Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

AP

 

 

Zakon o stvarnim pravima Republike Srpske


("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", br. 124/2008, 3/2009 - ispr., 58/2009, 95/2011, 60/2015, 18/2016 - odluka Ustavnog suda, 107/2019 i 1/2021 - odluka Ustavnog suda)

 

PRVI DIO

I - OSNOVNE ODREDBE
Svojina i druga stvarna prava
─îlan 1
(1) Ovim zakonom ure─Ĺuju se sticanje, kori┼í─çenje, raspolaganje, za┼ítita i prestanak prava svojine, drugih stvarnih prava i dr┼żavine.
(2) Stvarna prava su: pravo svojine, pravo gra─Ĺenja, zalo┼żno pravo, pravo stvarne i li─Źne slu┼żbenosti i pravo realnog tereta.
(3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo svojine shodno se primjenjuju na sva druga stvarna prava, osim ako posebnim zakonom nije druga─Źije propisano ili to proizlazi iz njihove pravne prirode.
Ograni─Źenja stvarnih prava
─îlan 2
(1) Pravo svojine i druga stvarna prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograni─Źiti samo u javnom interesu i pod uslovima predvi─Ĺenim zakonom, u skladu s principima me─Ĺunarodnog prava.
(2) Zakonom se, u javnom interesu, a naro─Źito radi za┼ítite prirodnih bogatstava, ┼żivotne sredine, zdravlja ljudi, kulturno-istorijske ba┼ítine i drugog, mo┼że ograni─Źiti ili posebno urediti na─Źin kori┼í─çenja i raspolaganja odre─Ĺenim stvarima.
Nosioci svojine i drugih stvarnih prava
─îlan 3
(1) Svako fizi─Źko i pravno lice mo┼że biti nosilac prava svojine i drugih stvarnih prava.
(2) Samo je jedna vrsta prava svojine, bez obzira o kojem se nosiocu prava svojine radi.
Zabrana zloupotrebe prava
─îlan 4
Zabranjeno je vršenje prava iz ovog zakona suprotno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena ili priznata.
II - PREDMET I SADR┼ŻAJ STVARNIH PRAVA
Stvari
─îlan 5
(1) Stvari u smislu ovog zakona su materijalni dijelovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizi─Źkog ili pravnog lica, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ograni─Źenja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da budu objekat prava svojine i drugih stvarnih prava.
(2) Stvari u smislu ovog zakona su i skup stvari i prava koja su zakonom izjedna─Źena sa stvarima.
Predmet svojine i drugih stvarnih prava
─îlan 6
(1) Predmet prava svojine je individualno odre─Ĺena nepokretna (nepokretnost) ili pokretna (pokretnost) stvar, osim onih koje nisu za to podobne ili je zakonom druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Nepokretnosti su ─Źestice zemlji┼íne povr┼íine, zajedno sa svim onim ┼íto je sa zemlji┼ítem trajno spojeno na povr┼íini ili ispod nje, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(3) Pokretnosti su stvari koje se mogu premjestiti sa jednog mjesta na drugo bez promjene njihove suštine.
(4) Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnim stvarima ako pripadaju nepokretnosti ili ih zakon izjedna─Źava sa nepokretnostima.
(5) Zakonom odre─Ĺene vrste prava ili netjelesne stvari mogu biti izjedna─Źene sa stvarima i tada se ubrajaju u pokretne stvari, a u nepokretne samo ako su spojene sa svojinama nepokretnih stvari, ili su njihov teret, ili su zakonom progla┼íene kao nepokretne.
(6) Ako postoji sumnja u to da li je nešto pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna stvar.
(7) ┼Żivotinje nisu stvari, ali za njih vrijedi sve ┼íto i za stvari, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Opšta i javna dobra
─îlan 7
(1) Nisu objekat prava svojine i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti fizi─Źkog ili pravnog lica pojedina─Źno, nego su na upotrebi svima pod jednakim uslovima, kao ┼íto su: vazduh, voda u rijekama, izvorima, jezerima i moru (u daljem tekstu: op┼íta dobra).
(2) Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijenjene da slu┼że svima pod jednakim uslovima, kao ┼íto su: javni putevi, ulice, trgovi i drugo.
(3) Rudna bogatstva, vode, divlja─Ź, ribe i drugi slobodni dijelovi prirode postaju predmet svojine i drugih stvarnih prava kada se zahvate ili odvoje od svoga le┼żi┼íta ili stani┼íta na osnovu dozvole ili koncesije nadle┼żnog organa.
(4) Samostalne nepokretnosti su one zgrade, gra─Ĺevine ili naprave na op┼ítem ili javnom dobru koje su od njega pravno odvojene koncesijom, te su svojina nosioca koncesije.
(5) Posebnim zakonom se ure─Ĺuje kori┼í─çenje i upravljanje op┼ítim i javnim dobrima.
Dobra od opšteg interesa
─îlan 8
(1) Dobra od op┼íteg interesa koja nisu op┼íta dobra, kao ┼íto su gra─Ĺevinska zemlji┼íta, poljoprivredna zemlji┼íta, ┼íume i ┼íumska zemlji┼íta, za┼íti─çeni dijelovi prirode, biljni i ┼żivotinjski svijet, stvari od kulturnog, istorijskog i ekolo┼íkog zna─Źaja, mogu biti objekat prava svojine i drugih stvarnih prava.
(2) Nosioci prava svojine i drugih stvarnih prava na dobrima od op┼íteg interesa du┼żni su da ostvaruju svoja prava u skladu sa na─Źinom upotrebe i kori┼í─çenja, propisanim posebnim zakonima.
(3) Dobra od op┼íteg interesa u┼żivaju posebnu za┼ítitu.
Stvar i njene pripadnosti
─îlan 9
Nosilac prava svojine ili drugog stvarnog prava na nekoj stvari, ima to pravo i na svim dijelovima stvari na svemu ┼íto je s njom srazmjerno trajno spojeno (prirast), na neodvojenim plodovima, kao i na pripacima, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Dijelovi stvari
─îlan 10
(1) Dio stvari koji se ne mo┼że od nje fizi─Źki odvojiti bez uni┼ítenja ili bez o┼íte─çenja stvari (bitni dio), ne mo┼że biti samostalni objekat prava svojine ili drugih stvarnih prava, osim ako je zakonom druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Dio stvari koji se mo┼że fizi─Źki odvojiti bez uni┼ítenja ili o┼íte─çenja stvari (nebitni dio) mo┼że biti i predmet prava drugog lica.
(3) Posebno pravo na nebitnom dijelu stvari prestaje, ukoliko tre─çe savjesno lice pribavi pravo svojine na cijeloj stvari.
(4) Savjesno lice je lice koje u trenutku sgicanja prava svojine nije znalo niti je moglo znati da na dijelu stvari postoji pravo svojine ili drugo stvarno pravo tre─çeg lica. Smatra se da je sticalac znao da odre─Ĺeno pravo postoji, ukoliko je to pravo bilo upisano u odgovaraju─çi javni registar.
(5) Stvar se mo┼że, bez obzira na fizi─Źku djeljivost, pravno dijeliti na dijelove kojima je veli─Źina ra─Źunski odre─Ĺena njihovom srazmjerom prema cijeloj stvari (idealni dijelovi), ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(6) Odvajanjem dijela stvari ne prestaju prava koja su na njoj postojala, osim ako posebnim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Pripadak stvari
─îlan 11
(1) Pripadak je pokretna stvar koju je vlasnik namijenio da kao sporedna stvar trajno slu┼żi namjeni glavne stvari, a koja stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da omogu─çava ispunjenje te namjene.
(2) Pripadak dijeli pravnu sudbinu glavne stvari, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(3) Privremeni prestanak slu┼żenja pripatka namjeni glavne stvari ne oduzima pripatku to svojstvo.
(4) Ma┼íine ili sli─Źni ure─Ĺaji namijenjeni proizvodnoj, poljoprivrednoj ili drugoj djelatnosti kojoj je trajno namijenjena sama nepokretnost kao glavna stvar, a nisu u nju ugra─Ĺene, smatraju se pripatkom ako trajno slu┼że namjeni glavne stvari, pod uslovom da na tim stvarima ne postoje prava tre─çih lica koja su upisana u odgovaraju─çi javni registar.
Plodovi
─îlan 12
(1) Plodovi su stvari koje jedna stvar daje prirodno ili posredstvom ne─Źijeg rada, kao i sve drugo ┼íto ona daje prema svojoj namjeni.
(2) Plodovi su i prinosi koje jedna stvar ili pravo daje periodi─Źno i bez uni┼ítenja njene su┼ítine (prirodni plodovi), kao i prinosi koje stvar ili pravo daje na osnovu nekog pravnog odnosa (civilni plodovi).
(3) Plodovi pripadaju onome kome pripada stvar ili pravo koje ih donosi, ako zakonom ili pravnim poslom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(4) Ko je du┼żan predati plodove stvari ili prava mo┼że zahtijevati naknadu tro┼íkova, koje je imao radi dobijanja plodova, ako bi takve tro┼íkove imao i dobar doma─çin, s tim da visina naknade ne mo┼że da bude ve─ça od vrijednosti plodova koje je du┼żan da preda.
Plodovi doma─çih ┼żivotinja
─îlan 13
(1) Plodovi ┼żivotinje i sve koristi od nje pripadaju njenom vlasniku.
(2) Onaj ─Źija je ┼żivotinja oplodila tu─Ĺu ┼żivotinju nema pravo na plod, ni na nagradu, osim ako je ne┼íto drugo odre─Ĺeno zakonom ili je uobi─Źajeno.
Posebno nepokretnostima
─îlan 14
(1) Nepokretnost je sve ┼íto je na povr┼íini zemlji┼íta, iznad ili ispod njega izgra─Ĺeno, a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nepokretnost ugra─Ĺeno, njoj dogra─Ĺeno, na njoj nadogra─Ĺeno ili bilo kako druga─Źije s njom trajno spojeno i dio je te nepokretnosti sve dok se od njega ne odvoji.
(2) Trava, drveće i plodovi sastavni su dijelovi zemljišta, dok se od njega ne odvoje.
(3) Nisu dijelovi zemlji┼íta one zgrade i druge gra─Ĺevine koje su trajno povezane s tim zemlji┼ítem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svom nosiocu daje ovla┼í─çenje da na tom tu─Ĺem zemlji┼ítu ima takvu zgradu ili drugu gra─Ĺevinu u svojoj svojini (pravo gra─Ĺenja).
(4) Ma┼íine i sli─Źni ure─Ĺaji koji su fizi─Źki povezani sa nepokretno┼í─çu ili koji se smatraju njenim nebitnim dijelom, smatraju se samostalnim stvarima ako je u odgovaraju─çem javnom registru upisano da su objekti prava tre─çeg lica.
(5) Prava koja postoje u korist neke nepokretnosti pripadaju toj nepokretnosti.
III - PRAVO STRANIH LICA
Sticanje svojine stranih lica
─îlan 15
(1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na strana fizi─Źka i pravna lica (u daljem tekstu: strana lica), osim ako je zakonom ili me─Ĺunarodnim ugovorom druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Strana lica sti─Źu pravo svojine na nepokretnosti u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Republika) pod uslovom reciprociteta, ako zakonom ili me─Ĺunarodnim ugovorom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Ograni─Źenja svojine
─îlan 16
(1) Strano lice ne mo┼że biti vlasnik nepokretnosti na podru─Źju koje je radi za┼ítite interesa i bezbjednosti Republike, odnosno Bosne i Hercegovine, zakonom progla┼íeno podru─Źjem na kojem strana lica ne mogu imati pravo svojine.
(2) Ako je strano lice steklo pravo svojine na nepokretnosti prije nego ┼íto je podru─Źje na kojem nepokretnost le┼żi progla┼íeno podru─Źjem iz stava (1) ovog ─Źlana, prestaje pravo svojine na toj nepokretnosti, a strano lice ima pravo na naknadu prema propisima o eksproprijaciji.
(3) Pravo na naknadu iz stava (2) ovog ─Źlana pripada i stranom licu koje bi naslje─Ĺivanjem steklo nepokretnost na tom podru─Źju.
(4) Posebnim zakonom odre─Ĺuje se na kojim nepokretnostima strana lica ne mogu sticati prava svojine.
DRUGI DIO

I - SVOJINA
Sadr┼żaj prava svojine
─îlan 17
(1) Svojina je stvarno pravo, koje vlasniku daje ovla┼í─çenje da slobodno i po svojoj volji stvar dr┼żi, koristi i da s njome raspola┼że, a svakoga od toga prava isklju─Źi u granicama odre─Ĺenim zakonom.
(2) Svako je du┼żan da se uzdr┼żava od povrede prava svojine drugog lica.
Op┼íte ograni─Źenje
─îlan 18
Vlasnik je du┼żan da u vr┼íenju svog prava svojine postupa pa┼żljivo prema op┼ítim i tu─Ĺim interesima.
Posebna ograni─Źenja
─îlan 19
Vlasnik stvari ne smije izvr┼íavati svoje pravo svojine preko granica koje su svim vlasnicima takvih stvari postavljene na osnovu ovog ili posebnog zakona radi za┼ítite interesa i sigurnosti Republike, prirode, ┼żivotne sredine i zdravlja ljudi.
Ograni─Źenja prava svojine na osnovu zakona
─îlan 20
Pravo svojine mo┼że u javnom interesu biti oduzeto ili ograni─Źeno uz naknadu, u skladu sa zakonom.
Ograni─Źenja prava svojine na osnovu pravnog posla
─îlan 21
(1) Vlasnik mo┼że u svaku svrhu koja nije zabranjena svoje pravo svojine ograni─Źiti ili opteretiti.
(2) Ako vlasnik pravnim poslom odredi zabranu otu─Ĺenja ili optere─çenja nepokretnosti, ta zabrana djeluje prema tre─çim licima samo ako je upisana u javnu evidenciju.
(3) Ograni─Źenje prava svojine na pokretnostima radi osiguranja potra┼żivanja djelova─çe prema tre─çem licu ako je to ograni─Źenje upisano u odgovaraju─çi javni registar ili ako je tre─çe lice za njega znalo.
Posebno o svojini lica javnog prava
─îlan 22
(1) Republika, jedinica lokalne samouprave, javno preduze─çe, javna ustanova i druge javne slu┼żbe koja su nosioci prava svojine javnog prava imaju kao vlasnici u pravnim odnosima isti polo┼żaj kao i drugi vlasnici, ako posebnim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Nepokretnostima iz stava 1. ovog ─Źlana raspola┼że, upravlja i koristi ih organ koji je za to nadle┼żan na osnovu zakona.
Sticanje svojine
─îlan 23
(1) Pravo svojine sti─Źe se na osnovu pravnog posla, zakona, odluke suda ili drugog organa i naslje─Ĺivanjem, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom.
(2) Pravnim poslom sticalac prava svojine ne mo┼że ste─çi to pravo u ve─çem obimu od onog koje je imalo lice od koga je to pravo ste─Źeno, osim kad sticanje svojine u dobroj vjeri u┼żiva za┼ítitu.
(3) Pravo svojine na osnovu zakona sti─Źe se ispunjavanjem zakonom predvi─Ĺenih pretpostavki. Ako nije zakonom druga─Źije odre─Ĺeno, sticanjem svojine na osnovu zakona prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je sticalac znao da postoje ili je to morao znati.
(4) Odlukom suda ili drugoga organa sti─Źe se svojina u slu─Źajevima odre─Ĺenim zakonom, a na na─Źin i pod pretpostavkama odre─Ĺenim zakonom. Sticanjem prava svojine, odlukom suda ili drugog organa ne prestaju stvarna prava koja su drugim licima pripadala na odnosnoj stvari, koja su odre─Ĺena odlukom ili zakonom, te onih koja po prirodi stvari ne mogu dalje postojati.
(5) Nasljednik sti─Źe svojinu naslije─Ĺenih stvari u ─Źasu otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno. Sticanjem prava svojine naslje─Ĺivanjem ne prestaju stvarna prava koja su drugim licima pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koja je to odre─Ĺeno posebnim zakonom ili koja po prirodi stvari ne mogu dalje da postoje.
Sticanje na osnovu zakona
─îlan 24
Na osnovu zakona pravo svojine sti─Źe se stvaranjem nove stvari, spajanjem, mije┼íanjem, odvajanjem plodova, sticanjem od nevlasnika, okupacijom, odr┼żajem i u drugim slu─Źajevima odre─Ĺenim zakonom.
II - SUSVOJINA I DRUGA ZAJEDNI─îKA SVOJINA
1. Susvojina
Pojam
─îlan 25
(1) Susvojina postoji kada dva ili više lica (suvlasnici) imaju pravo svojine na istoj stvari, svaki prema svom udjelu srazmjerno cjelini (idealni dio).
(2) Ako suvlasni─Źki dijelovi nisu odre─Ĺeni, pretpostavlja se da su jednaki.
Idealni dio stvari
─îlan 26
(1) Suvlasnik je vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovom suvlasni─Źkom dijelu, i u odnosu na taj dio ima sva ovla┼í─çenja koja pripadaju vlasniku, ako ih s obzirom na prirodu idealnog dijela mo┼że izvr┼íavati.
(2) Idealni dio stvari se u pravnom prometu smatra samostalnom stvari.
Korišćenje i raspolaganje stvari
─îlan 27
(1) Suvlasnik ima pravo da stvar dr┼żi i da se njome koristi srazmjerno svom idealnom dijelu, ne povre─Ĺuju─çi prava ostalih suvlasnika. Suvlasnik mo┼że raspolagati svojim dijelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika.
(2) Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo pre─Źe kupovine, osim ako ovim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Sudr┼żavina stvari
─îlan 28
(1) Svaki suvlasnik ima pravo na sudr┼żavinu stvari.
(2) Suvlasnici mogu odlu─Źiti da ─çe me─Ĺusobno podijeliti dr┼żavinu stvari i izvr┼íavanje svih ili nekih suvlasni─Źkih ovla┼í─çenja. Ova odluka, kao i njen opoziv ili izmjena, spada u poslove redovnog upravljanja.
Izvršavanje prava svojine na cijeloj stvari
─îlan 29
(1) Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i tro┼íkovi i tereti, dijele se me─Ĺu suvlasnicima srazmjerno veli─Źini njihovih suvlasni─Źkih dijelova, ako se druga─Źije ne sporazumiju.
(2) Suvlasnik ima pravo u svako doba da zahtijeva da se polo┼że ra─Źuni i da se podijele sve koristi od cijele stvari.
(3) Suvlasnik nepokretnosti ima pravo da u svako doba zahtijeva da se u korist njegovog suvlasni─Źkog dijela nepokretnosti osnuje svojina odre─Ĺenog posebnog dijela (eta┼żna svojina / svojina na posebnom dijelu nepokretnosti), ako su ispunjene pretpostavke pod kojima se ona mo┼że osnovati.
Pravo na upravljanje
─îlan 30
(1) Suvlasnik ima pravo da u─Źestvuje u odlu─Źivanju o svim pitanjima koja se ti─Źu stvari koja je u susvojini zajedno sa ostalim suvlasnicima.
(2) Ako neki suvlasnik preduzme posao na stvari koja je u suvlasništvu bez saglasnosti ostalih suvlasnika, primjenjivaće se pravila o poslovodstvu bez naloga.
Poslovi redovnog upravljanja
─îlan 31
(1) Za preduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika ─Źiji dijelovi ─Źine vi┼íe od jedne polovine.
(2) Ako se ne postigne potrebna saglasnost, a preduzimanje posla je neophodno za redovno odr┼żavanje stvari, svaki suvlasnik ima pravo da zahtijeva da o tome odlu─Źi sud u vanparni─Źnom postupku.
Poslovi vanrednog upravljanja
─îlan 32
(1) Za preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja (promjena namjene stvari, izdavanje stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, zasnivanje slu┼żbenosti, ve─çe popravke ili prepravke stvari koje nisu nu┼żne za odr┼żavanje i drugo) potrebna je saglasnost svih suvlasnika.
(2) Ako postoji sumnja, smatra se da posao prelazi okvire redovnog upravljanja.
(3) Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika, a za preduzimanje posla postoje naro─Źito opravdani razlozi, svaki suvlasnik ima pravo da zahtijeva da o tome odlu─Źi sud.
Prava suvlasnika na osiguranje
─îlan 33
Suvlasnik protiv ─Źije je volje ve─çina suvlasnika odlu─Źila da se neki posao preduzme ili je to odlu─Źio sud, ima pravo da zahtijeva osiguranje za budu─çu ┼ítetu. Suvlasnik koji je obavezan dati osiguranje, svoju obavezu ispunjava davanjem zaloga ili jemstvom.
Prenos prava upravljanja
─îlan 34
(1) Suvlasnici mogu saglasno povjeriti upravljanje sa stvari odre─Ĺenom licu kao upravniku, koji ─çe djelovati kao njihov punomo─çnik. Za upravnika mo┼że biti postavljen jedan ili nekoliko suvlasnika, a upravljanje mo┼że biti povjereno i drugom poslovno sposobnom fizi─Źkom ili pravnom licu.
(2) Za suvlasnika koji dr┼żi stvar u susvojini ili neki njen samostalni dio na osnovu odluke suvlasnika kojom su me─Ĺusobno podijelili dr┼żavinu stvari i izvr┼íavanje suvlasni─Źkih ovla┼í─çenja, smatra se da mu je povjereno redovno upravljanje stvari, odnosno samostalnog dijela stvari, ako sporazumom izme─Ĺu suvlasnika nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(3) Ako se suvlasnici ne mogu dogovoriti o postavljanju i ovla┼í─çenjima upravnika, svaki suvlasnik ima pravo da zahtijeva da o tome odlu─Źi sud u vanparni─Źnom postupku.
Pravni polo┼żaj upravnika
─îlan 35
(1) Upravnik je nalogoprimac suvlasnika.
(2) Ukoliko suvlasnici ne odrede druga─Źije, u odnosu na njegova prava, du┼żnosti i prestanak njegovih ovla┼í─çenja primjenjuju odgovaraju─ça pravila o nalogu, s tim ┼íto:
a) suvlasnici koji zajedno imaju ve─çinu suvlasni─Źkih dijelova mogu dati otkaz upravniku, uz otkazni rok od tri mjeseca,
b) suvlasnici koji zajedno imaju ve─çinu suvlasni─Źkih dijelova, mogu upravnika smijeniti u svako doba ako za to postoji va┼żan razlog. Ako upravnik grubo zanemaruje svoje du┼żnosti, sud ─çe ga smijeniti na zahtjev bilo kojeg suvlasnika i odrediti drugog upravnika, s tim ┼íto upravnik mo┼że dati otkaz uz otkazni rok od tri mjeseca.
(3) Kad upravniku prestane ovla┼í─çenje odlukom suvlasnika koji za takvu odluku nisu imali saglasnost svih suvlasnika, ti suvlasnici su du┼żni da preduzmu neophodne mjere da se do dono┼íenja odluke o daljem upravljanju sa stvari upravlja s pa┼żnjom dobrog doma─çina, za ┼íta odgovaraju ostalim suvlasnicima.
Zaštita
─îlan 36
(1) Svaki suvlasnik ima pravo da postavlja drugim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegovog suvlasništva.
(2) Suvlasnik ima pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje mo┼że staviti vlasnik stvari, ali predaju cijele stvari u dr┼żavinu mo┼że zahtijevati od tre─çeg lica prema pravilima o nedjeljivim obavezama.
Razvrgnu─çe
─îlan 37
(1) Suvlasnik ima pravo zahtijevati potpuno ili djelimi─Źno razvrgnu─çe suvlasni┼ítva, ako je mogu─çe i dopu┼íteno, i to pravo ne zastarijeva.
(2) Pravni posao kojim se suvlasnik unaprijed trajno odri─Źe prava na razvrgnu─çe suvlasni┼ítva je ni┼ítav. Suvlasnici mogu jednoglasno odlu─Źiti da se u roku koji ne mo┼że biti du┼żi od tri godine ne mo┼że tra┼żiti razvrgnu─çe suvlasni┼ítva.
(3) Suvlasnici sporazumno odre─Ĺuju na─Źin diobe u mogu─çim i dopu┼ítenim granicama (dobrovoljno razvrgnu─çe).
Sudsko razvrgnu─çe
─îlan 38
(1) U slu─Źaju kada suvlasnici ne mogu posti─çi sporazum o na─Źinu razvrgnu─ça suvlasni┼ítva, o tome ─çe odlu─Źiti sud u vanparni─Źnom postupku, na zahtjev bilo kojeg suvlasnika (sudsko razvrgnu─çe).
(2) Ako je dioba stvari nemogu─ça ili je mogu─ça samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, sud ─çe odlu─Źiti da se dioba izvr┼íi prodajom stvari na javnoj licitaciji ili na drugi odgovaraju─çi na─Źin, a dobijeni iznos podijeli srazmjerno suvlasni─Źkim dijelovima (civilna dioba).
(3) Ako ne uspije ni dioba prodajom stvari, sud mo┼że stvar dosuditi u svojinu jednom ili vi┼íe suvlasnika, uzimaju─çi u obzir veli─Źinu njihovih suvlasni─Źkih dijelova, njihove potrebe i druge okolnosti, uz obavezu isplate naknade tr┼żi┼íne vrijednosti ostalim suvlasnicima srazmjerno njihovim dijelovima.
(4) Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari ostali suvlasnici garantuju za pravne i fizi─Źke nedostatke stvari do visine vrijednosti svojih suvlasni─Źkih dijelova prema pravilima obligacionog prava.
Razvrgnuće suvlasništva na nekoliko stvari
─îlan 39
(1) U postupku razvrgnu─ça suvlasni┼ítva sud mo┼że na zahtjev bilo kog suvlasnika odlu─Źiti da umjesto dijela u svakoj pojedinoj stvari, svakom od njih pripadne odre─Ĺena stvar ili skupina stvari, srazmjerno suvlasni─Źkim dijelovima, uzimaju─çi u obzir njihove potrebe.
(2) Ako stvari koje diobom pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegovog suvlasni─Źkog dijela, taj suvlasnik je du┼żan da plati razliku vrijednosti ostalim suvlasnicima, prema pravilima o civilnoj diobi.
Razvrgnu─çe uspostavljanjem eta┼żne svojine
─îlan 40
Suvlasnici mogu saglasno odlu─Źiti da ─çe umjesto diobe nepokretnosti svoja suvlasni─Źka prava ograni─Źiti tako ┼íto ─çe sa odre─Ĺenim idealnim dijelom povezati svojinu posebnog dijela suvlasni─Źke nepokretnosti (uspostaviti eta┼żnu svojinu), ako je takva dioba mogu─ça.
Troškovi razvrgnuća
─îlan 41
Tro┼íkove razvrgnu─ça snose suvlasnici srazmjerno svojim suvlasni─Źkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum odre─Ĺuju druga─Źije.
Tu─Ĺa prava
─îlan 42
(1) Razvrgnu─çe ne mo┼że biti na ┼ítetu prava tre─çih lica.
(2) Sva zalo┼żna prava, slu┼żbenosti i druga stvarna prava koja su i prije razvrgnu─ça teretila nepodijeljenu stvar mogu se izvr┼íavati kao i do diobe (kod slu┼żbenosti).
2. Zajedni─Źka svojina
Neodre─Ĺenost udjela u svojini
─îlan 43
(1) Zajedni─Źka svojina je svojina dva ili vi┼íe lica (zajedni─Źari) na istoj stvari ─Źiji udjeli nisu odre─Ĺeni, ali su odredivi.
(2) Kad je stvar u zajedni─Źkoj svojini, nema uticaja ─Źinjenica da je u javnim evidencijama ili u drugim javnim registrima ta stvar upisana kao svojina samo nekog od zajedni─Źara, osim prema tre─çim licima ─Źije se povjerenje u prometu ┼ítiti.
(3) Ukoliko postoji sumnja da li je stvar u susvojini ili zajedni─Źkoj svojini, smatra se da postoji susvojina.
Udio zajedni─Źara
─îlan 44
(1) Zajedni─Źar mo┼że svoj udio u zajedni─Źkoj svojini pravnim poslom prenijeti u cjelini ili djelimi─Źno samo na drugog zajedni─Źara.
(2) Udio koji zajedni─Źar ima u zajedni─Źkoj svojini prelazi na njegove nasljednike.
(3) Zajedni─Źar odgovara za dugove do visine svog udjela u zajedni─Źkoj svojini.
Izvr┼íavanje zajedni─Źke svojine
─îlan 45
(1) Zajedni─Źar je ovla┼í─çen da izvr┼íava sva vlasni─Źka prava na zajedni─Źkoj stvari samo zajedno sa svim ostalim zajedni─Źarima, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno ovim ili drugim zakonom, odnosno sporazumom zajedni─Źara.
(2) Plodovi i druge koristi od zajedni─Źke stvari jednako pripadaju svim zajedni─Źarima.
(3) Tro┼íkove i terete koji se odnose na zajedni─Źku stvar snose zajedni─Źari solidarno.
(4) Svaki je zajedni─Źar ovla┼í─çen da tra┼żi da se zajedni─Źko pravo svojine na nepokretnosti upi┼íe u javne evidencije.
Upravljanje zajedni─Źkom stvari
─îlan 46
(1) Zajedni─Źar ima pravo da u─Źestvuje u odlu─Źivanju o svemu ┼íto se ti─Źe stvari koja je u zajedni─Źkoj svojini (upravljanje sa stvari) zajedno sa ostalim zajedni─Źarima.
(2) Zajedni─Źari zajedni─Źkom stvari upravljaju zajedni─Źki, donose─çi sve odluke sporazumno, ako odlu─Źivanje nije povjereno upravniku.
Raspolaganje zajedni─Źkom stvari
─îlan 47
(1) Zajedni─Źkom stvari zajedni─Źari raspola┼żu zajedni─Źki. Pojedini zajedni─Źar mo┼że raspolagati sa stvari samo na osnovu ovla┼í─çenja koje su mu za to dali svi ostali zajedni─Źari.
(2) Izuzetno, radi za┼ítite povjerenja u pravnom prometu, tre─çe lice mo┼że na osnovu pravnoga posla koji nije zaklju─Źen sa svim zajedni─Źarima ste─çi pravo svojine:
a) na pokretnoj stvari, ako je stvar pribavilo na osnovu naplativog pravnog posla i ako je postupalo u dobroj vjeri,
b) na nepokretnostima, ako svojina nije bila upisana u javnim evidencijama kao zajedni─Źka i ako je postupalo u dobroj vjeri.
(3) Odredbe stava 2. ovog ─Źlana primjenjuju se i na sticanje drugih stvarnih prava na zajedni─Źkoj stvari.
Zaštita
─îlan 48
(1) Zajedni─Źar ima pravo da postavlja ostalim zajedni─Źarima one zahtjeve koji proizlaze i iz njegove zajedni─Źke svojine.
(2) Zajedni─Źar ima pravo da postavlja protiv svakoga one zahtjeve u vezi sa zajedni─Źkom stvari koje mo┼że postaviti vlasnik stvari, s tim da predaju cijele stvari u dr┼żavinu mo┼że zahtijevati od tre─çeg lica samo prema obaveznopravnim pravilima o nedjeljivim obavezama.
Pravo na diobu
─îlan 49
(1) Zajedni─Źar je ovla┼í─çen da zahtijeva da se zajedni─Źka svojina podijeli na na─Źin da se odredi suvlasni─Źki dio koji mu pripada na ime njegovog udjela u zajedni─Źkoj svojini, ako to nije protivno zakonu. Ovo pravo ne zastarijeva.
(2) Odre─Ĺivanjem suvlasni─Źkog dijela zajedni─Źari postaju suvlasnici. Ukoliko je vi┼íe zajedni─Źara, a samo jedan zajedni─Źar zatra┼żi odre─Ĺivanje suvlasni─Źkog dijela on postaje suvlasnik sa ostalim zajedni─Źarima, koji u preostalom dijelu ostaju zajedni─Źki vlasnici.
(3) Veli─Źina suvlasni─Źkog dijela koji ─çe diobom pripasti dotada┼ínjem zajedni─Źaru odre─Ĺuje se sporazumom svih zajedni─Źara. U nedostatku sporazuma smatra─çe se da su udjeli zajedni─Źara jednaki. Zajedni─Źar koji smatra da je njegov udio ve─çi mo┼że zahtijevati da sud utvrdi veli─Źinu njegovog udjela.
(4) Sud odlu─Źuje o veli─Źini suvlasni─Źkog dijela prema mjerilima koja za odre─Ĺivanje veli─Źine udjela zakon postavlja za odre─Ĺeni slu─Źaj zajedni─Źke svojine.
(5) Kada zakon zabranjuje diobu zajedni─Źke stvari, ta se zabrana odnosi isklju─Źivo na fizi─Źku diobu stvari, ako izri─Źito nije postavljena zabrana i za diobu odre─Ĺivanjem suvlasni─Źkih dijelova, ili za druge na─Źine diobe.
Pravo tre─çih lica na diobu
─îlan 50
Lica koja imaju pravo da zahtijevaju da se zajedni─Źka svojina podijeli odre─Ĺivanjem suvlasni─Źkog dijela zajedni─Źara na ime njegovog dijela u zajedni─Źkoj svojini su:
a) povjerioci u odnosu na dijelove njihovih du┼żnika,
b) nasljednici u odnosu na ostavio─Źev dio,
v) svako u odnosu na bilo kojeg zajedni─Źara ko za to ima pravni interes.
Shodna primjena pravila o susvojini
─îlan 51
Na zajedni─Źku svojinu primjenjuju se odredbe o susvojini ako ovim ili drugim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno, niti drugo proizlazi iz prirode zajedni─Źke svojine.
III - PRAVO SVOJINE NAD NEPOKRETNOSTIMA
1. Sticanje prava svojine na nepokretnostima
Pravni osnovi sticanja
─îlan 52
(1) Sticalac prava svojine na nepokretnosti na osnovu pravnog posla, zakona, naslje─Ĺivanja, pravosna┼żne odluke suda ili kona─Źne odluke drugog nadle┼żnog organa, ovla┼í─çen je da zahtijeva upis ste─Źenog prava svojine u javne evidencije.
(2) Pravo svojine ste─Źeno na osnovu naslje─Ĺivanja, zakona, odlukom suda ili drugog organa ne mo┼że se suprotstaviti pravu tre─çeg savjesnog lica koje je postupaju─çi sa povjerenjem u javne evidencije podnijelo zahtjev za upis svog prava prije nego ┼íto je lice koje je steklo pravo svojine na osnovu naslje─Ĺivanja, zakona, odluke suda ili drugog nadle┼żnog organa zatra┼żilo upis svog prava.
1.1. Sticanje na osnovu pravnog posla
Sticanje uknji┼żbom
─îlan 53
(1) Pravo svojine na nepokretnostima na osnovu pravnog posla sti─Źe se uknji┼żbom u javnu evidenciju, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Pravni posao iz stava 1. ovog ─Źlana zaklju─Źuje se u obliku propisanim posebnim zakonom.
(3) Svojina se prenosi na osnovu valjano izjavljene volje zemlji┼ínoknji┼żnog vlasnika usmjerene na to da njegova svojina pre─Ĺe na sticaoca (clausula intabulandi). Ova izjava volje mo┼że biti data u pravnom poslu koji je upravljen na prenos svojine ili u posebnoj ispravi, koja mora biti sa─Źinjena u zakonom propisanom obliku za prenos svojine na nepokretnostima.
(4) Sprovedena uknji┼żba djeluje od trenutka kada je sudu podnesen zahtjev za uknji┼żbu.
Sticanje predbilje┼żbom
─îlan 54
(1) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje pravila zemlji┼ínoknji┼żnog prava zahtijevaju za uknji┼żbu prava svojine, mo┼że se tra┼żiti predbilje┼żba sticanja prava svojine.
(2) Predbilje┼żbom ─çe svojina biti ste─Źena pod uslovom naknadnog opravdanja predbilje┼żbe. Opravdanjem se predbilje┼żba pretvara u uknji┼żbu, a po─Źinje da djeluje od ─Źasa kad je prijedlog za predbilje┼żbu bio podnesen.
(3) Predbilje┼żba izvr┼íena zbog toga ┼íto isprave ne sadr┼że sve elemente za upis prava ili kada je prenos svojine uslovljen ispunjenjem odre─Ĺenih pretpostavki, opravdana je naknadnim podno┼íenjem potpunog zahtjeva za upis prenosa svojine na sticaoca ili ispunjavanjem drugih propisanih pretpostavki u odre─Ĺenom roku.
(4) Ako je zahtijevana zbog nedostatka clausule intabulandi, predbilje┼żba se smatra opravdanom, podno┼íenjem clausule intabulandi.
Zaštita povjerenja u javne evidencije
─îlan 55
(1) Smatra se da javna evidencija istinito i potpuno odra┼żava ─Źinjeni─Źno i pravno stanje nepokretnosti, pa ko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u javne evidencije, ne znaju─çi da ono ┼íto je u njih upisano nije potpuno ili da je razli─Źito od vanknji┼żnog stanja, u┼żiva u pogledu tog sticanja za┼ítitu prema odredbama ovog zakona.
(2) Sticalac je bio u dobroj vjeri ako u trenutku zaklju─Źenja pravnog posla i u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga da sumnja u to da stvar pripada otu─Ĺiocu.
(3) Nedostatak dobre vjere ne mo┼że se prebaciti nikome iz razloga ┼íto nije istra┼żivao vanknji┼żno stanje.
Djelovanje povjerenja u istinitost i potpupost
─îlan 56
(1) Sticalac upisom sti─Źe nepokretnost kao da je sti─Źe od njenog vlasnika, ako nepokretnost, postupaju─çi s povjerenjem u javnu evidenciju, stekne u dobroj vjeri od lica koje je bilo upisano kao vlasnik te nepokretnosti, iako to nije bio.
(2) Sticalac koji je postupaju─çi s povjerenjem u javne evidencije u dobroj vjeri stekao pravo svojine nepokretnosti, stekao je tu nepokretnost kao da na njoj ne postoje tu─Ĺa prava, tereti ni ograni─Źenja koja u tom trenutku nisu bila upisana, niti je iz javnih evidencija bilo vidljivo da je zatra┼żen njihov upis, osim ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(3) Brisanje upisa iz stava 1. ovog ─Źlana mo┼że se zahtijevati brisovnom tu┼żbom zbog neistinitosti ili nevaljanosti prednikova upisa u roku od tri godine od kad je bio zatra┼żen prednikov upis. Onaj ko je o neistinitom prednikovu upisu bio uredno obavije┼íten mo┼że zbog neistinitosti prednikova upisa zahtijevati brisanje upisa samo ako je u roku za ┼żalbu zatra┼żio zabilje┼żbu da je taj upis sporan i odmah, a najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za ┼żalbu podnio tu┼żbu protiv onih koji su osporenim upisom stekli pravo ili su na osnovu njega postigli da se upi┼íe u javnu evidenciju.
(4) Brisovna tu┼żba mo┼że se podi─çi u rokovima u kojima se mo┼że ostvarivati osporavanje pravnog osnova upisa, a ne mo┼że se podi─çi ukoliko je savjesno tre─çe lice u javnu evidenciju upisalo svoje pravo.
Vi┼íestruko ugovaranje otu─Ĺenja
─îlan 57
(1) U slu─Źaju da je vi┼íe lica zaklju─Źilo sa vlasnikom pravne poslove radi sticanja svojine iste nepokretnosti, svojinu ─çe ste─çi ono lice koje je kao savjesno prvo podnijelo zahtjev za upis u javnu evidenciju, ako su ispunjene i ostale pretpostavke za sticanje svojine. Savjesnost mora postojati u trenutku podno┼íenja zahtjeva za upis.
(2) Ako je jedno od vi┼íe lica koja su sa vlasnikom zaklju─Źila pravni posao radi sticanja svojine iste nepokretnosti, podnijelo zahtjev za upis u javnu evidenciju, odnosno izvr┼íilo upis u svoju korist, i pri tome bilo nesavjesno, savjesna lica, navedena iz stava 1. ovog ─Źlana imaju pravo da u roku od tri godine od izvr┼íenog upisa podnesu tu┼żbu za brisanje i uknji┼żbu prava svojine u svoju korist, kao i da izvr┼íe zabilje┼żbu spora.
(3) U pravu je ja─Źe ono lice koje je prije zaklju─Źilo pravni posao, a najja─Źe je ono koje je uvedeno u samostalnu dr┼żavinu nepokretnosti.
1.2. Sticanje na osnovu zakona
Sticanje odr┼żajem
─îlan 58
(1) Samostalni dr┼żalac sti─Źe odr┼żajem pravo svojine na nepokretnosti, ako mu je dr┼żavina zakonita i savjesna, a nije pribavljena silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja, istekom deset godina neprekidnog dr┼żanja.
(2) Samostalni dr┼żalac nepokretnosti, ─Źija je dr┼żavina savjesna, sti─Źe odr┼żajem svojinu na nepokretnosti istekom dvadeset godina neprekidnog dr┼żanja.
(3) Vrijeme potrebno za odr┼żaj po─Źinje da te─Źe onoga dana kad je dr┼żalac stupio u samostalnu dr┼żavinu stvari, a zavr┼íava se istekom posljednjeg dana potrebnog za odr┼żaj.
(4) U vrijeme odr┼żaja ura─Źunava se i vrijeme za koje su prethodnici sada┼ínjeg dr┼żaoca neprekidno dr┼żali stvar kao zakoniti i savjesni samostalni dr┼żaoci, odnosno kao savjesni samostalni dr┼żaoci.
(5) Ura─Źunavanje vremena mogu─çe je i ukoliko su dr┼żaoci razli─Źitog kvaliteta, pri ─Źemu se vrijeme za koje su dr┼żali prethodnici sada┼ínjeg dr┼żaoca prera─Źunava u vrijeme potrebno za odr┼żaj.
(6) Smatra se da je nasljednik savjesni dr┼żalac od trenutka otvaranja nasljedstva i u slu─Źaju kad je ostavilac bio nesavjestan dr┼żalac, ako se ne doka┼że da je znao ili morao znati da mu ne pripada pravo na dr┼żavinu.
(7) Na prekid, odnosno zastoj proteka vremena odr┼żaja shodno se primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju proteka rokova za zastaru potra┼żivanja.
Gra─Ĺenje na tu─Ĺem zemlji┼ítu
─îlan 59
(1) Zgrada koju neko sagradi na tu─Ĺem zemlji┼ítu pripada vlasniku zemlji┼íta.
(2) Vlasnik zemlji┼íta ima pravo da zahtijeva da mu se preda u dr┼żavinu njegovo zemlji┼íte sa zgradom, a graditelj ─çe mo─çi od vlasnika tra┼żiti naknadu, po pravilima obligacionog prava.
(3) Vlasnik zemlji┼íta mo┼że zahtijevati da nesavjestan graditelj uspostavi prija┼ínje stanje ili da otkupi zauzeto zemlji┼íte po tr┼żi┼ínoj cijeni; i u jednom i drugom slu─Źaju vlasnik zemlji┼íta ima pravo na naknadu ┼ítete po op┼ítim pravilima obligacionog prava.
(4) Ako je vlasnik zemlji┼íta znao za gra─Ĺenje, a nije se bez odga─Ĺanja usprotivio daljoj gradnji, savjesnom graditelju pripada zgrada sa zemlji┼ítem koje je potrebno za njenu redovnu upotrebu, a prija┼ínji vlasnik zemlji┼íta ima pravo da zahtijeva samo naknadu u visini tr┼żi┼íne vrijednosti zemlji┼íta, koja se odre─Ĺuje prema stanju zemlji┼íta prije gra─Ĺenja, prema cijenama u vrijeme dono┼íenja odluke suda.
(5) Ako graditelj nije bio savjestan, zgrada pripada vlasniku zemlji┼íta i kada se nije bez odga─Ĺanja usprotivio gradnji iako je znao za gra─Ĺenje, ali tada vlasnik zemlji┼íta nema pravo da zahtijeva uspostavljanje prija┼ínjeg stanja.
Gradnja tu─Ĺim materijalom
─îlan 60
(1) Ako vlasnik zemlji┼íta izgradi na zemlji┼ítu zgradu tu─Ĺim materijalom, odnosno ako on ili neko drugi ugradi u nepokretnost tu─Ĺu stvar, koja se ne mo┼że odvojiti bez nesrazmjerno velikih tro┼íkova, svojina nepokretnosti se prote┼że i na ugra─Ĺenu stvar.
(2) Prava na naknadu vlasnika materijala iz stava 1. ovog ─Źlana ure─Ĺuju se po pravilima obligacionog prava.
Dogradnja, nadzi─Ĺivanje, preure─Ĺenje i ulaganje
─îlan 61
(1) Dogradnjom, nadogradnjom ili preure─Ĺenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasni─Źkim, zajedni─Źkim ili tu─Ĺim zgradama, kao i njihovom pregradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih, ne mo┼że se ste─çi svojina, ako vlasnik (suvlasnici, zajedni─Źari) dogra─Ĺene, nadogra─Ĺene, odnosno pregra─Ĺene nepokretnosti nije druga─Źije odredio.
(2) Lice koje je dogradilo, nadogradilo ili preuredilo zgradu, odnosno prostoriju iz stava 1. ovog ─Źlana, ili je ulagalo ili ne┼íto ugradilo u takvu zgradu ili prostoriju ima pravo na naknadu po pravilima obligacionog prava.
Prekora─Źenje me─Ĺe gra─Ĺenjem
─îlan 62
(1) Ako je gra─Ĺenjem zgrade prekora─Źena me─Ĺa, savjesni graditelj sti─Źe pravo svojine na zahva─çenom zemlji┼ítu, uz obavezu isplate tr┼żi┼íne vrijednosti zemlji┼íta.
(2) Ako je graditelj bio nesavjestan ili ako se vlasnik zahva─çenog zemlji┼íta bez odga─Ĺanja usprotivio gradnji, vlasnik zemlji┼íta mo┼że zahtijevati uspostavljanje prija┼ínjeg stanja i naknadu ┼ítete ili ustupiti zemlji┼íte graditelju uz isplatu tr┼żi┼íne vrijednosti.
Gra─Ĺenje na tu─Ĺem pravu gra─Ĺenja
─îlan 63
Kad je gra─Ĺeno na tu─Ĺem zemlji┼ítu optere─çenom pravom gra─Ĺenja, nosiocu tog prava pripadaju prava i obaveze vlasnika zemlji┼íta.
Sijanje i sa─Ĺenje
─îlan 64
Biljke koje puste korijenje u zemljištu svojina su vlasnika tog zemljišta, nezavisno od toga ko je bio vlasnik sjemena ili sadnice.
Priraštaj zemljišta
─îlan 65
(1) Nastane li ostrvo u sredini vodotoka koji nije op┼íte dobro, tada ostrvo pravno prirasta zemlji┼ítima koja le┼że du┼ż tog ostrva na obje obale po du┼żini zemlji┼íta, u ┼íirinu do polovine vodotoka, ako posebnim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Ako je ostrvo koje nije op┼íte dobro nastalo na jednoj polovini vodotoka, u cjelini prirasta zemlji┼ítu na bli┼żoj obali.
(3) Odredbe ovog ─Źlana ne primjenjuju se ako ostrvo nastane presu┼íivanjem vode, diobom vode na vi┼íe rukavaca ili ako zemlji┼íta budu poplavljena.
(4) Otrgne li vodotok komad zemljišta i pripoji ga drugom zemljištu, vlasnik otrgnutog komada zemljišta ima pravo da u roku od godinu dana vrati taj komad zemljišta. Ako nakon isteka roka od godinu dana otrgnuti komad zemljišta nije vraćen, postaje sastavni dio zemljišta kojem je pripojen.
(5) Zemlja koju vodotok talo┼żi na neko zemlji┼íte prira┼ítaj je toga zemlji┼íta.
2. Ograni─Źenje prava svojine na nepokretnostima
Susjedska prava
─îlan 66
(1) Vlasnik nepokretnosti pri izvr┼íavanju svojih ovla┼í─çenja iz prava svojine ima obavezu postupiti pa┼żljivo prema licu koje je vlasnik neke druge nepokretnosti, a koje pri tome u njegovom interesu trpi, propu┼íta ili ─Źini u pogledu svoje nepokretnosti ono ┼íto je odre─Ĺeno zakonom (susjedska prava).
(2) Vlasnici drugih nepokretnosti svoje pravo mogu ostvarivati u postupku pred sudom, ako nije predvi─Ĺen drugi put za┼ítite. Neko trpljenje, propu┼ítanje ili ─Źinjenje, koje je predvi─Ĺeno zakonom, ovla┼í─çen je da zahtijeva isto kao i vlasnik i onaj koji nepokretnost dr┼żi na osnovu prava izvedenog iz prava vlasnika.
(3) Susjedska prava dopu┼íteno je izvr┼íavati samo u mjeri i na na─Źin da se time ┼íto manje ograni─Źava, optere─çuje ili na drugi na─Źin uznemirava onaj koji treba da ne┼íto trpi, propusti ili ─Źini.
(4) Trpljenje, propu┼ítanje i ─Źinjenje koje se mo┼że zahtijevati od vlasnika neke nepokretnosti, mo┼że se umjesto od njega, zahtijevati od onoga koji nepokretnost dr┼żi na osnovu prava izvedenog iz prava vlasnika.
(5) Ono ┼íto je odre─Ĺeno za susjedska prava vlasnika nepokretnosti vrijedi i za vlasnike ostalih nepokretnosti, uklju─Źuju─çi i vlasnike na ─Źijim je suvlasni─Źkim dijelovima uspostavljena svojina posebnog dijela nepokretnosti, ako nije suprotno zakonu ili prirodi nepokretnosti.
Zajedni─Źka ograda
─îlan 67
(1) Ograde izme─Ĺu susjednih nepokretnosti (zidovi, plotovi, ograde, ┼żivice i druge prepreke), kao i stvari koje slu┼że kao me─Ĺa┼íki znakovi, susvojina su susjeda, osim ako se doka┼że da su svojina jednoga susjeda.
(2) Susvojina stvari koje slu┼że kao zajedni─Źke ograde ili me─Ĺa┼íki znakovi nije djeljiva dok god te stvari ne izgube tu namjenu.
(3) Svaki od susjeda mo┼że upotrebljavati zajedni─Źku ogradu sa svoje strane do polovine njene ┼íirine, do te ┼íirine mo┼że izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i drugo, ali ne smije ─Źiniti ni┼íta ┼íto bi ogradu dovelo u opasnost ili ┼íto bi njegovog kom┼íiju spre─Źavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine.
(4) Tro┼íkove odr┼żavanja zajedni─Źke ograde snose njeni suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za ┼ítetu koja bi tre─çim licima nastala zbog toga ┼íto ograda nije odr┼żavana u stanju kakvo je uobi─Źajeno s obzirom na namjenu ograde i ogra─Ĺene nepokretnosti, te na mjesne prilike.
Vlastita ograda
─îlan 68
(1) Ograda koja se nalazi isklju─Źivo na nepokretnosti jednoga vlasnika njegova je svojina.
(2) Svaki vlasnik du┼żan je da sa desne strane svog glavnog ulaza, gledano s puta, ogradi svoj prostor, ako nije druga─Źije propisano, niti je drugi mjesni obi─Źaj.
(3) Vlasnik ograde du┼żan je da odr┼żava u dobrom stanju svoju ogradu i sprije─Źi opasnost od nano┼íenja ┼ítete susjedu.
Me─Ĺa
─îlan 69
(1) Ako su me─Ĺa┼íki znakovi izme─Ĺu dvije nepokretnosti zbog bilo kakvih okolnosti toliko o┼íte─çeni da bi se moglo dogoditi da se me─Ĺe ne─çe mo─çi raspoznati, ili ako se me─Ĺe vi┼íe ne raspoznaju, ili su sporni, onda svaki od susjeda ima pravo da zahtijeva da sud u vanparni─Źnom postupku (postupku ure─Ĺenja me─Ĺa) obnovi ili ispravi me─Ĺu:
(2) Sud ─çe na licu mjesta ozna─Źiti me─Ĺu me─Ĺa┼íkim znakovima i obnoviti ili ispraviti me─Ĺu prema sporazumu susjed ─Źija je me─Ĺa u pitanju, a ako ne bude postignut sporazum, prema posljednjoj mirnoj dr┼żavini, a u slu─Źaju da ga ne uspije utvrditi, po pravi─Źnosti.
(3) Me─Ĺa na gra─Ĺevinskom zemlji┼ítu ure─Ĺuje se u skladu sa prostornoplanskom dokumentacijom u sudskom vanparni─Źnom postupku.
(4) Od trenutka kad je sud me─Ĺu ozna─Źio me─Ĺa┼íkim znakovima smatra se da postoji svojina do te me─Ĺe, a ko tvrdi suprotno, treba to da doka┼że.
(5) Nakon ┼íto je sud u postupku ure─Ĺenja me─Ĺa obnovio ili ispravio me─Ĺu, svako mo┼że u parnici dokazivati svojinu i zahtijevati da se u skladu s tim ozna─Źi me─Ĺa.
(6) Susjed koji je u─Źestvovao u postupku ure─Ĺenja me─Ĺa ne mo┼że zahtijevati za┼ítitu nakon ┼íto pro─Ĺe rok od ┼íest mjeseci od dana pravnosna┼żnosgi odluke donesene u postupku ure─Ĺenja me─Ĺa.
Stablo na me─Ĺi
─îlan 70
(1) Stablo pripada onome iz ─Źijega je zemlji┼íta izraslo, bez obzira na to na koju se stranu nadvilo, kuda se prote┼że korijenje i gdje vise grane.
(2) Stablo koje je izraslo na samoj me─Ĺi u susvojini je susjeda s obje strane me─Ĺe.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog ─Źlana koje se odnose na stablo primjenjuju se i na drugo rastinje.
Granje i korijenje
─îlan 71
(1) Vlasnik smije da iz svog zemlji┼íta istrgne ┼żile i korijenje tu─Ĺeg drve─ça i ostalog rastinja, kao i da odsije─Źe grane tu─Ĺeg drveta i dio stabla koji se nalaze u vazdu┼ínom prostoru iznad njegove nepokretnosti i da ih zadr┼żi za sebe, ili da se slu┼żi dijelovima tu─Ĺeg drveta, ako posebnim zakonom druga─Źije nije odre─Ĺeno.
(2) Za ┼ítetu koju su njegovoj nepokretnosti prouzrokovale ┼żile, korijenje ili grane tu─Ĺeg drve─ça, a ┼íto se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno pa┼żljivo, vlasnik susjednog zemlji┼íta ima pravo da tra┼żi naknadu.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog ─Źlana ne primjenjuju se u slu─Źaju me─Ĺusobnog grani─Źenja ┼íuma i ┼íumskog zemlji┼íta.
Pristup na tu─Ĺe nepokretnosti
─îlan 72
(1) Ako na tu─Ĺu nepokretnost dospiju ne─Źija ┼żivotinja, roj p─Źela ili stvar koja se s njom nije povezala tako da je time prestala samostalno da postoji, onaj ─Źije su to stvari, mo┼że u primjerenom roku pristupiti na tu─Ĺe zemlji┼íte da bi ih uzeo nazad.
(2) Vlasnik nepokretnosti mo┼że u slu─Źaju iz stava 1. ovog ─Źlana zabraniti pristup na svoju nepokretnost jedino ako te stvari bez odga─Ĺanja sam preda njihovom dr┼żaocu.
(3) Ako je od ┼żivotinje, roja p─Źela i drugih stvari, koje su dospjele na tu─Ĺu nepokretnost ili je od njihovog uzimanja ili vra─çanja nazad nastala ┼íteta za vlasnika nepokretnosti na koju su te stvari dospjele, ili ako su s tim u vezi za vlasnika nepokretnosti nastali tro┼íkovi koji su bili nu┼żni, on ima pravo da zadr┼żi stvar sve dok mu ┼íteta i tro┼íkovi ne budu u potpunosti nadokna─Ĺeni.
Upotreba tu─Ĺe nepokretnosti radi izvo─Ĺenja radova
─îlan 73
(1) Vlasnik nepokretnosti na kojoj je nu┼żno obaviti radove potrebne za njenu upotrebu ili kori┼í─çenje mo┼że privremeno upotrijebiti tu─Ĺe zemlji┼íte radi izvo─Ĺenja radova (postavljanja skele i drugo), ako se to na drugi na─Źin ne mo┼że izvesti. Za upotrebu tu─Ĺeg zemlji┼íta pla─ça se, na zahtjev vlasnika, primjerena naknada.
(2) Lice koje je upotrijebilo tu─Ĺe zemlji┼íte za potrebe iz stava 1. ovog ─Źlana du┼żno je da zemlji┼íte, ─Źim prestane potreba za takvom upotrebom, dovede u stanje u kojem se nalazilo prije upotrebe i da nadoknadi po─Źinjenu ┼ítetu po op┼ítim propisima o odgovornosti za ┼ítetu.
Postavljanje vodova i drugih ure─Ĺaja
─îlan 74
Postavljanje vodova i drugih ure─Ĺaja (elektri─Źnih, kanalizacionih, gasovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacionih i drugih) i na tu─Ĺoj nepokretnosti bez pristanka njenog vlasnika mogu─çe je u op┼ítem interesu na osnovu posebnog zakona, a u privatnom interesu prema odredbama o osnivanju slu┼żbenosti vodova i drugih ure─Ĺaja odlukom suda, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Pokopavanje tu─Ĺe nepokretnosti
─îlan 75
(1) Vlasniku nije dozvoljeno da kopa svoje zemlji┼íte ili da ─Źini na svojoj nepokretnosti druge radnje za koje je razumno o─Źekivati da bi mogle dovesti u opasnost stabilnost tu─Ĺe nepokretnosti.
(2) Vlasnik nepokretnosti ─Źija je stabilnost u opasnosti mo┼że tra┼żiti prestanak radova iz stava 1. ovog ─Źlana ako nisu preduzete sve mjere za koje se opravdano mo┼że o─Źekivati da ─çe otkloniti opasnost za stabilnost njegove nepokretnosti.
(3) Ako mjere iz stava 2. ovog ─Źlana nije mogu─çe uspje┼íno sprovesti, njen vlasnik mo┼że zahtijevati zabranu radnji koje ugro┼żavaju stabilnost nepokretnosti.
Imisije
─îlan 76
(1) Nepokretno┼í─çu se ne smije slu┼żiti i koristiti na na─Źin da zbog toga na tu─Ĺu nepokretnost dospiju dim, neugodni mirisi, ─Źa─Ĺ, otpadne vode, potresi, buka i drugo, ako su prekomjerni s obzirom na namjenu koja odgovara toj nepokretnosti u skladu sa mjestom i vremenom, ili izazivaju znatniju ┼ítetu, ili su nedopu┼íteni na osnovu odredaba posebnog zakona (prekomjerne posredne imisije).
(2) Vlasnici nepokretnosti koje su izlo┼żene prekomjernim posrednim imisijama ovla┼í─çeni su da od vlasnika nepokretnosti s koje one poti─Źu zahtijevaju da otkloni uzroke tih imisija i nadoknadi ┼ítetu koju su nanijele, kao i da ubudu─çe ne ─Źini na svojoj nepokretnosti ono ┼íto je uzrok prekomjernih imisija, dok ne preduzme sve mjere koje su potrebne da onemogu─çe prekomjerne imisije.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog ─Źlana, kad prekomjerne posredne imisije poti─Źu od djelatnosti za koju postoji dozvola nadle┼żnog organa, vlasnici nepokretnosti koja im je izlo┼żena nemaju pravo dok ta dozvola traje da zahtijevaju propu┼ítanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovla┼í─çeni da zahtijevaju naknadu ┼ítete koju su imisije nanijele, kao i preduzimanje odgovaraju─çih mjera da se ubudu─çe sprije─Źe ili smanje prekomjerne imisije, odnosno nastupanje ┼ítete.
(4) Vlasnik nepokretnosti nije du┼żan da trpi da ga bilo ko bez posebnog pravnog osnova uznemirava time ┼íto posebnim ure─Ĺajima ili na drugi na─Źin neposredno oda┼íilje na njegovu nepokretnost dim, neugodne mirise, ─Źa─Ĺ, otpadne vode, potrese, buku i drugo (neposredne imisije), pa je ovla┼í─çen da zahtijeva da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena ┼íteta.
(5) Vlasnik ─Źijoj nepokretnosti prijeti predvidiva opasnost s tu─Ĺe nepokretnosti od neposrednih ili posrednih imisija koje nije du┼żan trpjeti, ovla┼í─çen je da zahtijeva da se odrede i sprovedu odgovaraju─çe mjere radi njihovog spre─Źavanja.

 

Opasnost od rušenja zgrade
─îlan 77
Kad postoji ozbiljna opasnost da bi se ne─Źija zgrada ili neki drugi dio ne─Źije nepokretnosti mogao potpuno ili djelimi─Źno sru┼íiti, od ─Źega prijeti opasnost susjednoj nepokretnosti, susjed ─Źija je nepokretnost u opasnosti mo┼że od onoga ─Źiji je to objekat da zahtijeva preduzimanje svih potrebnih mjera za spre─Źavanje nastanka ┼ítete, kao i da zahtijeva dovoljno osiguranje naknade budu─çe ┼ítete.
Zabrana mijenjanja prirodnog toka vode
─îlan 78
(1) Vlasnik zemlji┼íta ne smije na ┼ítetu drugog zemlji┼íta mijenjati smjer ili ja─Źinu prirodnog toka vode preko svog zemlji┼íta ili kroz njega (podzemne vode).
(2) Vlasnik je du┼żan da zemlji┼íte du┼ż obala, vodotoka i jezera koristi tako da ne ometa prirodni tok vode, ne ugro┼żava stanje ili kori┼í─çenje korita, obala i vodoprivrednih objekata na obali i pored obale i da ne spre─Źava njihovo odr┼żavanje.
(3) Vlasnik nizvodnog zemlji┼íta ne smije stvarati i postavljati prepreke da na njegovo zemlji┼íte doti─Źe voda koja prirodno oti─Źe sa uzvodnog zemlji┼íta, niti vlasnik uzvodnog zemlji┼íta smije svojevoljno u─Źiniti ne┼íto ┼íto bi u ve─çoj mjeri opteretilo nizvodno zemlji┼íte.
Odvo─Ĺenje ki┼ínice s krova
─îlan 79
Vlasnik nepokretnosti du┼żan je da preduzme sve potrebne mjere da ki┼ínica koja se slijeva sa njegove zgrade ne pada na tu─Ĺu nepokretnost.
3. Svojina pa posebnom dijelu nepokretnosti
Pojam
─îlan 80
(1) Svojina na posebnom dijelu nepokretnosti (eta┼żna svojina) proizlazi i ostaje neodvojivo povezana s odgovaraju─çim suvlasni─Źkim dijelom (idealnim dijelom) nepokretnosti na kojem je uspostavljena, te se mo┼że samo zajedno sa njim prenijeti ili opteretiti.
(2) Svojina odre─Ĺenog posebnog dijela nepokretnosti ovla┼í─çuje eta┼żnog vlasnika da taj poseban dio nepokretnosti isklju─Źivo koristi i raspola┼że njim, a na zajedni─Źkim dijelovima nepokretnosti ima pravo susvojine.
(3) Eta┼żna svojina mo┼że se uspostaviti na odgovaraju─çem suvlasni─Źkom dijelu nepokretnosti koja se sastoji od zemlji┼íta sa zgradom ili od prava gra─Ĺenja sa zgradom.
(4) Na pravne odnose eta┼żne svojine koji nisu regulisani ovim zakonom shodno se primjenjuju op┼íta pravila o susvojini.
Uspostavljanje svojine na posebnom dijelu nepokretnosti
─îlan 81
(1) Eta┼żna svojina mo┼że biti uspostavljena u pogledu dijela suvlasni─Źke nepokretnosti koja ─Źini samostalnu upotrebnu cjelinu, koja omogu─çava samostalno izvr┼íavanje suvlasnikovih ovla┼í─çenja, kao ┼íto je stan ili druga samostalna prostorija.
(2) Samostalne prostorije u smislu ovog zakona su samostalne poslovne prostorije, samostalne gara┼że ili jasno ome─Ĺena mjesta u zgradi namijenjena za ostavljanje motornih vozila.
(3) Eta┼żna svojina mo┼że se protezati i na sporedne dijelove kao ┼íto su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, ku─çne ba┼íte, mjesta za ostavljanje najvi┼íe do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji.
(4) Da bi se svojina posebnog dijela nepokretnosti mogla protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, taj dio treba da bude jasno razgrani─Źen od ostalih dijelova nepokretnosti, te dostupan s me─Ĺe nepokretnosti ili iz njenih zajedni─Źkih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije ─Źiji bi bio sporedni dio.
(5) Eta┼żna svojina ne mo┼że postojati na dijelovima nepokretnosti koji slu┼że kao zajedni─Źki ili im se namjena protivi isklju─Źivoj upotrebi samo u korist odre─Ĺenog posebnog dijela nepokretnosti. U sumnji se uzima da dio slu┼żi kao zajedni─Źki i da mu se namjena protivi isklju─Źivoj upotrebi u korist odre─Ĺenog posebnog dijela.
(6) Eta┼żni vlasnici imaju pravo da koriste zajedni─Źke dijelove nepokretnosti. U smislu ovog zakona, zajedni─Źki dijelovi nepokretnosti su temelji, glavni zidovi, tavan, stepenice, hodnici, liftovi, elektri─Źna, kanalizaciona, vodovodna i telefonska mre┼ża i drugo.
(7) Za sporedne dijelove nepokretnosti primjenjuju se pravila koja vrijede za pripatke stvari.
Suvlasni─Źki dio nepokretnosti
─îlan 82
(1) Suvlasnici nepokretnosti mogu odlu─Źiti da se uspostavi pravo eta┼żne svojine. Svojina na posebnom dijelu mo┼że biti uspostavljena samo na suvlasni─Źkom dijelu nepokretnosti koji odgovara odnosu korisne povr┼íine tog samostalnog dijela prema korisnoj povr┼íini svih stanova i ostalih prostorija cijele nepokretnosti (odgovaraju─çi suvlasni─Źki dio).
(2) Ako svi suvlasnici nepokretnosti saglasno odlu─Źe da ─çe svoja suvlasni─Źka prava ograni─Źiti tako ┼íto ─çe s odre─Ĺenim suvlasni─Źkim dijelom povezati svojinu posebnog dijela, te o tome sastave ispravu, smatra─çe se da je to odgovaraju─çi dio iz kojeg mo┼że proiza─çi i na njemu biti uspostavljena svojina posebnog dijela, bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasni─Źki dio.
(3) U slu─Źaju spora da li je suvlasni─Źki dio odgovaraju─çi dio da bi na njemu mogla biti uspostavljena svojina odre─Ĺenog posebnog dijela nepokretnosti, utvr─Ĺuje sud, ako ovim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(4) U slu─Źaju iz stava 3. ovog ─Źlana, svojina posebnog dijela ne mo┼że se uspostaviti dok ne postane pravosna┼żna odluka suda o utvr─Ĺivanju korisnih povr┼íina tog stana, odnosno druge prostorije, te korisnih povr┼íina svih stanova i ostalih prostorija cijele nepokretnosti, ako ovim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Sticanje svojine dva ili više lica na posebnom dijelu nepokretnosti
─îlan 83
Ukoliko su dva ili vi┼íe lica stekla, kao suvlasnici ili zajedni─Źki vlasnici, svojinu na posebnom dijelu, oni sva prava i du┼żnosti vlasnika izvr┼íavaju solidarno, te se u odnosu prema tre─çim licima i ostalim suvlasnicima iste nepokretnosti smatraju kao jedno lice.
Pristanak uspostavljanja svojine na posebnom dijelu nepokretnosti
─îlan 84
(1) Svaki suvlasnik nepokretnosti ima pravo da zahtijeva da se u korist njegovog suvlasni─Źkog dijela nepokretnosti osnuje eta┼żna svojina, ako su ispunjene sve zakonske pretpostavke po kojima se ona mo┼że osnovati.
(2) Eta┼żna svojina uspostavlja se na osnovu pisane saglasnosti svih suvlasnika te nepokretnosti u obliku koji je propisan posebnim zakonom.
(3) Suvlasnik nepokretnosti ne mo┼że uskratiti svoj pristanak drugom suvlasniku da uspostavi svojine posebnog dijela koji ima odgovaraju─çi suvlasni─Źki dio, osim ako bi se uspostavljanjem nove svojine posebnog dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograni─Źila prava koja njemu ve─ç pripadaju na osnovu njegove pre─Ĺa┼ínje uspostavljene svojine posebnog dijela.
(4) Eta┼żna svojina sti─Źe se upisom u javnu evidenciju kao pravo povezano sa odre─Ĺenim suvlasni─Źkim dijelom te nepokretnosti.
Uknji┼żba prava svojine na posebnom dijelu nepokretnosti
─îlan 85
(1) Za uknji┼żbu prava eta┼żne svojine potrebno je sudu dostaviti izjavu o diobi, ugovor o diobi i plan podjele posebnog dijela zgrade koji se ┼żeli uknji┼żiti.
(2) Plan podjele posebnog dijela zgrade mora sadr┼żavati zemlji┼ínoknji┼żnu oznaku zemlji┼íta na kome je zgrada podignuta, oznaku zgrade po ulici i ku─çnom broju, skicu (crte┼ż) iz kojeg se vidi polo┼żaj, veli─Źinu i oznaku posebnog dijela zgrade na kome se tra┼żi uknji┼żba, kao i polo┼żaj i oznake dijelova zgrade koji slu┼że zgradi kao cjelini ili samo nekim posebnim dijelovima zgrade.
(3) Plan podjele posebnog dijela zgrade mora biti izra─Ĺen i ovjeren od ovla┼í─çenog stru─Źnog lica odre─Ĺenog zakonom.
(4) Eta┼żna svojina ne mo┼że se uspostaviti dok nadle┼żni organ uprave ne potvrdi da je odre─Ĺeni stan ili druga prostorija u odre─Ĺenoj zgradi i na odre─Ĺenoj zemlji┼ínoj ─Źestici samostalna upotrebna cjelina.
Veli─Źina suvlasni─Źkog dijela i korisna povr┼íina
─îlan 86
(1) Da li je suvlasni─Źki dio nepokretnosti onog lica koje zahtijeva uspostavljanje svojine na nekom odre─Ĺenom posebnom dijelu nepokretnosti za to odgovaraju─çi, prosu─Ĺuje se prema tome da li je taj suvlasni─Źki dio u odnosu prema svojini cijele nepokretnosti jednak ili ve─çi od odnosa korisne povr┼íine stana, odnosno druge samostalne prostorije u pogledu koje se tra┼żi uspostavljanje svojine posebnog dijela prema korisnoj povr┼íini svih stanova i ostalih prostorija cijele nepokretnosti.
(2) Korisna površina je ukupna podna površina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za širinu zidova koji je prekidaju.
(3) Korisne povr┼íine utvr─Ĺuje sud svojom odlukom donesenom u vanparni─Źnom postupku, po pravilima da se:
a) prilikom izra─Źunavanja korisne povr┼íine zanemaruju razlike koje pove─çavaju ili smanjuju povr┼íinu, ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak od manje 2% korisne povr┼íine stana ili druge prostorije,
b) prilikom izra─Źunavanja korisne povr┼íine ne─çe se uzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu odgovaraju─çe za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubi┼íta, otvoreni balkoni i terase; isto vrijedi i za druge dijelove nepokretnosti koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s odredbama ovog zakona,
v) korisna povr┼íina se po pravilu izra─Źunava prema gra─Ĺevinskom planu, odobrenom od vlasti; ali ako neko doka┼że da postoje znatnija odstupanja od toga plana, korisna povr┼íina ─çe se izra─Źunati prema stvarnom stanju.
(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog ─Źlana, ako su se suvlasnici nepokretnosti saglasili da ─çe svoja suvlasni─Źka prava ograni─Źiti tako ┼íto ─çe s odre─Ĺenim suvlasni─Źkim dijelom povezati svojinu odre─Ĺenog posebnog dijela nepokretnosti, uzima se da je taj suvlasni─Źki dio odgovaraju─çi dio, pa tada isprava svih suvlasnika o toj njihovoj odluci zamjenjuje pravosna┼żnu odluku suda o utvr─Ĺivanju korisnih povr┼íina.
Dioba na suvlasni─Źke dijelove
─îlan 87
(1) Vlasnik zemlji┼íta sa zgradom, odnosno nosilac prava gra─Ĺenja sa zgradom mo┼że svojom izjavom volje, datom u zemlji┼ínoknji┼żnom sudu, podijeliti svoje pravo svojine na suvlasni─Źke dijelove i pri tom, na svakom od tih dijelova, uspostaviti pravo svojine na posebnom dijelu nepokretnosti.
(2) Dioba prava svojine na suvlasni─Źke dijelove ima pravno dejstvo upisom u javnu evidenciju. Da bi se uspostavilo pravo svojine na posebnim dijelovima nepokretnosti u korist suvlasni─Źkih dijelova nastalih tom diobom, treba da se ispune pretpostavke pod kojima je mogu─çe uspostavljanje prava svojine na posebnim dijelovima nepokretnosti, s tim da pravnosna┼żnu odluku suda o utvr─Ĺivanju korisnih povr┼íina zamjenjuje odgovaraju─ça odredba vlasnika zemlji┼íta, odnosno nosioca prava gra─Ĺenja.
(3) Ako vlasnik zemlji┼íta, odnosno nosilac prava gra─Ĺenja podijeli svoju nepokretnost, na kojoj tek treba da bude izgra─Ĺena zgrada na suvlasni─Źke dijelove, on mo┼że svojom voljom da sa svakim od tih dijelova bude povezano pravo svojine na odre─Ĺenom posebnom dijelu, u kojem ─çe slu─Źaju svojina posebnog dijela biti uspostavljena tek ako zgrada bude izgra─Ĺena, uz pretpostavke iz stava 2. ovog ─Źlana.
(4) Ako je prodavac odredio kako ─çe se upravljati nepokretno┼í─çu, to ─çe djelovati i prema tre─çim licima, ako je zabilje┼żeno u javnoj evidenciji.
Sudsko utvr─Ĺivanje korisnih povr┼íina
─îlan 88
(1) Sud ─çe na zahtjev svakog suvlasnika nepokretnosti ponovo utvr─Ĺivati korisnu povr┼íinu ako su se promijenile prilike, u slu─Źaju:
a) da se utvr─Ĺena korisna povr┼íina stana, odnosno druge samostalne prostorije utvr─Ĺene prije zavr┼íetka gradnje, promijenila radnjama za koje je potrebna gra─Ĺevinska dozvola do zavr┼íetka gradnje za najmanje 3%, s tim da u tom slu─Źaju zahtjev za ponovno utvr─Ĺivanje mo┼że biti postavljen samo u roku od godinu dana od pravosna┼żnosti upotrebne dozvole,
b) da se nakon zavr┼íene gradnje bitno promijenila utvr─Ĺena korisna povr┼íina stana, odnosno druge samostalne prostorije takvim gra─Ĺevinskim zahvatima obavljenim na nepokretnosti za koje je potrebna gra─Ĺevinska dozvola, s tim da u tom slu─Źaju zahtjev za ponovno utvr─Ĺivanje mo┼że biti postavljen samo u roku od godine dana od pravosna┼żnosti upotrebne dozvole.
(2) Ako se utvrdi ponovo korisna povr┼íina zbog promjene iz stava 1. ovog ─Źlana, suvlasnici su du┼żni da me─Ĺusobno preuzmu ili prenesu one suvlasni─Źke dijelove koji su potrebni da bi svakom suvlasniku pripao onoliki dio koji je nakon utvr─Ĺenja korisnih povr┼íina nu┼żan za uspostavljanje njegovog prava svojine na posebnom dijelu (odgovaraju─çi suvlasni─Źki dio).
(3) Sud koji ponovo odredi neku korisnu površinu ujedno će utvrditi mijenja li se i koliko zbir svih korisnih površina stanova i ostalih posebnih dijelova iste nepokretnosti.
Naknadno utvr─Ĺivanje korisne povr┼íine
─îlan 89
(1) Korisna povr┼íina ─çe se ponovno utvr─Ĺivati i ako se prije utvr─Ĺena vrijednost promijenila zbog promjena stanja stanova, odnosno drugih samostalnih prostorija, koji neposredno prostorno grani─Źe, ili zbog prenosa sporednih dijelova jednog posebnog dijela zgrade na drugi, ako zahtjev za ponovno utvr─Ĺivanje korisne povr┼íine stave vlasnici posebnih dijelova koji izvode promjene ili prenos.
(2) U slu─Źaju iz stava 1. ovog ─Źlana, utvrdi─çe se korisna povr┼íina stanova ili drugih prostorija na koje se odnosi promjena ili prenos, tako da bude jednak zbir njihovih korisnih povr┼íina prije i nakon promjene ili prenosa.
(3) Ako se ponovo utvrdi korisna povr┼íina u slu─Źaju iz stava 1. ovog ─Źlana, suvlasnici ─Źija je korisna povr┼íina pove─çana du┼żni su da plate punu naknadu suvlasnicima kojima se korisna povr┼íina dijelova smanjila.
Pravo pre─Źe kupovine
─îlan 90
(1) Suvlasnici eta┼żne svojine imaju pravo pre─Źe kupovine.
(2) Suvlasnik koji prodaje svoju eta┼żnu svojinu du┼żan je u─Źiniti ponudu drugim suvlasnicima toga dijela, a suvlasnik zgrade koja se ne mo┼że podijeliti na posebne dijelove drugim suvlasnicima.
(3) Ponuda mora biti u─Źinjena u pisanoj formi i sadr┼żavati zemlji┼ínoknji┼żne ili katastarske oznake nepokretnosti i posebnog dijela nepokretnosti koji se prodaje.
(4) Ako ponu─Ĺeni suvlasnici ne obavijeste ponu─Ĺa─Źa u pisanoj formi o prihvatanju ponude u roku od 60 dana od dana prijema ponude, eta┼żni suvlasnik mo┼że prodati svoj dio drugom licu, ali ne po ni┼żoj cijeni ili povoljnijim uslovima.
(5) Ako eta┼żni vlasnik koji prodaje svoj dio ne u─Źini ponudu u skladu s odredbama stava 3. ovog ─Źlana ili ako svoj dio proda po povoljnijim uslovima tre─çem licu, drugi suvlasnik, odnosno suvlasnici imaju pravo da tra┼że od suda da ugovor proglasi ni┼ítavnim i da oni kupe taj dio po istim uslovima.
(6) Ukoliko se druga─Źije ne sporazumiju, suvlasnici ostvaruju pravo pre─Źe kupovine srazmjerno u─Źe┼í─çu svojih suvlasni─Źkih dijelova na cijeloj nepokretnosti.
(7) Pravo pre─Źe kupovine prema odredbama st. 1. do 6. ovog ─Źlana imaju i suvlasnici porodi─Źne zgrade.
Uzajamni odnosi eta┼żnih vlasnika
─îlan 91
(1) Ugovorom eta┼żnih vlasnika ure─Ĺuju se obim i na─Źin kori┼í─çenja i odr┼żavanja posebnih dijelova nepokretnosti i dijelova nepokretnosti koji slu┼że zgradi kao cjelini ili nekim njenim posebnim dijelovima.
(2) Prava i obaveze utvr─Ĺene ugovorom o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova odnose se i na kasnijeg sticaoca svojine posebnog dijela.
(3) Ako eta┼żni vlasnici ne zaklju─Źe ugovor o uzajamnim odnosima, sud ─çe u vanparni─Źnom postupku, na prijedlog bilo kojeg vlasnika, svojim rje┼íenjem urediti te odnose.
Ugovor o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova nepokretnosti
─îlan 92
(1) Ugovor o uzajamnim odnosima eta┼żnih vlasnika iz ─Źlana 91. ovog zakona zaklju─Źuje se u pisanom obliku.
(2) Ugovor koji je sa─Źinjen suprotno stavu 1. ovog ─Źlana ni┼ítavan je.
Izmjena ugovora o uzajamnim odnosima eta┼żnih vlasnika
─îlan 93
(1) Ugovor o uzajamnim odnosima eta┼żnih vlasnika mo┼że se mijenjati uz pisani pristanak onih vlasnika ─Źija se prava mijenjaju.
(2) Sud ─çe, u vanparni─Źnom postupku, na prijedlog jednog ili vi┼íe eta┼żnih vlasnika odrediti da li ─çe se izvr┼íiti promjena u ugovoru i protiv volje drugih vlasnika, ako na─Ĺe da su promjene opravdane.
Obaveza odr┼żavanja
─îlan 94
(1) Suvlasnik na ─Źijem je suvlasni─Źkom dijelu uspostavljena eta┼żna svojina du┼żan je za taj stan, odnosno drugu samostalnu prostoriju, te njima namijenjene instalacije, naro─Źito elektrovodne, gasovodne, vodovodne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge pripatke tog posebnog dijela, brinuti se i tako ih odr┼żavati da drugim suvlasnicima ne nastane bilo kakva ┼íteta.
(2) Za svu ┼ítetu koju drugi suvlasnici pretrpe u vezi sa izvr┼íavanjem du┼żnosti iz stava 1. ovog ─Źlana, ili zbog neizvr┼íavanja, odgovara im onaj suvlasnik, ─Źija je to bila du┼żnost, a ako je to bila du┼żnost vi┼íe suvlasnika, oni odgovaraju za tu ┼ítetu solidarno.
(3) Suvlasnik na ─Źijem je suvlasni─Źkom dijelu uspostavljena eta┼żna svojina du┼żan je da dozvoli pristup u stan, odnosno samostalnu prostoriju i njihovu upotrebu, ako je to potrebno za odr┼żavanje zajedni─Źkih dijelova nepokretnosti; imovinsku ┼ítetu koju u vezi s tim pretrpi du┼żni su da mu nadoknade suvlasnici solidarno.
Promjene stanja
─îlan 95
(1) Suvlasnik na ─Źijem je suvlasni─Źkom dijelu uspostavljena eta┼żna svojina, ovla┼í─çen je ne tra┼że─çi za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s gra─Ĺevinskim propisima o svome tro┼íku izvr┼íiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, uklju─Źuju─çi i promjenu namjene, ako se pridr┼żava sljede─çih pravila:
a) promjena ne smije prouzrokovati o┼íte─çenje zgrade i drugih dijelova nepokretnosti, niti povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslu┼żuju za┼ítitu; naro─Źito ne smije prouzrokovati povredu vanjskog izgleda zgrade, niti opasnost za sigurnost lica, zgrade ili drugih stvari,
b) ako bi za promjenu bilo potrebno zadiranje u zajedni─Źke dijelove nepokretnosti, to je dopu┼íteno samo ako je takva promjena uobi─Źajena ili slu┼żi va┼żnom interesu vlasnika posebnog dijela, ina─Źe je svaki suvlasnik mo┼że zabraniti; osim postavljanje vodova za svjetlo, gas, energiju, vodu i telefon i sli─Źnih ure─Ĺaja, kao i postavljanje radijskih ili televizijskih antena, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije mogu─ç ili nije odobren priklju─Źak na postoje─çu antenu,
v) radi promjena na svome dijelu nije dopu┼íteno zadiranje u one dijelove nepokretnosti koji su kao posebni dio u svojini drugog suvlasnika bez njegovog odobrenja; ali taj ─çe ipak morati trpjeti ono u vezi s tu─Ĺom prepravkom, ─Źime se bitno i trajno ne povre─Ĺuje njegovo pravo na posebnom dijelu, niti ono ┼íto je umjesno kad se pravedno razmotre svi interesi,
g) vlasnik posebnog dijela koji sprovodi promjene na svom dijelu du┼żan je dati primjerenu naknadu drugom ─Źija je prava time povrijedio i kad je taj bio du┼żan da trpi tu povredu.
(2) Ako je za promjenu namjene iz stava 1. ovog ─Źlana potrebna dozvola nadle┼żnog organa, drugi suvlasnici koji tu promjenu moraju da trpe nisu ovla┼í─çeni da uskrate svoj pristanak kad je on potreban, te odgovaraju za ┼ítetu koju bi prouzrokovali svojim uskra─çivanjem.
(3) Odredba stava 1. ovog ─Źlana koja se odnosi na stanove i druge samostalne prostorije primjenjuje se i na sve sporedne dijelove koji su njihovi pripaci, a ove odredbe primjenjuju se i u slu─Źaju prenosa sporednih dijelova, koji slu┼że jednom stanu, odnosno prostoriji na drugi stan, odnosno prostoriju.
(4) Za svu ┼ítetu koju drugi suvlasnici pretrpe u vezi s promjenama koje je izvr┼íio suvlasnik na ─Źijem je suvlasni─Źkom dijelu uspostavljena svojina odre─Ĺenog posebnog dijela nepokretnosti, ako je nisu bili du┼żni trpjeti, odgovara im taj suvlasnik; vi┼íe suvlasnika odgovaraju za tu ┼ítetu solidarno.
Tro┼íkovi eta┼żne svojine
─îlan 96
(1) Suvlasnik na ─Źijem je suvlasni─Źkom dijelu uspostavljena eta┼żna svojina odr┼żava taj dio o svom tro┼íku, te snosi sve javne obaveze i terete u vezi sa svojinom tog dijela, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Kada du┼żnik obaveze na povremene naknade za komunalne usluge u vezi s upotrebom svojine posebnog dijela (naknade zbog tro┼íenja elektri─Źne energije, gasa, gasne energije, odvoza otpada i sl.) nije neko drugo lice, suvlasnik na ─Źijem je suvlasni─Źkom dijelu uspostavljena svojina posebnog dijela duguje te naknade dobavlja─Źima, odnosno davaocima usluga.
(3) Ako je du┼żnik obaveze iz stava 2. ovog ─Źlana lice koje upotrebljava svojinu ili iskori┼í─çava na osnovu najma, zakupa ili drugog ugovora sa suvlasnikom na ─Źijem je suvlasni─Źkom dijelu uspostavljena svojina tog posebnog dijela, taj suvlasnik garantuje dobavlja─Źu za ispunjenje te obaveze.
Upravljanje nepokretno┼í─çu na kojoj je uspostavljena eta┼żna svojina
─îlan 97
(1) Cijelom nepokretno┼í─çu na kojoj je na jednom ili vi┼íe suvlasni─Źkih dijelova osnovana eta┼żna svojina upravljaju suvlasnici po op┼ítim pravilima o upravljanju suvlasni─Źkom stvari, ako ovim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Suvlasnici su du┼żni da u─Źestvuju u upravljanju nepokretno┼í─çu, te da odrede lice koje ─çe obavljati poslove zajedni─Źkog upravnika i da osnuju zajedni─Źku rezervu.
(3) Suvlasnici donose odluke o preduzimanju poslova redovnog upravljanja i vanrednih poslova u pisanom obliku.
Poslovi redovnog upravljanja
─îlan 98
Redovno upravljanje nepokretnošću podrazumijeva:
a) redovno odr┼żavanje zajedni─Źkih dijelova i ure─Ĺaja nepokretnosti, uklju─Źuju─çi i gra─Ĺevinske promjene neophodne za odr┼żavanje,
b) stvaranje odgovaraju─çe zajedni─Źke rezerve za predvidive budu─çe tro┼íkove,
v) uzimanje zajmova radi pokri─ça tro┼íkova odr┼żavanja koji nisu pokriveni rezervom, a potrebni su za obavljanje poslova urednog odr┼żavanja koji se ponavljaju u razmacima du┼żim od jedne godine,
g) osiguranje nepokretnosti,
d) imenovanje i opoziv zajedni─Źkog upravnika,
e) odre─Ĺivanje i promjene ku─çnog reda,
─Ĺ) iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i otkazivanje zakupa stanova i drugih samostalnih prostorija nepokretnosti na kojima nije uspostavljena svojina posebnog dijela.
Pobolj┼íanje zajedni─Źkih dijelova i ure─Ĺaja zgrade
─îlan 99
(1) Za dono┼íenje odluke o preduzimanju pobolj┼íanja zajedni─Źkih dijelova i ure─Ĺaja zgrade potreban je pristanak svih suvlasnika nepokretnosti, osim za one poslove koji se smatraju poslovima redovnog upravljanja.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ─Źlana, pristanak svih suvlasnika nije potreban ako suvlasnici koji zajedno imaju ve─çinu suvlasni─Źkih dijelova odlu─Źe da se izvr┼íi pobolj┼íanje i da ─çe oni sami snositi tro┼íkove ili se ti tro┼íkovi mogu pokriti iz rezerve, ne ugro┼żavaju─çi time mogu─çnost da se iz rezerve podmire potrebe redovnog odr┼żavanja, pod uslovom da ta pobolj┼íanja ne─çe i─çi na ┼ítetu nadglasanih suvlasnika.
Pravo suvlasnika na sudsku zaštitu
─îlan 100
(1) Suvlasnik nepokretnosti ima pravo da zahtijeva od suda da svojom odlukom odredi:
a) rok u kojem treba da se obavi neki od poslova iz ─Źlana 95. ovog zakona o kome je ve─çinom glasova donesena odluka,
b) stvaranje odgovaraju─çe zajedni─Źke rezerve ili opravdano pove─çanje, odnosno smanjenje rezerve koju je odredila ve─çina, prema pravilu da pri odre─Ĺivanju rezerve i veli─Źine doprinosa pojedinih suvlasnika treba, osim o predvidivim tro┼íkovima, da vodi ra─Źuna i o imovinskom stanju svih suvlasnika,
v) da se suvlasniku koji ne mo┼że odmah da plati dio tro┼íkova nekog posla odr┼żavanja cijele nepokretnosti koji se javlja u vremenskim razmacima du┼żim od jedne godine, a nije pokriven rezervom, dopu┼íta da plati tro┼íkove u mjese─Źnim ratama u vremenskom periodu ne du┼żem od deset godina, uz osiguranje osnivanjem hipoteke na njegovom suvlasni─Źkom dijelu u korist drugih suvlasnika, sa uobi─Źajenim kamatama na dug osiguran hipotekom,
g) zaklju─Źenje odgovaraju─çeg osiguranja od po┼żara ili od odgovornosti tre─çim licima,
d) postavljanje zajedni─Źkog upravnika ili smjenjivanje upravnika koji grubo zanemaruje svoje du┼żnosti,
e) ukidanje ili izmjenu odredaba ku─çnog reda koje je donijela ve─çina suvlasnika, kojima se vrije─Ĺa interes tog suvlasnika koji zaslu┼żuju za┼ítitu, ili bi njihovo izvr┼íavanje bilo nepravedno zahtijevati od njega,
─Ĺ) otkazivanje ugovora o zakupu jednog mjesta u zajedni─Źkoj gara┼żi ili parkirali┼ítu zbog potreba tog suvlasnika, pod uslovom da je on istovremeno i vlasnik posebnog dijela nepokretnosti.
Tro┼íkovi odr┼żavanja i pobolj┼íanja
─îlan 101
(1) Tro┼íkove za odr┼żavanje i za pobolj┼íanje nepokretnosti snose svi suvlasnici nepokretnosti srazmjerno svojim suvlasni─Źkim dijelovima, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Doprinose za zajedni─Źku rezervu radi pokri─ça tro┼íkova odr┼żavanja i pobolj┼íanja nepokretnosti, te za otpla─çivanje zajma za pokri─çe tih tro┼íkova snose svi suvlasnici srazmjerno svojim suvlasni─Źkim dijelovima, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(3) Suvlasnici mogu odrediti druga─Źiji na─Źin raspodjele tro┼íkova i doprinosa zajedni─Źke rezerve nego ┼íto je to odre─Ĺeno st. 1. i 2. ovog ─Źlana, i to:
a) odlukom ve─çine suvlasni─Źkih dijelova, kad je rije─Ź o tro┼íkovima za odr┼żavanje onih ure─Ĺaja nepokretnosti koji nisu u podjednakom obimu korisni svim suvlasnicima, kao ┼íto su tro┼íkovi za lift, centralno grijanje i dr., ako takvu odluku opravdavaju razli─Źite mogu─çnosti pojedinih suvlasnika da te ure─Ĺaje upotrebljavaju i nemogu─çnost utvr─Ĺivanja stvarnog utro┼íka svakog pojedinog suvlasnika,
b) saglasnom odlukom svih suvlasnika, u pisanom obliku, u pogledu svih ostalih tro┼íkova za odr┼żavanje i pobolj┼íanje nepokretnosti ili doprinosa zajedni─Źkoj rezervi.
(4) Suvlasnik mo┼że zahtijevati od suda da utvrdi odgovara li na─Źin raspodjele tro┼íkova pravilu iz stava 1., odnosno stava 2. ovog ─Źlana i da li je valjana odluka iz stava 3. ovog ─Źlana. Ako odluka o raspodjeli tro┼íkova za odr┼żavanje onih ure─Ĺaja nepokretnosti koji nisu u podjednakom obimu korisni svim suvlasnicima nije valjana, suvlasnik mo┼że zahtijevati od suda da nakon sprovedene ocjene utvrdi na─Źin za raspodjelu tro┼íkova, s obzirom na razli─Źitu mogu─çnost upotrebe tih ure─Ĺaja.
(5) Na zahtjev suvlasnika, u javnoj evidenciji ─çe se zabilje┼żiti odredbe o na─Źinu raspodjele tro┼íkova iz stava 3. ovog ─Źlana, ako su pisano sa─Źinjene, a potpisi suvlasnika ovjereni od nadle┼żnog organa, kao i pravosna┼żna odluka suda koji je utvrdio na─Źin raspodjele tro┼íkova po pravednoj ocjeni.
(6) Ako tro┼íkovi za nepokretnost budu podmireni iz zajedni─Źke rezerve u skladu s njenom namjenom, oni se ne─çe dijeliti na suvlasnike koji su uplatili svoje doprinose u rezervu.
Zajedni─Źka rezerva
─îlan 102
(1) Zajedni─Źku rezervu ─Źine nov─Źani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na osnovu odluke donesene ve─çinom suvlasni─Źkih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekog suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive tro┼íkove i uzimaju─çi u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika.
(2) Zajedni─Źka rezerva kao imovina svih suvlasnika nepokretnosti namijenjena je za pokri─çe tro┼íkova odr┼żavanja i pobolj┼íanja nepokretnosti i za otpla─çivanje zajma za pokri─çe tih tro┼íkova.
(3) Zajedni─Źkom rezervom upravljaju suvlasnici, odnosno upravnik nepokretnosti, kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg suvlasnika, ulo┼żenom tako da donosi plodove.
(4) Dopu┼ítena su samo ona pla─çanja iz rezerve koja su u─Źinjena radi pla─çanja tro┼íkova odr┼żavanja i pobolj┼íanja nepokretnosti ili otplatu zajma uzetog za pokri─çe tih tro┼íkova. Postupak izvr┼íenja dopu┼íteno je sprovoditi na zajedni─Źkoj rezervi samo radi podmirenja tih potra┼żivanja.
(5) Prestankom ovla┼í─çenja za upravljanje, upravnik je du┼żan bez odlaganja da polo┼żi ra─Źun o rezervi i ostatak preda novom upravniku. Ako sud razrije┼íi upravnika, nalo┼żi─çe mu da u roku od petnaest dana preda utvr─Ĺeni ostatak iznosa zajedni─Źke rezerve novom upravniku.
(6) Suvlasnik koji je otu─Ĺio svoj suvlasni─Źki dio nepokretnosti nema pravo da zahtijeva vra─çanje svog doprinosa u zajedni─Źku rezervu. Taj dio doprinosa ostaje u zajedni─Źkoj rezervi kao doprinos suvlasni─Źkog dijela koji je otu─Ĺen.
Opasnost od štete na nepokretnosti
─îlan 103
(1) Suvlasnik ima pravo i du┼żan je da bez odga─Ĺanja prijavi zajedni─Źkom upravniku ┼ítete za koje je saznao da su nastale na dijelovima ili ure─Ĺajima nepokretnosti, i ┼ítete na posebnim dijelovima te nepokretnosti, na kojima je uspostavljena eta┼żna svojina, ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nepokretnosti.
(2) Kad prijeti opasnost od štete, svaki suvlasnik ima pravo da preduzme hitne mjere bez pristanka ostalih suvlasnika.
Du┼żnosti upravnika i zakupaca
─îlan 104
(1) Upravnik upravlja nepokretno┼í─çu i zajedni─Źkom rezervom kao zastupnik svih suvlasnika, pri ─Źemu u odnosu prema tre─çima ne djeluju ograni─Źenja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom.
(2) U upravljanju nepokretno┼í─çu, upravnik je ovla┼í─çen da vodi postupke pred sudom ili drugim organima u ime svih suvlasnika nepokretnosti, ┼íto uklju─Źuje i ovla┼í─çenje da opunomo─çi stru─Źne zastupnike za vo─Ĺenje tih postupaka.
(3) Na upravnikov odnos sa suvlasnicima primjenjuju se op┼íta pravila o zastupanju i posebna pravila o upravniku kojeg postavljaju suvlasnici, ako druga─Źije ne proizlazi iz polo┼żaja koji upravniku nepokretnosti daju odredbe ovog zakona.
(4) Upravnik je obavezan da ─Źuva interese svih suvlasnika nepokretnosti i u obavljanju poslova redovne uprave slijedi uputstva ve─çine, a vanredne poslove preduzima samo na osnovu saglasnosti svih suvlasnika ili odluke suda koja je zamjenjuje. Upravnik je posebno du┼żan da:
a) polo┼żi svakom suvlasniku uredan ra─Źun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i stavi mu na odgovaraju─çi na─Źin na uvid isprave na kojima se to osniva, i to najkasnije do 30. marta svake godine,
b) izradi pregled predvi─Ĺenih poslova za odr┼żavanje i pobolj┼íanja, kao i predvidivih tro┼íkova i optere─çenja u narednoj kalendarskoj godini, i to na odgovaraju─çi na─Źin objaviti najkasnije do isteka teku─çe kalendarske godine,
v) prikupiti vi┼íe ponuda za poslove odr┼żavanja koji se ponavljaju u razmacima du┼żim od jedne godine, kao i za ve─çe radove radi pobolj┼íanja.
(5) Suvlasnici u ─Źije ime upravnik upravlja nepokretno┼í─çu du┼żni su da o promjeni upravnika ili o promjenama njegovih ovla┼í─çenja obavijeste zakupce na odgovaraju─çi na─Źin. Obaveze koje zakupci ispune licu koje vi┼íe nije upravnik, ili vi┼íe nije ovla┼í─çeno primiti ispunjenje, smatraju se valjano ispunjenim i osloba─Ĺaju du┼żni─Źke obaveze, ako nisu obavije┼íteni ili nisu na drugi na─Źin saznali o promjenama.
Propast predmeta
─îlan 105
Eta┼żna svojina prestaje ako stan ili druga samostalna prostorija koja je bila predmet svojine trajno prestane da bude odgovaraju─ça za samostalno izvr┼íavanje suvlasnikovih prava.
Brisanje
─îlan 106
(1) Osim u slu─Źaju iz ─Źlana 105. ovog zakona, eta┼żna svojina prestaje brisanjem u javnoj evidenciji upisa kojim je svojina odre─Ĺenog posebnog dijela nepokretnosti bila uspostavljena kao pravo povezano s odre─Ĺenim suvlasni─Źkim dijelom te nepokretnosti.
(2) Za brisanje iz stava 1. ovog ─Źlana na osnovu odricanja potreban je pristanak svih suvlasnika i knji┼żnih ovla┼í─çenika ─Źija prava optere─çuju odgovaraju─çi suvlasni─Źki dio.
Prestanak susvojine
─îlan 107
(1) Kad dotada┼ínji suvlasnik nepokretnosti prestane da bude suvlasnik odgovaraju─çeg suvlasni─Źkog dijela, prestala je za njega i svojina onog posebnog dijela koji je bio uspostavljen na tom odgovaraju─çem dijelu.
(2) Prestanak eta┼żne svojine ne povla─Źi za sobom prestanak susvojine na nepokretnosti.
IV - PRAVO SVOJINE NA POKRETNOSTIMA
1. Opšte odredbe
Primjena odredaba o sticanju
─îlan 108
Odredbe ovog zakona o sticanju svojine na nepokretnostima primjenjuju se i na sticanje svojine na pokretnim stvarima, ukoliko ovim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno ili to ne proizlazi iz prirode pokretne stvari.
Sticanje nokretnosti pravnim poslom
─îlan 109
(1) Na osnovu pravnog posla, pravo svojine na pokretnu stvar sti─Źe se predajom te stvari u dr┼żavinu sticaoca.
(2) Predaja pokretne stvari smatra se izvr┼íenom i predajom isprave na osnovu koje sticalac mo┼że da raspola┼że tom stvari, kao i uru─Źenjem nekog dijela stvari ili zdvajanjem ili drugim ozna─Źavanjem stvari koje zna─Źi predaju stvari.
(3) Kad se pokretna stvar nalazi u dr┼żavini sticaoca po nekom pravnom osnovu, on sti─Źe pravo svojine na nju u trenutku zaklju─Źenja pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovu koga se sti─Źe pravo svojine.
(4) Ako sticalac prava svojine na pokretnu stvar ostavi tu stvar i dalje u dr┼żavini prenosioca po nekom drugom osnovu, on sti─Źe pravo svojine na nju u trenutku zaklju─Źenja pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovu koga se sti─Źe pravo svojine.
(5) Pravo svojine na pokretnoj stvari koju dr┼żi tre─çe lice prelazi na sticaoca u trenutku zaklju─Źenja pravnog posla kojim mu je prenosilac prenio pravo da zahtijeva vra─çanje te stvari. Tre─çe lice ima pravo da prema novom vlasniku istakne sve prigovore koje je imao prema ranijem vlasniku.
(6) Predaja pokretne stvari smatra se izvršenom i kada iz konkretnih okolnosti proizlazi da je izvršena predaja stvari.
Sticanje prava svojine u slu─Źaju vi┼íestrukog otu─Ĺenja
─îlan 110
(1) Kad je vi┼íe lica zaklju─Źilo pravne poslove radi sticanja svojine iste pokretnosti koja je individualno odre─Ĺena, svojinu sti─Źe ono lice kome je stvar prvom predana u dr┼żavinu, ako je savjesno i ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za sticanje svojine.
(2) Ako postoji vi┼íe savjesnih sticalaca, pravo da zahtijeva predaju stvari u dr┼żavinu ima sticalac koji je prvi stekao pravni osnov za prenos prava svojine.
(3) Savjesni sticalac mo┼że podnijeti tu┼żbu za predaju stvari u dr┼żavinu protiv dotada┼ínjeg vlasnika i nesavjesnog dr┼żaoca.
Sticanje od nevlasnika
─îlan 111
(1) Ko je u dobroj vjeri stekao samostalnu dr┼żavinu pokretne stvari na osnovu teretnog pravnog posla zaklju─Źenog radi sticanja prava svojine, od lica koje nije vlasnik, stekao je svojinu te stvari.
(2) Sticalac iz stava 1. ovog ─Źlana stekao je svojinu stvari u trenutku sticanja samostalne dr┼żavine, ako mu je stvar predana u neposrednu dr┼żavinu ili se ve─ç od ranije nalazi kod njega. Ako mu je stvar predana u samostalnu dr┼żavinu samom izjavom volje, on ─çe pravo svojine ste─çi tek kad mu stvar bude predana u neposrednu dr┼żavinu.
(3) Sticalac je bio u dobroj vjeri ako u trenutku zaklju─Źenja pravnog posla, a i u trenutku primanja neposredne dr┼żavine nije znao, niti je s obzirom na okolnosti mogao znati da stvar ne pripada otu─Ĺiocu.
(4) Odredba stava 1. ovog ─Źlana ne primjenjuje se ako je stvar njenom vlasniku ili licu putem koje je on dr┼żao bila ukradena, ili ju je izgubio, odnosno zagubio; osim u pogledu sticanja gotovog novca, hartija od vrijednosti na donosioca ili na javnoj licitaciji.
(5) Prava tre─çih koja terete pokretnu stvar prestaju sticanjem svojine od lica kome stvar ne pripada. Ne prestaju ona prava tre─çih za koja je sticalac znao da postoje ili je to mogao znati u ─Źasu kad je sticao svojinu. Smatra se da je sticalac znao da postoji zalo┼żno pravo ako je upisano u registar zaloga.
https://advokat-prnjavorac.com

(6) Ne prestaju ona prava tre─çih lica za koja je sticalac znao ili mogao znati da postoje u trenutku sklapanja ugovora o prenosu prava svojine. Smatra se da je sticalac znao da postoji zalo┼żno ili neko drugo pravo ako je o postojanju tog prava mogao saznati uvidom u odgovaraju─çi javni registar. Navedena presumpcija ne va┼żi ako je prodavac u okviru svog redovnog poslovanja stavio stvar u promet.
Sticanje odvajanjem
─îlan 112
(1) Plodovi i sve ┼íto se odvoji od neke stvari pripada i nakon odvajanja njenom vlasniku, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Ako neko lice kao samostalni dr┼żalac dr┼żi tu─Ĺu stvar od koje su se odvojili plodovi ili drugi dijelovi stvari samim odvajanjem, ono je postalo vlasnik odvojenoga, ako je u tom trenutku bilo savjesni dr┼żalac te stvari.
Sticanje na osnovu ograni─Źenog stvarnog prava
─îlan 113
(1) Kome na osnovu njegovog ograni─Źenog stvarnog prava pripada pravo na svojinu plodova ili drugih dijelova neke tu─Ĺe stvari, taj postaje njihov vlasnik kad se odvoje od vlasnikove stvari; ali ako ga njegovo pravo samo ovla┼í─çuje da uzme plodove ili dijelove neke stvari u svojinu, oni ─çe postati njegovi tek kad ih za sebe ubere.
(2) Dr┼żi li stvar od koje su se odvojili plodovi, ili ne┼íto drugo, neko drugo lice kao da je nosilac ograni─Źenog stvarnog prava na osnovu kojeg bi mu pripadala svojina plodova ili drugih dijelova te stvari, ono je samim odvajanjem postalo vlasnik odvojenog, ali ne ako u tom trenutku nije bilo po┼íten dr┼żalac tu─Ĺe stvari.
(3) Nosilac ograni─Źenog stvarnog prava na stvari, odnosno savjesni dr┼żalac ne sti─Źe svojinu na plodovima i drugim dijelovima stvari koje su se odvojile, ako je svojinu steklo drugo lice na osnovu zakona.
Sticanje prava svojine spajanjem ili miješanjem stvari
─îlan 114
(1) Kada su stvari koje pripadaju raznim vlasnicima tako spojene ili pomiješane da se ne mogu razdvojiti bez znatne štete ili bez nesrazmjernih troškova, na novoj stvari nastaje susvojina dotadašnjih vlasnika, i to srazmjerno vrijednosti koju su pojedine stvari imale u trenutku spajanja ili miješanja.
(2) Ako je neko od vlasnika bio nesavjestan, savjestan vlasnik mo┼że zahtijevati, u roku od godine dana od dana spajanja ili mije┼íanja stvari, da mu cijela stvar postane svojina ili da cijela stvar postane svojina nesavjesnog vlasnika. Sticalac je du┼żan drugome nadoknaditi tr┼żi┼ínu vrijednost njegove stvari.
(3) Ako od dvije spojene ili pomije┼íane stvari jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu, vlasnik vrednije stvari sti─Źe pravo svojine na novoj stvari. Lice koje je izgubilo pravo svojine mo┼że, u roku od godine dana od dana spajanja ili mije┼íanja stvari, da zahtijeva nadoknadu tr┼żi┼íne vrijednosti svoje stvari.
Sticanje svojine na─Ĺene stvari
─îlan 115
Na─Ĺenu stvar nalaza─Ź mo┼że ste─çi u svojinu pod pretpostavkama za sticanje stvari putem odr┼żaja, s tim da je dr┼żalac.

 

 

Odr┼żaj
─îlan 116
(1) Dr┼żalac sti─Źe odr┼żajem pravo svojine na pokretnoj stvari koja je u svojini drugog lica, istekom tri godine savjesne, zakonite dr┼żavine, ako nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja.
(2) Dr┼żalac sti─Źe odr┼żajem pravo svojine na pokretnoj stvari koja je u svojini drugog lica protekom ┼íest godina savjesne dr┼żavine.
Prirastanje glavnoj stvari
─îlan 117
Ako su u stvar ulo┼żeni tu─Ĺi trud ili sredstva i time nije nastala nova stvar, nego je ista prirasla postoje─çoj stvari kao glavnoj, a uspostavljanje prija┼ínjeg stanja, odnosno rastavljanje nije mogu─çe bez nesrazmjerno velikih tro┼íkova, tada se svojina glavne stvari prote┼że na sve ono ┼íto je toj glavnoj stvari priraslo ili je u nju ulo┼żeno i smatra se njenim pripatkom.
Prisvojenje
─îlan 118
(1) Na pokretnoj stvari koju niko nema u svojini ste─çi ─çe svojinu lice koje uzme tu stvar u samostalnu dr┼żavinu s namjerom da je prisvoji, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Na pokretnim stvarima koje niko nema u svojini, a koje se mogu nabavljati ili upotrebljavati samo uz posebnu dozvolu koju daje nadle┼żni organ, svojinu mo┼że ste─çi prisvojenjem lice koje ima takvu dozvolu.
(3) Ne mo┼że se ste─çi prisvojenjem svojina na stvarima koje prema posebnom zakonu mogu biti samo u svojini Republike, ako posebnim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Izra─Ĺena stvar
─îlan 119
(1) Lice koje od svog materijala svojim radom izradi novu stvar sti─Źe pravo svojine te stvari.
(2) Pravo svojine na novoj stvari pripada vlasniku od ─Źijeg je materijala, na osnovu pravnog posla, tu stvar izradilo drugo lice.
(3) Ako je neko od tu─Ĺeg materijala izradio novu stvar za sebe, on na toj stvari sti─Źe svojinu ako je savjestan i ako je vrijednost rada ve─ça od vrijednosti materijala.
(4) U slu─Źaju iz stava 3. ovog ─Źlana, ako su vrijednost rada i vrijednost materijala jednake, nastaje susvojina.
2. Izgubljena stvar
Izgubljena stvar i nalaza─Ź
─îlan 120
(1) Stvar koju je vlasnik izgubio, zagubio ili mu je ukradena, nije samim tim prestala biti njegova svojina, pa ju je nalaza─Ź du┼żan bez odga─Ĺanja predati onom ko ju je izgubio, odnosno vlasniku stvari, ako po znakovima na stvari ili iz drugih okolnosti mo┼że za njega saznati.
(2) Nalaza─Ź koji nije na─Ĺenu stvar predao onom ko ju je izgubio, odnosno njenom vlasniku du┼żan ju je bez odga─Ĺanja predati najbli┼żoj policijskoj stanici ili drugom nadle┼żnom organu li─Źno ili putem lica u ─Źijim ju je prostorijama, prevoznom ili sli─Źnom sredstvu na┼íao. Nalaza─Ź jedino nije du┼żan predati nadle┼żnom organu stvar ─Źija je vrijednost prema op┼ítem shvatanju zanemariva.
─îuvanje izgubljene stvari
─îlan 121
(1) Nadle┼żni organ du┼żan je da na─Ĺenu stvar primi u polog, te je ─Źuva za onoga koji ju je izgubio, odnosno za njenog vlasnika, kao i da preduzme sve mjere radi o─Źuvanja stvari i pronalaska vlasnika ili onoga koji ju je izgubio.
(2) Nadle┼żni organ ─çe povjeriti na ─Źuvanje pouzdanom ─Źuvaru stvari koje ne mo┼że sam da ─Źuva.
(3) Ako je na─Ĺena stvar sklona kvarenju ili su za njeno ─Źuvanje ili odr┼żavanje potrebni tro┼íkovi nesrazmjerni njenoj vrijednosti, stvar ─çe se prodati na javnoj licitaciji i za nju dobijeni novac polo┼żiti u sud.
Vra─çanje stvari
─îlan 122
(1) Ako se onaj koji je stvar izgubio ili je njen vlasnik javi u roku od godinu dana od objavljivanja oglasa i doka┼że da je stvar izgubio iz dr┼żavine, odnosno da je njen vlasnik, preda─çe mu se stvar ili iznos dobijen njenom prodajom, ─Źim se od njega naplate svi nu┼żni tro┼íkovi u vezi s na─Ĺenom stvari, kao i naknada nalaza─Źu za na─Ĺenu stvar (u daljem tekstu: naknada).
(2) Ukoliko se sumnja kome od vi┼íe lica treba da preda na─Ĺenu stvar, ako okolnosti ne upu─çuju na neko drugo lice, prednost ima ono lice koje ju je izgubilo iz neposredne dr┼żavine.
(3) O predaji stvari licu koje je dokazalo da ju je izgubilo iz dr┼żavine, odnosno da je njen vlasnik, nadle┼żni organ du┼żan je da odmah pisano obavijesti nalaza─Źa.
Naknada
─îlan 123
(1) Nalaza─Źu izgubljene stvari pripada pravo na naknadu u visini od 10% od vrijednosti stvari, a i na naknadu za nu┼żne tro┼íkove koje je imao u vezi s na─Ĺenom stvari.
(2) Nalaza─Ź izgubljene stvari je onaj koji je stvar prvi uzeo. Vi┼íe lica koje su zajedno na┼íli stvar imaju pravo na naknadu u jednakim dijelovima.
(3) Lice koje je du┼żno platiti naknadu mo┼że zahtijevati da se iznos naknade pravi─Źno smanji kad bi naknada predstavljala nesrazmjerno veliku korist s obzirom na prilike nalaza─Źa i lica koje je du┼żno platiti naknadu, kao i okolnosti pod kojima je stvar izgubljena i na─Ĺena.
(4) Ako se vrijednost na─Ĺene stvari ne mo┼że procijeniti ili ona postoji samo za njenog vlasnika, odnosno lice koje ju je izgubilo, tada nalaza─Ź mo┼że zahtijevati da se odredi pravi─Źan iznos naknade.
Predaja stvari nalaza─Źu
─îlan 124
(1) Ako se lice koje je izgubilo stvar ili vlasnik stvari ne jave u roku od godinu dana od objavljivanja oglasa o nalazu stvari, ili ne doka┼żu svoje pravo na stvar ili odbiju da prime stvar, tada se na─Ĺena stvar, odnosno novac dobijen njenom prodajom predaje u neposrednu dr┼żavinu nalaza─Źu.
(2) Ukoliko se naknadno javi lice koje je stvar izgubilo ili njen sopstvenik, nalaza─Ź mu mora vratiti stvar zajedno s dobijenim koristima, odnosno vratiti za nju dobiveni novac zajedno s kamatama po odbitku nu┼żnih tro┼íkova, a onaj kome je stvar vra─çena du┼żan je platiti naknadu nalaza─Źu.
Nalaz blaga
─îlan 125
(1) Blagom se u smislu ovog zakona smatraju novac, dragocjenosti i druge stvari od vrijednosti koje su bile skrivene tako dugo da se vi┼íe ne mo┼że utvrditi ko im je vlasnik.
(2) Nalaza─Ź je du┼żan da uzme na─Ĺeno blago na primjeren na─Źin u dr┼żavinu, a ako se ustanovi da nema vlasnika, postaje svojina jedinice lokalne samouprave na ─Źijoj teritoriji je prona─Ĺeno.
(3) Nalaza─Ź je du┼żan da bez odga─Ĺanja obavijesti o na─Ĺenom blagu nadle┼żni organ, a da do predaje preduzme nu┼żne mjere za┼ítite blaga.
(4) Nalaza─Ź i vlasnik nepokretnosti u kojoj je na─Ĺeno blago imaju pravo na primjerenu nagradu, koja ne mo┼że biti manja od nagrade kakva bi bila za na─Ĺenu tu─Ĺu stvar niti ve─ça od vrijednosti na─Ĺenog blaga, a imaju pravo i na naknadu nu┼żnih tro┼íkova.
(5) Jedna polovina nagrade iz stava 3. ovog ─Źlana pripada nalaza─Źu, a druga vlasniku nepokretnosti, ali onaj koji je poku┼íao zatajiti da je blago prona┼íao, nema pravo na nagradu.
(6) Jedinica lokalne samouprave mo┼że se osloboditi svoje obaveze da da naknadu, odnosno nagradu i naknadu tro┼íkova za blago tako da se odrekne stvari, te da nalaza─Źu i vlasniku nepokretnosti preda blago u samostalnu sudr┼żavinu, u kom slu─Źaju ─çe se primjenjivati odredbe ovog zakona o predaji stvari nalaza─Źu i o sticanju svojine na na─Ĺenoj stvari.
(7) Odredbe o pravu vlasnika nepokretnosti na nagradu primjenjuju se i na nosioca prava gra─Ĺenja, ako je blago na─Ĺeno u zgradi koja je izgra─Ĺena na pravu gra─Ĺenja ili njime odvojena od zemlji┼íta.
V - ZAŠTITA I PRESTANAK PRAVA SVOJINE
1. Zaštita prava svojine
Vlasni─Źke tu┼żbe
─îlan 126
(1) Vlasnik ima pravo da zahtijeva vra─çanje stvari od lica u ─Źijoj se dr┼żavini stvar nalazi, a od lica koje ga protivpravno uznemirava da prestane sa uznemiravanjem.
(2) Prava na vra─çanje stvari i na prestanak uznemiravanja ne zastarijevaju.
Vlasni─Źka tu┼żba na vra─çanje stvari
─îlan 127
(1) Da bi ostvario pravo na vra─çanje stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegova svojina i da se stvar nalazi u dr┼żavini tu┼żenog.
(2) Vlasnik mora stvar ─Źije vra─çanje tra┼żi opisati po njenim osobinama ili znacima koji je razlikuju od istovrsnih stvari.
(3) Lice koje je stvar dr┼żalo pa je dr┼żavinu napustilo nakon ┼íto mu je dostavljena tu┼żba o svom tro┼íku predaje vlasniku nadoknadu pune vrijednosti stvari.
Prigovori dr┼żaoca
─îlan 128
(1) Dr┼żalac ima pravo da odbije predaju stvari njenom vlasniku ako ima pravo na dr┼żavinu.
(2) Ako vra─çanje stvari tra┼żi lice koje je svojinu i posrednu dr┼żavinu steklo prenosom zahtjeva za vra─çanje stvari, tu┼żeni mo┼że prema tom licu ista─çi sve prigovore prava na dr┼żavinu koje je imao prema ranijem vlasniku.
(3) Ako je tu┼żeni nesamostalni dr┼żalac, on se od zahtjeva da preda dr┼żavinu stvari mo┼że braniti imenovanjem posrednog samostalnog dr┼żaoca ─Źiju vi┼íu vlast priznaje i iz ─Źije dr┼żavine izvodi svoju dr┼żavinu.
Savjestan dr┼żalac
─îlan 129
(1) Lice ─Źija je dr┼żavina savjesna (savjestan dr┼żalac) du┼żno je da vrati stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu obrani.
(2) Savjestan dr┼żalac ne odgovara za pogor┼íanje i propast stvari koje su nastale za vrijeme njegove savjesne dr┼żavine, niti je du┼żan dati naknadu za upotrebu i korist koju je imao od stvari.
(3) Savjestan dr┼żalac ima pravo na naknadu nu┼żnih tro┼íkova za odr┼żavanje stvari, kao i na naknadu korisnih tro┼íkova u mjeri u kojoj je vrijednost stvari pove─çana.
(4) Savjestan dr┼żalac ima pravo na naknadu tro┼íkova koje je u─Źinio radi svog zadovoljstva ili uljep┼íanja stvari samo ukoliko je njena vrijednost pove─çana (korisni tro┼íkovi). Ako se ono ┼íto je u─Źinjeno radi zadovoljstva ili uljep┼íavanja stvari mo┼że odvojiti od stvari bez njenog o┼íte─çenja, savjestan dr┼żalac ima pravo da to odvoji i zadr┼żi za sebe.
(5) Savjestan dr┼żalac ima pravo zadr┼żavanja stvari dok mu se ne nadoknadi iznos nu┼żnih i korisnih tro┼íkova koje je imao u vezi sa njenim odr┼żavanjem.
(6) Vrijednost plodova i drugih koristi koje je dr┼żalac imao od stvari odbi─çe se od tro┼íkova koje dr┼żalac osnovano tra┼żi.
(7) Tro┼íkovi i vrijednost plodova obra─Źunavaju se prema cijenama u vrijeme dono┼íenja presude.
(8) Potra┼żivanja naknade nu┼żnih i korisnih tro┼íkova zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku.
Nesavjestan dr┼żalac
─îlan 130
(1) Nesavjestan dr┼żalac du┼żan je da vrati stvar vlasniku sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme njegove dr┼żavine.
(2) Nesavjestan dr┼żalac du┼żan je da nadoknadi vlasniku vrijednost ubranih plodova koje je potro┼íio, otu─Ĺio, kao i vrijednost plodova koje je propustio da ubere.
(3) Nesavjestan dr┼żalac du┼żan je da nadoknadi ┼ítetu nastalu pogor┼íanjem ili propa┼í─çu stvari, osim ako bi ta ┼íteta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika.
(4) Nesavjestan dr┼żalac ima pravo da zahtijeva naknadu nu┼żnih tro┼íkova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega.
(5) Nesavjestan dr┼żalac ima pravo da zahtijeva naknadu korisnih tro┼íkova samo ako su korisni za vlasnika.
(6) Nesavjestan dr┼żalac nema pravo na naknadu tro┼íkova koje je u─Źinio radi svog zadovoljstva ili uljep┼íavanja stvari, osim ako je njena vrijednost pove─çana za vlasnika. Ako se ono ┼íto je u─Źinjeno radi zadovoljstva ili uljep┼íanja stvari mo┼że odvojiti od stvari bez njenog o┼íte─çenja, nesavjestan dr┼żalac ima pravo da to odvoji i zadr┼żi za sebe.
(7) Savjestan dr┼żalac postaje nesavjestan od trenutka kada mu je tu┼żba dostavljena, ali vlasnik mo┼że dokazivati da je savjestan dr┼żalac postao nesavjestan i prije dostavljanja tu┼żbe.
(8) Potra┼żivanja vlasnika, odnosno nesavjesnog dr┼żaoca zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku.
Tu┼żba iz pretpostavljene svojine
─îlan 131
(1) Savjesni dr┼żalac individualno odre─Ĺene stvari, koji je tu stvar stekao na osnovu pogodnom za sticanje prava svojine i na zakonit na─Źin (pretpostavljeni vlasnik) ima pravo da zahtijeva vra─çanje stvari i od savjesnog dr┼żaoca kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu.
(2) Kada se dva lica smatraju pretpostavljenim vlasnicima iste stvari, ja─Źi pravni osnov ima lice koje mo┼że dokazati nesumnjivog prethodnika, a ako oba lica to mogu, ili ne mo┼że ni jedan, ja─Źi pravni osnov ima lice koje je stvar steklo teretno u odnosu na lice koje je stvar steklo besteretno. Ako su pravni osnovi ovih lica iste ja─Źine, prvenstvo prava ima lice kod koga se stvar nalazi, odnosno lice kome je stvar prvom predata.
(3) Pretpostavljeni vlasnik treba da doka┼że ─Źinjenice na osnovu kojih se pretpostavlja njegova svojina, kao i da je stvar koju zahtijeva u dr┼żavini tu┼żenog.
(4) Pretpostavka svojine ne djeluje u korist lica koje nije bilo savjesni dr┼żalac.
(5) Na odnose pretpostavljenog vlasnika i savjesnog i nesavjesnog dr┼żaoca na odgovaraju─çi na─Źin shodno se primjenjuju odredbe ─Źl. 127129. ovog zakona.
Tu┼żba zbog smetanja, odnosno uznemiravanja
─îlan 132
(1) Ako tre─çe lice protivpravno uznemirava vlasnika ili pretpostavljenog vlasnika na drugi na─Źin, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik, odnosno pretpostavljeni vlasnik ima pravo da tu┼żbom zahtijeva da to uznemiravanje prestane.
(2) Kada je uznemiravanjem iz stava 1. ovog ─Źlana prouzrokovana ┼íteta, vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik ima pravo da zahtijeva naknadu ┼ítete po op┼ítim pravilima o naknadi ┼ítete.
(3) Vlasnik mora dokazati da je stvar njegova svojina, a pretpostavljeni vlasnik, ─Źinjenice na osnovu kojih se pretpostavlja njegova svojina, kao i da ga drugo lice uznemirava u izvr┼íavanju njegovih ovla┼í─çenja u pogledu stvari. Ukoliko tu┼żeni tvrdi da ima pravo preduzimati radnje kojima se uznemirava vlasnik, du┼żan je to dokazati.
Za┼ítita suvlasnika, odnosno zajedni─Źara
─îlan 133
Suvlasnik, odnosno zajedni─Źar ima pravo na tu┼żbu za za┼ítitu prava svojine na cijelu stvar, a suvlasnik ima pravo i na tu┼żbu za za┼ítitu svog prava svojine na dijelu stvari.
2. Prestanak prava svojine
Propast stvari
─îlan 134
(1) Pravo svojine prestaje propašću stvari.
(2) Na dijelu propale stvari vlasnik zadr┼żava pravo svojine.
Prira┼ítaj tu─Ĺe stvari
─îlan 135
Pravo svojine prestaje i kad stvar priraste drugoj stvari tako da postane njenim dijelom koji nije od nje pravno odvojen niti se mo┼że fizi─Źki odvojiti bez nerazmjernih tro┼íkova.
Tu─Ĺe sticanje
─îlan 136
Pravo svojine na stvari prestaje kad drugo lice stekne pravo svojine na tu stvar.
Odricanje od prava svojine
─îlan 137
(1) Pravo svojine nad pokretno┼í─çu prestaje napu┼ítanjem dr┼żavine te stvari. Stvar se smatra napu┼ítenom kad njen vlasnik na nesumnjiv na─Źin i slobodno izrazi volju da ne ┼żeli vi┼íe da je ima u svojini.
(2) Vlasnik nepokretnosti mo┼że se odre─çi svog prava svojine izjavom o odricanju datom u formi propisanoj za zemlji┼ínoknji┼żni upis.
(3) Odricanje prava svojine nad nepokretno┼í─çu prestaje brisanjem u javnoj evidenciji, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(4) Odricanje nije punova┼żno ukoliko je nepokretnost optere─çena, osim ako je u pitanju optere─çenje stvarnom slu┼żbeno┼í─çu.
(5) Brisanjem prava svojine dosada┼ínjeg vlasnika u javnoj evidenciji nepokretnost postaje svojina lokalne samouprave na ─Źijoj teritoriji se nalazi, ako zakonom nije druga─Źije ure─Ĺeno.
Prestanak na osnovu zakona
─îlan 138
(1) Pravo svojine prestaje na na─Źin odre─Ĺen zakonom.
(2) Kad pravo svojine nepokretnosti na osnovu posebnog zakona prestane bez brisanja u javnoj evidenciji, takav prestanak prava svojine ne mo┼że i─çi na ┼ítetu onih koji za njega nisu znali niti su to morali da znaju, pri ─Źemu se nikome ne mo┼że prigovoriti ┼íto nije istra┼żivao vanknji┼żno stanje.
TRE─ćI DIO

I - ZALO┼ŻNO PRAVO
1. Pojam i vrste zalo┼żnog prava
Namirenje potra┼żivanja
─îlan 139
(1) Zalo┼żno pravo je ograni─Źeno stvarno pravo na odre─Ĺenoj stvari ili pravu (zalogu) koje daje ovla┼í─çenje svom nosiocu (zalo┼żnom povjeriocu) da odre─Ĺeno potra┼żivanje, ukoliko mu ne bude ispunjeno nakon dospije─ça, namiri iz vrijednosti te stvari, a vlasnik stvari (zalo┼żni du┼żnik) du┼żan je to da trpi.
(2) Zalo┼żnim pravom mo┼że biti optere─çena pojedina─Źno odre─Ĺena pokretna ili nepokretna stvar koja se mo┼że unov─Źiti, kao i idealni dio takve stvari.
(3) Zalo┼żnim pravom mo┼że biti optere─çeno pojedina─Źno odre─Ĺeno imovinsko pravo koje je odgovaraju─çe da povjerilac iz njega namiri svoje potra┼żivanje, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(4) Zalo┼żnim pravom mo┼że biti optere─çeno vi┼íe nepokretnosti upisanih u razli─Źite zemlji┼ínoknji┼żne ulo┼íke kao da su sve zajedno jedna stvar (zajedni─Źka, simultana hipoteka).
(5) Pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekog pravnog odnosa (najamnine, zakupnine i sl.) mo┼że biti samostalnim zalogom.
(6) Sa zalogom su ujedno optere─çene i sve njegove pripadnosti, ako nije zakonom druga─Źije odre─Ĺeno.
Neodvojivost, neprenosivost, podzalog
─îlan 140
(1) Zalo┼żno pravo ne mo┼że se odvojiti od zaloga koji optere─çuje, pa ko na bilo kojem pravnom osnovu stekne zalog, stekao ga je optere─çenog zalo┼żnim pravom, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Otu─Ĺenje i naslje─Ĺivanje zalo┼żnog prava mogu─çe je samo zajedno s potra┼żivanjem koje osigurava.
(3) Zalo┼żno pravo ne mo┼że se prenijeti s jednog zaloga na drugi, ako nije zakonom druga─Źije odre─Ĺeno.
(4) Zalo┼żno pravo mo┼że se opteretiti podzalogom, s tim da za podzalog vrijedi ono ┼íto i za zalog, ako ne┼íto drugo zakonom nije odre─Ĺeno, ili ne proizlazi iz pravne prirode podzaloga.
Potra┼żivanje i zalo┼żno pravo
─îlan 141
(1) Potra┼żivanje osigurano zalo┼żnim pravom mora biti nov─Źano ili odredivo u novcu.
(2) Potra┼żivanje mora biti odre─Ĺeno. Potra┼żivanje je dovoljno odre─Ĺeno ukoliko su odre─Ĺeni povjerilac i du┼żnik, pravni osnov i visina ili najvi┼íi iznos do koga se osigurava zalogom.
(3) Zalo┼żnim pravom mo┼że se osigurati postoje─çe potra┼żivanje i potra┼żivanje koje bi protekom nekog vremena ili nakon ispunjenja nekog uslova nastalo, ako to potra┼żivanje ispunjava pretpostavke iz stava 1. ovog ─Źlana.
(4) Zalo┼żno pravo pored glavnog potra┼żivanja osigurava i namirenje sporednih potra┼żivanja, kamata, tro┼íkova za o─Źuvanje stvari i tro┼íkova naplate potra┼żivanja.
(5) Zalo┼żno pravo osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga odre─Ĺenog potra┼żivanja kao cjeline, uklju─Źiv┼íi sve njene pripadnosti, pa se optere─çenje zaloga ne smanjuje sa smanjenjem potra┼żivanja, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno zakonom ili sporazumom stranaka.
(6) Ako se zalog podijeli, zalo┼żno pravo nastavlja teretiti ono na ┼íto se zalog podijelio ili se od njega odvojilo. Ako se otu─Ĺi dio nepokretnosti koji je manji od jedne petine potra┼żivanja, povjerilac se ne mo┼że protiviti otu─Ĺenju i osloba─Ĺanju tog dijela nepokretnosti od zalo┼żnog prava, ukoliko zalo┼żni du┼żnik daje odgovaraju─çe osiguranje za taj dio ili ostatak nepokretnosti pru┼ża dovoljno osiguranje.
(7) Ako zalog propadne pa umjesto njega nastane pravo koje ga nadomje┼íta (pravo na naknadu, na iznos osiguranja i dr.), zalo┼żno pravo traje i dalje na tom pravu.
(8) Ako je zalo┼żno pravo osnovano tako da osigurava namirenje odre─Ĺenog potra┼żivanja iz vrijednosti vi┼íe nepokretnosti kao jednog zaloga (zajedni─Źka, simultana hipoteka), zalo┼żni povjerilac mo┼że slobodno birati odakle ─çe namirivati svoje potra┼żivanje, ako nije ne┼íto drugo odre─Ĺeno.
(9) Ako se smanji potra┼żivanje, sud ─çe na prijedlog zalo┼żnog du┼żnika dopustiti da se zalo┼żno pravo ograni─Źi na jedan ili vi┼íe predmeta zaloga koji su dovoljni za osiguranje preostalog potra┼żivanja.
Prednost pri namirenju
─îlan 142
(1) Potra┼żivanje osigurano zalo┼żnim pravom ima pri namirivanju iz vrijednosti zaloga prednost pred svim potra┼żivanjima koje nisu osigurane zalo┼żnim pravima na tom zalogu, ako nije ne┼íto drugo zakonom odre─Ĺeno.
(2) Ako je zalog optere─çen s vi┼íe zalo┼żnih prava, prednost pri namirivanju ima ono potra┼żivanje koje je ispred ostalih u prvenstvenom redu.
(3) Mjesto u prvenstvenom redu odre─Ĺuje se prema trenutku nastanka zalo┼żnog prava, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(4) Prvenstveni red hipoteka i pretpostavke pod kojima je mogu─çe valjano ustupiti mjesto u prvenstvenom redu odre─Ĺuju se pravilima zemlji┼ínoknji┼żnog prava.
Zalo┼żno pravo kao hipoteka
─îlan 143
Hipoteku kao zalo┼żno pravo mogu─çe je osnovati jedino na nepokretnostima, ukoliko zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Registarsko zalo┼żno pravo
─îlan 144
(1) Na pokretnim stvarima i pravima mo┼że se osnovati zalo┼żno pravo upisom u registar zaloga pod pretpostavkama i na na─Źin odre─Ĺen posebnim zakonom (registarsko zalo┼żno pravo).
(2) Na zalo┼żno pravo osnovano na pokretnim stvarima i pravima primjenjuju se odredbe ovog zakona koje ure─Ĺuju zalo┼żno pravo na nepokretnostima, ako posebnim zakonima nije na druga─Źiji na─Źin odre─Ĺeno i ako nije suprotno prirodi tog prava.
2. Osnivanje zalo┼żnog prava
Oblici osnivanja zalo┼żnog prava
─îlan 145
(1) Zalo┼żno pravo osniva se na odre─Ĺenoj stvari ili pravu kao zalogu na osnovu pravnog posla (dobrovoljno zalo┼żno pravo), sudske odluke (sudsko zalo┼żno pravo) ili zakona (zakonsko zalo┼żno pravo).
(2) Zalo┼żno pravo je osnovano kad su ispunjeni zakonom propisani uslovi.
Dobrovoljno zalo┼żno pravo
─îlan 146
(1) Dobrovoljno zalo┼żno pravo osniva se na osnovu pravnog posla kome je cilj uspostavljanje zalo┼żnog prava na odre─Ĺenoj stvari ili pravu radi osiguranja namirenja odre─Ĺenog potra┼żivanja.
(2) Suvlasnik svoj idealni dio stvari ili prava mo┼że dati u zalog bez saglasnosti ostalih suvlasnika.
(3) Kad je stvar ili pravo koje se zala┼że u zajedni─Źkoj svojini, svi zajedni─Źari moraju dati saglasnost za davanje stvari ili prava u zalog.
Ugovor o davanju u zalog
─îlan 147
(1) Ugovorom o davanju u zalog, odnosno ugovorom o hipoteci, du┼żnik ili tre─çe lice (zalogodavac) obavezuje se da ─çe, radi osnivanja zalo┼żnog prava, predati povjeriocu odre─Ĺenu pokretnu stvar u zalog, ili ─çe mu dopustiti da svoje zalo┼żno pravo upi┼íe u javni registar kao teret odre─Ĺene stvari, ili ─çe mu prenijeti neko pravo radi osiguranja. Druga strana se pri tome obavezuje da ─çe ─Źuvati pokretni zalog i ─Źim njegovo potra┼żivanje prestane, vratiti ga zalogodavcu, ili ─çe u─Źiniti ┼íto je potrebno da bi se izbrisalo zalo┼żno pravo iz javnog registra, ili ─çe mu ponovo prenijeti pravo.
(2) Ni┼ítavne su sve odredbe ugovora suprotne prirodi zaloga i ona potra┼żivanja koja bi trebalo da budu osigurana zalo┼żnim pravom.
(3) Ni┼ítavne su odredbe ugovora o prelasku zaloga u povjerio─Źevu svojinu ako dug ne bi bio pla─çen u odre─Ĺeno vrijeme, kojim se du┼żnik i onemogu─çava da zalog iskupi ili drugom dopusti da osnuje zalo┼żno pravo na istom zalogu, kao ni da povjerilac nakon dospije─ça potra┼żivanja ne mo┼że zahtijevati prodaju zaloga.
(4) Ni┼ítavne su i odredbe ugovora da povjerilac mo┼że po svojoj volji ili po unaprijed odre─Ĺenoj cijeni otu─Ĺiti zalog ili ga zadr┼żati za sebe, osim ako zalog ima propisanu cijenu ili ako je odre─Ĺena na osnovu procjene vje┼ítaka.
(5) Ugovor o davanju u zalog nepokretnosti (ugovor o hipoteci) mora biti u obliku koji je propisan za pravne poslove, ─Źiji je predmet prenos ili sticanje svojine na nepokretnostima.
Na─Źin sticanja zalo┼żnog prava na pokretnim stvarima
─îlan 148
Zalo┼żno pravo sti─Źe se predajom pokretne stvari zalo┼żnom povjeriocu na na─Źin propisan u ─Źlanu 109. ovog zakona, i to vidljivim obilje┼żavanjem ako je zalo┼żni du┼żnik zadr┼żao neposrednu dr┼żavinu.
Na─Źin sticanja zalo┼żnog prava na nepokretnostima
─îlan 149
(1) Dobrovoljno zalo┼żno pravo na nepokretnosti (dobrovoljna ugovorna hipoteka) i na pravu koje je izjedna─Źeno s nepokretno┼í─çu povjerilac sti─Źe uknji┼żbom tog prava u javnu evidenciju, ako posebnim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemlji┼ínoknji┼żno pravo zahtijeva za uknji┼żbu, a zatra┼żena je uknji┼żba zalo┼żnog prava na nepokretnosti, ono ─çe se osnovati predbilje┼żbom ako su ispunjeni uslovi pod kojim ta pravila dopu┼ítaju predbilje┼żbu.
(3) Odredbe ovog zakona o osnivanju dobrovoljnog ugovornog zalo┼żnog prava na nepokretnostima upisom u javnu evidenciju primjenjuju se i na promjene i prestanak zalo┼żnog prava na nepokretnostima do kojih dolazi na osnovu pravnih poslova.
Na─Źin sticanja zalo┼żnog prava na pravima
─îlan 150
(1) Dobrovoljno zalo┼żno pravo na hartijama od vrijednosti koje glase na donosioca povjerilac sti─Źe jednako kao i na pokretnim stvarima, na hartijama po naredbi zalo┼żnim indosamentom, na hartijama koje glase na ime, kao i na potra┼żivanjima putem ustupanja radi osiguranja i obavje┼ítavanjem du┼żnika o tom ustupanju.
(2) Dobrovoljno zalo┼żno pravo na ostalim pravima sti─Źe se na na─Źin koji je predvi─Ĺen za prenos tih prava, ako posebnim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Osnivanje prinudnog sudskog zalo┼żnog prava
─îlan 151
(1) Prinudno sudsko zalo┼żno pravo osniva se na osnovu odluke suda donesene u postupku prinudnog osiguranja potra┼żivanja.
(2) Ko na nepokretnosti stekne zalo┼żno pravo na osnovu odluke suda, sti─Źe pravo upisa u javnu evidenciju.
Osnivanje zakonskog zalo┼żnog prava
─îlan 152
(1) Zakonsko zalo┼żno pravo osniva se prema odredbama predvi─Ĺenim posebnim zakonom.
(2) Zakonsko zalo┼żno pravo na nepokretnosti upisa─çe se u javnu evidenciju na zahtjev zalo┼żnog povjerioca.
Dobrovoljno podzalo┼żno pravo i nathipoteka
─îlan 153
(1) Zalo┼żni povjerilac mo┼że zalo┼żenu pokretnu stvar koju dr┼żi dalje zalo┼żiti u granicama svog prava, na pravnom osnovu i na na─Źin odre─Ĺen za osnivanje dobrovoljnog zalo┼żnog prava (podzalo┼żno pravo).
(2) Povjerilac potra┼żivanja osigurane zalo┼żnim pravom na nepokretnosti mo┼że, u granicama svog prava na namirenje iz te nepokretnosti, osnovati na postoje─çem zalo┼żnom pravu (hipoteci) novo zalo┼żno pravo u korist tre─çeg lica (nathipoteka), uz pisano obavje┼ítavanje zalo┼żnog du┼żnika.
(3) U slu─Źaju da je zalo┼żni du┼żnik obavije┼íten da je zalog dalje zalo┼żen podzalo┼żnom povjeriocu, odnosno sticaocu nathipoteke, mo┼że podmiriti dug svom povjeriocu samo ako na to pristane imalac podzalo┼żnog prava, odnosno nathipoteke, ili uz polaganje duga u sud. U protivnom, zalog ostaje zalo┼żen za podzalo┼żnog, odnosno nathipotekarnog povjerioca.
(4) U slu─Źaju postojanja protivljenja, zalo┼żnog du┼żnika ili zalogodavca za davanje zaloga u podzalog, zalo┼żni ─çe povjerilac odgovarati i za slu─Źajnu propast i o┼íte─çenja zaloga do kojih ina─Źe ne bi do┼ílo.
Sudsko i zakonsko podzalo┼żno pravo
─îlan 154
(1) Na osnovu sudske odluke, a na na─Źin kako se osniva sudsko zalo┼żno pravo, osniva se prinudno sudsko podzalo┼żno pravo koje osigurava potra┼żivanje zalo┼żnog povjerioca.
(2) Zakonsko podzalo┼żno pravo osniva se ispunjavanjem uslova propisanim za osnivanje zakonskog zalo┼żnog prava u skladu sa posebnim zakonom. Zakonsko podzalo┼żno pravo na nepokretnosti upisa─çe se u javnu evidenciju na zahtjev zalo┼żnog povjerioca.
Zaštita povjerenja
─îlan 155
(1) Povjerilac koji ima pravnu osnovu za sticanje dobrovoljnog zalo┼żnog prava i koji je dobio u zalog tu─Ĺu pokretnu stvar bez pristanka vlasnika, stekao je zalo┼żno pravo ako su ispunjeni uslovi za sticanje prava svojine na toj stvari.
(2) Pravilo iz stava 1. ovog ─Źlana primjenjuje se i u slu─Źaju dobijanja u zalog hartije od vrijednosti na donosioca.
3. Prava i obaveze povjerioca
Prenos potra┼żivanja
─îlan 156
Ukoliko se potra┼żivanje, osigurano zalo┼żnim pravom, prenese po bilo kojem pravnom osnovu na drugo lice, s tim se ujedno prenosi i to zalo┼żno pravo, osim ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Zaštita prava na zalogu
─îlan 157
Zalo┼żni povjerilac je ovla┼í─çen svakom da postavlja sve zahtjeve potrebne radi za┼ítite svog prava na zalogu.
Pravo na dr┼żavinu
─îlan 158
(1) Zalo┼żni povjerilac ima na osnovu svog dobrovoljnog zalo┼żnog prava na pokretnoj stvari pravo da dr┼żi tu stvar.
(2) Zalo┼żni povjerilac ima pravo na neposrednu dr┼żavinu zaloga ukoliko nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(3) Ako je stvar u trenutku sticanja zalo┼żnog prava bila zalo┼żena nekom drugom, zalo┼żnom povjeriocu pripada posredna dr┼żavina te stvari, sve dok stvar neposredno dr┼żi onaj koji je prije stekao zalo┼żno pravo na njoj.
(4) Zalo┼żni povjerilac ─Źije je potra┼żivanje osigurano sudskim, zakonskim ili registarskim zalo┼żnim pravom na pokretnoj stvari nema pravo na dr┼żavinu stvari.
─îuvanje i vra─çanje zaloga
─îlan 159
(1) Zalo┼żni povjerilac obavezan je da zalog koji dr┼żi ─Źuva s pa┼żnjom dobrog doma─çina, odnosno dobrog privrednika, a u suprotnom odgovara za ┼ítetu.
(2) Zalo┼żni povjerilac ovla┼í─çen je da zalog koji dr┼żi upotrebljava i da ga da drugom na upotrebu samo ako mu je to dopustio zalo┼żni du┼żnik ili je to nu┼żno da bi ispunjavao svoju du┼żnost ─Źuvanja zaloga.
(3) Kad prestane potra┼żivanje koje je osigurano zalogom, zalo┼żni povjerilac du┼żan je da zalog bez odga─Ĺanja vrati onome od koga ga je primio u dr┼żavinu.
(4) Ako je zalo┼żnom du┼żniku nu┼żno da zalog ima u svojoj neposrednoj dr┼żavini, mo┼że i prije nego ┼íto prestane potra┼żivanje zahtijevati vra─çanje zaloga, kada u zamjenu da neki drugi zalog koji po vrijednosti odgovara prvobitnoj zalo┼żenoj stvari.
Uzimanje iz povjerio─Źeve dr┼żavine
─îlan 160
Zalo┼żni du┼żnik mo┼że zahtijevati posredstvom suda da se zalog oduzme iz neposredne dr┼żavine zalo┼żnog povjerioca te se preda nekom tre─çem licu da ga ─Źuva za ra─Źun povjerioca kao posrednog dr┼żaoca, ako zalo┼żni povjerilac ne ─Źuva zalog s pa┼żnjom dobrog doma─çina, odnosno dobrog privrednika, ako ga neovla┼í─çeno upotrebljava ili ga je neovla┼í─çeno dao drugom na upotrebu, ili je za sebe uzeo plodove i druge koristi od zaloga iako se obavezao da to ne─çe ─Źiniti.
Plodovi zaloga
─îlan 161
(1) Plodovi i druge koristi od zalo┼żene stvari pripadaju zalo┼żnom du┼żniku.
(2) Zalo┼żni povjerilac koji neposredno dr┼żi zalo┼żenu stvar ovla┼í─çen je da plodove i druge koristi od te stvari ubere za sebe.
(3) Plodovi koje je za sebe ubrao zalo┼żni povjerilac postaju njegova svojina, a njihova se vrijednost prebija s njegovim potra┼żivanjem, i to u prvom redu s tro┼íkovima na ─Źiju naknadu povjerilac ima pravo s kamatama koje mu duguje du┼żnik i s glavnicom.
Nu┼żna prodaja zaloga
─îlan 162
Ako se zalo┼żna pokretna stvar koju je zalo┼żni povjerilac dobio u zalog kvari ili gubi na vrijednosti, pa postoji opasnost da zalog postane nedovoljan za osiguranje potra┼żivanja zalo┼żnog povjerioca, zalo┼żni du┼żnik ima pravo da zahtijeva od suda da se zalog odmah proda na javnoj prodaji, odnosno po tr┼żi┼ínoj cijeni te odgovaraju─çi dio cijene polo┼żi kod suda radi osiguranja povjerio─Źevog potra┼żivanja.
Skriveni nedostaci
─îlan 163
Ukoliko bi zalog imao neki stvarni ili pravni nedostatak za koji povjerilac u trenutku sticanja zalo┼żnog prava nije znao niti trebalo da zna, a zbog kojeg zalog nije dovoljno osiguranje za namirenje potra┼żivanja, zalo┼żni povjerilac ovla┼í─çen je da zahtijeva otklanjanje nedostatka od zalogodavca ili davanje drugog odgovaraju─çeg zaloga.
Zalo┼żno pravo bez dr┼żavine
─îlan 164
(1) Povjerilac potra┼żivanja osiguranog zalo┼żnim pravom na nepokretnosti (hipotekarni povjerilac) nema pravo na dr┼żavinu zalo┼żene nepokretnosti, niti ima pravo da ubire i prisvaja njene plodove i druge koristi od nje, ili bilo kako upotrebljava tu nepokretnost.
(2) Odredba ugovora ili drugog pravnog posla suprotna stavu 1. ovog ─Źlana je ni┼ítavna.
(3) Pravni polo┼żaj povjerioca ─Źije je potra┼żivanje osigurano zalo┼żnim pravom na nepokretnosti na odgovaraju─çi se na─Źin primjenjuje i na povjerioca ─Źije je potra┼żivanje osigurano sudskim ili zakonskim zalo┼żnim pravom na pokretnoj stvari, ili koji ima registarsko zalo┼żno pravo.
Odr┼żavanje vrijednosti zaloga
─îlan 165
Ako hipotekarni du┼żnik ─Źini ne┼íto ┼íto bi ugrozilo vrijednost nepokretnosti optere─çene hipotekom, hipotekarni povjerilac ima pravo da zahtijeva da hipotekarni du┼żnik propusti to da ─Źini. U slu─Źaju da hipotekarni du┼żnik ne odustaje od takvog ─Źinjenja, hipotekarni povjerilac mo┼że i prije dospije─ça zahtijevati prinudnu naplatu hipotekom osigurana potra┼żivanja.
Civilni plodovi nepokretnosti kao zalog
─îlan 166
(1) Kad je zalo┼żnom povjeriocu zalo┼żeno samo pravo na plodove koje nepokretnost daje na osnovu nekog pravnog posla, ima pravo da ih ubere.
(2) Vrijednost ubranih plodova prebija se s potra┼żivanjem zalo┼żnog povjerioca. Pri tome se u prvom redu prebijaju svi tro┼íkovi na ─Źiju naknadu ima pravo, zatim kamate koje mu duguje du┼żnik, te kona─Źno glavnica.
Ovlašćenje u pogledu zaloga prava
─îlan 167
(1) Zalo┼żni povjerilac koji ima u zalogu ne─Źije pravo izjedna─Źeno s pokretnom stvari, ima u pogledu toga prava ona ovla┼í─çenja i du┼żnosti koje bi imao da mu je zalo┼żena pokretna stvar, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno, ili ne proizlazi iz pravne prirode zaloga prava.
(2) Zalo┼żni povjerilac koji ima u zalogu ne─Źije pravo izjedna─Źeno s nepokretno┼í─çu, ima u pogledu tog ona prava ovla┼í─çenja i du┼żnosti koje bi imao da mu je zalo┼żena nepokretnost, ako nije ne┼íto druga─Źije zakonom odre─Ĺeno, ili ne proizlazi iz pravne prirode zaloga prava.
(3) Kad zalo┼żeno potra┼żivanje dospije za ispunjenje, zalo┼żni povjerilac du┼żan je da omogu─çi du┼żniku da ga ispuni i primiti ispunjenje.
4. Namirenje zalo┼żnog povjerioca
Pravo na namirenje zalo┼żnog povjerioca
─îlan 168
(1) Zalo┼żni povjerilac ovla┼í─çen je da ostvaruje svoje pravo na namirenje potra┼żivanja iz vrijednosti zaloga, ukoliko se zalogom osigurano potra┼żivanje ne ispuni po dospije─çu.
(2) Pravo na namirenje zalogom osiguranog potra┼żivanja iz vrijednosti zaloga ostvaruje zalo┼żni povjerilac putem suda, na zakonom propisan na─Źin.
(3) Zalo┼żni du┼żnik ima pravo da od vlasnika zalo┼żene stvari, a i od tre─çih lica zahtijeva da trpe namirenje zalogom osiguranog potra┼żivanja iz vrijednosti zalo┼żene stvari, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(4) Zalo┼żni povjerilac mo┼że, bio njegov du┼żnik vlasnik zaloga ili ne, po svojoj volji izabrati ho─çe li zahtijevati namirenje svojih potra┼żivanja prvenstveno iz vrijednosti zaloga ili iz imovine svog du┼żnika, ili istovremeno i zaloga i du┼żnikove imovine.
(5) Ako zalo┼żni povjerilac zahtijeva namirenje iz vrijednosti zaloga, ali ne uspije u cijelosti prodajom zaloga namiriti svoje potra┼żivanje, du┼żnik mu ostaje du┼żan razliku koju ─çe namiriti iz ostale imovine du┼żnika. Ako se zalog proda za ve─çi iznos od povjerio─Źeva potra┼żivanja, ostvareni vi┼íak pripada du┼żniku.
(6) Ako se na zalo┼żenoj stvari sprovodi postupak prinudnog namirenja drugog potra┼żivanja, zalo┼żni povjerilac ima ovla┼í─çenje otkupa potra┼żivanja zbog koga se sprovodi taj postupak do po─Źetka javne prodaje, u skladu sa zakonom o izvr┼ínom postupku.
(7) Ako zalo┼żena stvar ili pravo daje plodove ili druge koristi iz ─Źije bi se vrijednosti moglo namiriti potra┼żivanje, zalo┼żni povjerilac ovla┼í─çen je da zahtijeva od suda da uspostavi privremenu upravu zalogom i postavi upravnika koji ─çe biti ovla┼í─çen da ubire te plodove, odnosno koristi i unov─Źava ih, te da dobivene iznose pola┼że u sud radi namirenja.
Namirenje vansudskim putem
─îlan 169
(1) Zalo┼żni povjerilac ovla┼í─çen je da svoje pravo na namirenje osiguranog potra┼żivanja ostvaruje vansudskim putem, ako je predmet zalo┼żnog prava pokretna stvar ili pravo, a zalo┼żni du┼żnik je u pisanom obliku dao izri─Źito dopu┼ítenje za takvo namirenje.
(2) Ako je pokretna stvar ili pravo dato u zalog za osiguranje potra┼żivanja iz trgova─Źkog posla, zalo┼żni povjerilac je ovla┼í─çen vansudskim putem, nakon odr┼żaja potra┼żivanja, ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga, ako zalo┼żni du┼żnik nije takvo namirivanje izri─Źito isklju─Źio u trenutku osnivanja zaloga. To ovla┼í─çenje ─çe ostvarivati putem javne prodaje u roku od osam dana od upozorenja u─Źinjenog du┼żniku, odnosno zalogodavcu, ako u datim okolnostima nije prikladniji drugi na─Źin.
5. Za┼ítita zalo┼żnog prava
Tu┼żba zalo┼żnog povjerioca
─îlan 170
(1) Zalo┼żni povjerilac ima pravo da zahtijeva od vlasnika zaloga da prizna i trpi njegovo zalo┼żno pravo, te da trpi izvr┼íavanje ovla┼í─çenikovog prava na zalo┼żenoj stvari, da propu┼íta ─Źiniti na zalogu ono ┼íto je zbog ovla┼í─çenikovog prava du┼żan da propu┼íta i da od njega i tre─çih lica zahtijeva predaju stvari, odnosno prestanak uznemiravanja.
(2) Pravo iz stava 1. ovog ─Źlana ne zastarjeva.
Tu┼żba pretpostavljenog zalo┼żnog povjerioca
─îlan 171
Pravo na za┼ítitu pretpostavljenog zalo┼żnog prava ima i lice koje u postupku pred sudom ili drugim nadle┼żnim organom doka┼że pravni osnov i istinit na─Źin svoga sticanja dr┼żavine zaloga (pretpostavljeni zalo┼żni povjerilac).
Zaštita od povrede upisom u javnu evidenciju
─îlan 172
Zalo┼żni povjerilac ima pravo da se ┼ítiti po pravilima zemlji┼ínoknji┼żnog prava, ukoliko bi neko povrijedio zalo┼żno pravo na nepokretnosti nevaljanim upisom u javnu evidenciju.
6. Prestanak zalo┼żnog prava
Prestanak osiguranog potra┼żivanja
─îlan 173
Zalo┼żno pravo prestaje prestankom osiguranog potra┼żivanja i sporednih potra┼żivanja kamata i tro┼íkova, ako nije druga─Źije zakonom odre─Ĺeno.
Propast zaloga
─îlan 174
Zalo┼żno pravo prestaje ukoliko je zalog propao, a nije nadomje┼íten s drugom stvari ili pravom pri ─Źemu osigurano potra┼żivanje ostaje.
Gubitak dr┼żavine zalo┼żene stvari
─îlan 175
(1) Trajnim gubitkom dr┼żavine zalo┼żene pokretne stvari prestaje zalo┼żno pravo.
(2) Privremenim gubitkom dr┼żavine zalo┼żene pokretne stvari ne prestaje zalo┼żno pravo ukoliko se zalo┼żni povjerilac nije odrekao svog zalo┼żnog prava i bezuslovno vratio dr┼żavinu zaloga du┼żniku.
Odricanje
─îlan 176
(1) Zalo┼żno pravo prestaje valjanim odricanjem zalo┼żnog povjerioca.
(2) Neki povjerioci nedjeljivog potra┼żivanja osiguranog zalo┼żnim pravom mogu se odre─çi zalo┼żnog prava bez pristanka ostalih povjerilaca.
(3) Zalo┼żno pravo upisano u javnoj evidenciji ili drugom javnom registru prestaje na osnovu izjave o odricanju u formi propisanoj za osnivanje brisanjem u javnoj evidenciji ili drugom javnom registru.
Istek roka i ispunjenja raskidnog uslova
─îlan 177
(1) Ako je zalo┼żno pravo ograni─Źeno rokom ili raskidnim uslovom prestalo zbog isteka roka ili ispunjavanja uslova, zalo┼żno pravo upisano u javnoj evidenciji presta─çe brisanjem tog prava.
(2) Izuzetno zalo┼żno pravo na nepokretnosti ne─çe prestati istekom roka ili ispunjavanjem raskidnog uslova, ako zalo┼żni povjerilac nije znao niti je iz javne evidencije morao znati za to ograni─Źenje kad je sticao potra┼żivanje osigurano zalo┼żnim pravom.
Prestanak pravnog svojstva zalo┼żnog povjerioca
─îlan 178
Zalo┼żno pravo prestaje ukoliko pravno lice izgubi svojstvo zalo┼żnog povjerioca, a nema pravnog slijednika.
Konsolidacija i sjedinjenje
─îlan 179
(1) Kada je isto lice postalo nosilac prava svojine i nosilac zalo┼żnog prava na istoj stvari prestaje zalo┼żno pravo.
(2) Kada do─Ĺe do sjedinjenja potra┼żivanja i duga u jednom licu, prestaje zalo┼żno pravo.
Prestanak hipoteke
─îlan 180
Ako je zalo┼żno pravo upisano u javnoj evidenciji, presta─çe tek brisanjem, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Raspolaganje neizbrisanom hipotekom
─îlan 181
(1) Vlasnik hipotekom optere─çene nepokretnosti mo┼że na osnovu priznanice ili druge isprave koja dokazuje prestanak potra┼żivanja osiguranog hipotekom, prenijeti hipoteku na novo potra┼żivanje koje nije ve─çe od upisane hipoteke koja nije brisana.
(2) Vlasnik se ne mo┼że odre─çi prava raspolaganja hipotekom iz stava 1. ovog ─Źlana pri osnivanju hipoteke. Iako se vlasnik nekome obavezao ishoditi brisanje odre─Ĺene hipoteke, i to je u javnoj evidenciji zabilje┼żeno kod te hipoteke, on ipak ne mo┼że njome raspolagati.
(3) Ako se nakon prestanka hipoteke osigurano potra┼żivanje koje nije brisano u javnoj evidenciji proda nepokretnost u izvr┼ínom postupku radi namirenja nov─Źanih potra┼żivanja drugih povjerilaca ili se nad njom uspostavi prisilna uprava, ne─çe se uzimati u obzir iako nije izbrisana.
(4) Ako hipotekom osigurano potra┼żivanje jo┼í postoji prema tre─çem licu, ili ako vlasniku pripada naknada za ispunjenje tog potra┼żivanja, vlasniku ─çe samo u tom slu─Źaju pripasti pravo na dio prodajne cijene.
Zabilje┼żba zadr┼żavanja prvenstvenog reda
─îlan 182
(1) Vlasnik mo┼że u slu─Źaju brisanja hipoteke istovremeno izvr┼íiti u javnoj evidenciji zabilje┼żbu s kojom je za upis nove hipoteke do visine izbrisane zadr┼żan prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabilje┼żbe. Ukoliko se svojina promijeni, to zadr┼żavanje djeluje i u korist novog vlasnika. U slu─Źaju prisilne javne licitacije nepokretnosti, to zadr┼żavanje se ne uzima u obzir, ako nije iskori┼í─çeno prije zabilje┼żbe rje┼íenja kojim je dopu┼ítena pljenidba na toj nepokretnosti radi naplate ne─Źijih nov─Źanih potra┼żivanja.
(2) Vlasnik nepokretnosti mo┼że zahtijevati upis hipoteke za novo potra┼żivanje u prvenstvenom redu i do visine hipoteke kojom je nepokretnost optere─çena, ali s ograni─Źenjem da ─çe nova hipoteka imati pravno dejstvo samo ako se brisanje stare hipoteke uknji┼żi u roku od godinu dana od dejstva upisa nove hipoteke.
(3) Ako ne bude zatra┼żeno brisanje stare hipoteke ili ono ne bude dopu┼íteno u roku iz stava 2. ovog ─Źlana, presta─çe nova hipoteka ─Źim protekne rok i hipoteka ─çe se, zajedno sa svim upisima koji se na nju odnose, brisati po slu┼żbenoj du┼żnosti. Hipotekarni du┼żnik i povjerilac u ─Źiju korist je upisana nova hipoteka ovla┼í─çeni su da tra┼że brisanje stare hipoteke.
(4) Hipoteka koja je upisana na mjestu starije optere─çene hipoteke u prvenstvenom redu ima─çe pravno dejstvo samo uz uslov da se teret izbri┼íe ili s pristankom u─Źesnika prenese na novu hipoteku koja je upisana umjesto nje. Ako starija hipoteka tereti vi┼íe nepokretnosti zajedni─Źki (simultano), nova ima pravno dejstvo samo uz uslov da se starija hipoteka izbri┼íe na svim nepokretnostima koje tereti.
(5) Odredbe ovog ─Źlana primjenjiva─çe se na odgovaraju─çi na─Źin i u slu─Źaju kad bi nova potra┼żivanja trebalo da stupe na mjesto dva ili vi┼íe hipotekarna potra┼żivanja koja u prvenstvenom redu dolaze neposredno jedna iza druge.
Amortizacija
─îlan 183
Zalo┼żno pravo na nepokretnostima prestaje ukidanjem na osnovu odluke zemlji┼ínoknji┼żnog suda i brisanjem iz javne evidencije.
Postupak amortizacije i brisanje hipoteke
─îlan 184
(1) Vlasnik hipotekom optere─çene nepokretnosti i svaki zajedni─Źki vlasnik ili suvlasnik mogu zahtijevati da zemlji┼ínoknji┼żni sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarnog potra┼żivanja:
a) ako je proteklo najmanje 30 godina od uknji┼żenja hipotekarnog potra┼żivanja, a u slu─Źaju kad ima daljih upisa koji se odnose na nju - od posljednjeg od tih upisa,
b) ako nije moguće pronaći one koji su prema upisima ovlašćeni, ni njihove pravne slijednike,
v) ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi na─Źin ostvarivalo.
(2) Ako zemlji┼ínoknji┼żni sud na─Ĺe da postoji vjerovatno─ça da prijedlogu treba da se udovolji i da podnosilac ima pravni interes za to, pozva─çe oglasom da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na hipotekarnom potra┼żivanju ili u vezi s njim.
(3) U oglasu ─çe se ta─Źno nazna─Źiti uknji┼żenje hipoteke sa svim upisima koji se na nju odnose i odrediti rok od godinu dana za prijavu, uz navo─Ĺenje posljednjeg kalendarskog dana za podno┼íenje prijave.
(4) Oglas se objavljuje u “Slu┼żbenom glasniku Republike Srpske" i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi odgovaraju─çi na─Źin.
(5) Ako oglasni rok protekne bez uspjeha, zemlji┼ínoknji┼żni sud ─çe dopustiti amortizaciju hipotekarnog potra┼żivanja i odrediti brisanje hipoteke i drugih upisa koji se na nju odnose.
(6) Ako u oglasnom roku bude podnesena prijava u vezi s pravom ─Źija se amortizacija zahtijeva, sud ─çe obavijestiti onog koji zahtijeva amortizaciju i uputiti ga na parnicu o postojanju hipotekarnog potra┼żivanja, i obustaviti postupak amortizacije.
Prestanak sudskog i zakonskog zalo┼żnog prava
─îlan 185
(1) Prinudno zalo┼żno pravo prestaje pravosna┼żno┼í─çu rje┼íenja koje ukida sprovedene radnje i mjere na kojima je to pravo bilo zasnovano, a ako je u tom postupku sprovedeno namirenje - pravosna┼żno┼í─çu rje┼íenja o namirenju, s tim da hipoteka prestaje brisanjem iz javnih evidencija.
(2) Zakonsko i dobrovoljno zalo┼żno pravo prestaju i prestankom okolnosti zbog kojih je zakonom zasnovano, ako nije zakonom druga─Źije odre─Ĺeno.
II - SLU┼ŻBENOSTI
1. Uopšteno
Pojam
─îlan 186
(1) Slu┼żbenost je ograni─Źeno stvarno pravo na ne─Źijoj stvari koje ovla┼í─çuje svog nosioca da se na odre─Ĺeni na─Źin slu┼żi tom stvari (poslu┼żna stvar), a njen vlasnik je du┼żan da to trpi ili ne┼íto propu┼íta.
(2) Slu┼żbenost ima sadr┼żaj s kojim je osnovana.
Osnivanje slu┼żbenosti
─îlan 187
(1) Slu┼żbenost se osniva pravnim poslom, odlukom suda ili drugog organa, odnosno zakonom.
(2) Ako se slu┼żbenost osniva pravnim poslom, na─Źin na koji je nosilac prava slu┼żbenosti ovla┼í─çen da se slu┼żi poslu┼żnom stvari odre─Ĺuje vlasnik svojom voljom ili sporazumom sa sticaocem.
(3) Ako se slu┼żbenost osniva na osnovu odluke suda ili drugog nadle┼żnog organa, na─Źin na koji je nosilac prava slu┼żbenosti ovla┼í─çen da se slu┼żi poslu┼żnom stvari odre─Ĺuje se tom odlukom.
(4) Na osnovu pravnog posla slu┼żbenost se sti─Źe upisom u javne evidencije.
(5) Slu┼żbenost koja se osniva odlukom suda ili drugog organa, odnosno zakonom upisa─çe se u javne evidencije.
Pravni osnov
─îlan 188
(1) Na osnovu valjanog pravnog posla kojem je cilj sticanje slu┼żbenosti, osnivaju se prava slu┼żbenosti izvo─Ĺenjem iz svojine poslu┼żne stvari, odnosno iz pripadanja prava koje je poslu┼żna stvar, a na na─Źin odre─Ĺen zakonom.
(2) Sadr┼żaj slu┼żbenosti odre─Ĺuje vlasnik poslu┼żne stvari, odnosno nosilac prava koje je poslu┼żna stvar svojom voljom, ili u sporazumu sa sticaocem pravnim poslom iz stava 1. ovog ─Źlana.
(3) Pravnim poslom iz stava 1. ovog ─Źlana mo┼że se pravo slu┼żbenosti ograni─Źiti i opteretiti na svaki na─Źin koji je mogu─ç, a nije nedopu┼íten niti suprotan pravnoj prirodi toga prava.
(4) Pravni posao kojem je cilj osnivanje slu┼żbenosti, osim ┼íto mora zadovoljavati op┼íte pretpostavke za valjanost, treba da bude i u pisanom obliku ako je poslu┼żna stvar nepokretnost.
(5) Kad je nepokretnost u svojini nekoliko suvlasnika ili zajedni─Źkih vlasnika, samo oni saglasno mogu odrediti da se optereti slu┼żbeno┼í─çu.
Na─Źin osnivanja slu┼żbenosti na nepokretnostima
─îlan 189
(1) Pravo slu┼żbenosti na nepokretnosti osniva se uknji┼żbom tog prava u javnoj evidenciji kao tereta na poslu┼żnoj nepokretnosti, osim ako zakon omogu─çava da se slu┼żbenost osnuje druga─Źije.
(2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemlji┼ínoknji┼żno pravo zahtijeva za uknji┼żbu, a zatra┼żena je uknji┼żba prava slu┼żbenosti, predbilje┼żbom ─çe se osnovati to pravo pod uslovom naknadnog opravdanja tog upisa, ako su ispunjene pretpostavke po kojima pravila zemlji┼ínoknji┼żnog prava dopu┼ítaju predbilje┼żbu.
(3) Odredbe ovog zakona o osnivanju prava slu┼żbenosti na nepokretnostima upisom u javnu evidenciju na odgovaraju─çi se na─Źin primjenjuju i na promjene i prestanak slu┼żbenosti na osnovu pravnih poslova.
Zaštita povjerenja
─îlan 190
Na za┼ítitu povjerenja u javne evidencije u pogledu prava slu┼żbenosti primjenjuju se odredbe ─Źl. 55. do 57. ovog zakona, ako nisu suprotne pravnoj prirodi tih prava.
Na─Źin osnivanja slu┼żbenosti na pokretnostima
─îlan 191
(1) Pravo li─Źne slu┼żbenosti na pokretnoj stvari osniva se predajom te stvari sticaocu u nesamostalnu dr┼żavinu na osnovu valjano izjavljene volje vlasnika usmjerene na to da se sticaocu izvede pravo slu┼żbenosti, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Kad je vlasnik sklopio vi┼íe pravnih poslova radi osnivanja prava li─Źne slu┼żbenosti na istoj stvari kao poslu┼żnoj, a te slu┼żbenosti ne bi mogle istovremeno postojati na istoj stvari, osnovana je ona slu┼żbenost za koju je stvar prije predata, ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za sticanje slu┼żbenosti.
(3) U slu─Źaju iz stava 2. ovog ─Źlana odnose otu─Ĺivaoca s licima s kojima je sklopio pravne poslove, ali ona nisu stekla li─Źnu slu┼żbenost, primjenjuju se propisi o obligacionim odnosima.
Osnivanje odlukom
─îlan 192
(1) Slu┼żbenost mo┼że svojom odlukom, pod pretpostavkama odre─Ĺenim zakonom, osnovati sud u postupku osnivanja nu┼żnog prolaza, odnosno nu┼żnog osnivanja slu┼żbenosti vodova ili drugih ure─Ĺaja u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim slu─Źajevima odre─Ĺenim zakonom.
(2) Stvarnu slu┼żbenost mo┼że, pod pretpostavkama odre─Ĺenim zakonom, osnovati nadle┼żni organ upravne vlasti u postupku izvla┼í─çenja, komasacije, kao i u ostalim slu─Źajevima odre─Ĺenim zakonom.
(3) Pravo slu┼żbenosti osniva se u trenutku pravosna┼żnosti sudske odluke iz stava 1., odnosno kona─Źnosti odluke drugog organa iz stava 2. ovog ─Źlana, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno zakonom, niti proizlazi iz cilja radi kojeg se odluka donosi.
(4) Onaj u ─Źiju je korist na nepokretnosti osnovano pravo slu┼żbenosti odlukom suda ili drugog organa ovla┼í─çen je da izvr┼íi upis ste─Źenog prava u javnoj evidenciji.

 

Odluka o nu┼żnom prolazu
─îlan 193
(1) Nu┼żni prolaz preko neke nepokretnosti kao poslu┼żne osnova─çe svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nepokretnosti, ako do nje nema nikakve ili nema odgovaraju─çe putne veze s javnim putem i ako je korist od otvaranja nu┼żnog prolaza za upravljanje tom nepokretno┼í─çu ve─ça od ┼ítete na poslu┼żnoj nepokretnosti, a uz obavezu vlasnika nepokretnosti u ─Źiju se korist nu┼żni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslu┼żne nepokretnosti.
(2) Nu┼żni prolaz ne mo┼że sud osnovati preko nepokretnosti u pogledu kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ogra─Ĺena ku─çna dvori┼íta, kroz ogra─Ĺena uzgajali┼íta divlja─Źi; a kroz ogra─Ĺene ba┼íte i vinograde mo┼że osnovati nu┼żni prolaz samo ako za to postoji naro─Źito opravdan razlog.
(3) Sud ─çe odlukom kojom osniva nu┼żni prolaz odrediti da se on osniva u korist odre─Ĺene nepokretnosti kao slu┼żbenost prava staze, progona stoke ili svega zajedno, vode─çi ra─Źuna o potrebama povlasne nepokretnosti i o tome da poslu┼żno zemlji┼íte bude ┼íto manje optere─çeno; ali nikad ne mo┼że osnovati nu┼żni prolaz u korist odre─Ĺenog lica, niti op┼íteg dobra.
(4) Sud ─çe odlukom kojom osniva nu┼żni prolaz odrediti obavezu vlasnika nepokretnosti u ─Źiju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslu┼żne nepokretnosti plati punu nov─Źanu naknadu za sve ┼íto ─çe on trpiti i biti o┼íte─çen, koja ne mo┼że biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u op┼ítem interesu sprovodi izvla┼í─çenje, te ─çe osnivanje nu┼żnog prolaza usloviti potpunom isplatom te naknade, ako se stranke u pogledu naknade nisu druga─Źije sporazumjele.
Odluka o nu┼żnim vodovima i ure─Ĺajima
─îlan 194
(1) Slu┼żbenost vodova ili drugih ure─Ĺaja (elektri─Źnih, kanalizacionih, gasovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacionih i drugih) na tu─Ĺoj nepokretnosti kao poslu┼żnoj osnova─çe odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nepokretnosti. Zahtjev ─çe se smatrati opravdanim ako do poslu┼żne nepokretnosti nema nikakve ili nema odgovaraju─çe veze s dobavlja─Źem tvari, energija ili usluga koje se dostavljaju tim vodovima i drugim ure─Ĺajima i ako je korist od postavljanja tih vodova, odnosno ure─Ĺaja za upravljanje tom nepokretno┼í─çu ve─ça od ┼ítete na poslu┼żnoj nepokretnosti, a uz obavezu vlasnika nepokretnosti u ─Źiju se korist osniva slu┼żbenost vodova ili drugih ure─Ĺaja da plati punu naknadu vlasniku poslu┼żne nepokretnosti.
(2) Na nu┼żno osnivanje slu┼żbenosti vodova ili drugih ure─Ĺaja iz stava 1. ovog ─Źlana primjenjuju se pravila o nu┼żnim prolazima.
Odluka u diobnom i ostavinskom postupku
─îlan 195
(1) Sud koji sprovodi diobu susvojine ili zajedni─Źke svojine mo┼że odlu─Źiti da se osnuje pravo stvarne slu┼żbenosti, ako su stranke s tim saglasne, a prilikom geometrijske diobe nepokretnosti i bez njihove saglasnosti.
(2) Sud koji sprovodi ostavinski postupak svojom ─çe odlukom odlu─Źiti da se osnuje pravo slu┼żbenosti ako je ostavilac svojim valjanim zapisom ili nalogom odredio da se osnuje to pravo.
(3) Pravo slu┼żbenosti ─Źije je osnivanje sud odredio na osnovu odredaba ovog zakona osniva se na na─Źin koji je ovim zakonom predvi─Ĺen za sticanje prava slu┼żbenosti na osnovu pravnog posla.
Zaštita povjerenja
─îlan 196
Pravo slu┼żbenosti koje je na teret neke nepokretnosti osnovano odlukom suda ili drugog organa, ali nije upisano u javnu evidenciju, ne mo┼że se suprotstaviti pravu onoga koji je postupaju─çi s povjerenjem u javne evidencije, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nepokretnosti dok jo┼í nije bilo upisano pravo slu┼żbenosti koje je osnovano odlukom suda ili drugog organa.
Uopšteno
─îlan 197
(1) Neposredno na osnovu zakona pravo slu┼żbenosti osnova─çe se kad se ispune sve zakonom predvi─Ĺene pretpostavke za odr┼żaj slu┼żbenosti; ina─Źe samo kad tako odredi posebni zakon.
(2) Ko stekne pravo slu┼żbenosti nepokretnosti na osnovu zakona, ovla┼í─çen je da izvr┼íi upis ste─Źenog prava svojine u javnoj evidenciji.
Odr┼żaj slu┼żbenosti
─îlan 198
(1) Stvarna slu┼żbenost osniva se na osnovu zakona odr┼żajem, ako ju je dr┼żalac povlasne nepokretnosti po┼íteno dr┼żao izvr┼íavaju─çi njen sadr┼żaj tokom dvadeset godina, a vlasnik poslu┼żne nepokretnosti nije se tome protivio.
(2) Ne mo┼że se odr┼żajem osnovati stvarna slu┼żbenost ako se njen sadr┼żaj izvr┼íavao zloupotrebom povjerenja vlasnika ili dr┼żaoca poslu┼żne nepokretnosti, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.
(3) Ako se slu┼żbenost po svojoj prirodi mo┼że samo rijetko izvr┼íavati, onaj ko tvrdi da je ona u korist njegove nepokretnosti kao povlasne osnovana odr┼żajem mora dokazati da je u periodu od najmanje 20 godina makar tri puta nastupio slu─Źaj izvr┼íavanja takve slu┼żbenosti i da je on ili njegov prethodnik svaki taj put izvr┼íio njen sadr┼żaj.
Zaštita povjerenja
─îlan 199
Pravo stvarnih slu┼żbenosti koje je na teret neke nepokretnosti osnovano na osnovu zakona, ali nije upisano u javnu evidenciju, ne mo┼że se, niti kad je utvr─Ĺeno odlukom suda, suprotstaviti pravu onog koji je, postupaju─çi s povjerenjem u javne evidencije, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nepokretnosti dok jo┼í nije bilo upisano to pravo slu┼żbenosti koje je osnovano na osnovu zakona.
Sticanje s povlasnom stvari
─îlan 200
Ko stekne svojinu povlasne stvari na bilo kojem pravnom osnovu, stekao je ujedno i svako pravo stvarne slu┼żbenosti koja je njena pripadnost, osim ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Sticanje s poslu┼żnom stvari
─îlan 201
Ko stekne svojinu poslu┼żne stvari na bilo kojem pravnom osnovu, stekao ju je optere─çenu svakim pravom slu┼żbenosti koje je njen teret, osim ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Svrha
─îlan 202
(1) Svaka slu┼żbenost mora imati razumnu svrhu.
(2) Ako je svrha slu┼żbenosti bolje i korisnije upravljanje nepokretno┼í─çu, slu┼żbenost je stvarna; ina─Źe je li─Źna.
Neodvojivost
─îlan 203
(1) Slu┼żbenost se ne mo┼że razdvojiti od poslu┼żne stvari, niti prenijeti na drugoga ovla┼í─çenika.
(2) Slu┼żbenost se prenosi samo zajedno s poslu┼żnom stvari, a stvarna slu┼żbenost i s povlasnom stvari.
Uticaj diobe
─îlan 204
(1) Slu┼żbenost je nedjeljiva i ne mo┼że se podijeliti pove─çanjem, smanjenjem ili komadanjem poslu┼żne stvari, uklju─Źuju─çi i promjene oblika, povr┼íine ili izgra─Ĺenosti katastarske ─Źestice koja je poslu┼żna stvar, osim ako nije druga─Źije odre─Ĺeno zakonom.
(2) Ako se slu┼żbenost izvr┼íavala samo na pojedinom dijelu poslu┼żne stvari, a ona bude podijeljena, mo┼że se zahtijevati ukidanje slu┼żbenosti na ostalim dijelovima.
(3) Ako se podijeli nepokretnost koja je povlasna stvar u ─Źiju korist postoji stvarna slu┼żbenost, ta slu┼żbenost ostaje i dalje u korist svih dijelova, ali se mo┼że izvr┼íavati samo tako da se time ne pove─ça ukupno optere─çenje vlasnika poslu┼żne nepokretnosti, ali ako je svrha slu┼żbenosti bila da slu┼żi samo potrebama pojedinog dijela koji se odvojio, mo┼że se zahtijevati da ona bude ukinuta u pogledu ostalih.
Ovla┼í─çenik slu┼żbenosti
─îlan 205
Nepokretnost mo┼że biti optere─çena pravom slu┼żbenosti, u korist vlasnika povlasne nepokretnosti ili nosioca prava gra─Ĺenja na njoj, ili u korist odre─Ĺenog lica.
Izvršavanje ovlašćenja
─îlan 206
(1) Ovla┼í─çenik prava slu┼żbenosti mora pri izvr┼íavanju svojih ovla┼í─çenja postupati u skladu sa prirodom i svrhom slu┼żbenosti i pa┼żljivo da ┼íto manje optere─çuje poslu┼żnu stvar.
(2) Vlasnik poslu┼żne stvari ne smije ─Źiniti ni┼íta ┼íto bi onemogu─çilo ili bitno ote┼żalo izvr┼íavanje slu┼żbenosti; ali nije du┼żan ni┼íta sam ─Źiniti, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Preina─Źenje na─Źina izvr┼íavanja
─îlan 207
(1) Nosilac prava slu┼żbenosti mo┼że po svojoj volji preina─Źiti na─Źin izvr┼íavanja svojih ovla┼í─çenja i mjesta na kojem ih izvr┼íava na poslu┼żnoj stvari, ako bitno ne mijenja na─Źin na koji ih je izvr┼íavao.
(2) Ako bi se bitno promijenio dotada┼ínji na─Źin izvr┼íavanja ovla┼í─çenja, preina─Źenje je dopu┼íteno samo u sporazumu s vlasnikom poslu┼żne stvari; ako bi se time ometao dotada┼ínji na─Źin izvr┼íavanja ostalih stvarnih prava na istoj stvari, promjena je dopu┼ítena samo u sporazumu s ovla┼í─çenicima tih prava.
(3) Na preina─Źenje iz stava 2. ovog ─Źlana primjenjuju se pravila o osnivanju slu┼żbenosti na osnovu pravnog posla.
Naknada
─îlan 208
Na zahtjev vlasnika poslu┼żne nepokretnosti, nadle┼żni organ utvr─Ĺuje naknadu koju vlasnik povlasne nepokretnosti duguje vlasniku poslu┼żne nepokretnosti.
Premještanje
─îlan 209
(1) Ako se slu┼żbenost stalno izvr┼íava samo na jednom dijelu poslu┼żne stvari, a izvr┼íavanje slu┼żbenosti na tom dijelu je vlasniku naro─Źito te┼íko, vlasnik poslu┼żne stvari mo┼że zahtijevati da se slu┼żbenost premjesti na neko drugo, ovla┼í─çeniku podjednako odgovaraju─çe mjesto. To vlasnikovo pravo ne mo┼że se pravnim poslom isklju─Źiti ni ograni─Źiti.
(2) Tro┼íkove premje┼ítanja slu┼żbenosti snosi vlasnik poslu┼żne stvari.
Izvr┼íavanje vi┼íe slu┼żbenosti na istoj poslu┼żnoj stvari
─îlan 210
(1) Jedna nepokretnost mo┼że biti optere─çena s vi┼íe slu┼żbenosti, ali novija slu┼żbenost ne mo┼że ograni─Źiti izvr┼íavanje onih koje su prije nje u prvenstvenom redu.
(2) Ako slu┼żbenosti, odnosno drugi stvarni tereti koji daju pravo na koristi imaju isti prvenstveni red, a izvr┼íavanje jednog ometa izvr┼íavanje drugog, svaki ovla┼í─çenik mo┼że zahtijevati da sud pravedno uredi izvr┼íavanje slu┼żbenosti.
(3) Niko ne mo┼że imati slu┼żbenost na ne─Źijem pravu slu┼żbenosti.
Tro┼íkovi odr┼żavanja
─îlan 211
(1) Tro┼íkove odr┼żavanja i popravke poslu┼żne stvari snosi ovla┼í─çenik, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Ako se poslu┼żnom stvari slu┼żi i njen vlasnik, du┼żan je srazmjerno snositi tro┼íkove odr┼żavanja i popravke, ali se te du┼żnosti mo┼że osloboditi ustupanjem poslu┼żne stvari ovla┼í─çeniku, ─Źak i protiv njegove volje.
(3) Ovla┼í─çenik koji ima na poslu┼żnoj stvari neku napravu kojom izvr┼íava slu┼żbenost, du┼żan je da napravu odr┼żava o svom tro┼íku, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Prividne slu┼żbenosti
─îlan 212
(1) Prividne slu┼żbenosti su prava i du┼żnosti koje daje neka slu┼żbenost do opoziva.
(2) Prividne slu┼żbenosti tuma─Źe se uz odgovaraju─çu primjenu pravila o slu┼żbenostima.
Zakonske slu┼żbenosti
─îlan 213
Ako je posebnim zakonom propisano da pod odre─Ĺenim pretpostavkama neke slu┼żbenosti terete stvari (zakonske slu┼żbenosti), na njih se ne primjenjuju pravila o slu┼żbenostima, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
2. Stvarne slu┼żbenosti
Opšte odredbe
─îlan 214
(1) Stvarna slu┼żbenost je ograni─Źeno stvarno pravo vlasnika odre─Ĺene nepokretnosti (povlasna nepokretnost) da se za potrebe te nepokretnosti na odre─Ĺeni na─Źin slu┼żi ne─Źijom nepokretno┼í─çu (poslu┼żna nepokretnost), ─Źiji vlasnik to mora trpjeti ili mora propu┼ítati odre─Ĺene radnje u pogledu svoje nepokretnosti koje bi ina─Źe imao pravo ─Źiniti.
(2) Stvarna slu┼żbenost vr┼íi se na na─Źin kojim se najmanje optere─çuje poslu┼żna nepokretnost.
(3) Jedna nepokretnost mo┼że biti optere─çena sa vi┼íe slu┼żbenosti. Ukoliko je nepokretnost optere─çena sa vi┼íe slu┼żbenosti, njihov prvenstveni red utvr─Ĺuje se po vremenu podno┼íenja zahtjeva za upis u javne evidencije.
Povlasna i poslu┼żna nepokretnost
─îlan 215
(1) Stvarna slu┼żbenost mo┼że postojati i u korist nepokretnosti koje su javna dobra u op┼ítoj ili u javnoj upotrebi, ako se tome ne protivi njihova namjena.
(2) Stvarna slu┼żbenost osnovana u korist neke nepokretnosti kao povlasne ne mo┼że se razdvojiti od te nepokretnosti, te je njen pripadak, prenosiv samo zajedno s tom nepokretno┼í─çu.
(3) Kad je povlasna nepokretnost u svojini vi┼íe suvlasnika ili zajedni─Źkih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvr┼íavanja stvarnih slu┼żbenosti u korist povlasne nepokretnosti.
(4) Kad je poslu┼żna nepokretnost u svojini vi┼íe suvlasnika ili zajedni─Źkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovla┼í─çenik slu┼żbenosti koja tereti njihovu nepokretnost njome slu┼żi na na─Źin na koji ga ovla┼í─çuje ta slu┼żbenost, odnosno svaki mora propu┼ítati radnje u pogledu poslu┼żne nepokretnosti koje bi bile suprotne tu─Ĺem pravu stvarne slu┼żbenosti.
(5) Odredbe ovog zakona koje se odnose na vlasnika povlasne nepokretnosti primjenjuju se i na nosioca prava gra─Ĺenja, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno, niti proizlazi iz prirode tog prava.
Sadr┼żaj ovla┼í─çenja
─îlan 216
Vlasnik povlasne i vlasnik poslu┼żne nepokretnosti mogu osnivati stvarne slu┼żbenosti bilo kojeg sadr┼żaja koji je mogu─ç a nije zabranjen, bilo da time nastane stanje koje traje i nije potrebno ovla┼í─çenikovo ─Źinjenje za izvr┼íenje ovla┼í─çenja koje ta slu┼żbenost daje, bilo da se slu┼żbenost izvr┼íava ponavljanjem ljudskih radnji, uzastopno ili na odre─Ĺeno vrijeme ili u odre─Ĺeno doba godine, osim ako je zakonom druga─Źije odre─Ĺeno.
Nepravilna slu┼żbenost
─îlan 217
(1) Slu┼żbenost koja je po svojoj prirodi stvarna mo┼że se osnovati na poslu┼żnoj nepokretnosti i u korist odre─Ĺenog lica (nepravilna slu┼żbenost).
(2) Na nepravilnu slu┼żbenost primjenjuju se pravila o li─Źnim slu┼żbenostima.
(3) Ko tvrdi da je stvarna slu┼żbenost osnovana u korist odre─Ĺenog lica, treba to i da doka┼że.
Osnivanje stvarne slu┼żbenosti
─îlan 218
(1) Stvarna slu┼żbenost zasniva se pravnim poslom, odlukom suda ili drugog nadle┼żnog organa i odr┼żajem.
(2) Stvarna slu┼żbenost osnovana pravnim poslom sti─Źe se upisom u javne evidencije.
(3) Lice koje stvarnu slu┼żbenost na nepokretnosti stekne na osnovu pravosna┼żne odluke suda ili drugog nadle┼żnog organa ovla┼í─çeno je da tra┼żi upis svog prava slu┼żbenosti u javne evidencije.
(4) Pravo slu┼żbenosti ste─Źeno u skladu sa stavom (3) ovog ─Źlana ne mo┼że se suprotstaviti pravu savjesnog lica koje je, postupaju─çi sa povjerenjem u javne evidencije, upisalo svoje pravo prije nego ┼íto je bio zatra┼żen upis prava slu┼żbenosti ste─Źenog na osnovu sudske odluke ili odluke drugog nadle┼żnog organa.
Zemlji┼ína i ku─çna slu┼żbenost
─îlan 219
(1) Slu┼żbenost mo┼że biti osnovana da slu┼żi poljoprivrednom zemlji┼ítu, ┼íumi i ┼íumskom zemlji┼ítu ili drugom zemlji┼ítu (zemlji┼ína slu┼żbenost).
(2) Na poljoprivrednom zemlji┼ítu, ┼íumama i ┼íumskom zemlji┼ítu ili drugom zemlji┼ítu mogu se osnovati zemlji┼íne slu┼żbenosti, kao ┼íto su:
a) slu┼żbenosti puta, ili kao pravo staze, pravo pregoniti stoku, ili kao pravo puta na poslu┼żnoj nepokretnosti,
b) slu┼żbenosti vode, ili kao pravo crpjeti vodu, ili pojiti stoku, odvra─çati vodu na tu─Ĺu nepokretnost ili navoditi s tu─Ĺe nepokretnosti,
v) slu┼żbenosti pa┼íe,
g) ┼íumske slu┼żbenosti, ili sje─Źi drva, ili kupiti suho granje, ┼żir ili sli─Źne slu┼żbenosti.
(3) Na nepokretnostima sa zgradom mogu se osnovati ku─çne slu┼żbenosti koje vlasniku te nepokretnosti daju ovla┼í─çenje da ne┼íto preduzima na susjedovoj nepokretnosti kao poslu┼żnoj, ┼íto je taj du┼żan trpjeti, kao ┼íto su:
a) imati dijelove svoje zgrade bilo u susjedovom vazdu┼ínom prostoru, ili na susjedovom zemlji┼ítu ili ispod njegove povr┼íine ili imati svoje naprave na tu─Ĺoj nepokretnosti,
b) pravo nasloniti teret svoje zgrade na tu─Ĺu,
v) gredu ili dimnjak umetnuti u tu─Ĺi zid,
g) imati prozor u tu─Ĺem zidu radi svjetla, ili i radi vidika,
d) sprovoditi dim kroz susjedov dimnjak,
─Ĺ) navoditi kapnicu sa svog krova na tu─Ĺu nepokretnost,
e) odvoditi ili prolijevati teku─çine na susjedovo zemlji┼íte; ili sli─Źne slu┼żbenosti.
(4) Na nepokretnostima sa zgradom, mogu se osnovati slu┼żbenosti koje vlasniku nepokretnosti daju ovla┼í─çenje da vlasnik poslu┼żne nepokretnosti ne┼íto propu┼íta, ┼íto bi ina─Źe slobodno ─Źinio, kao ┼íto su:
a) svoju ku─çu ne povisivati ili je ne sni┼żavati,
b) ne oduzimati povlašćenoj zgradi svjetlo i vazduh, ili vidik,
v) ne odvra─çati ki┼ínicu s krova svoje ku─çe od susjedovog zemlji┼íta kojem bi mogla koristiti za polijevanje vrta ili punjenje cisterne ili na neki drugi na─Źin; ili ne┼íto druga─Źije.
Slu┼żbenosti puta
─îlan 220
(1) Vlasnik povlasne nepokretnosti koji ima pravo staze preko tu─Ĺe nepokretnosti ovla┼í─çen je hodati tom stazom; ako ima pravo progoniti stoku, ovla┼í─çen je i slu┼żiti se kolicima i biciklom; ako ima pravo puta, ovla┼í─çen je voziti se po poslu┼żnoj nepokretnosti jednom ili vi┼íe zaprega, motornim vozilom. Na isti na─Źin imalac slu┼żbenosti je ovla┼í─çen pu┼ítati druga lica.
(2) Pravo hodati stazom ne obuhvata:
a) ovlašćenje jahati niti voziti se biciklom;
b) gurati bicikl po poslu┼żnoj nepokretnosti;
(3) Pravo progoniti stoku ne obuhvata ovla┼í─çenje vu─çi te┼íke terete preko poslu┼żnog zemlji┼íta; pravo voziti se po poslu┼żnoj nepokretnosti ne obuhvata pravo tuda goniti nevezanu stoku.
(4) Prostor za izvr┼íavanje na poslu┼żnoj nepokretnosti prava i─çi stazom, progoniti stoku i prava puta treba da bude toliki koliko je nu┼żno da bi se izvr┼íavala, prema mjesnim prilikama. Ako bi putevi i staze postali neupotrebljivi zbog poplave, odrona, klizi┼íta ili nekog drugog slu─Źaja, do uspostavljanja prija┼ínjeg stanja odredi─çe se novi prostor, ukoliko nadle┼żni organ ne preduzme potrebne mjere.
Nu┼żni prolaz
─îlan 221
(1) Nu┼żni prolaz je slu┼żbenost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nepokretnosti do koje nema nikakve ili nema odgovaraju─çe putne veze s javnim putem uz uslov da je korist od otvaranja nu┼żnog prolaza za vlasnika povlasne nepokretnosti ve─ça od ┼ítete koju otvaranjem nu┼żnog prolaza trpi vlasnik poslu┼żne nepokretnosti.
(2) Na nu┼żni prolaz primjenjuju se pravila koja vrijede za slu┼żbenosti puta, ako u pogledu nu┼żnog prolaza nije posebnim zakonom druga─Źije propisano.
Slu┼żbenost pumpanja, dovo─Ĺenja i odvo─Ĺenja vode
─îlan 222
(1) Vlasnik povlasne nepokretnosti koji je ovla┼í─çen da crpi vodu na poslu┼żnoj nepokretnosti, ima i pravo na slobodan pristup njoj.
(2) Vlasnik povlasne nepokretnosti koji je ovla┼í─çen da navra─ça vodu s tu─Ĺe nepokretnosti na svoje zemlji┼íte ili je sa svog odvra─ça na tu─Ĺe zemlji┼íte, ovla┼í─çen je tako─Ĺe da postavi za to potrebne cijevi, oluke, brane, rezervoare za vodu i druge naprave o svom tro┼íku, a u mjeri koja se utvr─Ĺuje prema potrebama povlasnog zemlji┼íta.
Slu┼żbenost pa┼íe
─îlan 223
(1) Ako u ─Źasu sticanja prava slu┼żbenosti pa┼íe nisu odre─Ĺeni vrsta i broj stoke niti vrijeme i mjera izvr┼íavanja prava pa┼íe, mjerodavno je kako se mirno izvr┼íavala dr┼żavina tog prava slu┼żbenosti kroz dvadeset godina.
(2) Na─Źin vr┼íenja pa┼íe, kao i vrijeme pa┼íe odre─Ĺuju se uop┼íteno po ustaljenom mjesnom obi─Źaju, ali radi pa┼íe ne smije nikad biti ometano ili ote┼żano obra─Ĺivanje zemlji┼íta ure─Ĺeno posebnim propisima.
(3) Pravo pa┼íe ne prote┼że se ni na kakvu drugu korist, pa ovla┼í─çenik ne smije kositi travu, ugroziti ispa┼íe, niti isklju─Źiti stoku sopstvenika poslu┼żne nepokretnosti od pa┼íe na njegovoj nepokretnosti, a kad prijeti opasnost da bi stoka mogla nanijeti ┼ítetu, ona treba da bude ─Źuvana na odgovaraju─çi na─Źin.
Ostale zemlji┼íne slu┼żbenosti
─îlan 224
Odredbe o pravu pa┼íe primjenjuju se i na slu┼żbenost sje─Źe drva i ostale zemlji┼íne slu┼żbenosti.
Pravo prozora
─îlan 225
(1) Pravo prozora u zidu poslu┼żne nepokretnosti daje vlasniku povlasne nepokretnosti samo pravo na svjetlo i vazduh; a na vidik samo ako mu je to ovla┼í─çenje posebno dato.
(2) Lice koje nema pravo na vidik du┼żno je da na zahtjev vlasnika zida stavi re┼íetku na svoj prozor.
(3) Lice koje ima pravo prozora du┼żno je da ─Źuva otvor, a ukoliko to zanemari, odgovara za ┼ítetu koja nastane.
Pravo imati dio zgrade i naprave na poslu┼żnoj nepokretnosti
─îlan 226
(1) Vlasnik povlasne nepokretnosti kome njegovo pravo slu┼żbenosti daje ovla┼í─çenje da na susjednoj nepokretnosti, na njenoj povr┼íini, ispod nje ili u njenom vazdu┼ínom prostoru ima dio svoje zgrade, neku drugu napravu ili ure─Ĺaj koji slu┼żi njegovoj zgradi, du┼żan je to uzdr┼żavati o svome tro┼íku, a vlasniku poslu┼żne nepokretnosti pla─çati naknadu za iskori┼í─çavanje njegove nepokretnosti u visini zakupnine, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno ugovorom ili zakonom.
(2) Odredba stava 1. ovog ─Źlan primjenjuje se kad vlasniku povlasne nepokretnosti njegovo pravo slu┼żbenosti daje ovla┼í─çenje da na susjednoj nepokretnosti, na njenoj povr┼íini, ispod nje ili u njenom vazdu┼ínom prostoru ima vodove i druge ure─Ĺaje (elektri─Źne, gasovodne, toplovodne, telekomunikacione, kanalizacione, vodovodne i dr.).
(3) Vlasnik poslu┼żne nepokretnosti koji je du┼żan da trpi teret susjedne zgrade, umetak tu─Ĺe grede u svoj zid, prolaz tu─Ĺeg dima kroz dimnjak, tu─Ĺu antenu na svom krovu, tu─Ĺu reklamu ili natpis na pro─Źelju svoje zgrade ili ne┼íto sli─Źno, du┼żan je srazmjerno pridonositi za odr┼żavanje svog, za to odre─Ĺenog zida, stuba, stijene, dimnjaka, krova, pro─Źelja i sl., ali nije du┼żan podupirati niti popravljati tu─Ĺu stvar.
Pravo provo─Ĺenja teku─çina
─îlan 227
Vlasnik povlasne nepokretnosti za provo─Ĺenje teku─çina kroz poslu┼żnu nepokretnost du┼żan je da izgradi potrebne jarke i kanale i da ih dr┼żi dobro pokrivene i ─Źiste i time olak┼ía optere─çenje poslu┼żnog zemlji┼íta.
Pravo kapnice
─îlan 228
(1) Vlasnik povlasne nepokretnosti koji ima pravo odvo─Ĺenja ki┼ínice sa svog krova na poslu┼żnu nepokretnost (pravo kapnice) mo┼że pustiti da ki┼ínica otje─Źe na tu─Ĺu nepokretnost slobodno ili kroz oluk.
(2) Ovla┼í─çenik prava kapnice smije uzdi─çi svoj krov, ali mora preduzeti mjere da time slu┼żbenost ne postane te┼ża za vlasnika poslu┼żne nepokretnosti.
(3) Ovla┼í─çenik prava ki┼ínice du┼żan je da odr┼żava oluke namijenjene oticanju vode kao i svoj krov u takvom stanju da mlaz ki┼ínice ne ┼íteti optere─çenoj nepokretnosti, a snijeg i led na vrijeme da ukloni.
3. Li─Źne slu┼żbenosti
Slu┼żbenosti li─Źne prirode
─îlan 229
(1) Li─Źna slu┼żbenost je ograni─Źeno stvarno pravo koje daje ovla┼í─çenje odre─Ĺenom licu da se na odre─Ĺeni na─Źin slu┼żi tu─Ĺom stvari (poslu┼żna stvar), a svaki vlasnik te stvari to mora trpjeti.
(2) Li─Źne slu┼żbenosti su: pravo plodou┼żivanja, pravo upotrebe i pravo stanovanja.
Poslu┼żna stvar
─îlan 230
(1) Li─Źne slu┼żbenosti mogu postojati na cijeloj poslu┼żnoj stvari, ili na idealnom dijelu ako je to mogu─çe s obzirom na sadr┼żaj slu┼żbenosti i prirodu predmeta.
(2) Li─Źna slu┼żbenost na suvlasni─Źkom dijelu nepokretnosti prote┼że se na posebni dio (stan, poslovnu prostoriju), kao ┼íto se slu┼żbenost na posebnom dijelu nepokretnosti prote┼że na s njom povezan suvlasni─Źki dio.
Ograni─Źeno trajanje
─îlan 231
Li─Źne slu┼żbenosti osnivaju se na odre─Ĺeno vrijeme i prestaju istekom vremena za koje su osnovane, a najkasnije smr─çu ovla┼í─çenog lica, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Neotu─Ĺivost i nenasljedivost
─îlan 232
(1) Li─Źne slu┼żbenosti ne mogu se prenositi na drugo lice.
(2) Li─Źne slu┼żbenosti ne mogu se naslijediti, osim slu┼żbenosti izri─Źito osnovanih i za nasljednike ovla┼í─çenog lica.
(3) Li─Źna slu┼żbenost izri─Źito osnovana i za nasljednike ovla┼í─çenog lica gasi se smr─çu posljednjeg nasljednika.
Pojam
─îlan 233
(1) Pravo plodou┼żivanja je li─Źna slu┼żbenost koja plodou┼żivaocu daje ovla┼í─çenje da se slu┼żi poslu┼żnom stvari u skladu sa njenom namjenom, ne mijenjaju─çi njen sadr┼żaj.
(2) Pravo plodou┼żivanja mo┼że postojati na poslu┼żnoj pokretnoj nepotro┼ínoj ili nepokretnoj stvari, ili na vi┼íe pokretnih stvari zajedno. Na potro┼ínim stvarima mogu─çe je samo nepravo plodou┼żivanje.
(3) Na pravo plodou┼żivanja osnovano na pravu koje daje plodove ili druge koristi shodno se primjenjuje odredba prethodnog stava.
(4) Predmet prava plodou┼żivanja su i pripaci optere─çene stvari ili prava.
(5) Ako vi┼íe lica ima pravo plodou┼żivanja iste poslu┼żne nepokretnosti, svako lice je samostalni nosilac svog dijela prava plodou┼żivanja, osim kad su u takvom odnosu da im pravo plodou┼żivanja ili neki dio tog prava pripada zajedni─Źki. U sumnji se smatra da svakom licu pripada jednak dio prava plodou┼żivanja.
(6) Kad je poslu┼żna nepokretnost u svojini vi┼íe suvlasnika ili zajedni─Źkih vlasnika, svaki od njih mora da trpi da se nosilac prava plodou┼żivanja slu┼żi nepokretno┼í─çu na na─Źin proiza┼íao iz njegovog prava.
Ovlašćenje
─îlan 234
(1) Plodou┼żivalac je ovla┼í─çen da se slu┼żi poslu┼żnom stvari u skladu s njenom namjenom, da je dr┼żi kao nesamostalni dr┼żalac i da je upotrebljava. Plodou┼żivaocu pripada ─Źisti prihod od ─Źiste vrijednosti te stvari, u granicama o─Źuvanja sadr┼żaja, ┼íto uklju─Źuje i ─Źuvanje osnovne namjene poslu┼żne stvari.
(2) Plodou┼żivalac mo┼że pravnim poslom prenijeti drugom licu izvr┼íavanje svojih ovla┼í─çenja.
(3) Vlasnik poslu┼żne stvari smije izvr┼íavati svoje pravo svojine ako time ne vrije─Ĺa ovla┼í─çenja plodou┼żivaoca.
─îisti prihod od ─Źiste vrijednosti
─îlan 235
(1) Plodou┼żivaocu pripada sav prihod koji daje poslu┼żna stvar.
(2) Prihod poslu┼żne stvari ─Źine plodovi i druge koristi koje stvar daje bez umanjenja sadr┼żaja. Blago na─Ĺeno u poslu┼żnoj stvari nije prihod plodou┼żivaoca.
(3) Plodou┼żivalac sti─Źe plodove poslu┼żne stvari njihovim odvajanjem. Plodou┼żivalac sti─Źe i sve ostalo ┼íto se odvojilo od stvari ne umanjuju─çi njen sadr┼żaj u trenutku odvajanja, osim ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(4) Odredba iz stava 3. ovog ─Źlana odnosi se i na najamnine, zakupnine, kamate, dividende i druge prihode koje stvar daje na osnovu nekog pravnog odnosa (civilne plodove), ostvarene u vremenu dok je plodou┼żivanje postojalo, bez obzira na to kad je prihod dospio.
(5) Plodou┼żivalac snosi sve tro┼íkove upotrebe i iskori┼í─çavanja poslu┼żne stvari, bez obzira na iznos ostvarenog prihoda.
(6) Plodou┼żivalac je du┼żan da kao dobar doma─çin odr┼żava poslu┼żnu stvar u stanju u kojem je stvar primio, snosi tro┼íkove redovnog odr┼żavanja i obnavljanja stvari, javne obaveze (porez i dr.), realne terete koji optere─çuju stvar, i kamate na potra┼żivanja osigurana hipotekom na poslu┼żnoj stvari, u granicama vrijednosti koja ostaje kad se od prihoda poslu┼żne stvari odbiju tro┼íkovi upotrebe i iskori┼í─çavanja.
Vanredne popravke i obnova stvari
─îlan 236
(1) Ako je zbog dotrajalosti ili vi┼íe sile neophodno obaviti vanredne popravke ili vanredna obnavljanja poslu┼żne stvari, plodou┼żivalac je du┼żan da bez odlaganja obavijesti vlasnika, odnosno lice koje za vlasnika upravlja tom stvari, osim ako je te popravke ili obnavljanja du┼żan da u─Źini o svom tro┼íku.
(2) Ako je stvar uni┼ítena usljed vi┼íe sile, rizik propasti stvari snosi vlasnik, a plodova plodou┼żivalac.
(3) Ako vlasnik poslu┼żne stvari obavi vanredne popravke ili vanredna obnavljanja poslu┼żne stvari, plodou┼żivalac je du┼żan da nadoknadi kamate na vrijednost onog ┼íto je vlasnik utro┼íio, u obimu u kojem se time pobolj┼íalo njegovo plodou┼żivanje.
(4) Ako vlasnik ne mo┼że ili ne─çe da obavi nu┼żne popravke ili obnavljanja, plodou┼żivalac je ovla┼í─çen da ih sam izvr┼íi, a po prestanku plodou┼żivanja mo┼że tra┼żiti da mu vlasnik isplati naknadu kao po┼ítenom dr┼żaocu, ili primjerenu naknadu za plodou┼żivanje koje je izgubio zbog propu┼ítenih radova.
(5) Plodou┼żivalac je du┼żan da o svom tro┼íku izvr┼íi one vanredne popravke i vanredne obnove stvari koje je sam skrivio ili ih je prouzrokovalo lice za koje on odgovara.
Poboljšanja
─îlan 237
(1) Plodou┼żivalac nije du┼żan da dozvoli vlasniku da obavlja pobolj┼íanja na poslu┼żnoj stvari koja nisu nu┼żna, osim ako se vlasnik obave┼że na davanje pune od┼ítete zbog smanjene upotrebe ili prihoda koje plodou┼żivalac gubi zbog obavljanja radova.
(2) Vlasnik stvari koji je izvr┼íio pobolj┼íanja na poslu┼żnoj stvari ima pravo da tra┼żi od plodou┼żivaoca koji je tra┼żio od┼ítetu po odredbi iz prethodnog stava da se od te od┼ítete odbije korist koju plodou┼żivalac ima od pobolj┼íanja.
(3) Ako je plodou┼żivalac bez sporazuma sa vlasnikom u─Źinio pobolj┼íanja na poslu┼żnoj stvari, ovla┼í─çen je da odvoji i prisvoji ono ┼íto je dodao, ako je to mogu─çe bez o┼íte─çenja stvari. Naknadu za pobolj┼íanja mo┼że zahtijevati samo ako bi na to bio ovla┼í─çen kao poslovo─Ĺa bez naloga.
Popis i procjena
─îlan 238
(1) Vlasnik i plodou┼żivalac mogu sa─Źiniti popis svih poslu┼żnih stvari s naznakom njihove vrijednosti u vrijeme sastavljanja popisa i procjene.
(2) Ukoliko vlasnik i plodou┼żivalac ne sastave popis iz stava 1. ovog ─Źlana, pretpostavlja se da je plodou┼żivalac primio u upotrebljivom stanju poslu┼żnu stvar srednjeg kvaliteta, sa svim pripadnostima potrebnim za uredno plodou┼żivanje.
Du┼żnost davanja osiguranja
─îlan 239
(1) Ukoliko je pri izvr┼íavanju ovla┼í─çenja plodou┼żivaoca ugro┼żena supstanca poslu┼żne stvari, vlasnik ima pravo da od plodou┼żivaoca zahtijeva davanje primjerenog osiguranja.
(2) Ako plodou┼żivalac odbije dati dogovoreno osiguranje ili osiguranje koje je odredio sud, vlasnik mo┼że zahtijevati da sud ukine plodou┼żivanje.
(3) Sud ne─çe ukinuti plodou┼żivanje, nego ─çe postaviti upravnika poslu┼żne stvari kad je to bolje, a obzirom na okolnosti slu─Źaja, ako to zahtijeva plodou┼żivalac koji se obavezao da ─çe sve tro┼íkove te uprave snositi kao tro┼íkove za upotrebu i iskori┼í─çavanje poslu┼żne stvari.
(4) Nakon postavljanja upravnika, sud ─çe bez odga─Ĺanja sa─Źiniti popis i procjenu poslu┼żne stvari.
Vra─çanje stvari
─îlan 240
(1) Nakon prestanka prava plodou┼żivanja, plodou┼żivalac je du┼żan da preda u dr┼żavinu poslu┼żne stvari njenom vlasniku, u stanju u kojem je stvar primio.
(2) Plodou┼żivalac odgovara vlasniku stvari za smanjenje njene vrijednosti, bez obzira ─Źime je ono prouzrokovano, osim za smanjenje vrijednosti zbog starenja ili redovne upotrebe stvari koje se nije moglo izbje─çi ni otkloniti potpunim ispunjenjem du┼żnosti iz ─Źlana 235. stava 6. ovog zakona.
(3) Plodou┼żivalac ne odgovara za smanjenje vrijednosti poslu┼żne stvari koje se moglo izbje─çi ili otkloniti jedino vanrednim popravkama ili vanrednim obnavljanjem te stvari, osim ako je bio du┼żan o svom tro┼íku izvr┼íiti te vanredne popravke ili vanredno obnavljanje stvari.
(4) Nakon prestanka plodou┼żivanja neodvojeni plodovi pripadaju vlasniku. Vlasnik je du┼żan da nadoknadi plodou┼żivaocu ili njegovom nasljedniku tro┼íkove koje je plodou┼żivalac imao da bi dobio te plodove, prema pravilima koja odre─Ĺuju pravni polo┼żaj po┼ítenog dr┼żaoca prilikom vra─çanja stvari vlasniku.
(5) Pravilo iz stava 4. ovog ─Źlana shodno se primjenjuje i za civilne plodove (najamnine, zakupnine, kamate, dividende i sl.) dospjele nakon prestanka plodou┼żivanja.
(6) Du┼żnosti i odgovornosti plodou┼żivaoca terete njegovog nasljednika, odnosno drugog sljedbenika.
Nepravo plodou┼żivanje
─îlan 241
(1) Nepravo plodou┼żivanje osniva se na stvari koja je potro┼ína ili na pravu koje ne daje plodove.
(2) U slu─Źaju iz prethodnog stava poslu┼żna stvar je nov─Źana vrijednost stvari koja ─çe se vlasniku vratiti nakon isteka plodou┼żivanja.
(3) Za vrijeme trajanja nepravog plodou┼żivanja osnovanog na gotovom novcu plodou┼żivalac mo┼że raspolagati gotovim novcem po svojoj volji. Ako je to plodou┼żivanje osnovano na ve─ç ulo┼żenoj glavnici, plodou┼żivalac mo┼że zahtijevati samo kamate.
(4) Na nepravo plodou┼żivanje shodno se primjenjuju pravila o pravu plodou┼żivanja, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno niti to zahtijeva priroda takvog plodou┼żivanja.
Pravo upotrebe
─îlan 242
(1) Pravo upotrebe je li─Źna slu┼żbenost koja ovla┼í─çuje odre─Ĺeno lice da se u granicama svojih li─Źnih potreba i potreba ─Źlanova svog porodi─Źnog doma─çinstva slu┼żi ne─Źijom stvari (poslu┼żna stvar) prema njenoj namjeni, ─Źuvaju─çi njen sadr┼żaj.
(2) Pravo upotrebe mo┼że postojati na poslu┼żnoj nepotro┼ínoj pokretnoj ili nepokretnoj stvari, ili na vi┼íe pokretnih stvari. Na potro┼ínim stvarima nije mogu─ça ni neprava upotreba.
(3) Na pravo upotrebe osnovano na pravu koje daje plodove ili druge koristi, shodno se primjenjuje odredba iz stava 2. ovog ─Źlana.
(4) Predmet prava upotrebe su i pripaci stvari ili prava koja su njime optere─çena.
(5) Pravo upotrebe ne mo┼że imati vi┼íe lica, osim ako su u takvom odnosu da im ono pripada zajedni─Źki.
(6) Na pravo upotrebe primjenjuju se pravila o pravu plodou┼żivanja, ako druga─Źije nije odre─Ĺeno zakonom niti to zahtijeva priroda prava upotrebe.
Ovlašćenja
─îlan 243
(1) Nosilac prava upotrebe ima pravo da stvar dr┼żi kao nesamostalni dr┼żalac, da je upotrebljava i uzima njen prihod, ne mijenjaju─çi njenu supstancu.
(2) Nosilac prava upotrebe ne mo┼że pravnim poslom prepustiti drugom licu izvr┼íavanje svojih ovla┼í─çenja iz stava 1. ovog ─Źlana.
Upotrebe
─îlan 244
(1) Nosilac prava upotrebe je ovla┼í─çen da se slu┼żi poslu┼żnom stvari u okviru svojih potreba koje odgovaraju njegovom uzrastu, zvanju, zanimanju i veli─Źini porodi─Źnog doma─çinstva.
(2) Potrebe nosioca prava upotrebe odre─Ĺuju se prema stanju kad je osnovana slu┼żbenost upotrebe.
(3) Pod potrebom nosioca prava upotrebe podrazumijevaju se i potrebe njegovog porodi─Źnog doma─çinstva, kao i promjene u njegovom porodi─Źnom doma─çinstvu koje su bile prirodno o─Źekivane i predvidive (bra─Źni drug i maloljetna djeca, kao i lica koja je po zakonu du┼żan da izdr┼żava) i promjene koje su nu┼żno potrebne za vo─Ĺenje porodi─Źnog doma─çinstva.
(4) Vlasnik poslu┼żne stvari mo┼że izvr┼íavati svoje pravo svojine uklju─Źuju─çi prisvajanje koristi ako time ne vrije─Ĺa tu─Ĺe pravo upotrebe.
Sticanje plodova i drugih koristi
─îlan 245
Nosilac prava upotrebe sti─Źe plodove poslu┼żne stvari i sve ostale koristi od stvari kad ih na osnovu ovla┼í─çenja koje mu daje njegovo pravo upotrebe ubere za svoje potrebe.
Troškovi i tereti
─îlan 246
(1) Vlasnik je du┼żan da snosi sve redovne i vanredne tro┼íkove i terete poslu┼żne stvari i du┼żan je da odr┼żava stvar u dobrom stanju o svom tro┼íku.
(2) Ako tro┼íkovi i tereti prelaze korist koja preostaje vlasniku, nosilac prava upotrebe du┼żan je da vlasniku nadoknadi razliku.
Pravo stanovanja
─îlan 247
(1) Pravo stanovanja je li─Źna slu┼żbenost koja svog nosioca ovla┼í─çuje da se slu┼żi ne─Źijom stambenom zgradom ili njenim dijelom namijenjenim za stanovanje (poslu┼żna stvar) u skladu s tom namjenom, ─Źuvaju─çi sadr┼żaj poslu┼żne stvari.
(2) Pravo stanovanja prosu─Ĺuje se po pravilima o pravu upotrebe, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(3) Ako pravo stanovanja svoga nosioca ovla┼í─çuje da se slu┼żi svim dijelovima zgrade koji su za stanovanje tako da ih, ─Źuvaju─çi njihov sadr┼żaj, u cijelosti u┼żiva, tada je to plodou┼żivanje stambene zgrade, pa se prosu─Ĺuje po pravilima o pravu plodou┼żivanja.
(4) Vlasnik zadr┼żava pravo raspolaganja onim dijelovima nepokretnosti koji nisu namijenjeni za stanovanje, a i stambenim dijelovima koji nisu predmet prava stanovanja, ali ne na na─Źin da time spre─Źava ostvarivanje prava stanovanja.
(5) Ostvarivanjem prava stanovanja ne smije se vlasniku onemogu─çiti ili ote┼żati potrebno nadgledanje cijele njegove nepokretnosti.
4. Za┼ítita i prestanak prava slu┼żbenosti
Zahtjev za po┼ítovanje prava slu┼żbenosti
─îlan 248
(1) Ovla┼í─çenik prava slu┼żbenosti ima pravo da zahtijeva od vlasnika poslu┼żne stvari da prizna i trpi njegovo pravo slu┼żbenosti kao teret na poslu┼żnoj stvari, da trpi izvr┼íavanje ovla┼í─çenikovog prava na njoj, odnosno da propu┼íta ─Źiniti na njoj ono ┼íto je zbog ovla┼í─çenikovog prava du┼żan propu┼ítati, ovla┼í─çenik ima pravo zahtijevati i od svakog drugog lica koja svojim radnjama pori─Źu njegovo pravo slu┼żbenosti ili ga samovlasno onemogu─çuje ili uznemirava u izvr┼íavanju tog prava.
(2) Pravo iz stava 1. ovog ─Źlana prestaje istekom roka od 10 godina od kad je ovla┼í─çenik prestao vr┼íiti to pravo.
Tu┼żba ovla┼í─çenika slu┼żbenosti
─îlan 249
Da bi ovla┼í─çenik prava slu┼żbenosti mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadle┼żnim organom, ostvariti svoje pravo na za┼ítitu, mora dokazati svoje pravo slu┼żbenosti i ─Źin tu┼żenog kod onemogu─çavanja ili uznemiravanja izvr┼íavanja tog prava.
Tu┼żba pretpostavljenog ovla┼í─çenika slu┼żbenosti
─îlan 250
(1) Pravo na za┼ítitu svog pretpostavljenog prava slu┼żbenosti ima i onaj koji je dokazao svoje pravo slu┼żbenosti, i onaj koji u postupku pred sudom ili drugim nadle┼żnim organom doka┼że pravni osnov i istiniti na─Źin svog sticanja dr┼żavine te slu┼żbenosti (pretpostavljeni ovla┼í─çenik slu┼żbenosti).
(2) Na pravo pretpostavljenog ovla┼í─çenika na za┼ítitu na odgovaraju─çi na─Źin primjenjuju se pravila o tu┼żbi pretpostavljenog vlasnika.
Zaštita od povrede upisom u javnoj evidenciji
─îlan 251
Ako je neko lice pravo korisnika stvarne slu┼żbenosti steklo nevaljanim upisom u javnu evidenciju, ovla┼í─çenik ima pravo da se ┼ítiti od toga sredstvima koja za za┼ítitu knji┼żnih prava daju pravila zemlji┼ínoknji┼żnog prava.
Preina─Źenje sadr┼żaja
─îlan 252
Na preina─Źenje sadr┼żaja slu┼żbenosti primjenjuju se odredbe ovog zakona koje ure─Ĺuju osnivanje slu┼żbenosti na osnovu pravnog posla.
Propast stvari
─îlan 253
(1) Propa┼í─çu povlasne ili poslu┼żne stvari prestaje i pravo slu┼żbenosti, ali ─Źim se stvar vrati u prija┼ínje stanje, slu┼żbenost se uspostavlja.
(2) Odredbe ovog zakona koje se primjenjuju na propast stvari odnose se i u slu─Źaju da stvar bude stavljena izvan prometa.
(3) Ako je umjesto propale poslu┼żne stvari nastalo pravo koje je nadomje┼íta (pravo na naknadu, na osiguraninu i sli─Źno), tada propa┼í─çu stvari nije prestalo pravo plodou┼żivanja, nego ono i dalje postoji na tom nadomjestku kao poslu┼żnoj stvari.
Sjedinjenje
─îlan 254
(1) Ako se svojina povlasne i poslu┼żne nepokretnosti na─Ĺu u imovini istog lica, tada tim sjedinjenjem samim po sebi prestaje stvarna slu┼żbenost.
(2) Ako se svojina povlasne i poslu┼żne nepokretnosti razdvoji prije brisanja slu┼żbenosti u javnoj evidenciji, slu┼żbenost se uspostavlja.
Odricanje ovlašćenika
─îlan 255
(1) Pravo slu┼żbenosti prestaje valjanim odricanjem ovla┼í─çenika, bez obzira na to na kojem je pravnom osnovu zasnovana.
(2) Pojedini suvlasnik ili zajedni─Źki vlasnik povlasne nepokretnosti ne mo┼że se odre─çi prava stvarne slu┼żbenosti bez pristanka ostalih.
(3) Vlasnik povlasne nepokretnosti koja je optere─çena pravom plodou┼żivanja ili zalo┼żnim pravom ne mo┼że se odre─çi bez pristanka ovla┼í─çenika tih prava.
(4) Na osnovu odricanja prestaje slu┼żbenost bez pristanka vlasnika poslu┼żne stvari, pa i onda kad je i on imao korist od te slu┼żbenosti.
(5) Ako je slu┼żbenost upisana u javnoj evidenciji, presta─çe kad bude izbrisana.
Istek roka i ispunjavanje raskidnog uslova
─îlan 256
(1) Slu┼żbenost prestaje istekom vremena na koje je bila osnovana ili na koje je bilo osnovano pravo svojine iz kojeg je izvedena, kao i kad se ispuni raskidni uslov pod kojim je bila osnovana ona ili pravo svojine iz kojeg je izvedena.
(2) Ako je slu┼żbenost osnovana pod uslovom dok tre─çe lice navr┼íi odre─Ĺene godine, presta─çe u to vrijeme, premda je tre─çi umro prije tih godina, ako iz svrhe oro─Źavanja ne proizlazi ne┼íto drugo.
(3) Ako je slu┼żbenost upisana u javnoj evidenciji presta─çe brisanjem.
Neizvršavanje
─îlan 257
(1) Pravo slu┼żbenosti prestaje zastarom ako se nije izvr┼íavalo kroz 20 godina.
(2) Pravo slu┼żbenosti koje se po svojoj prirodi mo┼że samo rijetko izvr┼íavati ne prestaje zastarom dok tri puta ne nastupi prilika u kojoj treba da izvr┼íi njen sadr┼żaj, a ovla┼í─çenik to ne u─Źini.
(3) Pravo slu┼żbenosti prestaje ako se vlasnik poslu┼żne stvari protivio njegovom izvr┼íavanju, a ovla┼í─çenik ga zbog toga nije izvr┼íavao neprekidno tri godine.
(4) Zastara ne nastupa, niti pravo slu┼żbenosti prestaje neizvr┼íavanjem, dok na poslu┼żnoj stvari postoji naprava namijenjena upravo izvr┼íavanju toga prava.
(5) Slu┼żbenost upisana u javnoj evidenciji presta─çe brisanjem iz javne evidencije.
Ukidanje
─îlan 258
(1) Ako pravo slu┼żbenosti izgubi razumnu svrhu, vlasnik poslu┼żne stvari mo┼że zahtijevati da se ono ukine. Ako nije posebnim zakonom druga─Źije odre─Ĺeno, odluku o ukidanju donije─çe sud na zahtjev vlasnika poslu┼żne stvari, bez obzira na pravni osnov na kojem je ta slu┼żbenost bila osnovana.
(2) Sud ─çe na zahtjev vlasnika poslu┼żne nepokretnosti odlukom ukinuti nu┼żni prolaz, a i drugu slu┼żbenost puta, bez obzira na to na kojem je osnovu zasnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji, ili jednako odgovaraju─çi prolaz, koji vlasniku poslu┼żnog zemlji┼íta ─Źini manje ┼ítete, ili pak jednako odgovaraju─çi javni prolaz.
(3) Sud ─çe na zahtjev vlasnika poslu┼żne stvari, kojem plodou┼żivalac nije dao osiguranje koje se obavezao dati ili koje je sud odredio, odlukom ukinuti plodou┼żivanje i obavezati vlasnika na pla─çanje pravedne naknade.
(4) Sud koji vodi postupak radi ukidanja plodou┼żivanja jer plodou┼żivalac nije dao nu┼żno osiguranje, mo┼że, umjesto da ukine plodou┼żivanje, odlukom postaviti upravnika poslu┼żnoj stvari, ako utvrdi da je to bolje s obzirom na okolnosti slu─Źaja, te ako to zahtijeva plodou┼żivalac koji se obavezao da ─çe sve tro┼íkove te uprave snositi kao tro┼íkove za upotrebu i iskori┼í─çavanje poslu┼żne stvari.
(5) Slu┼żbenost upisana u javnoj evidenciji prestaje brisanjem.
Za┼ítita tu─Ĺeg povjerenja
─îlan 259
Slu┼żbenost koja nije upisana u javnoj evidenciji prestaje kad poslu┼żnu stvar stekne lice koje nije znalo niti je moralo da zna za tu slu┼żbenost.
Prestanak li─Źne slu┼żbenosti
─îlan 260
(1) Pravo li─Źne slu┼żbenosti prestaje smr─çu ovla┼í─çenika ili prestankom pravnog lica koje je bilo ovla┼í─çenik toga prava, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Ako je pravo li─Źne slu┼żbenosti izri─Źito osnovano i za ovla┼í─çenikove nasljednike, naslje─Ĺivanjem ─çe ono pre─çi na one koji naslje─Ĺuju zbog smrti prvog ovla┼í─çenika; smr─çu nasljednika koji je naslijedio pravo li─Źne slu┼żbenosti ona se gasi, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(3) Ako je li─Źna slu┼żbenost zasnovana u korist jedne porodice, prestaje kad ta porodica izumre. U slu─Źaju sumnje, smatra se da je osnovana za nasljednika, a ko tvrdi da je osnovana za porodicu, treba to i da doka┼że.
Rastere─çenje zakonom ili odlukom upravne vlasti
─îlan 261
(1) Slu┼żbenosti prestaju ispunjavanjem pretpostavki koje je za to odredio posebni zakon.
(2) Nadle┼żni organ ─çe ukinuti slu┼żbenost u slu─Źajevima i pod pretpostavkama odre─Ĺenim posebnim zakonom.
(3) Ako ukidanje ili prestanak slu┼żbenosti ima zna─Źenje izvla┼í─çenja, lice ─Źija je slu┼żbenost prestala ima pravo na punu naknadu.
(4) Slu┼żbenost upisana u javnoj evidenciji presta─çe brisanjem, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Prestanak stvarne slu┼żbenosti
─îlan 262
(1) Stvarna slu┼żbenost prestaje:
a) ako se vlasnik poslu┼żne nepokretnosti protivi njenom vr┼íenju, a vlasnik povlasne nepokretnosti tri uzastopne godine nije vr┼íio svoje pravo,
b) ako isto lice postane vlasnik poslu┼żne i povlasne nepokretnosti,
g) ako propadne povlasna ili poslu┼żna nepokretnost,
d) nevršenjem u periodu od 10 godina.
(2) Vlasnik poslu┼żne nepokretnosti ima pravo zahtijevati da prestane pravo stvarne slu┼żbenosti kada prestane potreba za kori┼í─çenjem povlasne nepokretnosti, kao i kada prestane razlog zbog kojeg je bila zasnovana.
Podijeljene povlasne nepokretnosti
─îlan 263
(1) Ako se podijeli povlasna nepokretnost, stvarna slu┼żbenost ostaje u korist svih njenih dijelova. Vlasnik poslu┼żne nepokretnosti ima pravo zahtijevati da stvarna slu┼żbenost vlasnika dijela podijeljene povlasne nepokretnosti prestane, ako ne slu┼żi za potrebe tog dijela.
(2) Ako je podijeljena poslu┼żna nepokretnost, stvarna slu┼żbenost ostaje samo na dijelovima na kojima je vr┼íena.
III - REALNI TERETI
1. Uopšteno
Pojam
─îlan 264
Realni teret daje svom korisniku ograni─Źeno stvarno pravo na nepokretnosti koju optere─çuje ovla┼í─çuju─çi ga da mu se na teret njene vrijednosti periodi─Źno daju stvari ili ─Źine radnje koje su sadr┼żaj tog realnog tereta.
Osnivanje realnog tereta
─îlan 265
(1) Realni teret osniva se na odre─Ĺenoj nepokretnosti na osnovu pravnog posla i odlukom suda ili nadle┼żnog organa.
(2) Realni teret je osnovan kada su ispunjeni svi zakonom propisani uslovi.
Osnivanje pravnim poslom
─îlan 266
(1) Na osnovu pravnog posla, realni teret osniva se njegovim izvo─Ĺenjem iz svojine nepokretnosti koja se njime optere─çuje, a na na─Źin odre─Ĺen zakonom.
(2) Pravni posao o osnivanju stvarnog tereta mora biti u obliku notarski obra─Ĺene isprave i mora sadr┼żavati odredbe o osnivanju tereta na odre─Ĺenoj nepokretnosti, njegovom sadr┼żaju i korisniku tereta.
(3) Suvlasnici ili zajedni─Źki vlasnici na nepokretnosti mogu samo saglasno odrediti da se optereti realnim teretom.
Upis tereta u javne evidencije
─îlan 267
(1) Realni teret osnovan pravnim poslom sti─Źe se upisom u javnu evidenciju kao teret na njime optere─çenoj nepokretnosti.
(2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke odre─Ĺene zakonom za upis u javnu evidenciju, realni teret sti─Źe se predbilje┼żbom, pod uslovom da se predbilje┼żba naknadno opravda.
(3) Lice koje realni teret stekne na osnovu pravosna┼żne odluke suda ovla┼í─çeno je da tra┼żi upis tog prava u javne evidencije.
(4) Realni teret ne mo┼że se suprotstaviti pravu savjesnog lica, koje je, postupaju─çi sa povjerenjem u javne evidencije, upisalo svoje pravo prije nego ┼íto je zatra┼żen upis realnog tereta.
Osnivanje odlukom suda
─îlan 268
(1) Realni teret mo┼że se osnivati odlukom suda u postupku diobe, ostavinskom postupku, i u drugim slu─Źajevima odre─Ĺenim zakonom.
(2) Na osnivanje realnog tereta shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o osnivanju slu┼żbenosti.
Optere─çena nepokretnost
─îlan 269
(1) Realnim teretom mo┼że biti optere─çena jedna ili vi┼íe nepokretnost koje mogu biti predmet zalo┼żnog prava.
(2) S opterećenom nepokretnošću opterećeni su i svi njeni pripaci.
(3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na nepokretnost, primjenjuju se i na suvlasni─Źki dio nepokretnosti.
Sadr┼żaj realnog tereta
─îlan 270
(1) Sadr┼żaj realnog tereta mo┼że biti mogu─ça, dopu┼ítena i odre─Ĺena, ili odrediva radnja periodi─Źnog davanja stvari ili novca, ili drugih radnji koje imaju nov─Źanu vrijednost. Radnja koja ─Źini sadr┼żaj realnog tereta ne mora biti u vezi sa ekonomskom namjenom optere─çene nepokretnosti, niti slu┼żiti ostvarivanju ekonomske namjene korisnikove nepokretnosti.
(2) Radnja jednokratnog davanja ili ─Źinjenja koje ima nov─Źanu vrijednost mo┼że biti sporedni sadr┼żaj realnog tereta. U tom slu─Źaju shodno se primjenjuje odredba stava (1) ovog ─Źlana, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Promjena sadr┼żaja
─îlan 271
(1) Promjena sadr┼żaja realnog tereta dopu┼ítena je samo u sporazumu sa vlasnikom optere─çene nepokretnosti, a ako bi se time ometao dotada┼ínji na─Źin izvr┼íavanja ostalih stvarnih prava na optere─çenoj nepokretnosti, tada i u sporazumu sa nosiocima tih prava.
(2) Na promjenu sadr┼żaja realnog tereta primjenjuju se odredbe ovog zakona o osnivanju realnih tereta na osnovu pravnog posla.
Osnovna obaveza
─îlan 272
(1) Realni teret obavezuje vlasnika optere─çene nepokretnosti da korisniku tereta ispunjava sadr┼żaj tereta, za ┼íto odgovara vrijedno┼í─çu te nepokretnosti.
(2) Obaveza iz realnog tereta prenosiva je samo zajedno sa opterećenom nepokretnošću.
(3) S prelaskom svojine optere─çene nepokretnosti na drugo lice ujedno prelazi i obaveza iz realnog tereta.
(4) Osnovna obaveza iz realnog tereta ne zastarijeva.
Pojedina─Źne obaveze davanja ili ─Źinjenja
─îlan 273
(1) Kada na osnovu vlasnikove obaveze iz ─Źlana 272. ovog zakona dospije za ispunjenje neko davanje ili ─Źinjenje, tada nastaje pojedina─Źna obaveza vlasnika optere─çene nepokretnosti da to davanje, odnosno ─Źinjenje ispuni korisniku tereta kao povjeriocu.
(2) Korisnik realnog tereta ovla┼í─çen je da tra┼żi ispunjenje pojedina─Źne obaveze iz prethodnog stava, ili njenu nov─Źanu protivrijednost.
(3) Pojedina─Źne obaveze davanja i ─Źinjenja zastarijevaju za tri godine od dospije─ça svake pojedine obaveze.
Li─Źna odgovornost za pojedina─Źne obaveze
─îlan 274
(1) Za ispunjenje pojedina─Źne obaveze davanja ili ─Źinjenja odgovara svom svojom imovinom lice koje je vlasnik optere─çene nepokretnosti u vrijeme dospije─ça obaveze. Odgovornost tog lica za dospjele obaveze ne prestaje sa prestankom njegovog prava svojine na optere─çenoj nepokretnosti.
(2) Ako je optere─çena nepokretnost u dr┼żavini tre─çeg lica, ono odgovara cjelokupnom svojom imovinom za pojedina─Źna davanja ili ─Źinjenja dospjela do prestanka dr┼żavine nepokretnosti.
(3) Plodou┼żivalac nepokretnosti optere─çene stvarnim teretom odgovara vlastitom imovinom umjesto vlasnika te nepokretnosti za pojedina─Źna davanja i ─Źinjenja na koja obavezuje realni teret.
Stvarnopravna odgovornost za pojedina─Źne obaveze
─îlan 275
(1) Za sve dospjele pojedina─Źne obaveze, davanja i ─Źinjenja koja proizlaze iz realnog tereta odgovara vlasnik vrijedno┼í─çu optere─çene nepokretnosti, a nakon diobe te nepokretnosti vrijedno┼í─çu svojih dijelova solidarno odgovaraju svi vlasnici dijelova na koje je razdijeljena.
(2) Stvarnopravna odgovornost za pojedina─Źnu obavezu davanja i ─Źinjenja solidarna je s li─Źnom odgovorno┼í─çu za istu obavezu.
Neodvojivost
─îlan 276
(1) Realni teret ne mo┼że se odvojiti od nepokretnosti koju optere─çuje. Sticanjem svojine na optere─çenoj nepokretnosti sti─Źe se nepokretnost optere─çena realnim teretom, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Pravo iz realnog tereta osnovanog u korist nekog lica ne mo┼że se prenositi sa ovla┼í─çenika na drugo lice, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno, a pravo iz realnog tereta osnovanog u korist vlasnika neke nepokretnosti prenosi se samo zajedno sa svojinom te nepokretnosti.
2. Teret u korist vlasnika nepokretnosti
Teret i povlasna nepokretnost
─îlan 277
(1) Realni teret u korist neke nepokretnosti (povlasna nepokretnost) daje vlasniku te nepokretnosti ograni─Źeno stvarno pravo na optere─çenoj nepokretnosti koje ga ovla┼í─çuje da mu se periodi─Źno daju stvari ili izvr┼íavaju radnje koje su sadr┼żaj tog stvarnog tereta.
(2) Realni teret koji je osnovan u korist neke nepokretnosti kao povlasne ne mo┼że se razdvojiti od svojine te nepokretnosti te je prenosiv samo zajedno s tom nepokretno┼í─çu.
Uticaj diobe
─îlan 278
(1) U slu─Źaju podjele povlasne nepokretnosti, realni teret postoji i dalje u korist pojedinih dijelova srazmjerno veli─Źini svakog dijela ako su davanja i radnje djeljivi. Ako davanja i radnje nisu djeljivi, shodno se primjenjuju pravila o nedjeljivim obavezama.
(2) Diobom se ne smije ote┼żati optere─çenje vlasnika optere─çene nepokretnosti.
(3) Ukoliko se diobom ote┼ża optere─çenje vlasnika optere─çene nepokretnosti, vlasnik te optere─çene nepokretnosti ima pravo da zahtijeva srazmjerno smanjenje davanja i radnji, koje su zbog diobe postale za njega te┼że.
Prenos dospjele obaveze
─îlan 279
Dospjele pojedina─Źne obaveze davanja ili radnji na koje je vlasnik nepokretnosti obavezan stvarnim teretom u korist neke nepokretnosti, mogu se prenijeti na drugo lice, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
3. Tereti u korist lica
Tereti li─Źne prirode
─îlan 280
(1) Realni teret u korist lica daje ovla┼í─çeniku ograni─Źeno stvarno pravo na optere─çenoj nepokretnosti koje ovla┼í─çuje da mu se periodi─Źno daju stvari ili izvr┼íavaju radnje koje su sadr┼żaj tog realnog tereta.
(2) Pravo iz realnog tereta osnovanog u korist nekog lica ne mo┼że se prenositi sa ovla┼í─çenika na drugo lice, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

 

Prenosivost pojedinih potra┼żivanja
─îlan 281
Dospjela pojedina─Źna davanja ili radnje na koje je vlasnik nepokretnosti obavezan realnim teretom mogu se prenijeti na drugo lice, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno ni suprotno prirodi radnje koja se tra┼żi.
Vrste realnih tereta
─îlan 282
Nepokretnost mo┼że biti optere─çena realnim teretom, u korist svakog vlasnika odre─Ĺene nepokretnosti (povlasna nepokretnost) ili nosioca prava gra─Ĺenja.
Zaštita korisnika tereta
─îlan 283
(1) Korisnik realnog tereta ima pravo tu┼żbom da zahtijeva da se prema vlasniku optere─çene nepokretnosti utvrdi postojanje realnog tereta.
(2) Ako tre─çe lice ometa ili spre─Źava korisnika u izvr┼íavanju realnog tereta, on ima pravo tu┼żbom da zahtijeva da to ometanje ili spre─Źavanje prestane.
Prestanak realnog tereta
─îlan 284
(1) Realni teret prestaje njegovim brisanjem u javnoj evidenciji.
(2) Brisanje realnog tereta mo┼że se zahtijevati zbog:
a) propasti optere─çene ili povlasne nepokretnosti,
b) stavljanje izvan prometa optere─çene i povlasne nepokretnosti,
v) odricanja korisnika tereta,
g) isteka vremena na koje je bio osnovan ili ispunjavanjem raskidnog uslova pod kojim je bio osnovan,
d) donošenja odluke suda o amortizaciji tereta,
─Ĺ) smrti lica u ─Źiju je korist bio osnovan, ako stvarni teret nije izri─Źito osnovan i za njegove nasljednike.
Ukidanje realnog tereta
─îlan 285
Vlasnik optere─çene nepokretnosti mo┼że da zahtijeva da se realni teret ukine ako on izgubi svoju svrhu. Odluku o ukidanju realnog tereta donosi sud na zahtjev vlasnika optere─çene nepokretnosti, bez obzira na pravni osnov o njegovom osnivanju.
IV - PRAVO GRA─ÉENjA
Pojam
─îlan 286
(1) Pravo gra─Ĺenja je ograni─Źeno stvarno pravo na ne─Źijem zemlji┼ítu koje daje ovla┼í─çenje svom nosiocu da na povr┼íini zemlji┼íta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a vlasnik zemlji┼íta du┼żan je to da trpi.
(2) Pravo gra─Ĺenja je u pravnom pogledu izjedna─Źeno s nepokretno┼í─çu.
(3) Zgrada koja je izgra─Ĺena ili koja bude izgra─Ĺena na zemlji┼ítu koje je optere─çeno pravom gra─Ĺenja pripadnost je tog prava, kao da je ono zemlji┼íte.
Sadr┼żaj prava gra─Ĺenja
─îlan 287
(1) Lice koje je nosilac prava gra─Ĺenja je i vlasnik zgrade koja je pripadnost tog njegovog prava, a u pogledu zemlji┼íta koje je optere─çeno pravom gra─Ĺenja ima ovla┼í─çenja i du┼żnosti plodou┼żivoca. Svaka odredba ugovora i drugog akta suprotna ovoj odredbi je ni┼ítavna.
(2) Nosilac prava gra─Ĺenja du┼żan je da vlasniku zemlji┼íta pla─ça mjese─Źnu naknadu za zemlji┼íte u iznosu prosje─Źne zakupnine za takvo zemlji┼íte, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Promjena sadr┼żaja
─îlan 288
(1) Promjena sadr┼żaja prava gra─Ĺenja dopu┼ítena je samo u sporazumu s vlasnikom optere─çene nepokretnosti, a ako bi se time ometao dotada┼ínji na─Źin izvr┼íavanja ostalih stvarnih prava na optere─çenoj nepokretnosti, tada i u sporazumu s ovla┼í─çenicima tih prava.
(2) Na preina─Źenje sadr┼żaja primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na osnivanje prava gra─Ĺenja na osnovu pravnoga posla.
Neodvojivost
─îlan 289
Pravo gra─Ĺenja ne mo┼że se odvojiti od zemlji┼íta koje optere─çuje, pa ko na bilo kojem pravnom osnovu stekne svojinu optere─çenog zemlji┼íta, stekao je zemlji┼íte optere─çeno pravom gra─Ĺenja, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Nosilac prava gra─Ĺenja
─îlan 290
(1) Nosilac prava gra─Ĺenja je lice u ─Źiju je korist to pravo osnovano ili je na njega preneseno.
(2) Vlasnik zemlji┼íta mo┼że biti nosilac prava gra─Ĺenja na svome zemlji┼ítu.
Prometnost
─îlan 291
(1) Pravo gra─Ĺenja je otu─Ĺivo i nasljedivo kao i pravo na nepokretnosti, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Pravo gra─Ĺenja mo┼że se opteretiti slu┼żbenostima, realnim teretima i zalo┼żnim pravom i na svaki drugi na─Źin koji je u skladu sa zakonom i koji nije suprotan pravnoj prirodi tog prava.
(3) Zgrada i pravo gra─Ĺenja ─Źine neraskidivo pravno jedinstvo, pa se zajedno prenose, naslje─Ĺuju i optere─çuju.
Ograni─Źenje prava gra─Ĺenja
─îlan 292
Pravo gra─Ĺenja mo┼że se ograni─Źiti pravnim poslom na svaki na─Źin koji nije suprotan zakonu, ili njegovoj prirodi, ili pravima tre─çih lica.
2. Sticanje prava gra─Ĺenja
Osnivanje prava gra─Ĺenja
─îlan 293
(1) Pravo gra─Ĺenja osniva se na osnovu pravnog posla ili odluke suda.
(2) Pravni posao iz stava 1. ovog ─Źlana zaklju─Źuje se u obliku koji je propisan u posebnom zakonu.
Upis prava gra─Ĺenja
─îlan 294
(1) Pravo gra─Ĺenja sti─Źe se dvostrukim upisom u javnu evidenciju, i to njegovim upisom kao tereta na zemlji┼ítu koje optere─çuje, i njegovim upisom kao posebnog zemlji┼ínoknji┼żnog tijela u za to novoosnovanom zemlji┼ínoknji┼żnom ulo┼íku.
(2) Upis prava gra─Ĺenja u javnu evidenciju mogu─ç je samo na osnovu izjave volje vlasnika da time optereti svoje zemlji┼íte.
(3) Ako bi pravo gra─Ĺenja ┼ítetilo ve─ç upisanim ograni─Źenim stvarnim pravima na zemlji┼ítu koje bi se opteretilo pravom gra─Ĺenja, ono se mo┼że upisati samo s pristankom ovla┼í─çenika tih prava.
(4) Kada se na osnovu prava gra─Ĺenja izgradi zgrada ili postoje─ça zgrada odvoji od zemlji┼íta pravom gra─Ĺenja, upisa─çe se pravo gra─Ĺenja.
(5) Kad zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno u pogledu na─Źina osnivanja prava gra─Ĺenja, njegove promjene i prestanka, te u pogledu za┼ítite povjerenja u javne evidencije, na odgovaraju─çi ─çe se na─Źin primjenjivati odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo svojine.
Osnivanje odlukom suda
─îlan 295
(1) Pravo gra─Ĺenja mo┼że odlukom osnovati sud u postupku diobe i ostavinskom postupku i u drugim slu─Źajevima odre─Ĺenim zakonom.
(2) Na osnivanje prava gra─Ĺenja odlukom suda primjenjuju se pravila o osnivanju slu┼żbenosti odlukom suda.
Prenos prava gra─Ĺenja
─îlan 296
Na prenos prava gra─Ĺenja primjenjuju se odredbe ovog zakona o sticanju prava svojine na nepokretnostima na osnovu pravnog posla, odluke nadle┼żnog organa i naslje─Ĺivanja, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno niti proizlazi iz pravne prirode prava gra─Ĺenja.
3. Za┼ítita prava gra─Ĺenja
Pravila za┼ítite prava gra─Ĺenja
─îlan 297
Pravo gra─Ĺenja kao pravo na ne─Źijem zemlji┼ítu u┼żiva za┼ítitu odgovaraju─çom primjenom pravila o stvarnim slu┼żbenostima, a kao nepokretnost u pravnom pogledu, odgovaraju─çom primjenom pravila o za┼ítiti prava svojine.
4. Prestanak prava gra─Ĺenja
Na─Źin prestanka prava gra─Ĺenja
─îlan 298
(1) Pravo gra─Ĺenja prestaje: propa┼í─çu optere─çenog zemlji┼íta, sporazumom, ovla┼í─çenikovim odricanjem, istekom ugovorenog roka i ispunjavanjem ugovorenog raskidnoga uslova, rastere─çenjem, te ukidanjem.
(2) Pravo gra─Ĺenja upisano u javnoj evidenciji prestaje kad, zbog razloga iz stava (1) ovog ─Źlana, bude izbrisano kao teret na zemlji┼ítu optere─çenom tim pravom i kao posebno zemlji┼ínoknji┼żno tijelo.
Ukidanje
─îlan 299
(1) Ako se na pravu gra─Ĺenja ne izgradi zgrada u roku od 10 godina od osnivanja toga prava, vlasnik optere─çene nepokretnosti mo┼że zahtijevati da se ono ukine. Ako nije zakonom druga─Źije odre─Ĺeno, odluku o ukidanju donije─çe sud na zahtjev vlasnika optere─çene nepokretnosti, bez obzira na pravni osnov na kojem je pravo gra─Ĺenja bilo zasnovano.
(2) Pravo gra─Ĺenja na kojem je bila izgra─Ĺena zgrada, ali je sru┼íena do te mjere da se ne mo┼że upotrebljavati za svrhu kojoj je bila namijenjena, presta─çe ukidanjem kao da zgrada i nije bila izgra─Ĺena, ako nije u roku od ┼íest godina ponovno sagra─Ĺena u mjeri koliko je najnu┼żnije da slu┼żi svojoj prija┼ínjoj glavnoj namjeni.
(3) Rok iz stava 2. ovog ─Źlana po─Źinje te─çi prvog dana u godini koja nastupa nakon godine kad je zgrada sru┼íena, ali rok ne te─Źe dok postoje okolnosti pod kojima zastaje rok odr┼żaja.
(4) Pravo gra─Ĺenja presta─çe na osnovu odluke o ukidanju i brisanjem u javnoj evidenciji.
Posljedice prestanka
─îlan 300
(1) S prestankom prava gra─Ĺenja postaje pripadnost zemlji┼íta ono ┼íto je pravom gra─Ĺenja bilo od zemlji┼íta pravno odvojeno.
(2) Na odnos vlasnika zemlji┼íta i lica kome je prestalo pravo gra─Ĺenja primjenjuju se pravila po kojima se prosu─Ĺuju odnosi nakon prestanka prava plodou┼żivanja, ako nije zakonom druga─Źije odre─Ĺeno.
(3) Vlasnik je du┼żan licu kome je prestalo pravo gra─Ĺenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je njegova nepokretnost u prometu vrednija s tom zgradom, a ne bez nje.
Tu─Ĺa prava
─îlan 301
(1) Tu─Ĺa stvarna prava koja su bila teret prava gra─Ĺenja prestaju s prestankom toga prava, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Zalo┼żno pravo koje je teretilo pravo gra─Ĺenja nakon prestanka toga prava tereti naknadu koju je vlasnik du┼żan licu ─Źije je pravo gra─Ĺenja prestalo.
(3) Slu┼żbenosti, stvarni tereti i zalo┼żna prava u korist i na teret prava gra─Ĺenja sa zgradom ostaju kao slu┼żbenosti i stvarni tereti u korist, odnosno na teret zemlji┼íta sa zgradom, a s dotada┼ínjim prvenstvenim redom.
Pravo nadogradnje
─îlan 302
(1) Pravo nadogradnje je pravo izgradnje jednog ili više posebnih dijelova nepokretnosti na postojećoj zgradi.
(2) Na pravo nadogradnje primjenjuju se propisi o pravu gra─Ĺenja, ako ovim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno i ako se ne protivi njegovoj prirodi.
(3) Pravo nadogradnje se ne mo┼że otu─Ĺiti ni opteretiti bez saglasnosti vlasnika zgrade i nosioca drugih stvarnih prava na nepokretnosti.
(4) Nadogradnjom se sti─Źe pravo svojine na nadogra─Ĺenom dijelu i pravo susvojine na cijeloj nepokretnosti, a pravo nadogradnje prestaje.
(5) Zalo┼żno pravo na pravu nadogradnje prelazi na nadogra─Ĺeni dio nepokretnosti i na pravo susvojine na nepokretnosti.
─îETVRTI DIO
DR┼ŻAVINA
1. Opšte odredbe
Pojam dr┼żavine
─îlan 303
(1) Dr┼żavina je fakti─Źka vlast na stvari.
(2) Lice koje svoju fakti─Źku vlast vr┼íi li─Źno ili putem pomo─çnika u dr┼żanju neposredni je dr┼żalac.
(3) Posrednu dr┼żavinu stvari ima lice koje fakti─Źku vlast na stvari vr┼íi preko drugog lica, koje po nekom pravnom osnovu ima stvar u neposrednoj dr┼żavini.
(4) Ako je dr┼żalac, prije nego je stvar prepustio neposrednom dr┼żaocu, po nekom pravnom osnovu dobio tu stvar u neposrednu dr┼żavinu od tre─çeg lica, i to se lice smatra posrednim dr┼żaocem.
(5) Dr┼żavinu stvari ima i lice koje fakti─Źku vlast vr┼íi u pogledu dijela neke stvari, koja ina─Źe ne bi mogla biti samostalni objekat stvarnih prava kao ┼íto je soba ili druga prostorija u stanu i sli─Źno.
(6) S dr┼żavinom stvari izjedna─Źeno je fakti─Źko izvr┼íavanje sadr┼żaja prava stvarnih slu┼żbenosti u pogledu neke nepokretnosti (dr┼żavina prava); na dr┼żavinu tog prava primjenjuju se odredbe ovog zakona o dr┼żavini stvari, ako to nije suprotno prirodi prava.
(7) Vi┼íe lica mogu imati dr┼żavinu iste stvari ili prava stvarne slu┼żbenosti (sudr┼żavina).
Samostalna i nesamostalna dr┼żavina
─îlan 304
(1) Samostalni dr┼żalac je lice koje dr┼żi stvar kao da je njen vlasnik, odnosno pravo stvarne slu┼żbenosti kao da je njegov nosilac.
(2) Nesamostalni dr┼żalac je lice koje dr┼żi stvar ili pravo stvarne slu┼żbenosti priznaju─çi vlast neposrednog dr┼żaoca.
Pretpostavljena svojina na pokretnoj stvari
─îlan 305
Svako lice mo┼że u pravnom prometu valjano postupati pouzdavaju─çi se u to da je dr┼żalac pokretne stvari njen vlasnik, osim ako je znao ili je morao znati da nije.
Pomo─çnik u dr┼żavini
─îlan 306
Lice koje na osnovu radnog ili sli─Źnog odnosa ili u ne─Źijem doma─çinstvu vr┼íi fakti─Źku vlast ili pravo stvarne slu┼żbenosti na stvari za drugo lice i du┼żno je da postupa po uputstvima tog lica nije dr┼żalac nego je pomo─çnik u dr┼żavini.
2. Sticanje dr┼żavine
─îlan 307
Dr┼żavina je ste─Źena kad sticalac uspostavi svoju fakti─Źku vlast u pogledu stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim ─Źinom (izvorno sticanje dr┼żavine), ili da mu je prenesena (izvedeno sticanje dr┼żavine).
Prenos dr┼żavine
─îlan 308
(1) Dr┼żavina se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim sticalac ima vlast na stvari, a predaja je izvr┼íena ─Źim se sticalac s voljom prenosioca na─Ĺe u polo┼żaju izvr┼íavati vlast u pogledu stvari.
(2) Kad se dr┼żavina prenosi licu koje nije prisutno, predaja je izvr┼íena kad ono primi stvar ili kad je primi lice koje ga zastupa, a predajom prevozniku samo ako prevoznik radi za ra─Źun sticaoca.
(3) Kad su za robu predanu prevozniku ili skladi┼ítaru izdate hartije od vrijednosti koje je zamjenjuju u pravnom prometu, predaja takvog papira zna─Źi predaju te robe. Pri tome u slu─Źaju kad je jedno lice u dobroj vjeri primilo takav papir, a drugo u dobroj vjeri primilo robu, dr┼żavinu robe je steklo ovo drugo lice.
Predaja dr┼żavine izjavom volje
─îlan 309
(1) Samom izjavom volje da se dr┼żavina predaje sticaocu taj sti─Źe neposrednu dr┼żavinu samo ako je u polo┼żaju da izvr┼íava svoju vlast u pogledu stvari.
(2) Samom izjavom volje da se dr┼żavina predaje sticaocu mo┼że dr┼żavina pre─çi na njega tako da dotada┼ínji dr┼żalac zadr┼żi stvar, a sticaocu se prenese ili se za njega osnuje pravo da mu dotada┼ínji dr┼żalac preda tu stvar; isto tako i da se stvar preda nekom tre─çem licu, a sticalac dobije pravo da mu ono preda tu stvar.
(3) Predaja dr┼żavine u─Źinjena samom izjavom volje da se dr┼żavina predaje sticaocu djelova─çe prema tre─çima samo ako su o tome obavije┼íteni, ili im je to ina─Źe poznato.
Sticanje dr┼żavine stvarne slu┼żbenosti
─îlan 310
(1) Dr┼żavina prava stvarne slu┼żbenosti sti─Źe se izvorno ukoliko dr┼żalac jedne nepokretnosti kao povlasne po─Źne izvr┼íavati radnje koje predstavljaju sadr┼żinu odre─Ĺene stvarne slu┼żbenosti na drugoj nepokretnosti.
(2) Ukoliko dr┼żalac neke nepokretnosti u sporazumu sa dr┼żaocem druge nepokretnosti po─Źne izvr┼íavati radnje koje predstavljaju sadr┼żinu odre─Ĺene stvarne slu┼żbenosti smatra se da je dr┼żavina prava stvarne slu┼żbenosti predata sticaocu.
(3) Dr┼żavina prava stvarnih slu┼żbenosti uspostavljena u korist odre─Ĺene nepokretnosti kao povlasne prelazi zajedno s dr┼żavinom te nepokretnosti na sticaoca.
(4) Onaj ko izvorno stekne dr┼żavinu nepokretnosti, ne sti─Źe samim tim i dr┼żavinu prava stvarne slu┼żbenosti koja postoji u njenu korist.
Naslje─Ĺivanje dr┼żavine
─îlan 311
(1) Nasljednik postaje dr┼żalac u trenutku smrti ostavioca bez obzira kad je stekao fakti─Źku vlast na stvari.
(2) Kada je ostavio─Źeva dr┼żavina na jednoj ili vi┼íe stvari, odnosno prava stvarnih slu┼żbenosti njegovom smr─çu pre┼íla na dva ili vi┼íe sunasljednika, oni su time postali sudr┼żaoci tih stvari, odnosno prava stvarne slu┼żbenosti, pa ─çe tako i izvr┼íavati dr┼żavinu, osim ako je na osnovu ostavio─Źeve volje izra┼żene u testamentu ili odluke ostavinskog suda druga─Źije odre─Ĺeno.
(3) Prelaskom ostavio─Źeve dr┼żavine na njegovog nasljednika ne dira se u ostale dr┼żavine iste stvari, odnosno prava.
3. Svojstva dr┼żavine
Oblici dr┼żavine
─îlan 312
(1) Dr┼żavina je zakonita ako se zasniva na valjanom pravnom osnovu (pravo na dr┼żavinu).
(2) Dr┼żavina je istinita, odnosno mirna ako nije pribavljena silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja.
(3) Dr┼żavina koji je ste─Źena silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja postaje mirna kada licu od kojeg je tako pribavljena prestane pravo na za┼ítitu dr┼żavine.
(4) Dr┼żavina je savjesna ako dr┼żalac ne zna ili ne mo┼że znati da nema pravo na dr┼żavinu. Savjesnost prestaje saznanjem dr┼żaoca da mu ne pripada pravo na dr┼żavinu.
(5) Savjesnost dr┼żavine se pretpostavlja.
(6) Savjesnost i istinitost dr┼żavine pravnog lica prosu─Ĺuje se prema savjesnosti i postupanju onog fizi─Źkog lica koje je za to pravno lice ovla┼í─çeno da preduzima radnje sticanja ili izvr┼íavanja dr┼żavine.
(7) Savjesnost i istinitost dr┼żavine lica koje ima zakonskog zastupnika prosu─Ĺuje se prema savjesnosti i postupanju njihovog zakonskog zastupnika.
(8) Ako je u sporu o pravu na dr┼żavinu pravnosna┼żno odlu─Źeno da pravo na dr┼żavinu ne pripada dr┼żaocu, njegova dr┼żavina je nesavjesna od ─Źasa kad mu je tu┼żba dostavljena. Dr┼żavina je nesavjesna i kad je kona─Źnu odluku o tome donio drugi nadle┼żni organ ili sud u nekom drugom postupku.
4. Za┼ítita dr┼żavine
Pravo na za┼ítitu dr┼żavine
─îlan 313
(1) Dr┼żalac ima pravo na za┼ítitu od samovlasnog smetanja dr┼żavine.
(2) Pravo na za┼ítitu dr┼żavine ostvaruje se u sudskom postupku ili putem samopomo─çi.
(3) Dr┼żalac ima pravo da zahtijeva sudsku za┼ítitu zbog smetanja dr┼żavine u roku od 30 dana od saznanja za smetanje i po─Źinioca, a najkasnije od godine dana od dana nastalog smetanja (parnica zbog smetanja dr┼żavine).
(4) Posjedovnom tu┼żbom dr┼żalac tra┼żi da se utvrdi ─Źin smetanja dr┼żavine, naredi uspostavljanje stanja dr┼żavine kakvo je bilo u ─Źasu smetanja dr┼żavine, te zabrani takvo ili sli─Źno smetanje ubudu─çe.
(5) Sud pru┼ża za┼ítitu prema posljednjem stanju dr┼żavine i nastalom smetanju, pri ─Źemu nemaju uticaja prava na dr┼żavinu, pravni osnov dr┼żavine i savjesnost dr┼żaoca.
(6) Dr┼żalac koji je dr┼żavinu stekao silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja, ima tako─Ĺe pravo na za┼ítitu od smetanja dr┼żavine, osim prema licu od kojeg je na takav na─Źin do┼íao do dr┼żavine, ako od nastalog smetanja nisu protekli rokovi iz stava 3. ovog ─Źlana.
Trajnost dr┼żavine
─îlan 314
(1) Dr┼żavina traje dok traje dr┼żao─Źeva fakti─Źka vlast u pogledu stvari. Dr┼żavina ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propu┼ítanje izvr┼íavanja dr┼żao─Źeve vlasti bilo po svojoj prirodi samo privremeno i nezavisno od volje dr┼żaoca.
(2) Smatra se da dr┼żavina nakon ┼íto je ste─Źena traje neprekidno dalje, a ko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba da doka┼że da su nastupile okolnosti zbog kojih je dr┼żavina prestala.
Samovlast
─îlan 315
(1) Samovlast je zabranjena. Bez obzira na to kakva je dr┼żavina, niko je nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima ja─Źe pravo na dr┼żavinu.
(2) Lice koje dr┼żaocu bez njegove volje oduzme dr┼żavinu ili ga u dr┼żanju uznemirava, samovlasno je smetalo njegovu dr┼żavinu.
(3) Lice od kojeg je dr┼żavina pribavljena silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja ne smije samovlasno oduzeti tu dr┼żavinu nakon ┼íto mu prestane pravo na za┼ítitu dr┼żavine.
(4) Nije samovlasno smetanje dr┼żavine ako je ─Źin oduzimanja ili smetanja dr┼żavine dopu┼íten zakonom, odlukom suda ili drugog organa.
Samopomo─ç
─îlan 316
(1) Dr┼żalac ima pravo na samopomo─ç protiv onoga ko ga samovlasno ometa u dr┼żavini, pod uslovom da je opasnost neposredna, da je samopomo─ç nu┼żna jer bi sudska za┼ítita stigla prekasno i da je na─Źin njenog vr┼íenja primjeren konkretnoj opasnosti (dopu┼ítena samopomo─ç).
(2) Dopu┼ítena samopomo─ç smije se vr┼íiti u rokovima u kojima se prema ovom zakonu mo┼że podi─çi tu┼żba za za┼ítitu dr┼żavine.
(3) Dopu┼ítenom samopomo─çi smije se umjesto dr┼żaoca poslu┼żiti pomo─çnik u dr┼żavini.
(4) Dr┼żalac koji ostvari svoje pravo na za┼ítitu dr┼żavine putem samopomo─çi, a nisu bile ispunjene pretpostavke iz stava 1. ovog ─Źlana, odgovara za ┼ítetu koju je pri tome prouzrokovao.
Sudska za┼ítita dr┼żavine
─îlan 317
(1) Dr┼żalac kojem je dr┼żavina samovlasno smetana ovla┼í─çen je svoju dr┼żavinu ┼ítititi putem suda, zahtijevaju─çi da se utvrdi ─Źin smetanja dr┼żavine, naredi uspostava stanja dr┼żavine kakvo je bilo u ─Źasu smetanja, te zabrani takvo ili sli─Źno smetanje ubudu─çe.
(2) Sud pru┼ża za┼ítitu dr┼żavine u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje dr┼żavine), prema posljednjem stanju dr┼żavine i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na dr┼żavinu, pravni osnov dr┼żavine, po┼ítenje dr┼żaoca, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje dr┼żavine bilo u javnom ili op┼ítem interesu.
(3) Pravo na preduzimanje posjedovne radnje smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje dr┼żavine nije bilo samovlasno.
Za┼ítita posredne dr┼żavine
─îlan 318
(1) Posredni dr┼żalac je ovla┼í─çen da tra┼żi za┼ítitu dr┼żavine prema tre─çim licima i zahtijeva predaju dr┼żavine neposrednom dr┼żaocu.
(2) Ukoliko neposredni dr┼żalac ne mo┼że ili ne ┼żeli ponovo preuzeti neposrednu dr┼żavinu koja mu je bila oduzeta, posredni dr┼żalac mo┼że za sebe zahtijevati predaju stvari.
(3) Posredni dr┼żalac mo┼że postaviti zahtjev za za┼ítitu posredne dr┼żavine od smetanja neposrednog dr┼żaoca, samo ako za odlu─Źivanje o tom zahtjevu nije nu┼żno raspravljanje o njihovom pravnom odnosu.
Za┼ítita sudr┼żavine
─îlan 319
(1) Svaki sudr┼żalac je ovla┼í─çen ┼ítititi sudr┼żavinu putem suda od samovlasnog smetanja tre─çeg lica, a od drugih sudr┼żaoca jedino ako su ga potpuno isklju─Źili od dotada┼ínje sudr┼żavine ili su mu bitno ograni─Źili dotada┼ínji na─Źin izvr┼íavanja fakti─Źke vlasti.
(2) Sudr┼żalac nije ovla┼í─çen staviti zahtjev za za┼ítitu svoje sudr┼żavine od smetanja koje je po─Źinio njegov sudr┼żalac, ako bi za odlu─Źivanje o tom zahtjevu bilo nu┼żno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.
Za┼ítita nasljedni─Źke dr┼żavine
─îlan 320
(1) Svaki zajedni─Źki dr┼żalac ovla┼í─çen je da ┼ítiti nasljedni─Źku dr┼żavinu koja je sa ostavioca pre┼íla na nasljednike od samovlasnog smetanja tre─çeg lica, a od smetanja drugih sunasljednika prema pravilima koja va┼że za za┼ítitu sudr┼żavine.
(2) Kad objektom dr┼żavine upravlja izvr┼íilac testamenta ili staralac zaostav┼ítine na osnovu ovla┼í─çenja, ovla┼í─çen je tra┼żiti za┼ítitu dr┼żavine koja je sa ostavioca pre┼íla na nasljednika.
(3) Odredbom stava 2. ovog ─Źlana ne dira se u pravo svakog pojedinog nasljednika ili sunasljednika na za┼ítitu, ali s tim da mo┼że zahtijevati vra─çanje oduzetog jedino prema izvr┼íiocu oporuke, odnosno staraocu zaostav┼ítine.
Za┼ítita prava na dr┼żavinu
─îlan 321
Pravo na dr┼żavinu mo┼że da se utvrdi i za┼ítiti pred sudom, nezavisno od trajanja i ishoda postupka za za┼ítitu dr┼żavine.
5. Prestanak dr┼żavine stvari i prava
Prestanak dr┼żavine stvari
─îlan 322
(1) Dr┼żavina prestaje kada prestane dr┼żao─Źeva fakti─Źka vlast na stvari.
(2) Dr┼żavina stvari prestaje propa┼í─çu stvari, kad dr┼żalac izgubi stvar, a nema izgleda da ─çe se opet na─çi, kao i kad je dr┼żalac svojom voljom napustio stvar.
(3) Dr┼żavina prestaje ako je dr┼żavinu na stvari steklo lice kojem dr┼żalac nije predao stvar u neposrednu dr┼żavinu, a koje nije njegov pomo─çnik u dr┼żavini kao i u slu─Źaju kada mu je dr┼żavina oduzeta, a on u zakonskim rokovima nije ostvario za┼ítitu svoje dr┼żavine.
(4) Dr┼żavina ne prestaje ukoliko je dr┼żavina bila oduzeta, a dr┼żalac je ponovo uspostavio ili ishodio njeno uspostavljanje slu┼że─çi se pravom na za┼ítitu dr┼żavine.
(5) Dr┼żavina ne prestaje, niti se prekida, ako je dr┼żalac privremeno sprije─Źen da vr┼íi fakti─Źku vlast na stvari nezavisno od svoje volje.
(6) Neprekidnost dr┼żavine se pretpostavlja.
Prestanak dr┼żavine prava
─îlan 323
(1) Dr┼żavina prava prestaje u slu─Źaju propasti nepokretnosti koja sadr┼żi to pravo ili se dr┼żalac odrekao dr┼żavine prava.
(2) Dr┼żavina prava ne prestaje samim neizvr┼íavanjem sadr┼żaja prava stvarne slu┼żbenosti dok njegov dr┼żalac mo┼że izvr┼íavati ako to ┼żeli.
(3) Dr┼żavina prava prestaje kad dr┼żalac poslu┼żne nepokretnosti prestane trpjeti da se i dalje izvr┼íava sadr┼żaj prava slu┼żbenosti na njegovoj nepokretnosti, odnosno prestane propu┼ítati ┼íto je do tada propu┼ítao, ako dr┼żalac prava ne ostvari za┼ítitu svoje dr┼żavine.
(4) Dr┼żavina prava stvarne slu┼żbenosti prestaje dotada┼ínjem dr┼żaocu i zajedno s prestankom njegove dr┼żavine nepokretnosti u ─Źiju ju je korist izvr┼íavao.
PETI DIO

I - PRELAZNE ODREDBE
1. Pretvaranje društvene svojine
Pretvaranje prava korišćenja, upravljanja ili raspolaganja
─îlan 324*
(1) Ako posebnim zakonom nije druga─Źije propisano, pravo upravljanja, kori┼í─çenja ili raspolaganja kao osnovno pravo na stvarima u dru┼ítvenoj, odnosno dr┼żavnoj svojini, koje do stupanja na snagu ovog zakona nisu postala svojina drugog lica, pretvara se u pravo svojine njegovog dosada┼ínjeg nosioca ili njegovog pravnog sljednika, ako te stvari mogu biti predmet svojine.
(2) (prestalo da va┼żi)
(3) Pravo upravljanja, kori┼í─çenja ili raspolaganja na nepokretnostima u dru┼ítvenoj, odnosno dr┼żavnoj svojini, koje do stupanja na snagu ovog zakona nisu postale svojina drugog lica, pretvara se u pravo svojine jedinice lokalne samouprave na ─Źijoj se teritoriji nalazi ta nepokretnost, ako je nosilac tog prava prestao da postoji i nema pravnog sljednika.
Pretvaranje prava na gradskom gra─Ĺevinskom zemlji┼ítu u pravo svojine
─îlan 325
Privremeno pravo kori┼í─çenja do preuzimanja, pravo kori┼í─çenja radi gra─Ĺenja i trajno pravo kori┼í─çenja na gradskom gra─Ĺevinskom zemlji┼ítu u dru┼ítvenoj, odnosno dr┼żavnoj svojini, koje do stupanja na snagu ovog zakona nije postalo svojina drugog lica, pretvara se u pravo svojine njegovog dosada┼ínjeg nosioca, odnosno njegovog pravnog sljednika.
Pretvaranje u pravo svojine Republike Srpske
─îlan 325a
Upis nosioca prava na nepokretnostima upisanim u javnim evidencijama kao dru┼ítvena ili dr┼żavna svojina iz ─Źlana 324. st. 1. i 4. i ─Źlana 325. Zakona, ─Źiji su zahtjevi za pretvaranje tih prava u pravo svojine rje┼íenjem nadle┼żnog organa uprave pravosna┼żno odbijeni brisa─çe se, a upis dru┼ítvene, odnosno dr┼żavne i op┼ítenarodne imovine pretvori─çe se u pravo svojine Republike Srpske.
Rješenje o pretvaranju u pravo svojine
─îlan 326
(1) Organ uprave nadle┼żan za imovinsko-pravne poslove sprovodi postupak i donosi rje┼íenje o pretvaranju prava iz ─Źlana 324. st. 1. i 4. i ─Źlana 325. ovog zakona, po zahtjevu stranke ili po slu┼żbenoj du┼żnosti.
(2) (brisano)
(3) Uknji┼żba se sprovodi po pravnim pravilima kojima je regulisan upis prava u javne evidencije o nepokretnostima i prava na njima.
─îl. 327 i 328
(brisano)
Brisanje starih hipoteka
─îlan 329
Sudovi po slu┼żbenoj du┼żnosti bri┼íu hipoteke upisane u javne evidencije prije prenosa optere─çene nepokretnosti u dr┼żavnu svojinu.
2. Uspostavljanje pravnog jedinstva nepokretnosti
Jedinstvenost nepokretnosti
─îlan 330
(1) Ovim zakonom uspostavlja se pravno jedinstvo zemljišta i zgrade ako do stupanja na snagu ovog zakona nije uspostavljeno.
(2) Vlasnik zgrade koji je pribavio odobrenje za gra─Ĺenje ili odobrenje za upotrebu zgrade sti─Źe pravo svojine na gradskom gra─Ĺevinskom zemlji┼ítu u dru┼ítvenoj, odnosno dr┼żavnoj svojini ili svojini nosilaca svojine javnog prava, koje slu┼żi za redovnu upotrebu te zgrade u skladu sa regulacionim planom ili planom parcelacije, koji je va┼żio u trenutku izgradnje te zgrade.
(3) Ako regulacionim planom ili planom parcelacije nije utvr─Ĺena povr┼íina zemlji┼íta koje je potrebno za redovnu upotrebu zgrade, tu povr┼íinu utvr─Ĺuje nadle┼żni organ uprave za imovinskopravne poslove, uz prethodnu saglasnost gradskog, odnosno op┼ítinskog organa uprave nadle┼żnog za poslove urbanizma.
(4) Organ uprave nadle┼żan za imovinsko-pravne poslove sprovodi postupak i rje┼íenjem uspostavlja pravno jedinstvo zemlji┼íta i zgrade iz st. 2. i 3. ovog ─Źlana.
Legalizacija bespravno izgra─Ĺenih objekata
─îlan 330a
(1) Graditelj objekta izgra─Ĺenog bez odobrenja za gra─Ĺenje na zemlji┼ítu u dru┼ítvenoj, odnosno dr┼żavnoj svojini, koji je izgra─Ĺen do stupanja na snagu ovog zakona, sti─Źe pravo svojine na zemlji┼ítu koje slu┼żi za redovnu upotrebu tog objekta, u postupku legalizacije.
(2) Organ uprave nadle┼żan za imovinsko-pravne poslove, u postupku legalizacije bespravno izgra─Ĺenog objekta, svojim rje┼íenjem utvr─Ĺuje pravo svojine u korist graditelja, odnosno njegovog pravnog sljednika, na zemlji┼ítu koj e slu┼żi za redovnu upotrebu tog objekta ako se za objekat naknadno mo┼że izdati odobrenje za gra─Ĺenje u skladu sa propisima o ure─Ĺenju prostora i gra─Ĺenju.
(3) Graditelj bespravno izgra─Ĺenog objekta du┼żan je da vlasniku zemlji┼íta koje slu┼żi za redovnu upotrebu objekta plati tr┼żi┼ínu cijenu.
(4) Tr┼żi┼ína cijena odre─Ĺuje se sporazumno pred organom uprave nadle┼żnim za imovinsko-pravne poslove, a ukoliko se sporazum ne postigne, cijena se odre─Ĺuje pred nadle┼żnim sudom u vanparni─Źnom postupku.
(5) Graditelj bespravno izgra─Ĺenog objekta sti─Źe pravo na upis prava svojine u javnu evidenciju na zemlji┼ítu koje slu┼żi za redovnu upotrebu tog objekta na osnovu pravosna┼żnog rje┼íenja iz stava 2. ovog ─Źlana i uz dokaz o pla─çenoj tr┼żi┼ínoj cijeni.
─îl. 331-333
(brisano)
Uspostavljanje jedinstva nepokretnosti i posebnih dijelova zgrade
─îlan 334
(1) Svojina na posebnom dijelu zgrade (eta┼żna svojina), kao i pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u dru┼ítvenoj, odnosno dr┼żavnoj svojini, koji do stupanja na snagu ovog zakona nije pretvoreno u pravo svojine, stupanjem na snagu ovog zakona postaje svojina posebnog dijela nepokretnosti po odredbama ovog zakona.
(2) Svojina posebnog dijela nepokretnosti se neodvojivo povezuje s odre─Ĺenim suvlasni─Źkim dijelom cijele nepokretnosti, koju ─Źine zgrada i zemlji┼íte iz ─Źlana 343. ovog zakona, odnosno zgrada i zemlji┼íte, na koje su, do stupanja na snagu ovog zakona, imali zajedni─Źku svojinu vlasnici posebnih dijelova zgrade.
(3) Svojina odre─Ĺenog posebnog dijela nepokretnosti upisuje se u javnoj evidenciji uz odgovaraju─çu primjenu odredaba ovog zakona za uspostavljanje svojine na posebnom dijelu nepokretnosti, s tim da se ve─ç sprovedeni upisi prava svojine na posebnom dijelu zgrade, odnosno upisi prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u dr┼żavnoj svojini smatraju upisima prava svojine posebnog dijela nepokretnosti.
(4) Ukoliko se knjiga polo┼żenih ugovora ne vodi kod zemlji┼ínoknji┼żne kancelarije, nadle┼żni organ koji vodi tu knjigu du┼żan je u roku od ┼íest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona dostaviti izvornike polo┼żenih ugovora zemlji┼ínoknji┼żnoj kancelariji nadle┼żnog suda.
(5) Na polo┼żene isprave za sticanje prava svojine na posebnom dijelu nepokretnosti primjenjuju se odredbe iz ─Źlana 85. ovog zakona.
(6) Tro┼íkove upisa prava svojine na posebnim dijelovima zgrade snose eta┼żni vlasnici srazmjerno vrijednosti (korisna povr┼íina) stana ili druge samostalne prostorije u odnosu na cijelu zgradu.
(7) Vlada Republike Srpske ─çe donijeti podzakonski akt kojim ─çe utvrditi uslove pod kojima Republika Srpska snosi tro┼íkove upisa eta┼żne svojine u javne evidencije.
Posebni dijelovi nastali prenamjenom, nadzi─Ĺivanjem, pregradnjom ili dogradnjom
─îlan 335
(1) Lice koje je do stupanja na snagu ovog zakona na osnovu odobrenja nadle┼żnog organa o svome tro┼íku sprovelo prenamjenu zajedni─Źkih prostorija u zgradi u dr┼żavnoj svojini u stan ili drugu samostalnu prostoriju, steklo je time pravo svojine prenamijenjenih prostorija kao posebnog dijela nepokretnosti, zajedno s odgovaraju─çim suvlasni─Źkim dijelom cijele nepokretnosti.
(2) Odredba stava 1. ovog ─Źlana primjenjuje se na nadzi─Ĺivanje, dogradnju i pregradnju nepokretnosti izvr┼íenih o svom tro┼íku do stupanja na snagu ovog zakona, na osnovu odobrenja nadle┼żnog organa.
(3) Ako je do stupanja na snagu ovog zakona sprovedena prenamjena, nadzi─Ĺivanje, pregradnja ili dogradnja prema st. 1. i 2. ovog ─Źlana, nadle┼żni ─çe sud na zahtjev zainteresovanog lica odrediti upis u javnoj evidenciji prava svojine na posebnom dijelu nepokretnosti iz ─Źlana 331. ovog zakona na osnovu sudske odluke, odnosno na osnovu sporazuma svih suvlasnika nepokretnosti, kojom se priznaje sticanje svojine posebnog dijela nepokretnosti i sporazumno odre─Ĺuje veli─Źina odgovaraju─çeg suvlasni─Źkoga dijela.
Pripaci posebnog dijela nastali prenamjenom, nadzi─Ĺivanjem, pregradnjom ili dogradnjom
─îlan 336
(1) Licu koje je do stupanja na snagu ovog zakona pribavilo odobrenje nadle┼żnog organa i o svome tro┼íku sprovelo u skladu s odobrenjem prenamjenu zajedni─Źkih prostorija u dr┼żavnoj svojini u dio koji bi slu┼żio samo njegovom posebnom dijelu nepokretnosti, pravo svojine posebnoga dijela obuhvata i taj dio, osim ako po odredbama ovog zakona ne mo┼że biti pripadak tog posebnog dijela.
(2) Odredba stava 1. ovog zakona se primjenjuje na nadzi─Ĺivanje, dogradnje i prigradnje nepokretnosti ura─Ĺene o svom tro┼íku do stupanja na snagu ovog zakona, na osnovu odobrenja nadle┼żnog organa.
3. Izvršavanje ovlašćenja u pogledu cijele nepokretnosti u prelaznom periodu
Uopšteno
─îlan 337
(1) Na me─Ĺusobne odnose suvlasnika primjenjuju se odredbe ovog zakona o eta┼żnoj svojini, ukoliko ovi odnosi nisu ure─Ĺeni drugim propisima.
(2) U slu─Źaju da ovaj zakon sadr┼żi druga─Źija rje┼íenja u odnosu na druge propise, primjenjuju se odredbe ovog zakona.
Me─Ĺusuvlasni─Źki ugovor
─îlan 338
(1) Me─Ĺusobni odnosi eta┼żnih vlasnika kao suvlasnika u pogledu upravljanja i kori┼í─çenja nepokretnosti utvr─Ĺuju se ugovorom, koji mora biti zaklju─Źen u pisanom obliku (me─Ĺusuvlasni─Źki ugovor).
(2) Ugovor iz stava 1. ovog ─Źlana sadr┼żi podatke o:
a) veli─Źini suvlasni─Źkih dijelova nepokretnosti,
b) uslovima i na─Źinu upravljanja nepokretno┼í─çu,
v) detaljnim podacima o licu koja će upravljati nepokretnošću,
g) obimu poslova koje ─çe obavljati to lice i odgovornosti za obavljanje poslova,
d) uslovima i na─Źinu prikupljanja i raspolaganja sredstvima zajedni─Źke rezerve,
─Ĺ) imenu suvlasnika ovla┼í─çenog za predstavljanje i zastupanje suvlasnika prema upravniku, odnosno tre─çim licima i granice njegovih ovla┼í─çenja,
e) uslovima i na─Źinu kori┼í─çenja zajedni─Źkih prostorija, uklju─Źuju─çi i stan namijenjen za ku─çepazitelja zgrade, te ure─Ĺaja i zemlji┼íta, koje pripadaju odre─Ĺenoj nepokretnosti.
(3) Odluke koje proizlaze iz me─Ĺusuvlasni─Źkog ugovora obavezuju sve suvlasnike ako su ugovor sklopili suvlasnici ─Źiji suvlasni─Źki dijelovi ─Źine vi┼íe od polovine vrijednosti svih posebnih dijelova nepokretnosti.
(4) Odredbe me─Ĺusuvlasni─Źkog ugovora imaju dejstvo i prema suvlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja me─Ĺusuvlasni─Źkog ugovora.
(5) Suvlasnici su du┼żni zaklju─Źiti me─Ĺusuvlasni─Źki ugovor u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Ugovor o zajedni─Źkim dijelovima
─îlan 339
Ako se u jednoj nepokretnosti nalaze zajedni─Źki dijelovi i ure─Ĺaji koji koriste i drugim nepokretnostima (krov, oluci, fasada, konstruktivni zidovi, kotlovnica i drugo), odnosno ku─çepaziteljev stan koji pripada i drugim nepokretnostima, suvlasnici tih nepokretnosti ─çe sklopiti ugovor o upravljanju i kori┼í─çenju tih zajedni─Źkih dijelova i ure─Ĺaja, odnosno ku─çepaziteljevog stana u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Upravnik
─îlan 340
(1) Suvlasnici nepokretnosti du┼żni su poslove upravljanja nepokretno┼í─çu povjeriti upravniku u skladu s ugovorom koji s njim zaklju─Źuju u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Prava i du┼żnosti upravnika u pogledu upravljanja nepokretno┼í─çu odre─Ĺene su odredbama ovog zakona koje se odnose na svojinu posebnog dijela nepokretnosti.
Hitne i nu┼żne popravke
─îlan 341
(1) Ako suvlasnici ne zaklju─Źe ugovor s upravnikom iz ─Źlana 340. ovog zakona, nadle┼żni organ jedinice lokalne samouprave ─çe odrediti fizi─Źko ili pravno lice za obavljanje hitnih popravki na toj nepokretnosti.
(2) Hitnim popravkama smatraju se radovi koji se javljaju iznenada i kojim se spre─Źavaju ┼ítetne posljedice za ┼żivot i zdravlje ljudi, kao i ve─ça o┼íte─çenja nepokretnosti.
(3) Kad zbog o┼íte─çenja zajedni─Źkih dijelova i ure─Ĺaja nepokretnosti postoji opasnost za ┼żivot i zdravlje ljudi, nadle┼żni organ naredi─çe upravniku nepokretnosti, odnosno suvlasnicima ako nemaju upravnika, izvr┼íenje nu┼żnih popravki.
(4) Radi osiguravanja naplate tro┼íkova popravki iz stava 3. ovog ─Źlana, naru─Źilac izvr┼íenja popravki ima pravo upisa hipoteke na stan, odnosno drugi posebni dio nepokretnosti onih suvlasnika, koji nisu podmirili tro┼íkove popravke.
Prinudna uprava
─îlan 342
(1) Ako suvlasnici nisu osigurali upravljanje nepokretno┼í─çu u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, nadle┼żni organ jedinice lokalne samouprave ─çe odrediti fizi─Źko ili pravno lice koje ─çe obavljati poslove uprave tom nepokretno┼í─çu (prinudni upravnik).
(2) Prinudni upravnik ima sva ovlašćenja upravnika nepokretnošću propisana ovim zakonom.
4. Stvarne slu┼żbenosti na gra─Ĺevinskom zemlji┼ítu
─îlan 343
(1) Stvarne slu┼żbenosti na gra─Ĺevinskom zemlji┼ítu i na gra─Ĺevinama koje su podignute na tom zemlji┼ítu ustanovljavaju se odlukom suda u vanparni─Źnom postupku u skladu sa regulacionim planom ili planom parcelacije.
(2) Do dono┼íenja planova iz prethodnog stava, stvarne slu┼żbenosti ustanovljava sud u vanparni─Źnom postupku po prethodno pribavljenom mi┼íljenju organa nadle┼żnog za poslove urbanizma i prostornog ure─Ĺenja.
II - ZAVRŠNE ODREDBE
Dejstvo zakona
─îlan 344
(1) Na sticanje, promjenu, pravno dejstvo i prestanak stvarnih prava stupanjem na snagu ovog zakona primjenjuju se odredbe ovog zakona, ako posebnim zakonom nije druk─Źije odre─Ĺeno.
(2) Na sticanje, promjenu, pravno dejstvo i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona primjenjuju se propisi koji su va┼żili u trenutku sticanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih dejstava.
(3) Na rokove za sticanje i prestanak stvarnih prava koji su po─Źeli te─çi prije stupanja na snagu ovog zakona, primjenjuju se odredbe do tada va┼że─çih propisa.
(4) U rok za sticanje odr┼żaja nepokretnosti, koje su na dan stupanja na snagu ovog zakona bile u dru┼ítvenoj, odnosno dr┼żavnoj svojini, kao i za sticanje stvarnih prava na tim nepokretnostima odr┼żajem, ne ra─Źuna se vrijeme dr┼żanja dok su na snazi bili propisi, koji su izri─Źito isklju─Źivali odr┼żaj.
Tok rokova za brisovne tu┼żbe
─îlan 345
Rokovi za podizanje brisovne tu┼żbe prema ovom zakonu teku od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Obaveza uknji┼żbe stvarnih prava
─îlan 346
(1) Vanknji┼żni nosioci stvarnih prava mogu do stupanja na snagu katastra nepokretnosti, osnovanog u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske pokrenuti postupak za upis stvarnih prava u pogledu nepokretnosti i svih promjena na njima u javnu evidenciju.
(2) Nadle┼żno pravobranila┼ítvo du┼żno je do stupanja na snagu katastra nepokretnosti, osnovanog u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske pokrenuti postupke za upis stvarnih prava na nepokretnostima, kojih je nosilac Republika, odnosno jedinica lokalne samouprave, kao i upis javnih i op┼ítih dobara.
(3) Za┼ítita povjerenja u istinitost i potpunost javnih evidencija odre─Ĺena ovim zakonom ne─çe se primjenjivati u korist sticanja do kojih do─Ĺe unutar roka do stupanja na snagu katastra nepokretnosti, osnovanog u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske, ako se njime sti─Źe nepokretnost na kojoj je bila upisana dru┼ítvena svojina, a nije brisana prije stupanja na snagu ovog zakona.
Ste─Źena prava
─îlan 347
(1) Stupanje na snagu ovog zakona nema uticaja na postoje─çe odnose vlasnika, odnosno suvlasnika stvari, te lica koja su na valjanom pravnom osnovu i na valjani na─Źin stekla prava u pogledu tih stvari.
(2) Prava na nepokretnostima, upisana u javne evidencije, zadr┼żavaju svoj prvenstveni red i nakon pretvaranja dru┼ítvene svojine i uspostavljanja jedinstva nepokretnosti.
Raspolaganje nepokretnostima u svojini Republike i jedinica lokalne samouprave
─îlan 348
(1) Nepokretnostima u svojini Republike i jedinica lokalne samouprave, kao i sa pravom gra─Ĺenja mo┼że se raspolagati samo na osnovu javnog konkursa i uz naknadu utvr─Ĺenu po tr┼żi┼ínoj cijeni, ako posebnim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Pravilnik o postupku javnog konkursa iz stava 1. ovog ─Źlana donije─çe direktor Republi─Źke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona.
(3) Prodaja, odnosno optere─çenje pravom gra─Ĺenja nepokretnosti u svojini Republike i jedinica lokalne samouprave se izuzetno mo┼że izvr┼íiti neposrednom pogodbom za potrebe izgradnje:
a) vojnih objekata i objekata za potrebe republi─Źkih organa i radi obavljanja njihovih nadle┼żnosti,
b) objekata za potrebe stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovih organizacija i specijalizovanih agencija, kao i organizacija i specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija,
v) objekata komunalne infrastrukture,
g) objekata vjerskih zajednica,
d) radi oblikovanja gra─Ĺevinske ─Źestice.
(4) Dopu┼ítena je i neposredna zamjena nepokretnosti u svojini Republike i jedinica lokalne samouprave za nepokretnosti pribli┼żno iste vrijednosti u svojini drugog lica.
(5) Pravni poslovi zaklju─Źeni suprotno odredbama ovog ─Źlana ni┼ítavni su.
(6) Odredbe stava 1. ovog ─Źlana ne odnose se na pravne poslove koje me─Ĺusobno zaklju─Źuju Republika i jedinice lokalne samouprave, ako je to u interesu i cilju op┼íteg i socijalnog napretka njenih gra─Ĺana.
(7) Izuzetno od stava 1. ovog ─Źlana, nepokretnosti u svojini Republike i jedinice lokalne samouprave mogu se otu─Ĺiti ispod tr┼żi┼íne cijene ili bez naknade, a u cilju realizacije investicionog projekta od posebnog zna─Źaja za regionalni, odnosno lokalni ekonomski razvoj.
(8) Nepokretnosti iz stava 7. ovog ─Źlana, uklju─Źuju─çi i pravo gra─Ĺenja i davanja zemlji┼íta u zakup, mogu biti ulog javnih partnera za osnivanje zajedni─Źkog privrednog dru┼ítva, kao i nekog drugog organizacionog oblika, sa privatnim partnerom, u skladu sa propisima koji reguli┼íu javno-privatno partnerstvo.
(9) Odluku o utvr─Ĺivanju posebnog interesa na osnovu kojeg se pristupa realizaciji investicionog projekta iz stava 7. ovog ─Źlana donosi Vlada - ukoliko su nepokretnosti u svojini Republike, odnosno skup┼ítina jedinice lokalne samouprave - ukoliko su nepokretnosti u svojini jedinice lokalne samouprave.
(10) Detaljnije uslove i na─Źin za otu─Ĺenje nepokretnosti iz stava 7. ovog ─Źlana, za nepokretnosti u svojini Republike, uredbom propisuje Vlada za nepokretnosti u svojini Republike, odnosno pravilnikom skup┼ítine jedinice lokalne samouprave za nepokretnosti u svojini jedinice lokalne samouprave.
(11) Propise iz stava 10. ovog ─Źlana, Vlada i skup┼ítina jedinice lokalne samouprave donije─çe u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
─îlan 348a
(1) Radi otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i stambenog zbrinjavanja ugro┼żenog stanovni┼ítva, na nepokretnostima u svojini Republike ili jedinice lokalne samouprave mo┼że se osnovati pravo gra─Ĺenja, bez naknade.
(2) Pravo gra─Ĺenja iz stava 1. ovog ─Źlana mo┼że se osnovati i u cilju rje┼íavanja stambenih pitanja porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida.
(3) Detaljnije uslove i na─Źin osnivanja prava gra─Ĺenja na nepokretnostima iz st. 1. i 2. ovog ─Źlana, uredbom propisuje Vlada za nepokretnosti u svojini Republike, odnosno pravilnikom skup┼ítine jedinice lokalne samouprave za nepokretnosti u svojini jedinice lokalne samouprave.
(4) Propise iz stava 3. ovog ─Źlana, Vlada i skup┼ítina jedinice lokalne samouprave donije─çe u roku od ┼íest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Promet i raspolaganje nepokretnostima u svojini Republike
─îlan 349
(1) Na promet i raspolaganje nepokretnostima u svojini Republike do dono┼íenja posebnih propisa, primjenjiva─çe se odredbe ovog zakona, Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja dr┼żavnom imovinom Republike Srpske (“Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", br. 32/05, 32/06, 100/06, 44/07, 86/07), Zakona o javnim evidencijama Republike Srpske (“Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", broj 74/02), Sporazuma o pitanjima sukcesije (“Slu┼żbeni glasnik BiH" /dodatak - Me─Ĺunarodni ugovori/ br. 10/01 i 41/01), Odluke o sprovo─Ĺenju Aneksa “G" Sporazuma o pitanjima sukcesije na teritoriji BiH (“Slu┼żbeni glasnik BiH", broj 2/04), Odluke o obavezi za┼ítite dr┼żavne imovine, finansijskih potra┼żivanja i dugovanja pravnih lica iz BiH u drugim dr┼żavama biv┼íe SFRJ (“Slu┼żbeni glasnik BiH", broj 2/04), me─Ĺudr┼żavnih ugovora o rje┼íavanju imovinskopravnih odnosa izme─Ĺu dr┼żava nastalih raspadom biv┼íe SFRJ, te drugih propisa.
(2) Postupak za prodaju nepokretnosti u dr┼żavnoj svojini putem javnog konkursa se vodi u skladu sa propisima iz stava 1. ovog ─Źlana, te posebnim propisima koji ure─Ĺuju postupanje nadle┼żnih organa za promet i raspolaganje nepokretnostima u dr┼żavnoj svojini.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog ─Źlana primjenjuju se i na nepokretnosti koje se nalaze u imovini pravnih lica u mje┼íovitoj svojini.
Obveznici restitucije
─îlan 349a
(1) Nosilac prava svojine koji je to pravo stekao pretvaranjem prava upravljanja, kori┼í─çenja ili raspolaganja na nepokretnostima u dru┼ítvenoj, odnosno dr┼żavnoj svojini, na osnovu Zakona, bi─çe obveznik naturalne ili nov─Źane restitucije na tim nepokretnostima u postupku restitucije, ukoliko poseban zakon o restituciji druga─Źije ne odredi.
(2) U slu─Źaju da je nosilac prava vlasni┼ítva iz stava 1. prestao postojati u postupku ste─Źaja, likvidacije ili po drugom pravnom osnovu, Republika Srpska bi─çe obveznik naturalne ili nov─Źane restitucije.
─îl. 350-354
(brisano)
Prestanak va┼żenja zakona
─îlan 355
(1) Po─Źetkom primjene ovog zakona prestaje primjena sljede─çih zakona u Republici Srpskoj osim u slu─Źajevima iz ─Źlana 346. ovog zakona:
a) Zakon o osnovnim svojinskopravnim odnosima (“Slu┼żbeni list SFRJ", br. 6/80 i 36/90 i “Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", broj 38/03),
b) Zakon o svojini na dijelovima zgrada (“Slu┼żbeni list SRBiH", br. 35/77, 38/78 i 22/84),
v) Zakon o nadzi─Ĺivanju zgrada i pretvaranju zajedni─Źkih prostorija u stanove u zgradama u dru┼ítvenoj svojini (“Slu┼żbeni list SRBiH", broj 32/87),
g) Zakon o prometu nepokretnosti, (“Slu┼żbeni list SRBiH", br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92, 13/94),
d) Zakon o pravu svojine na poslovnim zgradama i poslovnim prostorijama (“Slu┼żbeni list SRBiH", br. 23/79 i 26/86),
─Ĺ) Zakon o uknji┼żenju nepokretnosti u dru┼ítvenoj svojini (“Slu┼żbeni list SR BiH", broj 28/77),
e) Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji (“Slu┼żbeni list NRBiH", br. 2/46, 18/46, 20/47, 37/49, 14/51 i 41/67),
┼ż) Zakon o postupku ukidanja zajedni─Źkog prava svojine na biv┼íim kmetskim seli┼ítima (“Slu┼żbeni list SR BiH", broj 22/73),
z) Zakon o pravima i du┼żnostima republi─Źkih organa u kori┼í─çenju sredstava u dru┼ítvenoj svojini (“Slu┼żbeni list SRBiH", br. 33/81 i 29/90),
i) Zakon o komasaciji (“Slu┼żbeni list SRBiH", broj 24/85),
j) Zakon o arondaciji (“Slu┼żbeni list SRBiH", broj 6/78),
k) ─Źl. 172. i 173. Zakona o vanparni─Źnom postupku (“Slu┼żbeni glasnik SRBiH", broj 10/89 i “Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", broj 74/05).
(2) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da va┼żi Zakon o uzurpaciji (“Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", broj 70/06).
(3) Propisi o gra─Ĺevinskom zemlji┼ítu, poljoprivrednom zemlji┼ítu, ┼íumama i ┼íumskom zemlji┼ítu i drugi propisi koji ure─Ĺuju imovinska prava na nepokretnostima, uskladi─çe se sa Zakonom u roku od ┼íest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Prestanak va┼żenja Zakona o utvr─Ĺivanju i prenosu prava raspolaganja imovinom na jedinice lokalne samouprave
─îlan 355a
(1) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da va┼żi Zakon o utvr─Ĺivanju i prenosu prava raspolaganja imovinom na jedinice lokalne samouprave ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", broj 70/06).
(2) Postupci zapo─Źeti po odredbama Zakona iz stava 1. ovog ─Źlana okon─Źa─çe se po odredbama ovog zakona.
Zapo─Źeti postupci
─îlan 356*
(1) Postupci o sticanju, za┼ítiti i prestanku prava svojine i drugih stvarnih prava zapo─Źeti na osnovu propisa koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona okon─Źa─çe se po odredbama tih propisa.
(2) Zainteresovano lice koje nije pokrenulo postupak po propisima iz ─Źlana 355. Zakona, a koje ima pravni interes za ostvarivanje svojih prava po tim propisima, mo┼że do stupanja na snagu katastra nepokretnosti, osnovanog u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske da pokrene postupak za rje┼íavanje spornih imovinsko-pravnih odnosa na nepokretnostima.
(3) Na uzurpiranom zemlji┼ítu pod ┼íumama u dru┼ítvenoj, odnosno dr┼żavnoj svojini, korisnik uzurpiranog zemlji┼íta, kao i upisani nosioci prava svojine mogu preduzimati samo radnje kojima se spre─Źava propadanje ili umanjenje njene vrijednosti do dono┼íenja posebnog Zakona.
Stupanje na snagu
─îlan 357
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu┼żbenom glasniku Republike Srpske", a po─Źe─çe se primjenjivati dana 1. januara 2010. godine.

Samostalni ─Źlan Zakona o izmjenama Zakona
o stvarnim pravima
("Sl. glasnik RS", br. 58/2009)
─îlan 2
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu┼żbenom glasniku Republike Srpske".
Samostalni ─Źlan Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o stvarnim pravima
("Sl. glasnik RS", br. 60/2015)
─îlan 2
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu┼żbenom glasniku Republike Srpske".

 

 

 

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija