Advokatska kancelarija

weight
"Naša zaštita nije u našem oružju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

Zakon o sporazumnom vansudskom finansijskom restrukturiranju RS

 

 

ZAKON O SPORAZUMNOM VANSUDSKOM FINANSIJSKOM RESTRUKTURIRANJU REPUBLIKE SRPSKE

 

 Službeni glasnik Republike Srpske broj: 99/20 od 13.10.2020

Član 1.

            Ovim zakonom uređuju se uslovi za pokretanje i postupak sporazumnog vansudskog finansijskog restrukturiranja privrednih društava i preduzetnika u Republici Srpskoj.

Član 2.

      Cilj sporazumnog vansudskog finansijskog restrukturiranja (u daljem tekstu: finansijsko restrukturiranje) privrednih društava i preduzetnika je blagovremeno prepoznavanje i otklanjanje finansijskih teškoća i stvaranje uslova za nastavak poslovanja dužnika.

Član 3.

            (1) Postupak finansijskog restrukturiranja zasniva se na sljedećim načelima:
1) dobrovoljnosti, koje podrazumijeva da dužnik i povjerioci imaju potpunu slobodu volje u donošenju odluke o učešću u postupku,
2) hitnosti, koje podrazumijeva da učesnici u postupku izvršavaju obaveze u što kraćim rokovima,
3) održivosti poslovanja, koje podrazumijeva da je dužnikov nastavak poslovanja ekonomski opravdan i održiv na osnovu njegovog prethodnog poslovanja i poslovnih perspektiva,
4) postupanja u dobroj vjeri, koje podrazumijeva da su učesnici u postupku iskreni u izjavama, da radnje preduzimaju sa posebnom pažnjom, uz razumijevanje za opravdane interese druge strane,
5) saradnje, koje podrazumijeva da učesnici u postupku međusobno razmjenjuju podatke s ciljem pripreme odgovarajućih prijedloga mjera restrukturiranja,
6) ravnopravnosti položaja povjerilaca, koje podrazumijeva da se svim povjeriocima obezbjeđuje jednak tretman, srazmjerno visini njihovih potraživanja, osim ako povjerioci ugovorom drugačije ne urede međusobne odnose.
(2) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba pola.

Član 4.

       (1) Finansijsko restrukturiranje je uređivanje dužničko-povjerilačkih odnosa iz ugovora i drugih pravnih poslova, koji su zaključeni ili nastali u prethodnom periodu.
(2) Dužnik je svako privredno društvo ili preduzetnik u finansijskim teškoćama.
(3) Finansijskim teškoćama smatra se nemogućnost izmirenja obaveza koje su dospjele za naplatu ili izvjesnost da obaveze koje dospijevaju neće moći biti plaćene.
(4) Povjerilac je svako pravno lice, preduzetnik i fizičko lice koje ima nenaplaćena potraživanja prema privrednom društvu ili preduzetniku.
(5) Fizičko lice iz stava 4. ovog člana odnosi se na lice koje prodaje sopstvene proizvode ili pruža usluge na tržištu, bez obaveze registracije poslovanja u formi preduzetnika, privrednog društva ili drugog pravnog lica, u skladu sa posebnim propisima.

Član 5.

      (1) Finansijsko restrukturiranje ne sprovodi se nad sljedećim subjektima:
1) bankama, društvima za osiguranje, investicionim fondovima, društvima za upravljanje investicionim i dobrovoljnim penzijskim fondovima, ovlašćenim učesnikom na tržištu hartija od vrijednosti, privrednim društvima koja obavljaju poslove finansijskog lizinga ili drugim privrednim društvima koja se, u skladu sa zakonom, pretežno bave pružanjem finansijskih usluga,
2) subjektima u stečaju i subjektima nad kojima je pokrenut postupak restrukturiranja, u skladu sa propisima kojima se uređuje stečaj.
(2) Poreske obaveze ne mogu biti predmet finansijskog restrukturiranja u skladu sa ovim zakonom.

Član 6.

       (1) Privredna komora Republike Srpske (u daljem tekstu: Privredna komora) sprovodi postupak finansijskog restrukturiranja.
(2) Postupak finansijskog restrukturiranja pokreće se prije nego što se finansijske teškoće razviju do nivoa koji zahtijeva sudsko odlučivanje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj.
(3) Postupak finansijskog restrukturiranja sprovodi se bez odugovlačenja.

Član 7.

       (1) Postupak finansijskog restrukturiranja sprovodi se ako u njemu učestvuju sljedeće strane:
1) dužnik i
2) najmanje dva povjerioca, od kojih je jedan banka ili druga finansijska organizacija bankarskog sistema čije se osnivanje i poslovanje uređuje posebnim zakonom.
(2) Umjesto banke ili druge finansijske organizacije, u smislu stava 1. tačka 2) ovog člana, u finansijskom restrukturiranju mogu učestvovati i subjekti iz bankarskog sistema u stečaju ili likvidaciji, kao i Investiciono-razvojna banka Republike Srpske a. d. Banja Luka, Garantni fond Republike Srpske a. d. Banja Luka i druge finansijske institucije osnovane posebnim propisom ili aktom organa jedinice lokalne samouprave.

Član 8.

(1) Zahtjev za sprovođenje postupka finansijskog restrukturiranja (u daljem tekstu: zahtjev) mogu zajedno ili zasebno podnijeti dužnik ili povjerioci, u skladu sa
članom 7. ovog zakona.
(2) Zahtjev se podnosi Privrednoj komori na propisanom obrascu.
(3) Ako dužnik podnosi zahtjev, u njemu obavezno navodi poslovna imena i jedinstvene identifikacione brojeve povjerilaca prema kojima ima dugovanja, sa visinom duga i periodom neplaćanja tog duga, i uz zahtjev prilaže:
1) posljednji godišnji finansijski izvještaj, kao i polugodišnji finansijski izvještaj ako se zahtjev podnosi u drugoj polovini godine,
2) izvještaj o žiro računima iz Jedinstvenog registra transakcijskih računa, koji nije stariji od osam dana od dana podnošenja zahtjeva,
3) dokaz o plaćenoj naknadi za podnošenje zahtjeva.
(4) U slučaju da povjerioci podnose zahtjev, Privredna komora traži od dužnika dostavu podataka iz stava 3. ovog člana.
(5) Izuzetno od stava 3. ovog člana, u slučaju kada je povjerilac fizičko lice, u zahtjevu se umjesto poslovnog imena i jedinstvenog identifikacionog broja navodi lično ime i jedinstveni matični broj povjerioca.
(6) Ako zahtjev ne sadrži sve potrebne podatke ili ako uz zahtjev nisu dostavljeni svi propisani dokumenti, Privredna komora traži od podnosioca zahtjeva da u roku od osam dana od dostavljanja poziva otkloni nedostatke.
(7) U slučaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u roku iz stava 6. ovog člana, Privredna komora donosi rješenje kojim se odbacuje podneseni zahtjev.
(8) Rješenje iz stava 7. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Član 9.

      (1) Nakon prijema zahtjeva Privredna komora provjerava podobnost dužničko-povjerilačkog odnosa za finansijsko restrukturiranje.
(2) Dužničko-povjerilački odnos podoban je za postupak finansijskog restrukturiranja ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
1) da nad dužnikom nije pokrenut postupak restrukturiranja ili stečajni postupak, u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj,
2) da dužniku prijeti platežna nesposobnost, što podrazumijeva da dužnik neće biti u stanju da izmiri obaveze po njihovom dospijeću,
3) da žiro račun dužnika nije blokiran duže od 60 dana neprekidno.
(3) Ako je dužničko-povjerilački odnos podoban za postupak finansijskog restrukturiranja, a u zavisnosti od lica koje je podnijelo zahtjev, Privredna komora traži izjašnjenje za učešće u postupku, i to:
1) od svih povjerilaca navedenih u zahtjevu, kada je dužnik podnosilac zahtjeva,
2) od dužnika i ostalih povjerilaca, kada je zahtjev podnio jedan ili više povjerilaca,
3) od ostalih povjerilaca, kada su zahtjev zajedno podnijeli dužnik i jedan ili više povjerilaca.
(4) Rok za izjašnjenje iz stava 3. ovog člana je 15 dana od dana dostavljanja podneska za izjašnjenje.
(5) Za sprovođenje postupka finansijskog restrukturiranja potrebna je saglasnost dužnika i najmanje dva povjerioca u skladu sa članom 7. ovog zakona.
(6) Za dužnika, odnosno povjerioce koji se ne izjasne u roku iz stava 4. ovog člana, smatra se da nisu dali saglasnost za učešće u postupku finansijskog restrukturiranja.
(7) Ako dužničko-povjerilački odnos nije podoban za postupak finansijskog restrukturiranja ili ako dužnik i najmanje dva povjerioca u skladu sa članom 7. ovog zakona nisu dali saglasnost za sprovođenje postupka finansijskog restrukturiranja, Privredna komora donosi rješenje kojim odbija podneseni zahtjev.
(8) Rješenje iz stava 7. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Član 10.

     (1) Ako je dužničko-povjerilački odnos podoban za postupak finansijskog restrukturiranja i ako postoji saglasnost dužnika i povjerilaca iz člana 9. stav 5. ovog zakona, Privredna komora donosi zaključak o pokretanju postupka finansijskog restrukturiranja, koji dostavlja svim stranama koje učestvuju u postupku.
(2) Privredna komora donosi zaključak o obustavi postupka finansijskog restrukturiranja ako se nad dužnikom pokrene postupak restrukturiranja ili stečajni postupak, u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj.

Član 11.

     (1) U toku postupka finansijskog restrukturiranja dužnik u potpunosti upravlja svojim poslovanjem i raspolaže imovinom.
(2) Dužnik je obavezan da obezbijedi Privrednoj komori, posredniku, povjeriocima, odnosno licima koja oni ovlaste, blagovremen i nesmetan pristup vjerodostojnim i tačnim podacima i dokumentaciji od značaja za finansijsko restrukturiranje, a koji se odnose na njegovu imovinu, kapital, obaveze, poslovanje i poslovne planove, radi pravilne procjene njegovog finansijskog stanja i pripreme prijedloga mjera finansijskog restrukturiranja.
(3) Dužnik nije dužan da pruži detaljne podatke i obavještenja o podacima koji čine poslovnu tajnu ili drugim činjenicama koje bi mogle da ugroze njegovo poslovanje, osim ako su ti podaci i obavještenja neophodni za procjenu njegovog finansijskog stanja.
(4) Povjerilac i Privredna komora dužni su da čuvaju kao povjerljive sve podatke i obavještenja koja se odnose na imovinu, kapital, obaveze, poslovanje i poslovne planove i prijedlog mjera finansijskog restrukturiranja dužnika.
(5) Podaci i obavještenja iz stava 4. ovog člana mogu biti dostupni samo povjeriocima koji učestvuju u finansijskom restrukturiranju.

Član 12.

     (1) U toku ili poslije okončanja postupka finansijskog restrukturiranja povjerilac može na treće lice prenijeti potraživanje koje je predmet restrukturiranja.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, povjerilac je dužan upoznati sticaoca potraživanja da se radi o potraživanju koje je predmet restrukturiranja.

Član 13.

      (1) U postupku finansijskog restrukturiranja Privredna komora obavlja sljedeće radnje:
1) pruža pomoć pri uspostavljanju saradnje između dužnika i povjerilaca radi pregovora o posebnom uređivanju dužničko-povjerilačkih odnosa,
2) pruža podršku dužnicima i povjeriocima u toku pregovora radi njihovog uspješnog okončanja,
3) vodi evidenciju zaključenih sporazuma o finansijskom restrukturiranju,
4) prati realizaciju zaključenih sporazuma o finansijskom restrukturiranju,
5) u roku od 60 dana od isteka kalendarske godine ministarstvu nadležnom za poslove privrede (u daljem tekstu: Ministarstvo) dostavlja izvještaj o sprovedenim postupcima finansijskog restrukturiranja za prethodnu godinu.
(2) Izvještaj iz stava 1. tačka 5) ovog člana obavezno sadrži sljedeće podatke:
1) broj podnesenih zahtjeva za pokretanje postupka finansijskog restrukturiranja,
2) broj postupaka finansijskog restrukturiranja koji su u toku,
3) broj okončanih postupaka finansijskog restrukturiranja,
4) prosječnu dužinu trajanja postupaka finansijskog restrukturiranja, od dana dostavljanja zahtjeva do njihovog okončanja,
5) prosječnu visinu troškova postupaka finansijskog restrukturiranja,
6) broj odbijenih zahtjeva za pokretanje postupaka finansijskog restrukturiranja,
7) broj obustavljenih postupaka finansijskog restrukturiranja,
8) ukupan novčani iznos dugova, odnosno potraživanja koji su restrukturirani,
9) o veličini dužnika prema podjeli na mikro, male, srednje i velike privredne subjekte, uz navođenje njihove strukture prema pretežnoj djelatnosti,
10) ukupan i prosječan broj povjerilaca koji učestvuju u postupcima finansijskog restrukturiranja, uz navođenje njihove strukture prema pretežnoj djelatnosti i veličini, u skladu sa podjelom na mikro, male, srednje i velike privredne subjekte,
11) broj u potpunosti realizovanih, odnosno raskinutih sporazuma o finansijskom restrukturiranju,
12) efekte realizacije zaključenih sporazuma o finansijskom restrukturiranju.

Član 14.

      (1) Privredna komora sprovodi postupak finansijskog restrukturiranja putem posrednika.
(2) Posrednik je fizičko lice koje na nezavisan, neutralan i nepristrastan način upravlja i vodi postupak finansijskog restrukturiranja i koje posreduje između dužnika i povjerilaca.
(3) Fizičko lice stiče zvanje posrednika ako uspješno okonča program obuke za posrednike u postupku finansijskog restrukturiranja.
(4) Privredna komora organizuje program obuke za posrednike u postupku finansijskog restrukturiranja.
(5) Ministar nadležan za poslove privrede (u daljem tekstu: ministar) donosi program, kojim se uređuje način i postupak sprovođenja obuke za posrednike u postupku finansijskog restrukturiranja.
(6) Fizičko lice može pohađati program obuke za posrednike u postupku finansijskog restrukturiranja ako ispunjava sljedeće uslove:
1) da je državljanin Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine,
2) da ima opštu zdravstvenu sposobnost,
3) da je diplomirani ekonomista ili diplomirani pravnik sa najmanje 240 ECTS bodova ili ekvivalent i najmanje pet godina radnog iskustva u struci,
4) da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo koje bi ga činilo nedostojnim za obavljanje poslova posrednika,
5) da nije osuđivan za krivično djelo koje bi ga činilo nedostojnim za obavljanje poslova posrednika.

Član 15.

      (1) Privredna komora određuje posrednika u svakom pojedinačnom postupku finansijskog restrukturiranja.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, strane u postupku finansijskog restrukturiranja mogu sporazumno od Privredne komore zatražiti imenovanje određenog lica iz Registra posrednika za posrednika u njihovom postupku.
(3) U slučaju iz stava 2. ovog člana, Privredna komora za posrednika određuje lice koje su dužnik i povjerioci zatražili.
(4) Privredna komora vodi Registar posrednika, u koji upisuje fizička lica koja su položila ispit za posrednika u postupku finansijskog restrukturiranja.
(5) Privredna komora objavljuje Registar posrednika na svojoj internet stranici.

 

Član 16.

      (1) U toku postupka finansijskog restrukturiranja posrednik je dužan da:
1) upozna učesnike postupka finansijskog restrukturiranja s ciljem i pravilima postupka i ulogom posrednika,
2) organizuje sastanke učesnika u postupku finansijskog restrukturiranja,
3) posreduje u skladu sa načelima finansijskog restrukturiranja,
4) sprovede i okonča postupak posredovanja u najkraćem roku,
5) poslije okončanja postupka dostavi izvještaj Privrednoj komori.
(2) Posrednik ne može da nameće stranama rješenje, da daje obećanja i pravne savjete, niti da garantuje određeni ishod posredovanja.
(3) Privredna komora donosi Etički kodeks, kojim se utvrđuju standardi i pravila ponašanja posrednika u postupku finansijskog restrukturiranja.
(4) Posrednik, u skladu sa opštim pravilima o odgovornosti za štetu, odgovoran je za štetu koju nanese stranama svojim nezakonitim postupanjem, namjerno ili grubom nepažnjom i postupajući suprotno Etičkom kodeksu.

Član 17.

      (1) Učesnici u postupku finansijskog restrukturiranja na zajedničkim, a po potrebi i na odvojenim sastancima, pregovaraju o drugačijem uređivanju dužničko-povjerilačkog odnosa.
(2) Pored pregovaranja o drugačijem uređivanju dužničko-povjerilačkog odnosa, učesnici u postupku ispituju i održivost poslovanja dužnika.
(3) Poslovanje dužnika je održivo ako podaci o stanju imovine, kapitala i obaveza i pokazatelji poslovanja ukazuju na mogućnost njegovog oporavka i nastavka obavljanja djelatnosti, uz redovno izmirivanje obaveza.
(4) S ciljem nezavisnog utvrđivanja održivosti poslovanja dužnika, učesnici u postupku finansijskog restrukturiranja mogu angažovati vještaka ekonomske struke ili lice koje ima zvanje ovlašćenog revizora, odnosno sertifikovanog računovođe, u smislu zakona kojim se uređuje oblast računovodstva i revizije, ili drugog finansijskog stručnjaka ili instituciju.
(5) Učesnici u postupku finansijskog restrukturiranja ravnomjerno snose troškove angažovanja lica iz stava 4. ovog člana, osim ako ne postignu drugačiji dogovor.

Član 18.

       (1) U toku postupka finansijskog restrukturiranja može se zaključiti ugovor o mirovanju dugova, koji podrazumijeva privremenu obustavu ispunjenja obaveza koje dužnik ima prema povjeriocu.
(2) Ugovor o mirovanju dugova predstavlja osnov za odlaganje izvršenja, koje je pokrenuto na prijedlog povjerioca koji je zaključio taj ugovor, odnosno obavezu tog povjerioca da ne pokreće postupak izvršenja do isteka perioda mirovanja utvrđenog ugovorom.
(3) U toku mirovanja dugova dužnik nema pravo preduzimati radnje koje bi mogle spriječiti ili otežati naplatu potraživanja za povjerioca koji zaključi ugovor o mirovanju dugova.
(4) Ugovor o mirovanju dugova zaključuje se u pisanoj formi.
(5) U periodu mirovanja dugova povjerilac koji zaključi ugovor o mirovanju dugova ne može preduzimati radnje s ciljem naplate potraživanja, osim podnošenja tužbi radi naplate potraživanja s ciljem sprečavanja nastupanja zastarjelosti svog potraživanja.
(6) Povjerilac koji zaključi ugovor o mirovanju dugova dužan je da, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršni postupak, bez odgađanja dostavi sudu, pred kojim se na zahtjev ovog povjerioca vodi postupak izvršenja, odnosno naplate iz stava 2. ovog člana, zahtjev za odlaganje tog izvršenja, odnosno naplate do isteka perioda mirovanja dugova.
(7) Sud je dužan da po prijemu zahtjeva, a najkasnije u roku od tri dana od dana dostavljanja zahtjeva, donese odluku o odlaganju izvršenja i da je bez odgađanja, a najkasnije narednog radnog dana od dana njenog donošenja, dostavi banci koja sprovodi prinudnu naplatu sa računa dužnika.
(8) U periodu mirovanja dugova povjerilac može raspolagati svojim potraživanjem, osim ako ugovorom iz stava 1. ovog člana nije drugačije određeno.
(9) U slučaju iz stava 8. ovog člana, sticalac potraživanja stupa u sva prava i obaveze prenosioca potraživanja iz ugovora o mirovanju dugova.
(10) Period mirovanja dugova utvrđuje se ugovorom o mirovanju dugova.
(11) Ako se povjerilac iz stava 2. ovog člana i dužnik u periodu mirovanja dugova ne sporazumiju o ponovnom uređivanju dužničko-povjerilačkih odnosa, taj povjerilac istekom perioda mirovanja dugova može nastaviti započeti postupak izvršenja.
(12) U periodu mirovanja dugova ne teku ugovorna i zatezna kamata.

Član 19.

            (1) Ako je poslovanje dužnika održivo i ako se postigne dogovor između dužnika i povjerilaca, postupak finansijskog restrukturiranja okončava se sporazumom o finansijskom restrukturiranju.
(2) Sporazum iz stava 1. ovog člana može obuhvatiti:
1) otplatu duga u ratama, izmjenu rokova dospjelosti, izmjenu visine kamatnih stopa ili drugih uslova kredita ili drugog potraživanja ili instrumenta obezbjeđenja,
2) unovčenje imovine ili prenos takve imovine radi namirenja potraživanja,
3) otpust duga,
4) način izvršenja, izmjenu ili odricanje od založnog prava,
5) davanje dodatnih sredstava obezbjeđenja ili promjena postojećih sredstava obezbjeđenja od dužnika ili trećih lica, uključujući davanje jemstava i garancija,
6) pretvaranje potraživanja u kapital,
7) zaključivanje ugovora o kreditu,
8) izdavanje hartija od vrijednosti,
9) druge mjere od značaja za realizaciju finansijskog restrukturiranja.
(3) Sporazum iz stava 1. ovog člana zaključuje se u pisanoj formi.
(4) Ako poslovanje dužnika nije održivo ili ako se ne postigne dogovor između dužnika i povjerilaca, Privredna komora, na osnovu izvještaja posrednika, donosi rješenje o obustavljanju postupka finansijskog restrukturiranja.
(5) Rješenje iz stava 4. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Član 20.

            Ministar donosi pravilnik kojim se detaljnije uređuje tok postupka finansijskog restrukturiranja, pojedinačne radnje Privredne komore, posrednika, dužnika i povjerilaca, kao i sadržaj i oblik obrasca zahtjeva.

 

Član 21.

      (1) Za vođenje postupka finansijskog restrukturiranja plaća se naknada, koja obuhvata administrativne troškove Privredne komore (kopiranje, telefonske usluge, obavještavanje strana i drugo) i naknadu za rad posrednika i njegove putne troškove ako se sastanci u postupku finansijskog restrukturiranja održavaju izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta posrednika.
(2) Naknada iz stava 1. ovog člana sastoji se iz dvije vrste novčanog plaćanja, i to:
1) za podnošenje zahtjeva i
2) za vođenje postupka finansijskog restrukturiranja i preduzimanje radnji u tom postupku.
(3) Visina novčanog plaćanja za podnošenje zahtjeva iznosi 200 KM i plaća je podnosilac zahtjeva na žiro račun Privredne komore, a dokaz o obavljenom plaćanju prilaže se uz zahtjev.
(4) Visina novčanog plaćanja za vođenje postupka finansijskog restrukturiranja i preduzimanje radnji u ovom postupku zavisi od vrijednosti dugovanja, odnosno potraživanja koja su predmet finansijskog restrukturiranja, a iznosi:
1) za dugovanja, odnosno potraživanja do 500.000 KM, u visini od 500 KM,
2) za dugovanja, odnosno potraživanja od 500.000,01 KM do 1.000.000 KM, u visini od 1.000 KM,
3) za dugovanja, odnosno potraživanja od 1.000.000,01 KM do 3.000.000 KM, u visini od 1.500 KM,
4) za dugovanja, odnosno potraživanja od 3.000.000,01 KM do 5.000.000 KM, u visini od 2.000 KM,
5) za dugovanja, odnosno potraživanja preko 5.000.000 KM, u visini od 3.000 KM.
(5) Strane koje učestvuju u postupku (dužnik i povjerioci) plaćaju naknadu iz stava 4. ovog člana u jednakim iznosima, odnosno svaka strana po polovinu od ukupno propisanog iznosa, i to u sljedećim rokovima i strukturi:
1) u roku od tri dana od dana dostavljanja zaključka o pokretanju postupka finansijskog restrukturiranja plaćaju 30% od ukupne naknade,
2) u roku od tri dana od dana zaključenja sporazuma o finansijskom restrukturiranju plaćaju 70% od ukupne naknade. https://advokat-prnjavorac.com
(6) Privredna komora u zaključku o pokretanju postupka finansijskog restrukturiranja navodi novčane iznose koje je svaka strana u postupku dužna da plati.
(7) U slučaju da strane u postupku ne plate naknadu u visini i roku iz stava 5. tačka 1) ovog člana, Privredna komora donosi zaključak o obustavi postupka finansijskog restrukturiranja.
(8) Visina naknada iz st. 3. i 4. ovog člana uvećava se za iznos poreza na dodatnu vrijednost prilikom izdavanja računa od strane Privredne komore.
(9) Visina naknada iz st. 3. i 4. ovog člana umanjuje se za 50% ako je preduzetnik dužnik u postupku finansijskog restrukturiranja.
(10) Privredna komora donosi odluku kojom utvrđuje visinu naknade za rad posrednika i način obračuna njegovih putnih troškova.

Član 22.

     (1) Na zahtjev dužnika koji je zaključio sporazum o finansijskom restrukturiranju može se odobriti reprogram poreskog duga, u skladu sa zakonom kojim je regulisano odgođeno plaćanje poreskog duga.
(2) Na postupanje banaka ili drugih organizacija bankarskog sistema čija su potraživanja predmet finansijskog restrukturiranja primjenjuju se propisi kojima se uređuje njihovo poslovanje i nadzor.

Član 23.

       Upravni nadzor nad sprovođenjem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši Ministarstvo.

Član 24.

       (1) Novčanom kaznom od 2.000 KM do 6.000 KM kazniće se za prekršaj dužnik registrovan kao privredno društvo ako:
1) ne obezbijedi Privrednoj komori, posredniku, povjeriocima, odnosno licima koja oni ovlaste, blagovremen i nesmetan pristup vjerodostojnim i tačnim podacima i dokumentaciji od značaja za finansijsko restrukturiranje, a koji se odnose na njegovu imovinu, kapital, obaveze, poslovanje i poslovne planove (član 11. stav 2),
2) preduzima radnje koje bi mogle spriječiti ili otežati naplatu potraživanja povjerioca koji zaključi ugovor o mirovanju dugova (član 18. stav 3).
(2) Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj odgovorno lice u privrednom društvu novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM.
(3) Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se dužnik registrovan kao preduzetnik novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM.

Član 25.

       (1) Novčanom kaznom od 2.000 KM do 6.000 KM kazniće se za prekršaj povjerilac registrovan kao privredno društvo ako:
1) ne čuva kao povjerljive sve podatke i obavještenja koja se odnose na imovinu, kapital, obaveze, poslovanje i poslovne planove i prijedlog mjera finansijskog restrukturiranja dužnika (član 11. stav 4),
2) ne dostavi sudu zahtjev za odlaganje izvršenja nakon zaključenja ugovora o mirovanju dugova (član 18. stav 6).
(2) Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj odgovorno lice u privrednom društvu novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM.
(3) Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se povjerilac registrovan kao preduzetnik novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM.
(4) Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se povjerilac kao fizičko lice novčanom kaznom od 300 KM do 900 KM.

Član 26.

      (1) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti sljedeće podzakonske akte:
1) Program obuke za posrednike u postupku sporazumnog vansudskog finansijskog restrukturiranja (član 14. stav 5),
2) Pravilnik o postupku sporazumnog vansudskog finansijskog restrukturiranja (član 20).
(2) Privredna komora Republike Srpske će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti sljedeće podzakonske akte:
1) Etički kodeks za posrednike u postupku sporazumnog vansudskog finansijskog restrukturiranja (član 16. stav 3),
2) Odluku o visini naknade za rad posrednika (član 21. stav 10).

Član 27.

      Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

                                                                                                         PREDSJEDNIK
Broj: 02/1-021-852/20                                                           NARODNE  SKUPŠTINE 
Datum: 24. septembra 2020. godine                                              
Nedeljko Čubrilović

 

 

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 959 recenzija