupanja na snagu ovog zakona.
U roku od šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona, direktor vrši pripreme za uspostavu jedinstvenog računa.
Jedinstveni račun neće postati operativan do stupanja na snagu zakona kojim se regulišu metode uplaćivanja na jedinstveni račun u skladu sa članom 24. stav 1. tačka (iii) ovog zakona.
Kada jedinstveni račun postane operativan, ali prije stupanja na snagu zakona iz člana 23. ovog zakona, primjenjuje se član 21. ovog zakona, osim što se dio preostalog iznosa, koji se prebacuje Federaciji, Republici Srpskoj i Distriktu, određuje prema njihovom udjelu u krajnjoj potrošnji, prikazanom kroz podatke o porezu na promet.
Federacija, Republika Srpska i Distrikt Upravi dostavljaju blagovremene i tačne podatke o porezu na promet, koji su potrebni za određivanje njihovog dijela naplaćenog prihoda. Prije nego što jedinstveni račun postane operativan, Odbor izdaje instrukcije kojima se dalje definiše metod izračunavanja dijela prikupljenih prihoda te sistem distribucije do usvajanja zakona o doznačavanju i distribuciji prihoda od indirektnih poreza iz člana 24. stav 1. tačka (ii) ovoga zakona.
Odbor vrši pregled svakih šest mjeseci dok na snagu ne stupi zakon iz člana 23. ovog zakona, u cilju utvrđivanja da li je potrebno izvršiti izmjene ovog zakona ili drugih propisa kako bi se obezbijedilo efikasno funkcionisanje sistema distribucije prihoda.
Ništa u ovom zakonu ne može se tumačiti kao opozivanje ili mijenjanje ili dopunjavanje zakona o internoj dodjeli prihoda unutar Federacije, Republike Srpske i Distrikta.
Prvi predsjedavajući Odbora
Izuzetno od člana 16. ovog zakona, prvi predsjedavajući Odbora dodatni je član Odbora. Prvi predsjedavajući može da bude državljanin Bosne i Hercegovine ili jedne od zemalja nasljednica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Prvi predsjedavajući može da bude sa ranijim državljanstvom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili njenih zemalja nasljednica.
Prvi predsjedavajući ima mandat do 30. juna 2008. godine. U slučaju da prvi predsjedavajući ne provede puni mandat, za ostatak mandata imenuje se drugi pojedinac koji ispunjava uslove iz stava 1. ovog člana.
Prvog predsjedavajućeg imenuje Savjet ministara u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Savjeta ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine("Službeni glasnik BiH", broj 7/03). Savjet ministara je odgovorni javni organ za imenovanje prvog predsjedavajućeg.
Kriterijumi za imenovanje prvog predsjedavajućeg uključuju i uslov da prvi predsjedavajući posjeduje stručnost u odgovarajućoj oblasti i da je pokazao visoke standarde poštenja i integriteta u obavljanju svoga posla.
Prvog predsjedavajućeg dužnosti razrješava Savjet ministara. Prvi predsjedavajući može biti razriješen dužnosti samo ako trajno izgubi sposobnost vršenja svojih dužnosti, učini ozbiljne propuste u sprovođenju mjera za rukovođenje Odborom, zloupotrijebi službeni položaj ili prekorači svoja ovlaštenja, otkrije državnu ili službenu tajnu, ili ako bude optužen za krivično djelo što ga čini nedostojnim izvršavanja svojih dužnosti.
Procedura glasanja tokom prvog predsjedavanja
Odbor odluke donosi konsenzusom.
Dužnost predsjedavajućeg je da proglasi da li je konsenzus postignut.
U slučaju nedostatka konsenzusa, odluke se usvajaju na sljedeći način:
U slučaju odluka o uspostavljanju uvoznih i izvoznih dažbina, te o bilo kakvim promjenama takvih dažbina potrebna je prosta veđina glasova članova Odbora uključujuđi i glas ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine.
U slučaju odluka o ostalim indirektnim porezima, uključujući i stope i strukture takvih poreza, potrebna je prosta većina glasova članova Odbora uključujući i glasove ministara finansija Republike Srpske i Federacije. Ovaj postupak glasanja takođe se primjenjuje na bilo koju odluku vezanu za izuzeća od ili promjene u indirektnim poreskim stopama i strukturama.
U slučaju odluka o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza potrebna je prosta većina glasova članova Odbora uključujuđi glasove članova iz člana 16. stava 2. (i).
Za sva ostala pitanja prvi predsjedavajući donosi odluku. Prije isteka mandata prvog predsjedavajućeg, Odbor odlučuje o mehanizmu glasanja za sva ostala pitanja, koji uključuje i postupak za izlazak iz zastoja u donošenju odluka. https://advokat-prnjavorac.com
Kvorum se sastoji od većine svih članova Odbora.
Regulisanje statusa zaposlenika
Zaključno sa 31. decembrom 2003. godine, odgovarajuće odredbe zakonskih propisa i podzakonskih propisa o zapošljavanju u Federaciji, Republici Srpskoj i Distriktu, uključujući i zakonske propise kojima se regulišu plate i naknade, primjenjuju se na zaposlenike u ranijim carinskim upravama.
Od 1. januara 2004. godine, zaposleni u ranijim carinskim upravama postaće zaposlenici države, i na njih će se primjenjivati Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 19/02) sa izuzecima navedenim u članu 12. stav 1. tač. (i), (ii) i (iii) ovog zakona. Zaposleni podliježu i sljedećim izuzecima:
i. član 15. stav 1. (a) i (d) ne primjenjuje se;
ii. Glava IV ne primjenjuje se;
iii. Glava VII ne primjenjuje se.
Uz strukturu plata, platne razrede i disciplinski postupak, koji uspostavlja direktor u skladu sa članom 12. ovog zakona, direktor priprema i podnosi na odobrenje Odboru propise kojima se uspostavlja struktura za isplatu otpremnina za zaposlenike Uprave uz odobrenje Odbora .
Status zaposlenika regulisaće se na način propisan u st. 2. i 3. ovog člana, dok se ne donese konačna odluka u vezi sa njihovim statusom i budućim zaposlenjem u Upravi kroz postupak organizacionog restrukturiranja iz člana 31. ovog zakona.
U smislu ovog zakona i kao posljedica prelaska zaposlenika Federacije, Republike Srpske i Distrikta u funkciju zaposlenika države, zaposlenici dosadašnjih carinskih uprava neće imati pravo na isplatu otpremnina sve dok se, u skladu sa prethodnim stavom, ne donese konačna odluka vezano za njihov status i budući radni odnos u organu.
Plan organizacionog restrukturiranja
U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, direktor će da pripremi plan organizacionog restrukturiranja. Planom se propisuju mjere koje su potrebne za zadovoljavanje zahtjeva ovog zakona, naročito u pogledu: organizacione strukture, racionalizacije osoblja u glavnoj kancelariji, ispostavama i filijalama i standarde pružanja usluga poreznim obveznicima. Direktor podnosi plan Odboru na odobravanje, a postupak odobravanja završava se u roku od 30 dana od dana podnošenja.
Plan se zasniva na sveobuhvatnoj analizi osnovnih sredstava, tehničkih i ljudskih resursa koji su potrebni Upravi za obavljanje njenih poslova u skladu sa članom 4. ovog zakona, uz dužno uzimanje u obzir člana 6. ovog zakona. U njemu se, nadalje, uzima u obzir postojeći i budući obim i vrsta poslova koje Uprava treba da obavlja u skladu sa ovim zakonom.
Plan sadrži strateške ciljeve Uprave i uređuje ostvarivanje tih ciljeva.
Planom se predviđa restrukturiranje glave kancelarije uzimajući u obzir potrebu za odgovarajućim prostorijama, utvrđivanjem i premještajem osoblja kao i potrebu da se obezbijedi da glavna kancelarija može funkcionisati na djelotvoran i efikasan način. Dok se restrukturiranje glavne kancelarije u cijelosti ne izvrši, glavne kancelarije ranijih carinskih uprava činiće sastavni dio glavne kancelarije Uprave.
Planom se predviđa racionalizacija ispostava u četiri područja operacija, u skladu sa članom 6. ovog zakona, sa sjedištima u Banja Luci, Tuzli, Mostaru i Sarajevu, koja se treba završiti u roku od dvije godine nakon što Odbor usvoji plan.
Imovina i aktiva
Danom stupanja na snagu ovog zakona, svu pokretnu i nepokretnu imovinu ranijih carinskih uprava, obligaciona prava ranijih carinskih uprava, te stvari u zakonitom posjedu ranijih carinskih uprava, uključujući arhive, spise i druga dokumenta, Uprava može neposredno da koristi, njima upravlja i mijenja ih, na način koji direktor bude smatrao odgovarajućim za zadovoljenje potreba Uprave.
U roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog zakona, direktor je dužan da okonča popis sve pokretne i nepokretne imovine ranijih carinskih uprava. U roku od šest mjeseci direktor donosi plan za prenos imovinskih prava Upravi, u slučajevima gdje je to neophodno kako bi se obezbijedio kvalitetan i efikasan rad Uprave, kao i plan za razmatranje dugova i obaveza ranijih carinskih uprava. Direktor ove planove podnosi Odboru na odobravanje, a postupak odobravanja završava se u roku od 30 dana od dana njihovog podnošenja.
U roku od 60 dana nakon što plan odobri Odbor, direktor priprema nacrt okvirnog sporazuma o prenosu imovinskih prava ranijih carinskih uprava, u slučajevima gdje je to neophodno, i podnosi ga na potpisivanje Savjetu ministara i vladama Federacije, Republike Srpske i Distrikta.
U prelaznom periodu prije zaključivanja navedenog okvirnog sporazuma, pravni status te imovine može da bude promijenjen samo uz pismeno odobrenje direktora i Odbora.
Arhive, spisi i druga dokumenta, koji se odnose na carinu, a koje drže ministarstva finansija Federacije i Republike Srpske, ostaju u navedenim ministarstvima. Na zahtjev direktora, ministarstva omogućavaju Upravi neograničen pristup dokumentima i prebacivanje tih dokumenata u Upravu.
Arbitriranje
Savjet ministara izdaje sva dalja uputstva ili odluke koje su potrebne za obezbjeđenje efikasne primjene člana 32. ovog zakona i, na zahtjev Odbora, imenuje jednog ili više arbitara kada je to potrebno za rješavanje specifičnih problema.
Budžet
Zaključno sa 31. decembrom 2003. godine, Federacija, Republika Srpska i Distrikt izmiruju sve operativne troškove za carinske aktivnosti, kao i sve potrebne troškove za održavanje i zamjenu opreme ranijih carinskih uprava na njihovim područjima, te troškove za plate i naknade za zaposlenike ranijih carinskih uprava.
Tokom tog perioda, Upravi se doznačuju i dovoljna sredstva iz državnog budžeta kako bi direktor mogao da vrši svoje dužnosti u skladu sa Zakonom.
U slučaju da se godišnji budžet institucija Bosne i Hercegovine za 2004. godinu ne usvoji do 1. decembra 2003. godine, ministar finansija i trezora podnijeće poseban prijedlog budžeta Uprave na usvajanje kako bi se obezbijedilo da se prijedlog budžeta usvoji do 1. januara 2004. godine. Federacija, Republika Srpska i Distrikt će, u skladu sa usvojenim budžetom Uprave, prebaciti sredstva za rad Uprave.
Budžet Uprave, koji je usvojen na način naveden u prethodnom stavu, uključivaće se u potpuni godišnji budžet institucija Bosne i Hercegovine za 2004. godinu, te će transferi Upravi iz Federacije, Republike Srpske i Distrikta postati dio transfera za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine.
Kada jedinstveni račun postane operativan, Uprava će se finansirati u okviru državnog budžeta na osnovu člana 21. stav 3. tačka (i) ovog zakona.
Spoljni pregled
Za svaku navršenu godinu od dana stupanja na snagu ovog zakona izvršiće se revizija poslovanja Uprave od Kancelarije za reviziju BiH.
U periodu od pet godina nakon stupanja na snagu ovog zakona, Odbor će angažovati usluge spoljnog profesionalnog tijela da izvrši godišnji pregled rada Uprave kao i ispitivanje prikupljanja i raspodjele prihoda koju vrši Uprava. Ovaj postupak sprovodi se uz punu saradnju javnih revizorskih institucija Bosne i Hercegovine, Federacije i Republike Srpske.
Po isteku petogodišnjeg perioda, Odbor odlučuje o tome da li da nastavi sa postupkom iz prethodnog stava.
Troškovi vezani za spoljnu reviziju podmiruju se iz budžeta Uprave.
Svi izvještaji koje izda profesionalno tijelo dostupni su javnosti.
Stavljanje zakonskih propisa van snage
Danom stupanja na snagu ovog zakona, Prelazni zakon kojim se spajaju carinske uprave i osniva Uprava za indirektno oporezivanje ("Službeni glasnik BiH", broj 18/03) (u daljem tekstu: Prelazni zakon) prestaje se primjenjivati.
Kontinuirana primjena postojećih zakonskih propisa
Do usvajanja odgovarajućih zakona kojima se uređuju indirektni porezi u Bosni i Hercegovini, važeći zakoni kojima se reguliše indirektno oporezivanje u Federaciji, Republici Srpskoj i Distriktu nastavljaju se primjenjivati ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Upravni postupci koji se odnose na primjenu propisa iz nadležnosti Uprave i koji su pokrenuti prije 8. januara 2004. godine biće provedeni i rješavaće se u skladu s propisima koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja ovih postupaka.
Ako je nakon 8. januara 2004. godine prvostepeno rješenje doneseno u upravnom postupku iz stava 1. ovog člana poništeno i predmet vraćen prvostepenom organu, dalji postupak se provodi na osnovu stava 3. ovog člana.
Do stupanja na snagu zakona kojim se uređuju upravni postupci koji se odnose na indirektno oporezivanje, žalbe protiv prvostepenih rješenja koja su nakon 8. januara 2004. godine donijele carinarnice, ili ispostave i filijale iz člana 6. ovog zakona, rješava direktor Uprave.
Izuzetno od odredaba stava 3. ovog člana, konačni upravni akti doneseni prije 20. oktobra 2004. godine ostaju na snazi.
Objavljivanje i stupanje na snagu
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Zakon će se objaviti odmah nakon stupanja na snagu sporazuma zaključenog između Federacije i Republike Srpske, kojim se prenosi nadležnost u skladu sa članom III 5 (a) Ustava Bosne i Hercegovine, tako da se omogući uspostavljanje jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, ili odmah nakon usvajanja ovog zakona, koje god nastupi kasnije.
Zakon će se objaviti u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja
u Bosni i Hercegovini
("Sl. glasnik BiH", br. 52/2004)
Član 4
Ovaj zakon stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje u "Službenom glasniku BiH".
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja
u Bosni i Hercegovini
("Sl. glasnik BiH", br. 34/2007)
Član 2
Ovaj Zakon stupa na snagu nakon objavljivanja u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" ili 1. juna 2007. godine, zavisno od toga šta nastupi kasnije.
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja
u Bosni i Hercegovini
("Sl. glasnik BiH", br. 4/2008)
Član 3
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objavljivanja i objavljuje se odmah u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine".
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja
u Bosni i Hercegovini
("Sl. glasnik BiH", br. 49/2009)
Član 2
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Samostalni član Zakona o izmjeni
Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i
Hercegovini
("Sl. glasnik BiH", br. 91/2017)
Član 2
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivaće se od prvog radnog dana mjeseca koji slijedi nakon njegovog stupanja na snagu.
