I. OPŠTE ODREDBE

Član 1.
(Predmet Zakona)

Ovim zakonom uređuju se djelatnost i korisnici usluga ustanova socijalne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), osnovni i posebni standardi u pogledu obavljanja njihove propisane djelatnosti i zaštite prava smještenih korisnika, tijela upravljanja, nadzora i rukovođenja, finansiranje, nadzor nad radom, te druga pitanja od značaja za rad i funkcionisanje ustanova socijalne zaštite Federacije (u daljem tekstu: federalna ustanova socijalne zaštite).

Član 2.
(Rodno značenje izraza)

Izrazi koji se koriste u ovom zakonu, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvataju na jednak način muški i ženski rod.

Član 3.
(Značenje pojedinih izraza)

Pojedini izrazi, u smislu ovog zakona, imaju sljedeće značenje:
a) Psihosocijalna podrška je skup stručnih postupaka pružanja pomoći i podrške radi podsticanja razvoja kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih ili socijalnih vještina korisnika;
b) Rehabilitacija je proces sistematske, planske i organizovane stručne podrške s ciljem otklanjanja svih negativnih i štetnih djelovanja na pojedinca, uzrokovanih nepovoljnim životnim okolnostima ili njegovim specifičnim zdravstvenim, pravnim, socio-ekonomskim i drugim stanjima koja otežavaju njegovu potpunu reintegraciju i povratak u društvo;
c) Reintegracija je skup stručnih postupaka i aktivnosti koje imaju za cilj potpuno uključivanje pojedinca u život kao punopravnog i ravnopravnog člana društvene zajednice nakon određenog razdoblja socijalne isključenosti bez obzira na njezin uzrok;
d) Resocijalizacija je proces sistematske, planske i organizovane stručne podrške radi osposobljavanja pojedinca, a posebno maloljetnika, za poštivanje društvenih normi i pravila kako bi postao koristan član društvene zajednice;
e) Invaliditet je specifično stanje lica obilježeno dugotrajnim fizičkim, duševnim, intelektualnim ili senzornim oštećenjima koja u interakciji s raznim preprekama otežavaju funkcionisanje lica u svim ili pojedinim segmentima njegovog života, te ometaju njegovo puno i efikasno uključivanje u društvo na ravnopravnom osnovu s drugim članovima toga društva;
f) Smetnje u intelektualnom razvoju predstavljaju stanje usporenog ili nepotpunog razvoja uma, posebno karakterizirano oštećenjem sposobnosti koje se očituju za vrijeme razvoja lica i koje uzrokuje značajna ograničenja u njegovom intelektualnom i adaptivnom ponašanju izražena u pojmovnim (konceptualnim), socijalnim i praktičnim adaptivnim vještinama;
g) Zakonski zastupnik korisnika je roditelj djeteta, odnosno lice koje je, u skladu s propisima iz oblasti porodično-pravne zaštite, nadležni centar za socijalni rad, odnosno opštinska služba kojoj su povjereni poslovi starateljstva (u daljem tekstu: organ starateljstva), postavio za staratelja licu koje se nalazi na smještaju u federalnoj ustanovi socijalne zaštite;
h) Individualni plan podrške korisniku koji boravi u ustanovi (u daljem tekstu: individualni plan) je dokument koji izrađuju stručni zaposlenici federalne ustanove socijalne zaštite u saradnji s korisnikom, njegovim zakonskim zastupnikom i članovima njegove porodice, a koji sadrži planirane ciljeve, aktivnosti, indikatore, rokove i nositelje izvršenja aktivnosti kojima se ostvaruje stručna podrška u najboljem interesu korisnika za vrijeme njegovog boravka u federalnoj ustanovi socijalne zaštite, te način njegovog praćenja i preispitivanja.

Član 4.
(Ustanove socijalne zaštite Federacije)

(1) Federalne ustanove socijalne zaštite su:
a) "Ustanova za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu - Bakovići";
b) "Ustanova za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu - Drin";
c) "Ustanova za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu - Ljubuški";
d) "Ustanova za socijalno zbrinjavanje, zdravstvenu njegu, odgoj i obrazovanje - Pazarić" i
e) "Ustanova za socijalno zbrinjavanje, odgoj i obrazovanje - Sarajevo".
(2) Federalne ustanove socijalne zaštite pravni su sljednici zavoda čija je prava i obaveze osnivača preuzeo Parlament Federacije Bosne i Hercegovine Zakonom o preuzimanju prava i obaveza osnivača nad ustanovama socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 31/08 i 27/12) i to:
a) Federalna ustanova socijalne zaštite iz tačke a) stava (1) ovoga člana pravni je sljednik "Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba - Bakovići";
b) Federalna ustanova socijalne zaštite iz tačke b) stava (1) ovoga člana pravni je sljednik "Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica - Drin";
c) Federalna ustanova socijalne zaštite iz tačke c) stava (1) ovoga člana pravni je sljednik "Ustanove iz djelokruga socijalne zaštite - Ljubuški";
d) Federalna ustanova socijalne zaštite iz tačke d) stava (1) ovoga člana pravni je sljednik "Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine - Pazarić" i
e) Federalna ustanova socijalne zaštite iz tačke e) stava (1) ovoga člana pravni je sljednik "Zavoda za odgoj muške djece i omladine - Sarajevo".
(3) Osnivač federalnih ustanova socijalne zaštite je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: osnivač).
(4) Federalne ustanove socijalne zaštite javne su ustanove koje imaju svojstvo pravnog lica i koje svoju djelatnost ostvaruju u skladu s ovim zakonom kroz socijalno zbrinjavanje i socijalnu podršku, zdravstvenu njegu, odgoj i obrazovanje s ciljem provođenja postupka kontinuiranog razvoja i pripreme korisnika za samostalan život u zajednici, uključujući i rehabilitaciju, reintegraciju i resocijalizaciju lica kojima je potrebna takva vrsta zaštite.

Član 5.
(Opšti akti federalne ustanove socijalne zaštite)

(1) Osnovni opšti akt federalne ustanove socijalne zaštite su pravila federalne ustanove socijalne zaštite.
(2) Federalna ustanova socijalne zaštite ima i druge opšte akte u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima federalne ustanove socijalne zaštite.
(3) Na opšti akt iz stava (1) ovoga člana federalna ustanova socijalne zaštite dužna je pribaviti prethodnu saglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije).
(4) O datoj saglasnosti iz stava (3) ovoga člana Vlada Federacije je dužna izvijestiti osnivača.
(5) Druge opšte akte iz stava (2) ovoga člana federalna ustanova socijalne zaštite dužna je, bez obaveze pribavljanja prethodne saglasnosti, dostaviti na upoznavanje nadležnim federalnim ministarstvima u skladu s odredbama ovoga zakona.
(6) Opšti akt iz stava (1) ovoga člana objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 6.
(Socijalno zbrinjavanje i socijalna podrška)

(1) Socijalno zbrinjavanje, u smislu ovoga zakona, je institucionalno i organizovano zadovoljavanje osnovnih životnih potreba pojedinca u pogledu stanovanja, ishrane, održavanja lične higijene i slično uz obezbjeđenje adekvatnih materijalno-tehničkih i prostornih uslova za njezino optimalno izvršenje.
(2) Usluga socijalnog zbrinjavanja iz stava (1) ovoga člana pruža se kao:
a) kontinuirani dugotrajni smještaj;
b) cjelodnevni ili poludnevni boravak;
c) povremeni smještaj ili
d) organizovano stanovanje u zajednici.
(3) Socijalna podrška, u smislu ovoga zakona, je stručni rad koje se realizuje kroz stručni socijalni rad, psihosocijalnu podršku, te organizovanje radnih aktivnosti i radno-okupacionih terapija uz obezbjeđenje adekvatnih stručnih kadrovskih kapaciteta za njezino optimalno izvršenje, a sve u cilju rehabilitacije, reintegracije i resocijalizacije smještenih korisnika, kao i njihovog osposobljavanja za što samostalniji život.
(4) Prema stepenu potrebne podrške korisniku, usluge socijalnog zbrinjavanja i socijalne podrške obezbjeđuju se kroz:
a) podršku I stepena za korisnika koji nema sposobnosti samostalno se brinuti o sebi i uključiti se u aktivnosti svakodnevnog života zbog čega mu je potrebna kontinuirana podrška;
b) podršku II stepena za korisnika koji se može brinuti o sebi i uključiti se u aktivnosti svakodnevnog života uz fizičko prisustvo i podršku drugog lica;
c) podršku III stepena za korisnika koji se može brinuti o sebi i uključiti se u aktivnosti svakodnevnog života, ali mu je uslijed nedovoljno razvijenih znanja i vještina potreban nadzor i podrška drugih lica;
d) podršku IV stepena za korisnika koji samostalno, odnosno uz poticanje i podsjećanje može obavljati sve životne aktivnosti.
(5) Federalni ministar rada i socijalne politike će propisati minimalne standarde, odnosno opšte i posebne uslove koje moraju ispunjavati federalne ustanove socijalne zaštite u pogledu prostora, opreme i kadra za pružanje usluge socijalnog zbrinjavanja i socijalne podrške, a prema djelatnosti federalnih ustanova socijalne zaštite za koju su registrovane.

Član 7.
(Odgoj i obrazovanje)

(1) Odgoj, u smislu ovoga zakona, su institucionalne i organizovane odgojne aktivnosti usmjerene na sticanje osnovnih životnih vještina i navika, kao i na pripremu za život lica u skladu s njegovim mogućnostima.
(2) Obrazovanje, u smislu ovoga zakona, je institucionalno i organizovano pohađanje redovnih ili prilagođenih obrazovnih programa usmjerenih na očuvanje i razvoj intelektualnih kapaciteta djeteta kroz sticanje znanja i usvajanje društveno odgovornog ponašanja u skladu s njegovim mogućnostima.
(3) U skladu sa stručnom procjenom nadležnog stručnog tijela, dijete koje se nalazi na smještaju u federalnoj ustanovi socijalne zaštite uključuje se u redovne ili prilagođene obrazovne programe pri odgojno-obrazovnim ustanovama koje djeluju na području na kojemu federalna ustanova socijalne zaštite ima sjedište.
(4) Izuzetno, ukoliko to prema stručnoj procjeni nadležnog stručnog tijela nije moguće, dijete iz stava (3) ovoga člana uključuje se u programe osposobljavanja koje, u skladu s vrstom smještaja i stepenom potrebne podrške korisniku iz člana 6. ovoga zakona, organizuje i sprovodi federalna ustanova socijalne zaštite.
(5) Nadležno tijelo iz st. (3) i (4) ovoga člana su stručna tijela iz kantona u kojima smješteno dijete ima prebivalište, a koja vrše stručnu procjenu djeteta prema Međunarodnoj klasifikaciji funkcionisanja, onesposobljenosti i zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije (MKF).
(6) Programe osposobljavanja iz stava (4) ovoga člana sačinjava federalna ustanova socijalne zaštite u roku od šest mjeseci od dana dobivanja rješenja o ispunjavanju uslova za obavljanje osnovne djelatnosti.
(7) Sačinjeni programi osposobljavanja dostavljaju se na odobrenje kantonalnom ministarstvu nadležnom za odgoj i obrazovanje s područja na kojemu federalna ustanova socijalne zaštite ima sjedište.
(8) Sredstva za uključivanje u redovne ili prilagođene obrazovne programe pri odgojno-obrazovnim ustanovama, kao i za organizovanje i provođenje programa iz stava (4) ovoga člana obezbjeđuju se u budžetu Federacije na poziciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.
(9) Kantonalni ministar nadležan za odgoj i obrazovanje s područja na kojemu federalna ustanova socijalne zaštite ima sjedište će, u saradnji s Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke, propisati minimalne standarde, odnosno opšte i posebne uslove koje moraju ispunjavati federalne ustanove socijalne zaštite u pogledu prostora, opreme i kadra za provođenje programa osposobljavanja iz stava (4) ovoga člana, a prema djelatnosti federalnih ustanova socijalne zaštite za koju su registrovane.

Član 8.
(Zdravstvena njega)

(1) Zdravstvena njega, u smislu ovoga zakona, je skup stručnih medicinsko-tehničkih i terapeutskih postupaka, mjera i aktivnosti usmjerenih na praćenje opšteg zdravstvenog stanja, odnosno posmatranje i evidentiranje opšteg izgleda, funkcionalnosti, promjena ponašanja i drugih pokazatelja zdravstvenih poteškoća smještenih korisnika s ciljem obezbjeđenja zaštite njihovog zdravlja, kao i njihovog fizičkog i duševnog oporavka s posebnim naglaskom na ishranu, održavanje lične higijene, podjelu i kontrolu uzimanja propisane terapije, provođenje zdravstvenog odgoja, te savjetodavni rad i podrška korisniku i članovima njegove porodice.
(2) Prilikom pružanja zdravstvene njege i zadovoljavanja higijenskih potreba smještenih korisnika vodit će se računa o njihovom reproduktivnom zdravlju i specifičnim potrebama u skladu s njihovim spolom.
(3) U skladu s vrstom smještaja i stepenom potrebne podrške korisniku iz člana 6. ovoga zakona, federalne ustanove socijalne zaštite dužne su, putem unutrašnje organizacije, obezbijediti smještenim korisnicima zdravstvenu njegu iz stava (2) ovoga člana.
(4) Federalni ministar zdravstva će propisati minimalne standarde, odnosno opšte i posebne uslove koje moraju ispunjavati federalne ustanove socijalne zaštite u pogledu prostora, opreme i kadra za pružanje usluge zdravstvene njege, a prema djelatnosti federalnih ustanova socijalne zaštite za koju su registrovane.

Član 9.
(Zdravstvena zaštita)

(1) Zdravstvena zaštita, u smislu ovoga zakona, obavlja se u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i propisima o zdravstvenom osiguranju, te obuhvata pružanje usluga i provođenje aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprečavanje i rano otkrivanje bolesti, kao i blagovremeno liječenje i rehabilitaciju.
(2) Federalne ustanove socijalne zaštite dužne su svojim korisnicima omogućiti i organizovati pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti, i to putem ugovaranja s nadležnim domom zdravlja, odnosno privatnim zdravstvenim radnikom i nadležnim zavodom zdravstvenog osiguranja.
(3) Za korisnike federalnih ustanova socijalne zaštite čije prebivalište nije u mjestu sjedišta ovih ustanova, primarna zdravstvena zaštita se organizuje u skladu s pojedinačnim ugovorima doma zdravlja koji se nalazi u mjestu sjedišta federalne ustanove socijalne zaštite i nadležnih zavoda zdravstvenog osiguranja kantona.
(4) Federalne ustanove socijalne zaštite dužne su svojim korisnicima organizovati sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu, i to putem ugovaranja s nadležnim zavodom zdravstvenog osiguranja za specijalističke usluge u zdravstvenim ustanovama.
(5) Ugovaranja iz st. (3) i (4) ovoga člana federalne ustanove socijalne zaštite provode u skladu s propisima o zdravstvenom osiguranju i propisima o javnim nabavkama.

Član 10.
(Zavodska mjera upućivanja u odgojnu ustanovu)

(1) Zavodska mjera upućivanja u odgojnu ustanovu izriče se maloljetniku prema kojemu treba poduzeti trajnije i intenzivnije mjere odgoja ili liječenja uz njegovo potpuno odvajanje iz dotadašnje sredine u skladu s odredbama propisa o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku.
(2) Federalni ministar pravde će propisati minimalne standarde, odnosno opšte i posebne uslove koje moraju ispunjavati federalne ustanove socijalne zaštite u pogledu prostora, opreme i kadra za provođenje zavodske mjere upućivanja u odgojnu ustanovu, a prema djelatnosti federalnih ustanova socijalne zaštite za koju su registrovane.

Član 11.
(Dijagnostičko-opservacijski tretman)

(1) Dijagnostičko-opservacijski tretman u smislu ovoga zakona podrazumijeva poseban stručni postupak pomoću kojega se vrši utvrđivanje i procjena etiologije i intenziteta poremećaja u ponašanju kod lica koje je upućeno na dijagnostičku obradu s ciljem određivanja daljeg adekvatnog tretmana usmjerenog prema suzbijanju takvog ponašanja kroz njegovu resocijalizaciju, rehabilitaciju i reintegraciju.
(2) Federalni ministar zdravstva će propisati minimalne standarde, odnosno opšte i posebne uslove koje moraju ispunjavati federalne ustanove socijalne zaštite u pogledu prostora, opreme i kadra za pružanje usluge dijagnostičko-opservacijskog tretmana, a prema djelatnosti federalnih ustanova socijalne zaštite za koju su registrovane.

Član 12.
(Individualni plan)

(1) Zavisno od utvrđenih potreba korisnika, stručni radnici federalnih ustanova socijalne zaštite dužni su za svakog pojedinog korisnika sačiniti individualni plan kojim se, pored elemenata navedenih u članu 3. tačka g) ovoga zakona, utvrđuju sve aktivnosti i mjere neophodne za optimalno pružanje usluga socijalnog zbrinjavanja i socijalne podrške, zdravstvene njege, te odgoja i obrazovanja.
(2) Federalni ministar rada i socijalne politike će propisati formu i sadržaj individualnog plana iz stava (1) ovoga člana.

II. DJELATNOST I KORISNICI FEDERALNIH USTANOVA SOCIJALNE ZAŠTITE

Član 13.
(Ustanova za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu - Bakovići)

(1) Osnovna djelatnost Ustanove za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu - Bakovići je pružanje usluge socijalnog zbrinjavanja i socijalne podrške, kao i zdravstvene njege smještenim licima s ciljem njihovog osposobljavanja za samostalan život i rad prema njihovim mogućnostima i sklonostima.
(2) Korisnici usluga Ustanove iz stava (1) ovoga člana su odrasla lica s invaliditetom kojima je utvrđeno da su u stanju socijalne potrebe prema propisima iz oblasti socijalne zaštite, i to:
a) lica s trajnim fizičkim oštećenjima ili trajnim smetnjama u fizičkom razvoju;
b) lica sa smetnjama u intelektualnom razvoju umjerenog, težeg i teškog stepena;
c) lica s duševnim smetnjama i
d) lica s kombinovanim smetnjama.
(3) Sjedište Ustanove iz stava (1) ovoga člana je u Fojnici.

Član 14.
(Ustanova za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu - Drin)

(1) Osnovna djelatnost Ustanove za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu - Drin je pružanje usluge socijalnog zbrinjavanja i socijalne podrške, kao i zdravstvene njege smještenim licima s ciljem njihovog osposobljavanja za samostalan život i rad prema njihovim mogućnostima i sklonostima.
(2) Korisnici usluga Ustanove iz stava (1) ovoga člana su odrasla lica s invaliditetom kojima je utvrđeno da su u stanju socijalne potrebe prema propisima iz oblasti socijalne zaštite, i to:
a) lica s trajnim fizičkim oštećenjima ili trajnim smetnjama u fizičkom razvoju;
b) lica sa smetnjama u intelektualnom razvoju umjerenog, težeg i teškog stepena;
c) lica s duševnim smetnjama i
d) lica s kombinovanim smetnjama.
(3) Sjedište Ustanove iz stava (1) ovoga člana je u Fojnici.

Član 15.
(Ustanova za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu - Ljubuški)

(1) Osnovna djelatnost Ustanove za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu - Ljubuški je pružanje usluge socijalnog zbrinjavanja i socijalne podrške, kao i zdravstvene njege smještenim licima s ciljem očuvanja njihovih sposobnosti.
(2) Korisnici usluga Ustanove iz stava (1) ovoga člana su lica preko 65 godina starosti.
(3) Izuzetno od stava (2) ovoga člana korisnici usluga Ustanove iz stava (1) ovoga člana mogu biti i lica starija od 55 godina starosti kojima je zbog teško narušenog zdravstvenog stanja potreban ovaj vid smještaja jer se ne mogu samostalno brinuti o sebi.
(3) Sjedište Ustanove iz stava (1) ovoga člana je u Ljubuškom.

Član 16.
(Ustanova za socijalno zbrinjavanje, zdravstvenu njegu, odgoj i obrazovanje - Pazarić)

(1) Osnovna djelatnost Ustanove za socijalno zbrinjavanje, zdravstvenu njegu, odgoj i obrazovanje - Pazarić je pružanje usluga socijalnog zbrinjavanja i socijalne podrške, zdravstvene njege, kao i odgoja i obrazovanja smještenim licima s ciljem njihovog osposobljavanja za samostalan život i rad prema njihovim mogućnostima i sklonostima.
(2) Korisnici usluga Ustanove iz stava (1) ovoga člana su lica s invaliditetom do 30 godina života kojima je utvrđeno da su u stanju socijalne potrebe prema propisima iz oblasti socijalne zaštite, i to:
a) lica s trajnim fizičkim oštećenjima ili trajnim smetnjama u fizičkom razvoju;
b) lica sa smetnjama u intelektualnom razvoju umjerenog, težeg i teškog stepena;
c) lica s duševnim smetnjama;
d) lica s kombinovanim smetnjama i
e) djeca sa smetnjama u intelektualnom razvoju lakog stepena kojima je dijagnostikovan poremećaj u ponašanju i osjećajima koji se pojavljuju u djetinjstvu i u adolescenciji.
(3) Sjedište Ustanove iz stava (1) ovoga člana je u Pazariću.

Član 17.
(Ustanova za socijalno zbrinjavanje, odgoj i obrazovanje - Sarajevo)

(1) Djelatnost Ustanove za socijalno zbrinjavanje, odgoj i obrazovanje - Sarajevo je pružanje usluge socijalnog zbrinjavanja i zaštite, odgoja i obrazovanja, te provođenje zavodske mjere upućivanja u odgojnu ustanovu, postupak dijagnostičko-opservacijskog tretmana i privremeni smještaj po odluci suda tokom trajanja postupka.
(2) Korisnici usluga Ustanove iz stava (1) ovoga člana su:
a) odgojno zanemarena i zapuštena djeca;
b) djeca i maloljetnici u sukobu sa zakonom koji su upućeni na smještaj na osnovu odluke suda ili organa starateljstva i
c) djeca kojima je dijagnostikovan poremećaj u ponašanju i osjećajima koji se pojavljuju u djetinjstvu i u adolescenciji.
(3) Djelatnost iz stava (1) ovoga člana odnosi se i na punoljetna lica do navršene 23. godine života koja su upućena na smještaj na osnovu odluke suda.
(4) Sjedište Ustanove iz stava (1) ovoga člana je u Sarajevu.

Član 18.
(Pružanje drugih usluga i bavljenje dopunskom djelatnošću)

(1) Pored bavljenja osnovnom djelatnošću, odnosno pružanja usluga zbog kojih su osnovane, federalne ustanove socijalne zaštite mogu pružati i druge socijalne usluge u skladu s uslovima za pružanje drugih socijalnih usluga.
(2) Federalne ustanove socijalne zaštite se mogu, u skladu sa zakonom, pored osnovne djelatnosti, baviti dopunskom privrednom i drugim djelatnostima (proizvodnja i prodaja hrane na vlastitim farmama, proizvodnja i prodaja određenih proizvoda u vlastitim radionicama i drugo).
(3) Prihodi ostvareni bavljenjem djelatnošću iz stava (2) ovoga člana koriste se isključivo za nabavku sredstava i materijala neophodnih za dalje bavljenje istom, kao i za novčane nagrade korisnicima koji su u sklopu radno-okupacionog tretmana uključeni u obavljanje navedene djelatnosti.
(4) Imajući u vidu osnovnu svrhu bavljenja dopunskom djelatnošću, prihodi iz stava (3) ovoga člana izuzimaju se od obaveze plaćanja poreza kao i drugih obaveza koje nastanu obavljanjem ove djelatnosti.

III. OSNOVNI I POSEBNI STANDARDI U POGLEDU OBAVLJANJA PROPISANE DJELATNOSTI

Član 19.
(Načelo efikasnosti i održivosti)

Obavljanje svoje propisane djelatnosti federalne ustanove socijalne zaštite vrše na način koji obezbjeđuje postizanje najboljih mogućih rezultata u odnosu na potrebe smještenih korisnika i raspoloživa finansijska sredstva.

Član 20.
(Načelo javnosti i transparentnosti)

Pri obavljanju svoje propisane djelatnosti federalne ustanove socijalne zaštite obezbjeđuju transparentan rad i slobodan pristup informacijama od javnog značaja i drugim informacijama u skladu s važećim propisima o slobodnom pristupu informacijama u Federaciji.

Član 21.
(Postupak utvrđivanja ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti)

Postupak i način utvrđivanja ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti propisat će federalni ministar rada i socijalne politike uz prethodno pribavljenu saglasnost federalnog ministra zdravstva, federalnog ministra obrazovanja i nauke i federalnog ministra pravde.

Član 22.
(Primjena i nabavka lijekova)

(1) Primjena lijekova, u smislu ovoga zakona, u federalnim ustanovama socijalne zaštite podrazumijeva davanje lijekova koji su neophodni za prevenciju i tretman korisnika.
(2) Primjena lijekova mora se obavljati u skladu s dobrom apotekarskom praksom.
(3) Federalne ustanove socijalne zaštite nabavku lijekova vrše putem javnih nabavki u skladu s propisima o javnim nabavkama, kao i propisima o apotekarskoj djelatnosti.
(4) Za primjenu lijekova u federalnim ustanovama socijalne zaštite u stručnom su smislu odgovorni magistar farmacije apoteke preko koje se vrši nabavka lijekova, kao i zdravstveni radnici koji daju lijekove korisnicima u federalnoj ustanovi socijalne zaštite.
(5) Federalni ministar zdravstva donosi pravilnik o uslovima u pogledu prostora, opreme i kadra za čuvanje i primjenu lijekova koji se upotrebljavaju u federalnim ustanovama socijalne zaštite.

IV. NAČELA ZAŠTITE I PRAVA SMJEŠTENIH KORISNIKA

Član 23.
(Načelo humanizma i poštivanja osnovnih ljudskih prava i sloboda)

U obavljanju svoje propisane djelatnosti, federalne ustanove socijalne zaštite, odnosno njihovi zaposlenici dužni su se pridržavati načela humanizma, te poštivati ljudsko dostojanstvo smještenog lica na način da mu se pruža sveobuhvatna zaštita i podrška uz uvažavanje njegovog fizičkog, spolnog, ekonomskog i duševnog digniteta i integriteta, kao i njegovih moralnih, kulturnih i vjerskih uvjerenja, u skladu s osnovnim ljudskim pravima i slobodama.

Član 24.
(Načelo uključenosti)

Prilikom planiranja i provođenja aktivnosti koje se odnose na njegov boravak u federalnim ustanovama socijalne zaštite, smještenom se licu obavezno obezbjeđuje aktivna uključenost u proces odlučivanja u skladu s njegovim stvarnim mogućnostima i sposobnostima.

Član 25.
(Načelo najboljeg interesa)

U obavljanju svoje propisane djelatnosti, federalne ustanove socijalne zaštite, odnosno njihovi zaposlenici dužni su djelovati u najboljem interesu smještenog lica, a posebno u postupcima inicijalne stručne procjene, izrade individualnih planova i preispitivanja potrebe njegovog daljeg zadržavanja na smještaju.

Član 26.
(Zabrana diskriminacije)

U obavljanju svoje propisane djelatnosti, federalne ustanove socijalne zaštite, odnosno njihovi zaposlenici dužni su obezbijediti ravnopravan tretman svim smještenim licima bez obzira na njihove razlike u rasi, boji kože, spolu, jeziku, političkom i nacionalnom opredjeljenju, socijalnom porijeklu, spolnoj orijentaciji, rodnom identitetu i spolnim karakteristikama, starosti, imovini, mjestu rođenja, mjestu prebivališta/boravišta, prirodi socijalne ugroženosti, invaliditeta ili bilo kojem drugom statusu.

Član 27.
(Zabrana prisile)

(1) U obavljanju njihove propisane djelatnosti, federalnim ustanovama socijalne zaštite, odnosno njihovim zaposlenicima zabranjuje se bilo koji oblik ili akt prisile prema smještenim licima, osim u slučajevima i na način propisan ovim zakonom i propisima o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku.
(2) Zabranjuje se federalnim ustanovama socijalne zaštite prijem i zadržavanje lica protivno njegovoj iskazanoj volji s izuzetkom lica koja su upućena na smještaj u skladu s odredbama propisa o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku.
(3) S ciljem obezbjeđenja dosljedne primjene stava (2) ovoga člana federalne ustanove socijalne zaštite dužne su obezbijediti pisani pristanak lica koje se upućuje na smještaj, odnosno njegovog zakonskog zastupnika ukoliko je kroz postupak sudskog odlučivanja utvrđeno da lice nije sposobno iskazati svoju volju, odnosno shvatiti posljedice svoje odluke.

Član 28.
(Zabrana zlostavljanja)

(1) U obavljanju njihove propisane djelatnosti, federalnim ustanovama socijalne zaštite, odnosno njihovim zaposlenicima zabranjuje se bilo koji oblik fizičkog, emocionalnog ili seksualnog zlostavljanja korisnika, njihovo iskorištavanje, zloupotreba povjerenja ili moći, zanemarivanje adekvatnog zadovoljavanja njihovih egzistencijalnih potreba, kao i svako drugo djelovanje koje može ugroziti život ili narušiti zdravlje smještenih korisnika, uključujući i zanemarivanje njihovih fizičkih, psihosocijalnih, duhovnih ili razvojnih potreba.
(2) Svi zaposlenici federalnih ustanova socijalne zaštite imaju obavezu brinuti se da korisnici ne budu zlostavljani, te su dužni svaku vrstu zlostavljanja prijaviti odgovornom licu federalne ustanove socijalne zaštite, nadležnom organu starateljstva i nadležnim istražnim organima.
(3) Federalne ustanove socijalne zaštite dužne su kontinuirano poduzimati mjere u cilju prevencije i sprečavanja zlostavljanja korisnika kako od strane zaposlenika, tako i od strane drugih korisnika, što uključuje i izradu internih procedura prijavljivanja i postupanja po zaprimljenim prijavama.
(4) Federalne ustanove socijalne zaštite imaju obavezu, putem stručnog kadra ili zdravstvenih radnika, na razumljiv i pristupačan način upoznati i educirati korisnike o prepoznavanju, izbjegavanju i prijavljivanju nasilja.

Član 29.
(Pravo na informisanost)

U obavljanju svoje propisane djelatnosti, federalne ustanove socijalne zaštite, odnosno njihovi zaposlenici dužni su smještenom licu, kao i njegovom zakonskom zastupniku, obezbijediti pravo na informisanost o razlozima zbog kojih je smješten u ustanovu, njegovom socio-zdravstvenom stanju, stručnim tretmanima u koje je uključen i njihovim očekivanim rezultatima s ciljem povećanja stepena njegovog razumijevanja vlastite situacije i pružanja podrške da, u skladu sa svojim stvarnim mogućnostima i sposobnostima, donosi odluke koje se tiču njegova života.

Član 30.
(Pravo na sudjelovanje u donošenju odluka)

U obavljanju svoje propisane djelatnosti, federalne ustanove socijalne zaštite, odnosno njihovi zaposlenici dužni su smještenom licu, u skladu s njegovim stvarnim mogućnostima i sposobnostima, obezbijediti pravo na sudjelovanje u donošenju odluka koje na bilo koji način utiču na uslove i način boravka u tim ustanovama.

Član 31.
(Pravo na slobodan izbor usluga)

U obavljanju svoje propisane djelatnosti, federalne ustanove socijalne zaštite, odnosno njihovi zaposlenici dužni su smještenom licu, u skladu s njegovim stvarnim mogućnostima i sposobnostima, obezbijediti pravo na slobodan izbor usluga i stručnih tretmana koji se pružaju u tim ustanovama, kao i raspoloživih aktivnosti u koje bi to lice moglo biti uključeno.

Član 32.
(Pravo na privatnost i povjerljivost ličnih podataka)

(1) U obavljanju svoje propisane djelatnosti, federalne ustanove socijalne zaštite, odnosno njihovi zaposlenici dužni su poštivati pravo na privatnost i povjerljivost ličnih podataka smještenih lica uz poduzimanje svih tehničkih i organizacionih mjera na zaštiti podataka koji se odnose na identitet smještenih lica i zaštitu ličnih podataka.
(2) U povjerljive podatke iz stava (1) ovoga člana ubrajaju se:
a) podatak da korisnik koristi uslugu;
b) vrsta prava ili usluge pružene pojedinom korisniku;
c) ime, adresa i drugi lični i identifikacijski podaci o korisniku;
d) podaci koji se nalaze u zahtjevu korisnika;
e) informacije koje sam korisnik saopštava o sebi;
f) informacije koje druga lica saopštavaju o korisniku;
g) podaci dobijeni u vezi korisnika tokom pružanja usluge;
h) procjene, nalazi, profesionalni stav ili mišljenje pružatelja usluge o korisniku;
i) podaci koji se nalaze u izvještajima zdravstvenih ustanova za korisnika;
j) informacije o korisniku kao što su: fotografije korisnika, crteži napravljeni od strane korisnika tokom procesa pružanja usluge, svojeručno pisane izjave ili komentari i primjedbe korisnika, pisane bilješke pružatelja usluge ili korisnika, audio i video snimci sačinjeni u vezi s korištenjem usluge i drugo;
k) sadržaj prepiske s drugim ustanovama ili organizacijama, ukoliko ta prepiska sadrži informacije o korisniku ili drugim licima koja su s njim povezana.

Član 33.
(Pravo na održavanje porodičnih i drugih društvenih veza)

Korisnici federalnih ustanova socijalne zaštite za vrijeme svoga boravka u ustanovi imaju pravo na nesmetan kontakt s članovima porodice i drugim njima značajnim osobama, što podrazumijeva i njihovo pravo da posjećuju svoje porodice i prijatelje, kao i pravo da budu posjećeni od strane istih na način utvrđen opštim aktima federalne ustanove socijalne zaštite.

Član 34.
(Pravo na pritužbu)

(1) U obavljanju svoje propisane djelatnosti, federalne ustanove socijalne zaštite, odnosno njihovi zaposlenici dužni su smještenom licu, kao i njegovom zakonskom zastupniku, obezbijediti pravo na pritužbu u pogledu uslova boravka, načina zadovoljavanja njegovih potreba, postupanja od strane zaposlenika ili drugih korisnika, aktivnosti ili stručnih tretmana u koje je uključen kao i ostalih situacija i pojava koje na bilo koji način utječu na njegov život u ustanovi.
(2) Federalne ustanove socijalne zaštite donose opšti akt kojim utvrđuju način podnošenja i postupanja po pritužbama, kao i način očitovanja na podnesene pritužbe.
(3) Po pritužbi podnesenoj u skladu s opštim aktom iz stava (2) ovoga člana postupa se hitno.

Član 35.
(Evidencije i izvještaji o licima na smještaju)

(1) Federalne ustanove socijalne zaštite dužne su uspostaviti i voditi evidencije o korisnicima koji se kod njih nalaze na smještaju.
(2) Evidencije iz stava (1) ovoga člana federalne ustanove socijalne zaštite vode u elektronskom i pisanom obliku uz poduzimanje svih tehničkih i organizacionih mjera na zaštiti podataka koji se odnose na identitet smještenih lica i zaštitu ličnih podataka.
(3) Sadržaj i način vođenja evidencija iz stava (1) ovoga člana propisuje federalni ministar rada i socijalne politike.
(4) Federalne ustanove socijalne zaštite dužne su jednom godišnje, a po potrebi i češće, izvještavati nadležni organ starateljstva o sveukupnom stanju korisnika, te o utrošku sredstava koja korisnik prima na ime zadovoljavanja vlastitih potreba, kao i o dinamici priliva sredstava za njegov smještaj.

Član 36.
(Posebni standardi i kriteriji za individualnu procjenu korisnika)

(1) Federalni ministar rada i socijalne politike će, u konsultacijama s federalnim ministrom zdravstva, federalnim ministrom obrazovanja i nauke i federalnim ministrom pravde, propisati posebne standarde i kriterije za individualnu procjenu korisnika pri prijemu na smještaj u federalne ustanove socijalne zaštite, kao i standarde za procjenu potrebe njihovog daljeg zadržavanja na smještaju.
(2) Propisom iz stava (1) ovoga člana utvrdit će se standardi i kriteriji za individualnu procjenu opšteg zdravstvenog stanja, duševnog stanja i ponašanja, socijalnog i svakodnevnog funkcionisanja korisnika, socijalnih i zdravstvenih potreba korisnika, raspoloživih i dostupnih resursa u zajednici korisnika, kao i opšti okviri u pogledu programa pripreme korisnika za samostalno funkcionisanje u lokalnoj zajednici, odnosno za druge oblike institucionalne ili vaninstitucionalne zaštite.

Član 37.
(Uskraćivanje prijema na smještaj)

(1) Federalne ustanove socijalne zaštite dužne su uskratiti prijem na smještaj, i to:
a) ukoliko se zahtijeva smještaj za lice koje, u skladu s odredbama ovoga zakona, odnosno njihovoj registrovanoj djelatnosti, nije u kategoriji korisnika usluga smještaja u federalnim ustanovama socijalne zaštite;
b) ukoliko federalne ustanove socijalne zaštite ne ispunjavaju prostorne, tehničke ili kadrovske uslove za zbrinjavanje lica za koje se traži smještaj;
c) ukoliko lice za koje se traži smještaj svojim agresivnim ponašanjem ili bolešću od koje boluje može ugroziti zdravstveno stanje i bezbjednost drugih korisnika.
(2) Pored okolnosti navedenih u stavu (1) ovoga člana, federalne ustanove socijalne zaštite mogu uskratiti prijem na smještaj ukoliko nadležne institucije ne ispunjavaju svoju obavezu plaćanja troškova smještaja, kao i drugih troškova na način i u visini utvrđenim ovim zakonom, odnosno aktima donesenim na osnovu njega ili ukoliko nadležne institucije imaju neizmirena dugovanja preko tri mjeseca za svoje ranije smještene korisnike.
(3) Na uskraćeni smještaj može se podnijeti pisani prigovor direktoru federalne ustanove socijalne zaštite u roku od osam dana od dana prijema obavijesti o uskraćivanju prijema na smještaj.
(4) Direktor je obavezan očitovati se na prigovor pisanim putem u roku od 15 dana od dana prijema prigovora.

Član 38.
(Prioritetni smještaj)

(1) Korisnik usluga koji je na smještaj upućen od strane nadležnoga organa starateljstva, prima se na smještaj u federalne ustanove socijalne zaštite prioritetno u odnosu na druge podnosioce zahtjeva za smještaj.
(2) U slučaju kada se zahtjevu za smještaj korisnika iz stava (1) ovoga člana ne može odmah udovoljiti zbog popunjenosti smještajnih kapaciteta, formira se Lista zahtjeva za smještaj (u daljem tekstu: Lista zahtjeva).
(3) Listu zahtjeva utvrđuje direktor federalne ustanove socijalne zaštite na prijedlog stručnog tima pri čemu se prioriteti na istoj određuju prema kriterijima hronološkog slijeda podnesenih zahtjeva, kao i socio-ekonomske, zdravstvene i druge ugroženosti korisnika, odnosno ugroženosti sredine u kojoj korisnik živi.
(4) Lista zahtjeva vodi se u elektronskom obliku i sadrži:
a) redni broj zahtjeva koji označava redoslijed prioriteta za smještaj;
b) datum prijema zahtjeva;
c) ime i prezime, spol, godinu rođenja, JMB i adresu korisnika iz stava (1) ovoga člana;
d) napomene u pogledu bitnih promjena nakon podnošenja zahtjeva za korisnika iz stava (1) ovoga člana.
(5) Korisnik iz stava (1) ovoga člana, njegov zakonski zastupnik ili član njegove uže porodice, te obaveznik plaćanja imaju pravo uvida u Listu zahtjeva.
(6) Na utvrđeni redoslijed na Listi zahtjeva lice iz stava (4) ovoga člana može podnijeti pisani prigovor direktoru federalne ustanove socijalne zaštite u roku od osam dana od dana uvida u Listu zahtjeva.
(7) Direktor je obavezan očitovati se na prigovor pisanim putem u roku od 15 dana od dana prijema prigovora.

Član 39.
(Dopuštene mjere fizičkog ograničavanja)

(1) Pod dopuštenim mjerama fizičkog ograničavanja, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva se privremeno ograničavanje kretanja i djelovanja lica sa smetnjama u intelektualnom razvoju, koje je smješteno u federalnu ustanovu socijalne zaštite.
(2) Mjera fizičkog ograničavanja iz stava (1) ovoga člana primjenjuje se samo izuzetno ukoliko je to jedino sredstvo kojim se može otkloniti neposredna opasnost koja proizlazi iz ponašanja lica, odnosno visoki stepen rizika od fizičkog povređivanja samog lica sa smetnjama u intelektualnom razvoju ili nekog drugog lica u federalnoj ustanovi socijalne zaštite.
(3) Mjera fizičkog ograničavanja primjenit će se samo u mjeri i na način prijeko potreban da se otkloni opasnost iz stava (2) ovoga člana.
(4) Mjera fizičkog ograničavanja smije trajati samo onoliko koliko je to nužno za otklanjanje opasnosti iz stava (2) ovoga člana.
(5) Mjera fizičkog ograničavanja može se primijeniti tek nakon što se neprisilnim mjerama nije otklonila opasnost iz stava (2) ovoga člana.

Član 40.
(Primjena mjere fizičkog ograničavanja lica sa smetnjama u intelektualnom razvoju)

(1) Odluku o primjeni mjere fizičkog ograničavanja lica sa smetnjama u intelektualnom razvoju donosi psihijatar koji i nadzire njezinu primjenu.
(2) U slučaju da zbog izuzetne hitnosti nije moguće čekati donošenje odluke iz stava (1) ovoga člana od strane psihijatra, tada istu može donijeti i prisutni zdravstveni radnik uz konsultaciju s psihijatrom koji će, u što kraćem roku i bez odlaganja, pregledati lice sa smetnjama u intelektualnom razvoju i odlučiti o daljem produženju ili ukidanju te odluke.

Član 41.
(Praćenje primjene mjera fizičkog ograničavanja)

(1) Federalni ministar zdravstva će donijeti propis o primjeni mjere fizičkog ograničavanja lica sa smetnjama u intelektualnom razvoju, uključujući jasno definisane situacije u kojima se ove mjere poduzimaju, uslove stručnog kadra, način odlučivanja o mjeri fizičkog ograničavanja, rokove za donošenje odluke o primjeni mjere i njezinom trajanju, metode i evidenciju, te način praćenja ove mjere.
(2) Federalne ustanove socijalne zaštite obavezne su obezbijediti da stručno osoblje stalno prati stanje smještenih lica sa smetnjama u intelektualnom razvoju prema kojima se primjenjuju mjere prisile.

Član 42.
(Mjere fizičkog ograničavanja lica s težim duševnim smetnjama)

(1) Zabranjena je primjena mjere fizičkog ograničavanja lica s težim duševnim smetnjama koja se nalaze na smještaju u federalnim ustanovama socijalne zaštite, osim u situacijama kada odgovorno lice procijeni da postoji neposredna opasnost da će korisnik svojim ponašanjem ugroziti svoj ili život drugog lica ili otuđiti, uništiti ili teže oštetiti imovinu veće vrijednosti.
(2) Izuzetna primjena mjere fizičkog ograničavanja lica s težim duševnim smetnjama utvrđena u stavu (1) ovoga člana, primijenit će se samo u mjeri i na način koji je neophodan da se otkloni neposredna opasnost izazvana napadom tog lica i trajat će samo dok je nužno da se ostvari svrha iz stava (1) ovoga člana.
(3) Ukoliko u situacijama iz stava (1) prisutno osoblje nije u mogućnosti adekvatno odgovoriti na ovakvo korisnikovo ponašanje, odgovorno je lice dužno zatražiti pomoć službenika nadležnog ministarstva unutrašnjih poslova.
(4) Službena lica nadležnog kantonalnog ministarstva unutrašnjih poslova dužna su, u skladu s propisima o zaštiti duševnog zdravlja, odgovoriti na poziv odgovornog lica iz federalne ustanove socijalne zaštite, te korisnika odvesti do zdravstvene ustanove sekundarne ili tercijarne zdravstvene zaštite, koja ima odjel ili kliniku za psihijatriju i u kojoj se mogu provesti mjere fizičkog ograničavanja u skladu s propisima o zaštiti lica s duševnim smetnjama.
(5) Odgovorno lice iz federalne ustanove socijalne zaštite koje je zatražilo pomoć službenih lica nadležnog kantonalnog ministarstva unutrašnjih poslova dužno je taj poziv najkasnije u roku od 24 sata pismeno obrazložiti i to obrazloženje uložiti u medicinsku dokumentaciju.

V. UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE FEDERALNIM USTANOVAMA SOCIJALNE ZAŠTITE

Član 43.
(Tijelo upravljanja)

Tijelo upravljanja u federalnim ustanovama socijalne zaštite je upravni odbor.

Član 44.
(Nadležnosti upravnog odbora)

(1) Upravni odbor federalne ustanove socijalne zaštite ima sljedeće nadležnosti:
a) donosi pravila federalne ustanove socijalne zaštite na koja saglasnost daje Vlada Federacije;
b) donosi druge opšte akte federalne ustanove socijalne zaštite, kao i interne dokumente iz nadležnosti rada upravnog odbora;
c) odlučuje o poslovanju federalne ustanove socijalne zaštite;
d) donosi jednogodišnje i trogodišnje programe i planove rada i razvoja federalne ustanove socijalne zaštite na koje saglasnost daje Vlada Federacije;
e) donosi investicijske odluke i petogodišnje planove kapitalnih ulaganja;
f) razmatra i usvaja izvještaj o radu i poslovanju federalne ustanove socijalne zaštite koji dostavlja Vladi Federacije;
g) odlučuje o korištenju sredstava u skladu sa zakonom i pravilima federalne ustanove socijalne zaštite;
h) donosi finansijski plan federalne ustanove socijalne zaštite;
i) usvaja polugodišnji i završni račun;
j) bira i razrješava direktora federalne ustanove socijalne zaštite;
k) donosi poslovnik o radu upravnog odbora;
l) razmatra prigovore i žalbe zaposlenih na odluke direktora;
m) provodi politiku osnivača, te realizuje mjere i zaduženja Vlade Federacije i nadležnih federalnih ministarstava u skladu s odredbama ovoga zakona;
n) obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i pravilima federalne ustanove socijalne zaštite.
(2) Nadležnosti iz tač. d), e), f) i h) stava (1) ovoga člana upravni odbori federalnih ustanova socijalne zaštite provode u rokovima i prema metodologiji koju propisuje federalni ministar rada i socijalne politike.

Član 45.
(Imenovanje i razrješenje upravnog odbora)

(1) Upravni odbor u federalnim ustanovama socijalne zaštite imenuje i razrješava Vlada Federacije na period do četiri godine u skladu s odredbama ovoga zakona pri čemu pojedini član upravnog odbora može na istu poziciju biti imenovan u najviše dva uzastopna mandata.
(2) Na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike Vlada Federacije donosi odluku o raspisivanju javnog konkursa za imenovanje predsjednika i članova upravnih odbora u federalnim ustanovama socijalne zaštite, te imenuje komisiju za provođenje konkursne procedure.
(3) U sastav komisije iz stava (2) ovoga člana imenuju se predstavnici Vlade Federacije, Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Federalnog ministarstva zdravstva, Federalnog ministarstva pravde i Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.

Član 46.
(Broj članova i sastav upravnog odbora)

(1) Upravni odbor u federalnim ustanovama socijalne zaštite sastoji se od pet članova od kojih su barem dva pravne struke.
(2) U upravne odbore u federalnim ustanovama socijalne zaštite u pravilu se imenuje jedan član iz reda stručnih zaposlenika federalne ustanove socijalne zaštite u kojoj se vrši imenovanje upravnog odbora, jedan iz reda zakonskih zastupnika korisnika koji se nalaze na smještaju u federalnoj ustanovi socijalne zaštite u kojoj se vrši imenovanje i tri člana iz reda stručnih lica iz oblasti i zvanja utvrđenih posebnim kriterijima za imenovanje u upravne odbore ovih ustanova.
(3) Izuzetno od stava (2) ovoga člana, u slučaju da se pozicije u upravnim odborima federalnih ustanova socijalne zaštite, zbog neprijavljivanja kandidata ili neispunjavanja opštih i posebnih uslova od strane prijavljenih kandidata, ne budu mogle popuniti članovima iz reda stručnih zaposlenika ili iz reda zakonskih zastupnika korisnika, tada će se na iste imenovati kandidati iz reda stručnih lica iz oblasti i zvanja utvrđenih posebnim kriterijima za imenovanje u upravne odbore federalnih ustanova socijalne zaštite.

Član 47.
(Opšti i posebni uslovi za izbor članova upravnih odbora)

(1) Svaki kandidat za imenovanje u upravni odbor federalne ustanove socijalne zaštite mora ispunjavati opšte uslove utvrđene federalnim propisom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima.
(2) U pogledu ispunjavanja posebnih kriterija svaki kandidat za imenovanje u upravni odbor federalne ustanove socijalne zaštite mora:
a) posjedovati visoku stručnu spremu – VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje s 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja iz oblasti društvenih, humanističkih ili medicinskih nauka;
b) posjedovati radni staž u struci od najmanje pet godina nakon sticanja visoke stručne spreme u oblasti socijalne i dječje zaštite, zdravstvene zaštite, odgoja i obrazovanja ili pravosuđa;
c) poznavati propise iz oblasti socijalne i dječje zaštite s posebnim fokusom na djelatnost ustanova socijalne zaštite i način njihovog funkcionisanja;
d) poznavati sadržaj i način rada tijela upravljanja u federalnim ustanovama socijalne zaštite.
(3) Bliže uslove u pogledu postupka za dokazivanje ispunjenosti opštih i posebnih uslova za imenovanje u upravne odbore federalnih ustanova socijalne zaštite i potrebne dokumentacije utvrđuje Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Član 48.
(Zapreke za imenovanje u upravni odbor)

U upravni odbor federalne ustanove socijalne zaštite ne može biti imenovano lice:
a) koje ne posjeduje poslovnu i zdravstvenu sposobnost;
b) koje je, prema odredbama krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, osuđivano za sljedeća krivična djela koja su nespojiva s obavljanjem dužnosti člana upravnog odbora javne ustanove: krivična djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, krivična djela protiv privrede i jedinstva tržišta te krivična djela iz oblasti carina, krivična djela korupcije i krivična djela protiv službene i druge odgovorne funkcije, krivična djela protiv pravosuđa, krivična djela povrede autorskih prava, krivična djela protiv oružanih snaga Bosne i Hercegovine, te za djela dogovora, pripremanja, udruživanja i organizovanog kriminala;
c) koje je, prema odredbama krivičnog zakonodavstva Federacije, osuđivano za sljedeća krivična djela koja su nespojiva s obavljanjem dužnosti člana upravnog odbora javne ustanove: krivična djela protiv ustavnog poretka Federacije, krivična djela protiv života i tijela, krivična djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, krivična djela terorizma, krivična djela protiv spolne slobode i morala, krivična djela protiv braka, porodice i mladeži, krivična djela protiv zdravlja ljudi, krivična djela protiv privrede, poslovanja i bezbjednosti platnog prometa, krivična djela iz oblasti poreza, krivična djela protiv radnih odnosa, krivična djela protiv imovine, krivična djela protiv opšte bezbjednosti ljudi i imovine, krivična djela protiv pravosuđa, krivična djela protiv javnog reda i pravnog prometa, krivična djela podmićivanja i krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti;
d) koje je, prema propisima o ravnopravnosti spolova, osuđivano za krivično djelo nasilja, uznemiravanja ili seksualnog uznemiravanja kojim je ugrozilo mir, duševno zdravlje i fizički integritet žrtve;
e) kojemu je, prema propisima o zaštiti od porodičnog nasilja, izrečena mjera porodično-pravne zaštite ili zaštitna mjera zbog porodičnog nasilja;
f) koje je zaposlenik institucije ili je član tijela koje vrši bilo koji oblik nadzora nad radom federalnih ustanova socijalne zaštite;
g) koje se, prema propisima o sukobu interesa, smatra izabranim stranačkim zvaničnikom, nositeljem izvršnih funkcija ili savjetnikom;
h) koje je već imenovano na poziciju člana u upravnom ili nadzornom odboru ustanove ili zavoda, odnosno privrednog društva s većinskim državnim kapitalom;
i) koje ima privatni finansijski interes u federalnoj ustanovi socijalne zaštite u čije se upravni odbor vrši imenovanje.

Član 49.
(Razrješenje članova upravnog odbora)

(1) Članovi upravnog odbora federalnih ustanova socijalne zaštite za svoj rad odgovaraju osnivaču i Vladi Federacije.
(2) Mandat članova upravnog odbora federalnih ustanova socijalne zaštite ili njegovih pojedinih članova po sili zakona prestaje:
a) istekom perioda na koji su imenovani;
b) razrješenjem od strane Vlade Federacije;
c) smrću;
d) sticanjem uslova za odlazak u penziju;
e) gubitkom poslovne sposobnosti ili
f) ako nastupe druge okolnosti koje su nespojive s obavljanjem dužnosti člana upravnog odbora federalnih ustanova socijalne zaštite.
(3) Upravni odbor federalnih ustanova socijalne zaštite ili njegovi pojedini članovi mogu biti razriješeni i prije isteka mandata na koji su imenovani.
(4) Vlada Federacije je dužna razriješiti upravni odbor federalne ustanove socijalne zaštite ili njegove pojedine članove i prije isteka mandata na koji su imenovani ako:
a) upravni odbor to zahtijeva ili pojedini njegov član podnese zahtjev za svoje razrješenje;
b) nastane ili se naknadno utvrdi postojanje nekih od razloga navedenih u članu 48. ovoga zakona;
c) upravni odbor ili pojedini njegov član postupaju suprotno zakonu ili pravilima federalne ustanove socijalne zaštite;
d) upravni odbor ili njegov pojedini član neopravdano ne vrše dužnost duže od šest mjeseci;
e) upravni odbor ili njegov pojedini član u svojem radu krše propise i opšte akte federalne ustanove socijalne zaštite ili neopravdano ne provode politiku osnivača, te ne realizuju mjere i zaduženja Vlade Federacije i nadležnih federalnih ministarstava u skladu s odredbama ovoga zakona ili postupaju u suprotnosti s njima;
f) svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroče federalnoj ustanovi socijalne zaštite veću štetu, zanemaruju ili nemarno obavljaju svoju dužnost tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti federalne ustanove socijalne zaštite;
g) ako su nalazima nadležnih inspekcija utvrđene povrede propisa i opštih akata federalne ustanove socijalne zaštite ili značajnije nepravilnosti u radu upravnog odbora ili njegovih pojedinih članova;
h) je član upravnog odbora u međuvremenu pravomoćno osuđen na kaznu zatvora, odnosno ako je počinio krivično djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja funkcije člana upravnog odbora federalne ustanove socijalne zaštite.
(5) Prije donošenja rješenja o razrješenju, Vlada Federacije je dužna obavijestiti upravni odbor ili pojedinog njegovog člana o razlozima za razrješenje i dati im mogućnost da se o tome pismeno izjasne.
(6) U slučajevima prijevremenog razrješenja, Vlada Federacije je dužna imenovati privremeni upravni odbor federalne ustanove socijalne zaštite.
(7) Upravni odbor federalne ustanove socijalne zaštite ili njegov pojedini član mogu biti razriješeni prije isteka mandata i u slučaju ako ne zastupaju interese federalne ustanove socijalne zaštite, kao i zaposlenika i korisnika na način utvrđen ovim zakonom i pravilima federalne ustanove socijalne zaštite.

Član 50.
(Naknada za rad članovima upravnog odbora)

(1) Članovi upravnog odbora u federalnim ustanovama socijalne zaštite imaju pravo na naknadu za svoj rad.
(2) Vlada Federacije će svojim propisom urediti pitanje visine naknade iz stava (1) ovoga člana, uslove za njezinu isplatu, kao i druga pitanja od značaja.
(3) Sredstva za isplatu naknade iz stava (1) ovoga člana obezbjeđuju se u budžetu Federacije na poziciji Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
(4) U slučajevima iz člana 49. ovoga zakona prestaje i pravo na naknadu iz stava (1) ovoga člana.

Član 51.
(Tijelo nadzora)

Tijelo nadzora federalnih ustanova socijalne zaštite je nadzorni odbor.

Član 52.
(Nadležnosti nadzornog odbora)

(1) Nadzorni odbor federalnih ustanova socijalne zaštite ima sljedeće nadležnosti:
a) analizira i daje mišljenje na izvještaje o poslovanju federalnih ustanova socijalne zaštite;
b) u obavljanju nadzora nad upotrebom sredstava za rad, pregleda i daje mišljenje na godišnji izvještaj o poslovanju i godišnji obračun federalnih ustanova socijalne zaštite;
c) pregleda i provjerava urednost i zakonitost vođenja poslovnih knjiga;
d) analizira i daje mišljenje na jednogodišnje i trogodišnje programe i planove rada i razvoja federalne ustanove socijalne zaštite u njihovom finansijskom aspektu;
e) analizira i daje mišljenje na investicione odluke i petogodišnje planove kapitalnih ulaganja;
f) analizira i daje mišljenje na finansijske planove federalnih ustanova socijalne zaštite;
g) izvještava osnivača, upravni odbor i direktora o rezultatima nadzora nad federalnim ustanovama socijalne zaštite;
h) obavlja druge poslove iz svog djelokruga po nalogu osnivača i nadležnih federalnih ministarstava.
(2) Nadležnost iz tačke g) stava (1) ovoga člana nadzorni odbor federalnih ustanova socijalne zaštite provodi u rokovima i prema metodologiji koju će propisati federalni ministar rada i socijalne politike.

Član 53.
(Imenovanje i razrješenje nadzornog odbora)

(1) Nadzorni odbor, kao jedinstveno tijelo nadležno za nadzor nad svim federalnim ustanovama socijalne zaštite, imenuje i razrješava Vlada Federacije na period do četiri godine u skladu s odredbama ovoga zakona pri čemu pojedini član nadzornog odbora može na istu poziciju biti imenovan u najviše dva uzastopna mandata.
(2) Na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike Vlada Federacije donosi odluku o raspisivanju javnog konkursa za imenovanje predsjednika i članova nadzornog odbora federalnih ustanova socijalne zaštite, te imenuje komisiju za provođenje konkursne procedure.
(3) U sastav komisije iz stava (2) ovoga člana imenuju se predstavnici Vlade Federacije, Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Federalnog ministarstva zdravstva, Federalnog ministarstva pravde i Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.

Član 54.
(Broj članova i sastav nadzornog odbora)

(1) Nadzorni odbor federalnih ustanova socijalne zaštite sastoji se od pet članova.
(2) U nadzorni odbor federalnih ustanova socijalne zaštite imenuju se isključivo stručna lica iz oblasti i zvanja utvrđenih posebnim kriterijima za imenovanje u nadzorni odbor ovih ustanova od kojih su barem tri ekonomske struke.

Član 55.
(Opšti i posebni uslovi za izbor članova nadzornog odbora)

(1) Svaki kandidat za imenovanje u nadzorni odbor federalne ustanove socijalne zaštite mora ispunjavati opšte uslove utvrđene federalnim propisom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima.
(2) U pogledu ispunjavanja posebnih kriterija, svaki kandidat za imenovanje u nadzorni odbor federalne ustanove socijalne zaštite mora:
a) posjedovati visoku stručnu spremu – VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje s 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja iz oblasti društvenih nauka – smjer ekonomija ili pravo;
b) posjedovati radni staž u struci od najmanje pet godina nakon sticanja visoke stručne spreme;
c) poznavati propise iz oblasti socijalne i dječje zaštite s posebnim fokusom na djelatnost ustanova socijalne zaštite i način njihovog funkcionisanja;
d) poznavati sadržaj i način rada tijela nadzora u federalnim ustanovama socijalne zaštite.
(3) Bliže uslove u pogledu postupka za dokazivanje ispunjenosti opštih i posebnih uslova za imenovanje u Nadzorni odbor federalnih ustanova socijalne zaštite i potrebne dokumentacije utvrđuje Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Član 56.
(Zapreke za imenovanje u nadzorni odbor)

U nadzorni odbor federalne ustanove socijalne zaštite ne može biti imenovano lice:
a) koje ne posjeduje poslovnu i zdravstvenu sposobnost;
b) koje je, prema odredbama krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, osuđivano za sljedeća krivična djela koja su nespojiva s obavljanjem dužnosti člana nadzornog odbora javne ustanove: krivična djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, krivična djela protiv privrede i jedinstva tržišta te krivična djela iz oblasti carina, krivična djela korupcije i krivična djela protiv službene i druge odgovorne funkcije, krivična djela protiv pravosuđa, krivična djela povrede autorskih prava, krivična djela protiv oružanih snaga Bosne i Hercegovine, te za djela dogovora, pripremanja, udruživanja i organizovanog kriminala;
c) koje je, prema odredbama krivičnog zakonodavstva Federacije, osuđivano za sljedeća krivična djela koja su nespojiva s obavljanjem dužnosti člana nadzornog odbora javne ustanove: krivična djela protiv ustavnog poretka Federacije, krivična djela protiv života i tijela, krivična djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, krivična djela terorizma, krivična djela protiv spolne slobode i morala, krivična djela protiv braka, porodice i mladeži, krivična djela protiv zdravlja ljudi, krivična djela protiv privrede, poslovanja i bezbjednosti platnog prometa, krivična djela iz oblasti poreza, krivična djela protiv radnih odnosa, krivična djela protiv imovine, krivična djela protiv opšte bezbjednosti ljudi i imovine, krivična djela protiv pravosuđa, krivična djela protiv javnog reda i pravnog prometa, krivična djela podmićivanja i krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti;
d) koje je, prema propisima o ravnopravnosti spolova, osuđivano za krivično djelo nasilja, uznemiravanja ili seksualnog uznemiravanja kojim je ugrozilo mir, duševno zdravlje i fizički integritet žrtve;
e) kojemu je, prema propisima o zaštiti od porodičnog nasilja, izrečena mjera porodično-pravne zaštite ili zaštitna mjera zbog porodičnog nasilja;
f) koje je zaposlenik institucije ili je član tijela koje vrši bilo koji oblik nadzora nad radom federalnih ustanova socijalne zaštite;
g) koje se, prema propisima o sukobu interesa, smatra izabranim stranačkim zvaničnikom, nositeljem izvršnih funkcija ili savjetnikom;
h) koje je već imenovano na poziciju člana u upravnom ili nadzornom odboru ustanove ili zavoda, odnosno privrednog društva s većinskim državnim kapitalom;
i) koje ima privatni finansijski interes u federalnoj ustanovi socijalne zaštite u čije se nadzorni odbor vrši imenovanje.

Član 57.
(Razrješenje članova nadzornog odbora)

(1) Članovi nadzornog odbora federalnih ustanova socijalne zaštite za svoj rad odgovaraju osnivaču i Vladi Federacije.
(2) Mandat članova nadzornog odbora federalnih ustanova socijalne zaštite ili njegovih pojedinih članova prestaje:
a) istekom perioda na koji su imenovani;
b) razrješenjem od strane Vlade Federacije;
c) ostavkom;
d) smrću;
e) sticanjem uslova za odlazak u penziju;
f) gubitkom poslovne sposobnosti ili
g) ako nastupe druge okolnosti koje su nespojive s obavljanjem dužnosti člana nadzornog odbora federalnih ustanova socijalne zaštite.
(3) Nadzorni odbor federalnih ustanova socijalne zaštite ili njegovi pojedini članovi mogu biti razriješeni i prije isteka mandata na koji su imenovani.
(4) Vlada Federacije je dužna razriješiti nadzorni odbor federalne ustanove socijalne zaštite ili njegove pojedine članove i prije isteka mandata na koji su imenovani ako:
a) nadzorni odbor to zahtijeva ili pojedini njegov član podnese zahtjev za svoje razrješenje;
b) nastane ili se naknadno utvrdi postojanje nekih od razloga navedenih u članu 56. ovoga zakona;
c) nadzorni odbor ili pojedini njegov član postupaju suprotno zakonu ili pravilima federalne ustanove socijalne zaštite;
d) nadzorni odbor ili njegov pojedini član neopravdano ne vrše dužnost duže od šest mjeseci;
e) nadzorni odbor ili njegov pojedini član u svojem radu krše propise i opšte akte federalne ustanove socijalne zaštite ili neopravdano ne provode politiku osnivača, te ne realizuju mjere i zaduženja Vlade Federacije i nadležnih federalnih ministarstava u skladu s odredbama ovoga zakona ili postupaju u suprotnosti s njima;
f) svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroče federalnoj ustanovi socijalne zaštite veću štetu, zanemaruju ili nemarno obavljaju svoju dužnost tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti federalne ustanove socijalne zaštite;
g) ako su nalazima nadležnih inspekcija utvrđene povrede propisa i opštih akata federalne ustanove socijalne zaštite ili značajnije nepravilnosti u radu nadzornog odbora ili njegovih pojedinih članova;
h) je član nadzornog odbora u međuvremenu pravomoćno osuđen na kaznu zatvora, odnosno ako je počinio krivično djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja funkcije člana nadzornog odbora federalne ustanove socijalne zaštite.
(5) Prije donošenja rješenja o razrješenju, Vlada Federacije je dužna obavijestiti nadzorni odbor ili pojedinog njegovog člana o razlozima za razrješenje i dati im mogućnost da se o tome pismeno izjasne.
(6) U slučajevima prijevremenog razrješenja, Vlada Federacije je dužna imenovati privremeni nadzorni odbor federalne ustanove socijalne zaštite.
(7) Nadzorni odbor federalne ustanove socijalne zaštite ili njegov pojedini član mogu biti razriješeni prije isteka mandata i u slučaju ako ne zastupaju interese federalne ustanove socijalne zaštite, kao i zaposlenika i korisnika na način utvrđen ovim zakonom i pravilima federalne ustanove socijalne zaštite.

Član 58.
(Naknada za rad članovima nadzornog odbora)

(1) Članovi nadzornog odbora federalnih ustanova socijalne zaštite imaju pravo na naknadu za svoj rad.
(2) Vlada Federacije će svojim propisom urediti pitanje visine naknade iz stava (1) ovoga člana, uslove za njezinu isplatu, kao i druga pitanja od značaja.
(3) Sredstva za isplatu naknade iz stava (1) ovoga člana obezbjeđuju se u budžetu Federacije na poziciji Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. https://advokat-prnjavorac.com
(4) U slučajevima iz člana 57. ovoga zakona prestaje i pravo na naknadu iz stava (1) ovoga člana.

Član 59.
(Tijelo rukovođenja)

Tijelo rukovođenja u federalnim ustanovama socijalne zaštite je direktor.

Član 60.
(Nadležnosti direktora)

(1) Direktor organizuje i rukovodi radom federalne ustanove socijalne zaštite, zastupa je i predstavlja prema trećim licima i odgovoran je za zakonitost njezinog rada.
(2) Direktor federalne ustanove socijalne zaštite ima sljedeće nadležnosti:
a) predlaže upravnom odboru mjere za učinkovito i zakonito obavljanje djelatnosti radi kojih je federalna ustanova socijalne zaštite osnovana;
b) predlaže upravnom odboru unutrašnju organizaciju i sistematizaciju, osnove planova rada i razvoja i druge opšte akte;
c) izvršava odluke upravnog odbora;
d) odlučuje o pravima, obavezama i odgovornostima radnika iz radnog odnosa;
e) podnosi upravnom odboru izvještaj o finansijskom poslovanju i
f) vrši druge poslove u skladu sa zakonom i pravilima federalne ustanove socijalne zaštite.
(3) Direktor je federalne ustanove socijalne zaštite dužan obustaviti od izvršenja opšti akt koji nije u saglasnosti s ovim ili drugim relevantnim propisima, kao i pojedinačni akt kojim se nanosi šteta federalnoj ustanovi socijalne zaštite ili društvenoj zajednici i o tome obavijestiti Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
(4) Ukoliko Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja iz stava (3) ovoga člana ne donese rješenje o obustavi i o tome ne obavijesti direktora, obustavljeni se akt može izvršiti.
(5) Direktor federalne ustanove socijalne zaštite je naredbodavac za realizovanje finansijskog plana.
(6) Direktor federalne ustanove socijalne zaštite je odgovoran upravnom odboru za rezultate rada i finansijsko poslovanje federalne ustanove socijalne zaštite.

Član 61.
(Imenovanje i razrješenje direktora)

(1) Direktora federalne ustanove socijalne zaštite imenuje i razrješava upravni odbor na period do četiri godine uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade Federacije u skladu s odredbama ovoga zakona.
(2) Upravni odbor federalne ustanove socijalne zaštite donosi odluku o raspisivanju javnog konkursa za imenovanje direktora, te imenuje komisiju za provođenje konkursne procedure.
(3) U sastav komisije iz stava (2) ovoga člana imenuju se dva člana iz reda članova upravnog odbora, dva člana iz reda stručnih zaposlenika ustanove, te jedan član u ime Vlade Federacije.

Član 62.
(Posebni uslovi za izbor direktora)

(1) Svaki kandidat za imenovanje na poziciju direktora federalne ustanove socijalne zaštite mora ispunjavati opšte uslove utvrđene federalnim propisom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima.
(2) U pogledu ispunjavanja posebnih kriterija, svaki kandidat za imenovanje na poziciju direktora federalne ustanove socijalne zaštite mora:
a) posjedovati visoku stručnu spremu – VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje s 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja iz oblasti društvenih ili medicinskih nauka;
b) posjedovati radni staž u struci od najmanje pet godina nakon sticanja visoke stručne spreme od čega minimalno tri godine na rukovodećim pozicijama;
c) poznavati propise iz oblasti socijalne i dječje zaštite s posebnim fokusom na djelatnost ustanova socijalne zaštite i način njihovog funkcionisanja;
d) poznavati sadržaj i način rada direktora u federalnim ustanovama socijalne zaštite.
(2) Kandidat koji bude izabran za direktora federalne ustanove socijalne zaštite dužan je u roku od 30 dana od dana imenovanja dostaviti Vladi Federacije na razmatranje razvojni plan i program za mandatni period.
(3) Po isteku mandata isto lice može biti ponovno imenovano za direktora u istoj ustanovi, a najviše za još jedan mandatni period na način predviđen ovim zakonom.
(4) Bliže uslove u pogledu postupka za dokazivanje ispunjenosti opštih i posebnih uslova za imenovanje na poziciju direktora federalne ustanove socijalne zaštite i potrebne dokumentacije utvrđuje Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Član 63.
(Zapreke za imenovanje na poziciju direktora)

Na poziciju direktora federalne ustanove socijalne zaštite ne može biti imenovano lice:
a) koje ne posjeduje poslovnu i zdravstvenu sposobnost;
b) koje je, prema odredbama krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, osuđivano za sljedeća krivična djela koja su nespojiva s obavljanjem dužnosti direktora javne ustanove: krivična djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, krivična djela protiv privrede i jedinstva tržišta te krivična djela iz oblasti carina, krivična djela korupcije i krivična djela protiv službene i druge odgovorne funkcije, krivična djela protiv pravosuđa, krivična djela povrede autorskih prava, krivična djela protiv oružanih snaga Bosne i Hercegovine, te za djela dogovora, pripremanja, udruživanja i organizovanog kriminala;
c) koje je, prema odredbama krivičnog zakonodavstva Federacije, osuđivano za sljedeća krivična djela koja su nespojiva s obavljanjem dužnosti direktora javne ustanove: krivična djela protiv ustavnog poretka Federacije, krivična djela protiv života i tijela, krivična djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, krivična djela terorizma, krivična djela protiv spolne slobode i morala, krivična djela protiv braka, porodice i mladeži, krivična djela protiv zdravlja ljudi, krivična djela protiv privrede, poslovanja i bezbjednosti platnog prometa, krivična djela iz oblasti poreza, krivična djela protiv radnih odnosa, krivična djela protiv imovine, krivična djela protiv opšte bezbjednosti ljudi i imovine, krivična djela protiv pravosuđa, krivična djela protiv javnog reda i pravnog prometa, krivična djela podmićivanja i krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti;
d) koje je, prema propisima o ravnopravnosti spolova, osuđivano za krivično djelo nasilja, uznemiravanja ili seksualnog uznemiravanja kojim je ugrozilo mir, duševno zdravlje i fizički integritet žrtve;
e) kojemu je, prema propisima o zaštiti od porodičnog nasilja, izrečena mjera porodično-pravne zaštite ili zaštitna mjera zbog porodičnog nasilja;
f) koje je zaposlenik institucije ili je član tijela koje vrši bilo koji oblik nadzora nad radom federalnih ustanova socijalne zaštite;
g) koje se, prema propisima o sukobu interesa, smatra izabranim stranačkim zvaničnikom, nositeljem izvršnih funkcija ili savjetnikom;
h) koje je već imenovano na poziciju člana u upravnom ili nadzornom odboru ustanove ili zavoda, odnosno privrednog društva s većinskim državnim kapitalom;
i) koje ima privatni finansijski interes u federalnoj ustanovi socijalne zaštite u kojoj se vrši imenovanje na poziciju.

Član 64.
(Razrješenje direktora)

(1) Mandat direktora federalne ustanove socijalne zaštite prestaje:
a) istekom perioda na koji je imenovan;
b) razrješenjem od strane upravnog odbora federalne ustanove socijalne zaštite;
c) ostavkom;
d) smrću;
e) sticanjem uslova za odlazak u penziju;
f) gubitkom poslovne sposobnosti ili
g) ako nastupe druge okolnosti koje su nespojive s obavljanjem dužnosti direktora federalne ustanove socijalne zaštite.
(2) Direktor federalne ustanove socijalne zaštite može biti razriješen i prije isteka mandata na koji je imenovan.
(3) Upravni je odbor dužan razriješiti direktora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:
a) to direktor lično zahtijeva;
b) nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu;
c) nastane ili se naknadno utvrdi postojanje nekih od razloga navedenih u članu 63. ovoga zakona;
d) ne izvršava ugovorne obaveze prema federalnoj ustanovi socijalne zaštite;
e) ne provodi program rada i razvitka federalne ustanove socijalne zaštite koji je donio upravni odbor;
f) ako u obavljanju djelatnosti federalne ustanove socijalne zaštite nastane neopravdani gubitak;
g) u svojem radu krši propise i opšte akte federalne ustanove socijalne zaštite ili neopravdano ne provodi politiku osnivača, te ne realizuje mjere i zaduženja upravnog odbora, Vlade Federacije i nadležnih federalnih ministarstava u skladu s odredbama ovoga zakona ili postupa u suprotnosti s njima;
h) svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči federalnoj ustanovi socijalne zaštite veću štetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dužnost tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti federalne ustanove socijalne zaštite;
i) ako su nalazima nadležnih inspekcija utvrđene povrede propisa i opštih akata federalne ustanove socijalne zaštite ili značajnije nepravilnosti u radu direktora;
j) je direktor u međuvremenu pravomoćno osuđen na kaznu zatvora, odnosno ako je počinio krivično djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja funkcije direktora federalne ustanove socijalne zaštite.
(4) Ako upravni odbor federalne ustanove socijalne zaštite ne razriješi direktora u roku od 30 dana od dana saznanja za neki od razloga iz stava (3) ovoga člana, rješenje o prijevremenom razrješenju direktora može donijeti Vlada Federacije.
(5) Upravni odbor mora, prije donošenja rješenja o prijevremenom razrješenju, obavijestiti direktora o razlozima za razrješenje i dati mu mogućnost da se o njemu pismeno izjasni.
(6) Na rješenje o prijevremenom razrješenju direktor federalne ustanove socijalne zaštite može podnijeti pisani prigovor Vladi Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja o prijevremenom razrješenju.
(7) Vlada Federacije se pisanim putem očituje na prigovor iz stava (6) ovoga člana u roku od 15 dana od dana prijema prigovora pri čemu taj prigovor prihvaća ili odbacuje.
(8) Prihvaćanjem prigovora iz stava (7) ovoga člana od strane Vlade Federacije rješenje o prijevremenom razrješenju se poništava.
(9) U slučajevima prijevremenog razrješenja upravni je odbor federalne ustanove socijalne zaštite dužan o tome pisanim putem izvijestiti Vladu Federacije.

Član 65.
(Plata direktora)

(1) Direktor federalne ustanove socijalne zaštite ima pravo na platu u skladu s propisima iz oblasti radnog zakonodavstva.
(2) Plata iz stava (1) ovoga člana utvrđuje se u maksimalnom iznosu do tri prosječne isplaćene neto plate u Federaciji za prethodnu godinu prema podatku Federalnog zavoda za statistiku.
(3) Visinu plate iz stava (1) ovoga člana odlukom utvrđuje upravni odbor u skladu s finansijskim mogućnostima federalne ustanove socijalne zaštite.
(4) Plata iz stava (1) ovoga člana isplaćuje se iz sredstava federalne ustanove socijalne zaštite.
(5) U skladu s propisima iz oblasti radnog zakonodavstva, predsjedavajući upravnog odbora s imenovanim direktorem federalne ustanove socijalne zaštite potpisuje ugovor kojim se detaljnije uređuju pitanja iz radnog odnosa.
(6) Na nacrt odluke iz stava (3) i ugovora iz stava (5) ovoga člana pribavlja se mišljenje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike u pogledu njihove usklađenosti s odredbama ovoga zakona kao i važećih propisa iz oblasti radnog zakonodavstva.

VI. FINANSIRANJE FEDERALNIH USTANOVA SOCIJALNE ZAŠTITE

Član 66.
(Finansiranje federalnih ustanova socijalne zaštite)

(1) Finansiranje federalnih ustanova socijalne zaštite vrši se:
a) iz naknada za pružene usluge;
b) iz budžeta Federacije u skladu s federalnim propisima o pripadnosti javnih prihoda;
c) iz subvencija, donacija i drugih izvora.
(2) Sredstvima iz tačke b) ovoga člana sufinansira se tekuće poslovanje onih federalnih ustanova socijalne zaštite koje iz prihoda ostvarenih na osnovu pruženih usluga nisu u mogućnosti obezbijediti svoje redovito funkcionisanje, kao i kapitalne investicije usmjerene na obezbjeđenje neophodnih infrastrukturnih uslova za funkcionisanje federalnih ustanova socijalne zaštite, socijalno zbrinjavanje i osposobljavanje smještenih korisnika za samostalan život i rad prema njihovim mogućnostima, te provođenje radne aktivnosti smještenih korisnika.
(3) Posebni uslovi i način dodjele sredstava iz tačke b) stava (1) ovoga člana, kao i obaveze njihovih krajnjih korisnika utvrđuju se godišnjim programom utroška sredstava koji donosi Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike uz prethodno pribavljeno mišljenje Federalnog ministarstva finansija.
(4) Nadzor nad namjenskim utroškom sredstava iz stava (3) ovoga člana vrši Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u skladu sa svojim nadležnostima, odnosno nadležni organi inspekcijskog nadzora.
(5) Federalne ustanove socijalne zaštite dužne su uspostaviti javni registar subvencija i donacija iz tačke c) stava (1) ovoga člana.
(6) Sadržaj i način vođenja registra iz stava (2) ovoga člana propisat će federalni ministar rada i socijalne politike uz prethodno pribavljeno mišljenje federalnog ministra finansija.

Član 67.
(Finansiranje naknada za pružene usluge)

(1) Finansiranje naknada za pružene usluge u smislu ovoga zakona snose fizička ili pravna lica koja su djelimično ili u potpunosti pristala snositi troškove smještaja što se reguliše pojedinačnim ugovorom između tog lica i federalne ustanove socijalne zaštite u koju se vrši smještaj.
(2) Ukoliko se smještaj u ustanovu vrši na zahtjev organa starateljstva, ugovor iz stava (1) ovoga člana potpisuju nadležno kantonalno ministarstvo kao finansijer, organ starateljstva i federalna ustanova socijalne zaštite u koju se vrši smještaj.

Član 68.
(Korištenje sredstava)

(1) Sredstva iz člana 66. ovoga zakona koriste se za:
a) troškove plata i ostalih ličnih primanja zaposlenika;
b) troškove socijalnog zbrinjavanja i socijalne podrške korisnika u skladu s odredbama ovoga zakona;
c) troškove zdravstvene njege korisnika u skladu s odredbama ovoga zakona;
d) troškove odgoja i obrazovanja korisnika u skladu s odredbama ovoga zakona;
e) troškove izgradnje, kupovine i održavanja objekata federalnih ustanova socijalne zaštite;
f) ostale materijalne i nematerijalne troškove u skladu sa zakonom.
(2) Federalni ministar rada i socijalne politike, u konsultacijama s federalnim ustanovama socijalne zaštite, donosi propis kojim će utvrditi jedinstvene standarde za utvrđivanje visine plaća i ostalih ličnih primanja zaposlenika iz tačke a) stava (1) ovoga člana.

Član 69.
(Finansijsko poslovanje federalnih ustanova socijalne zaštite)

(1) Sredstva za obavljanje djelatnosti federalnih ustanova socijalne zaštite obezbjeđuju se prema odredbama ovoga zakona i drugih relevantnih propisa.
(2) Prihodi i sredstva za finansiranje rashoda za obavljanje djelatnosti prema odredbama ovoga zakona i njihov raspored utvrđuju se finansijskim planom federalnih ustanova socijalne zaštite.
(3) Finansijsko poslovanje federalnih ustanova socijalne zaštite obavlja se preko transakcijskih računa koji se posebno otvaraju za:
a) uplatu naknada za pružene usluge;
b) uplatu subvencija, donacija i sredstava iz drugih izvora koja nisu stečena bavljenjem osnovnom ili dopunskom djelatnošću i
c) uplatu viška prihoda nad rashodima.
(4) Federalne ustanove socijalne zaštite vode finansijsko poslovanje, odnosno finansijsko izvještavanje i poslovne knjige po analitičkom kontnom planu za budžet i budžetske korisnike Federacije.
(5) Višak prihoda nad rashodima federalne ustanove socijalne zaštite koriste za obavljanje i razvijanje svoje djelatnosti o čemu posebnu odluku, na prijedlog direktora i uz prethodno pribavljeno mišljenje nadzornog odbora, donosi upravni odbor.
(6) Višak rashoda nad prihodima federalne ustanove socijalne zaštite pokrivaju neraspoređenim viškom prihoda iz prethodnog perioda, mjerama štednje, obezbjeđenjem dodatnih izvora prihoda ili drugim zakonski dopuštenim mjerama.
(7) Odluku o načinu pokrivanja rashoda koji su do 10% viši od ukupno ostvarenih prihoda donosi, na prijedlog direktora i uz prethodno pribavljeno mišljenje nadzornog odbora, upravni odbor federalne ustanove socijalne zaštite u roku od 30 dana od dana sačinjavanja završnog obračuna.
(8) U slučajevima kada rashodi prelaze 10% ukupno ostvarenih prihoda, federalna ustanova socijalne zaštite dužna je u roku od 30 dana od dana sačinjavanja završnog obračuna izraditi prijedlog plana finansijskog konsolidovanja kojim će utvrditi način pokrivanja viška rashoda nad prihodima.
(9) Prijedlog plana iz stava (7) ovoga člana federalna ustanova socijalne zaštite dostavlja Vladi Federacije na razmatranje i davanje saglasnosti zajedno s prethodno pribavljenim mišljenjima nadzornog odbora i Federalnog ministarstva finansija.
(10) Tek nakon dobivanja prethodne saglasnosti od strane Vlade Federacije upravni odbor federalne ustanove socijalne zaštite može donijeti plan finansijskog konsolidovanja iz stava (7) ovoga člana.
(11) O datoj saglasnosti iz stava (8) ovoga člana Vlada Federacije je dužna izvijestiti osnivača.

Član 70.
(Cijene pruženih usluga)

(1) Upravni odbor federalne ustanove socijalne zaštite jednom godišnje odlukom utvrđuje cijenu za pružene usluge smještaja i tretmana korisnika prema jedinstvenoj metodologiji, koju propisuje federalni ministar rada i socijalne politike nakon obavljenih konsultacija s Federalnim ministarstvom zdravstva, Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i Federalnim ministarstvom pravde, te uz prethodno pribavljeno mišljenje federalnog ministra finansija.
(2) Cijena iz stava (1) ovoga člana utvrđuje se posebno za svaki stepen podrške i to u sljedećim segmentima:
a) u segmentu socijalnog zbrinjavanja i socijalne podrške;
b) u segmentu zdravstvene njege i
c) u segmentu odgoja i obrazovanja.
(3) Sva pitanja vezana za cijene iz stava (2) ovoga člana regulišu se posebnim ugovorima između federalnih ustanova socijalne zaštite i fizičkih ili pravnih lica koja djelimično ili u potpunosti snose troškove smještaja.

Član 71.
(Registar kapitalnih investicija i nabavke stalnih sredstava)

(1) Federalne ustanove socijalne zaštite se dužne uspostaviti javni registar kapitalnih investicija i nabavke stalnih sredstava.
(2) Sadržaj i način vođenja registra iz stava (1) ovoga člana propisat će federalni ministar rada i socijalne politike uz prethodno pribavljeno mišljenje federalnog ministra finansija.

Član 72.
(Revizija finansijskog poslovanja)

(1) U skladu s odredbama federalnih propisa o reviziji institucija, finansijske revizije i revizije učinka poslovanja federalnih ustanova socijalne zaštite provode se prema godišnjim planovima revizije.
(2) Finansijske revizije i revizije učinka iz stava (1) ovoga člana vrši Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

VII. NADZOR NAD RADOM FEDERALNIH USTANOVA SOCIJALNE ZAŠTITE

Član 73.
(Provođenje nadzora nad radom federalnih ustanova socijalne zaštite)

Nadzor nad radom federalnih ustanova socijalne zaštite provodi se kroz unutrašnji, stručni i inspekcijski nadzor.

Član 74.
(Organizovanje unutrašnjeg nadzora)

(1) Unutrašnji nadzor organizuju i provode federalne ustanove socijalne zaštite nad radom svojih organizacionih jedinica i zaposlenih radnika s ciljem unapređivanja djelatnosti i rada pojedinih organizacionih jedinica, praćenja stručnog rada u pogledu zaštite prava i interesa smještenih korisnika, te pravovremenog otklanjanja uočenih nepravilnosti u radu stručnih radnika koje se odnose na povredu pozitivnih propisa u izvršavanju njihovih zadaća ili pravila pojedine struke.
(2) Unutrašnji nadzor provodi se na osnovu opšteg akta federalne ustanove socijalne zaštite i godišnjeg plana i programa provođenja unutrašnjeg nadzora.
(3) Opštim aktom iz stava (2) ovoga člana utvrđuje se način obavljanja unutrašnjeg nadzora.
(4) Federalna ustanova socijalne zaštite dužna je najkasnije do 31. decembra tekuće godine za sljedeću godinu izraditi godišnji plan i program provođenja unutrašnjeg nadzora.

Član 75.
(Sadržaj i vrste stručnog nadzora)

(1) Stručni nadzor u smislu ovoga zakona obuhvata:
a) neposredan pregled opreme i prostora u odnosu na propisane uslove u kojima se pružaju socijalne, zdravstvene i odgojno-obrazovne usluge;
b) neposredan uvid u vođenje propisane evidencije i dokumentacije;
c) neposredan uvid u broj i strukturu zaposlenih radnika u odnosu na propisane uslove;
d) neposredan uvid u rad stručnih radnika s korisnicima s posebnim fokusom na korištene metode stručnog rada;
e) neposredan uvid u rad stručnih tijela federalnih ustanova socijalne zaštite;
f) ocjenu kvalitete i obima usluga stručnog rada.
(2) Stručni nadzor obavlja se kao redovni i vanredni stručni nadzor, te kao opšti i posebni stručni nadzor.
(3) Redovni stručni nadzor provodi se u skladu s godišnjim programom redovnog stručnog nadzora koji donosi federalni ministar rada i socijalne politike.
(4) Vanredni stručni nadzor provodi se na osnovu podneska korisnika, članova porodice korisnika ili zakonskog zastupnika korisnika, tijela upravljanja, radnika, organa državne uprave i drugih pravnih i fizičkih lica.
(5) Vanredni stručni nadzor provodi se i u drugim slučajevima u kojima nadležna federalna ministarstva prema odredbama ovoga zakona ocijene da je to potrebno.
(6) Opšti stručni nadzor provodi se nad ispunjavanjem uslova u pogledu prostora i opreme, brojem i vrstom stručnih i drugih radnika, te stručnim tijelima federalnih ustanova socijalne zaštite.
(7) Posebni stručni nadzor provodi se prema kategorijama smještenih korisnika, vrstama usluga koje se pružaju i djelatnosti ustanova socijalne zaštite.

Član 76.
(Tijelo nadležno za provođenje stručnog nadzora)

(1) Stručni nadzor nad radom federalnih ustanova socijalne zaštite vrši posebna komisija koju formira federalni ministar rada i socijalne politike od stručnih lica s Liste stručnih nadzornika u federalnim ustanovama socijalne zaštite koju utvrđuje Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
(2) Stručni nadzornici iz stava (1) ovoga člana su lica profesionalne orijentacije koja imaju stručno zvanje, iskustvo i druge kompetencije potrebne za obavljanje poslova stručnog nadzora u ustanovi, a u odnosu na njenu djelatnost i kategorije smještenih korisnika.
(3) Prilikom provođenja stručnog nadzora, komisija iz stava (1) ovoga člana je ovlaštena davati preporuke o načinu otklanjanja uočenih nedostataka, a u slučaju postojanja neposredne opasnosti za zdravlje ili život ljudi može naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u određenom roku o čemu obavještava nadležnu inspekciju.
(4) Komisija je samostalna u obavljanju poslova stručnog nadzora, u okviru prava i dužnosti utvrđenih ovim zakonom, kao i rješenjem o imenovanju donesenim od strane federalnog ministra rada i socijalne politike.
(5) Komisija iz stava (1) ovoga člana dokazuje svoje službeno svojstvo rješenjem o imenovanju donesenim od strane federalnog ministra rada i socijalne politike.
(6) Federalni ministar rada i socijalne politike će, uz prethodno pribavljeno mišljenje federalnog ministra zdravstva, federalnog ministra obrazovanja i nauke i federalnog ministra pravde, donijeti propis o vršenju stručnog nadzora nad federalnim ustanovama socijalne zaštite kojim će detaljnije urediti način i sadržaj provođenja stručnog nadzora, opšte i posebne kriterije za odabir stručnih nadzornika, formu i sadržaj liste stručnih nadzornika, način formiranja komisije za provođenje stručnog nadzora, sadržaj zapisnika o provedenom stručnom nadzoru, sadržaj evidencije o provedenim stručnim nadzorima i datim preporukama i naloženim mjerama, kao i druga pitanja značajna za obavljanje stručnog nadzora nad federalnim ustanovama socijalne zaštite.
(7) Sredstva za provođenje stručnog nadzora nad federalnim ustanovama socijalne zaštite obezbjeđuju se u budžetu Federacije na poziciji Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Član 77.
(Sadržaj inspekcijskog nadzora)

Inspekcijski nadzor podrazumijeva nadzor nad zakonitošću rada federalnih ustanova socijalne zaštite i provodi se kroz poduzimanje inspekcijskih radnji na utvrđivanju činjeničnog stanja u pogledu provođenja zakona i drugih propisa kod subjekta nadzora, poduzimanje preventivnih mjera u skladu s ovim zakonom i drugim propisima, poduzimanje korektivnih mjera, odnosno nalaganje upravnih mjera radi sprečavanja i otklanjanja nezakonitosti u provođenju ovoga i drugih zakona, te kroz poduzimanje drugih mjera i radnji utvrđenih propisima o inspekcijama kao i drugim relevantnim propisima.

Član 78.
(Nadležni organi inspekcijskog nadzora)

(1) Inspekcijski nadzor nad zakonitošću rada federalnih ustanova socijalne zaštite, u skladu s odredbama ovoga zakona, vrši Federalna uprava za inspekcijske poslove putem nadležnih federalnih inspektora, odnosno kantonalni organ za inspekcijske poslove putem nadležnih kantonalnih inspektora u dijelu koji se odnosi na odgoj i obrazovanje.
(2) Zavisno od djelatnosti i oblasti na koju se odnosi, inspekcijski nadzor nad zakonitošću rada federalnih ustanova socijalne zaštite provode:
a) federalni inspektori socijalne i dječje zaštite u dijelu primjene propisa iz oblasti socijalne i dječje zaštite;
b) federalni zdravstveni inspektori u dijelu pružanja zdravstvene njege i organizovanja zdravstvene zaštite;
c) federalni farmaceutski inspektori u dijelu organizovanja apotekarske djelatnosti;
d) federalni inspektori rada u dijelu koji se odnosi na radno zakonodavstvo;
e) kantonalni prosvjetni inspektori u dijelu koji se odnosi na organizovanje odgoja i obrazovanja;
f) ostali federalni i kantonalni inspektori u skladu sa svojim nadležnostima utvrđenim važećim Zakonom o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine.
(3) U provođenju svojih nadležnosti, organi iz stava (1) ovoga člana međusobno se informišu i sarađuju na realizovanju poduzetih mjera i radnji, pružaju neposrednu pomoć jedni drugima i poduzimaju zajedničke aktivnosti neophodne za kvalitetan inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga zakona.

Član 79.
(Inspekcijske nadležnosti)

(1) Pored poslova utvrđenih Zakonom o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine, federalni i kantonalni inspektori iz člana 78. ovoga zakona (u daljem tekstu: nadležni federalni i kantonalni inspektori) obavljaju i sljedeće poslove:
a) vrše nadzor nad obavljanjem osnovne i dopunske djelatnosti za koju su federalne ustanove socijalne zaštite registrovane i poduzimaju mjere za njeno kvalitetno obavljanje;
b) nadziru zakonitost rada federalnih ustanova socijalne zaštite i stručnih radnika u obavljanju njihove registrovane djelatnosti;
c) nadziru provođenje zakonom utvrđene obaveze donošenja internih akata, kao i njihovu usklađenost s relevantnim propisima;
d) vrše nadzor nad pravovremenim donošenjem programa rada i finansijskih planova, kao i nad pravovremenim izvještavanjem osnivača i Vlade Federacije o radu i finansijskom poslovanju;
e) razmatraju podneske pravnih i fizičkih lica kojima se zahtijeva nadzor nad federalnim ustanovama socijalne zaštite, te na osnovu njihove opravdanosti i osnovanosti poduzimaju adekvatne radnje o čemu pismeno obavještavaju podnosioca;
f) poduzimaju preventivne aktivnosti u cilju sprečavanja nastupanja štetnih posljedica zbog nedostatka i nepravilnosti u provođenju ovoga zakona i propisa donijetih na osnovu njega.
(2) Preventivne aktivnosti iz stava (1) tačka d) ovoga člana nadležni federalni i kantonalni inspektori nalažu rješenjem.

Član 80.
(Inspekcijske mjere)

(1) Pri obavljanju inspekcijskog nadzora utvrđenog odredbama ovoga zakona, nadležni federalni i kantonalni inspektori, pored nadležnosti utvrđenih Zakonom o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine, imaju pravo i obavezu potpuno ili djelimično zabraniti pružanje određene usluge federalnim ustanovama socijalne zaštite ako:
a) ne ispunjavaju propisane uslove u pogledu prostora, opreme i kadra na način kako je to propisano ovim zakonom i aktima donesenim na osnovu njega;
b) obavljaju djelatnost suprotno odredbama ovoga zakona i akata donesenih na osnovu njega;
c) prime na smještaj i tretman korisnika koji po odredbama ovoga zakona nije definisan kao korisnik njihovih usluga;
d) ne osiguraju kvalitetnu i potpunu uslugu na način kako je to propisano ovim zakonom i aktima donesenim na osnovu njega;
e) učine bitne propuste u tretmanu korisnika njihovih usluga;
f) ne posjeduju potpunu dokumentaciju o korisniku i ne vode tačnu i urednu evidenciju koju su, u skladu s odredbama ovoga zakona i drugih relevantnih propisa, dužni voditi;
g) ne izvrše preporuke i mjere donesene u okviru stručnog nadzora iz stava (3) člana 76. ovoga zakona;
h) iz drugih razloga utvrđenih relevantnim propisima.
(2) O utvrđenim činjenicama iz stava (1) ovoga člana nadležni federalni i kantonalni inspektori donose rješenje o privremenoj zabrani rada, odnosno obavljanja registrovane djelatnosti dok se uočeni nedostaci ne otklone.

Član 81.
(Usmeno rješenje)

(1) Prilikom obavljanja inspekcijskih poslova nadležni federalni i kantonalni inspektori mogu izdati i usmeno rješenje za izvršenje određenih mjera kada:
a) opasnost za zdravlje ili život ljudi zahtjeva da se određena mjera poduzme odmah i bez odgađanja;
b) postoji opasnost od prikrivanja, zamjene ili uništenja dokaza, ukoliko se mjera odmah ne poduzme.
(2) Nadležni federalni i kantonalni inspektori mogu narediti izvršenje usmenog rješenja odmah.
(3) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja u slučajevima iz stava (1) ovoga člana.
(4) Usmeno se rješenje mora unijeti u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru.
(5) Nadležni federalni i kantonalni inspektori su obavezni izdati pismeni otpravak rješenja u roku od tri dana od dana upisa izrečene mjere u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru.

Član 82.
(Pokretanje odgovarajućeg postupka)

(1) Ako nadležni federalni i kantonalni inspektori posumnjaju da je povredom propisa učinjen prekršaj ili krivično djelo obavezni su, uz rješenje za čije su donošenje nadležni, bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka inspekcijskog nadzora, zajedno s utvrđenim činjenicama koje su odlučujuće za poduzimanje mjera, podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog, odnosno prijavu za pokretanje krivičnog postupka.
(2) Nadležni organ kojem je podnesen zahtjev, odnosno prijava iz stava (1) ovoga člana obavezno je o ishodu postupka obavijestiti Vladu Federacije i nadležna federalna ministarstva.

VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Član 83.
(Novčana kazna za federalnu ustanovu socijalne zaštite)

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj federalnu ustanovu socijalne zaštite ukoliko:
a) primi na smještaj lice koje nije definisano kao korisnik usluge smještaja u federalnim ustanovama socijalne zaštite kako je to utvrđeno odredbama iz čl. 13., 14., 15., 16. i 17. ovoga zakona;
b) bude obavljala djelatnost protivno odredbama ovoga zakona i provedbenog propisa iz člana 21. Zakona;
c) ne bude poduzela sve tehničke i organizacione mjere na zaštiti podataka koji se odnose na identitet smještenih lica i zaštitu ličnih podataka kako je to utvrđeno članom 32. ovoga zakona;
d) ne bude uspostavila i vodila evidenciju o licima koja se nalaze na smještaju na način kako je to utvrđeno ovim zakonom i provedbenim propisom iz člana 35. Zakona;
e) u svom radu ne bude primjenjivala posebne standarde i kriterije za individualnu procjenu korisnika pri prijemu na smještaj u federalne ustanove socijalne zaštite, kao i standarde za procjenu potrebe njihovog daljeg zadržavanja na smještaju na način kako je to utvrđeno ovim zakonom i provedbenim propisom iz člana 36. Zakona;
f) bude primjenjivala mjere fizičkog ograničavanja lica sa smetnjama u intelektualnom razvoju suprotno odredbama ovoga zakona i provedbenog propisa iz člana 41. Zakona;
g) bude primjenjivala mjere fizičkog ograničavanja lica s težim duševnim smetnjama protivno odredbama iz člana 42. ovoga zakona;
h) ne bude primjenjivala metodološki okvir za izvještavanje o svom radu i poslovanju na način i u rokovima utvrđenim provedbenim propisom iz člana 44. ovoga zakona;
i) ne bude uspostavila javni registar subvencija i donacija ili isti ne bude vodila na način utvrđen provedbenim propisom iz člana 66. ovoga zakona;
j) ne bude donijela plan pokrivanja viška rashoda nad prihodima na način kako je to utvrđeno članom 69. Zakona;
k) ne bude izračunavala cijene za pružene usluge na osnovu jedinstvene metodologije obračuna cijena usluga u federalnim ustanovama socijalne zaštite iz člana 70. ovoga zakona;
l) ne bude uspostavila i vodila javni registar kapitalnih investicija i nabavke stalnih sredstava na način kako je to utvrđeno ovim zakonom i provedbenim propisom iz člana 71. Zakona;
m) ne bude donijela opšti akt o provođenju unutrašnjeg nadzora, kao i godišnji plan i program provođenja unutrašnjeg nadzora na način kako je to utvrđeno članom 74. Zakona;
n) nadležnom inspektoru onemogući rad, odnosno ne obezbijedi uslove za nesmetan rad ili znatno oteža inspekcijski nadzor, ili mu ne dostavi, ili ne pripremi podatke, obavijesti i materijale na njegov zahtjev u određenom roku, ili mu ne dostavi ili pripremi netačne i nepotpune podake, obavijesti i materijale;
o) ne izvrši pravomoćno rješenje nadležnog inspektora;
p) ne bude donijela svoje opšte i interne akte i uskladila svoju djelatnost u rokovima i na način utvrđen članom 88. ovoga zakona.

Član 84.
(Novčana kazna za odgovorno lice)

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM za prekršaj iz člana 83. kaznit će se i odgovorno lice u federalnoj ustanovi socijalne zaštite.

Član 85.
(Novčana kazna za institucije i ustanove zdravstvene zaštite i osiguranja)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj:
a) nadležni zavod zdravstvenog osiguranja kantona i dom zdravlja koji se nalazi u mjestu sjedišta federalne ustanove socijalne zaštite ukoliko međusobno ne sklope pojedinačne ugovore o obezbjeđenju primarne zdravstvene zaštite za korisnike čije prebivalište nije u mjestu sjedišta federalne ustanove socijalne zaštite u kojoj se nalazi na smještaju na način kako je to utvrđeno članom 9. ovoga zakona;
b) nadležni zavod zdravstvenog osiguranja kantona ukoliko s federalnom ustanovom socijalne zaštite ne sklopi pojedinačne ugovore o obezbjeđenju sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite za korisnike koji su, po mjestu svoga prebivališta, u njegovoj mjesnoj nadležnosti na način kako je to utvrđeno članom 9. ovoga zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se i odgovorna lica u nadležnom zavodu zdravstvenog osiguranja kantona i domu zdravlja za prekršaj iz stava (1) tačka a) ovoga člana, kao i odgovorno lice nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja kantona za prekršaj iz stava (1) tačka b) ovoga člana.

IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 86.
(Primjena drugih propisa)

(1) Na rad federalnih ustanova socijalne zaštite, kao i druga pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/99, 59/04, 39/06, 14/09, 45/16 i 40/18) i odredbe Zakona o ustanovama ("Službeni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94) koji se, u skladu sa članom IX. 5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, primjenjuje kao federalni zakon.
(2) Na sva pitanja koja se odnose na primjenu odredbi iz čl. 10. i 26. ovoga zakona, kao i druga pitanja iz predmetne oblasti koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 7/14 i 74/20).
(3) Na sva pitanja u pogledu procedure imenovanja i razrješenja upravnih i nadzornih odbora, te direktora federalnih ustanova socijalne zaštite, koja nisu regulisana odredbama ovoga zakona, primjenjuju se odredbe Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/03, 34/03 i 65/13) i Zakona o ustanovama ("Službeni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94) koji se, u skladu s članom IX. 5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, primjenjuje kao federalni zakon.
(4) Na sva pitanja koja se odnose na zapreke za imenovanja u upravni ili nadzorni odbor, kao i na poziciju direktora federalnih ustanova socijalne zaštite primjenjuju se odredbe Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 8/10, 47/14, 22/15, 40/15, 35/18 i 46/21), Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14, 46/16 i 75/17), Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 32/10 - Prečišćeni tekst), Zakona o zaštiti od nasilja u porodici ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/13) i Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/08).
(5) Na sve postupke imenovanja i formiranja upravljačkih, nadzornih i drugih tijela u skladu s odredbama ovoga zakona u pravilu se primjenjuju odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH - Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", broj 32/10) kojima je utvrđena obaveza poštivanja načela ravnopravne zastupljenosti spolova.
(6) Na sva pitanja koja se odnose na primjenu odredbi iz člana 64. ovoga zakona, kao i druga pitanja iz predmetne oblasti koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16, 89/18 i 23/20).
(7) Na sva pitanja koja se odnose na primjenu odredbi iz člana 65. ovoga zakona, kao i druga pitanja iz predmetne oblasti koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14, 94/15 i 17/22).
(8) Na sva pitanja koja se odnose na primjenu odredbi iz člana 71. ovoga zakona, kao i druga pitanja iz predmetne oblasti koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o reviziji institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06).
(9) Na sva pitanja koja se odnose na inspekcijski nadzor nad federalnim ustanovama socijalne zaštite primjenjuju se odredbe Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 73/14 i 19/17).
(10) Na postupak i način izrade, čuvanja i upotrebe, te eventualne zloupotrebe pečata federalnih ustanova socijalne zaštite primjenjuju se odredbe Zakona o pečatu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/94, 21/96 i 46/07).
(11) Na postupak utvrđivanja ispunjenosti uslova za obavljanje osnovne ili dopunske djelatnosti, kao i na postupak obnavljanja rješenja o ispunjavanju uslova za obavljanje djelatnosti primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99).
(12) Na sva pitanja koja se odnose na poštivanje prava na privatnost i povjerljivost ličnih podataka smještenih korisnika, kao i njihovih zakonskih zastupnika, primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 49/06, 76/11 i 89/11).
(13) Na sva pitanja koja se odnose na primjenu načela javnosti i transparentnosti prema ovom zakonu primjenjuju se odredbe Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 28/00, 45/06, 102/09, 62/11 i 100/13) i Zakona o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/01 i 48/11).
(14) Na sva pitanja koja se odnose na primjenu odredbi iz čl. 9. i 21. ovoga zakona, kao i druga pitanja iz predmetne oblasti koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o javnim nabavkama ("Službeni glasnik BiH", broj 38/14).
(15) Na prava, obaveze i odgovornosti utvrđene ovim zakonom shodno se primjenjuju porodični propisi, propisi o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, kao i drugi propisi iz područja socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja i odgoja, te pravde ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Član 87.
(Donošenje posebnog propisa iz oblasti zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja)

(1) Federalno ministarstvo zdravstva će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona sačiniti i u parlamentarnu proceduru uputiti poseban propis kojim će se urediti pitanje ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje lica koja se nalaze na smještaju u ustanovama socijalne zaštite van kantona u kojima ta lica imaju prebivalište.
(2) Propisom iz stava (1) ovoga člana uredit će se i pitanje primjene i nabavke lijekova u ustanovama socijalne zaštite koje pružaju uslugu zdravstvene njege.
(3) Odredbe iz čl. 9. i 22. primjenjivat će se do donošenja posebnog propisa iz st. (1) i (2) ovoga člana.

Član 88.
(Rokovi za usklađivanje s odredbama Zakona)

Federalne ustanove socijalne zaštite dužne su svoju registraciju, opšte i interne akte, te druga pitanja vezana za svoj naziv i djelatnost uskladiti s odredbama ovoga zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Član 89.
(Rokovi za donošenje podzakonskih akata)

(1) Federalni ministar rada i socijalne politike će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 6. stav (6) ovoga zakona kojim će utvrditi minimalne standarde, odnosno opšte i posebne uslove koje moraju ispunjavati federalne ustanove socijalne zaštite u pogledu prostora, opreme i kadra za pružanje usluge socijalnog zbrinjavanja i socijalne podrške.
(2) Kantonalni ministar nadležan za odgoj i obrazovanje s područja na kojemu federalna ustanova socijalne zaštite ima sjedište će, u saradnji s Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 7. stav (9) ovoga zakona kojim će utvrditi minimalne standarde, odnosno opšte i posebne uslove koje moraju ispunjavati federalne ustanove socijalne zaštite u pogledu prostora, opreme i kadra za provođenje prilagođenih obrazovnih programa osposobljavanja.
(3) Federalni ministar zdravstva će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 8. stav (4) i člana 11. stav (2) ovoga zakona kojim će utvrditi minimalne standarde, odnosno opšte i posebne uslove koje moraju ispunjavati federalne ustanove socijalne zaštite u pogledu prostora, opreme i kadra za pružanje usluge zdravstvene njege, kao i za pružanje usluge dijagnostičko-opservacijskog tretmana.
(4) Federalni ministar pravde će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 10. stav (2) ovoga zakona kojim će utvrditi minimalne standarde, odnosno opšte i posebne uslove koje moraju ispunjavati federalne ustanove socijalne zaštite u pogledu prostora, opreme i kadra za provođenje zavodske mjere upućivanja u odgojnu ustanovu.
(5) Federalni ministar rada i socijalne politike će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 12. stav (2) ovoga zakona kojim će propisati formu i sadržaj individualnog plana, posebno u segmentu provođenja mjera i aktivnosti za optimalno pružanje usluga socijalnog zbrinjavanja i socijalne podrške, zdravstvene njege, te odgoja i obrazovanja.
(6) Federalni ministar rada i socijalne politike će, uz prethodno pribavljenu saglasnost federalnog ministra zdravstva, federalnog ministra obrazovanja i nauke i federalnog ministra pravde, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 21. ovoga zakona kojim će propisati postupak i način utvrđivanja ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti federalnih ustanova socijalne zaštite.
(7) Federalni ministar zdravstva će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 22. stav (5) ovoga zakona kojim će utvrditi uslove u pogledu prostora, opreme i kadra za čuvanje i primjenu lijekova koji se upotrebljavaju u federalnim ustanovama socijalne zaštite.
(8) Federalni ministar rada i socijalne politike će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 35. stav (3) ovoga zakona kojim će utvrditi sadržaj i način vođenja evidencija o licima koja se nalaze na smještaju u federalnim ustanovama socijalne zaštite.
(9) Federalni ministar rada i socijalne politike će, u konsultacijama s federalnim ministrom zdravstva, federalnim ministrom obrazovanja i nauke i federalnim ministrom pravde, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 36. stav (1) ovoga zakona kojim će utvrditi posebne standarde i kriterije za individualnu procjenu korisnika pri prijemu na smještaj u federalne ustanove socijalne zaštite, kao i standarde za procjenu potrebe njihovog daljeg zadržavanja na smještaju.
(10) Federalni ministar zdravstva će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 41. stav (1) ovoga zakona kojim će propisati način primjene mjera fizičkog ograničavanja, uključujući jasno definirane situacije u kojima se ove mjere poduzimaju, uslove stručnog kadra, način odlučivanja o mjeri fizičkog ograničavanja, rokove za donošenje odluke o primjeni mjere i njezinom trajanju, metode i evidenciju, te način praćenja ove mjere.
(11) Federalni ministar rada i socijalne politike će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 44. stav (2) ovoga zakona kojim će propisati rokove i metodologiju za sačinjavanje i donošenje jednogodišnjih i trogodišnjih programa i planova rada i razvoja, investicijskih odluka i petogodišnjih planova kapitalnih ulaganja, izvještaja o radu i poslovanju i finansijskih planova federalnih ustanova socijalne zaštite.
(12) Vlada Federacije će, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 47. stav (3), člana 55. stav (3) i člana 62. stav (4) kojim će utvrditi bliže uslove u pogledu postupka za dokazivanje ispunjenosti opštih i posebnih uslova i potrebne dokumentacije za imenovanje na utvrđene pozicije u federalnim ustanovama socijalne zaštite.
(13) Federalni ministar rada i socijalne politike će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 52. stav (2) ovoga zakona kojim će propisati rokove i metodologiju za sačinjavanje i podnošenje izvještaja o rezultatima nadzora nad federalnim ustanovama socijalne zaštite.
(14) Federalni ministar rada i socijalne politike će, uz prethodno pribavljeno mišljenje federalnog ministra finansija, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 66. stav (6) ovoga zakona kojim će propisati sadržaj i način vođenja javnog registra subvencija i donacija.
(15) Federalni ministar rada i socijalne politike će u konsultacijama s federalnim ustanovama socijalne zaštite u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 68. stav (2) ovoga zakona kojim će propisati jedinstvene standarde za utvrđivanje visine plata i ostalih ličnih primanja zaposlenika federalnih ustanova socijalne zaštite.
(16) Federalni ministar rada i socijalne politike će, nakon obavljenih konsultacija s Federalnim ministarstvom zdravstva, Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i Federalnim ministarstvom pravde, te uz prethodno pribavljeno mišljenje federalnog ministra finansija, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona propisati metodologiju iz člana 70. stav (1) ovoga zakona kojom će utvrditi jedinstveni način obračuna cijena usluga u federalnim ustanovama socijalne zaštite.
(17) Federalni ministar rada i socijalne politike će, uz prethodno pribavljeno mišljenje federalnog ministra finansija, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 71. stav (2) ovoga zakona kojim će propisati sadržaj i način vođenja javnog registra kapitalnih investicija i nabavke stalnih sredstava.
(18) Federalni ministar rada i socijalne politike će, uz prethodno pribavljeno mišljenje federalnog ministra zdravstva, federalnog ministra obrazovanja i nauke i federalnog ministra pravde, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propis iz člana 76. stav (6) ovoga zakona kojim će detaljnije urediti način i sadržaj provođenja stručnog nadzora, opšte i posebne kriterije za odabir stručnih nadzornika, formu i sadržaj liste stručnih nadzornika, način formiranja komisije za provođenje stručnog nadzora, sadržaj zapisnika o provedenom stručnom nadzoru, sadržaj evidencije o provedenim stručnim nadzorima i datim preporukama i naloženim mjerama, kao i druga pitanja značajna za obavljanje stručnog nadzora nad federalnim ustanovama socijalne zaštite.

Član 90.
(Status ranije imenovanih tijela upravljanja i nadzora)

Tijela upravljanja i nadzora u federalnim ustanovama socijalne zaštite koja su imenovana prije stupanja na snagu ovoga zakona nastavljaju obnašati svoje funkcije do imenovanja novih tijela upravljanja i nadzora po odredbama ovoga zakona, a najkasnije do šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Član 91.
(Status trenutnih korisnika)

Federalnim ustanovama socijalne zaštite koje u trenutku stupanja ovoga zakona na snagu budu imale na smještaju lica koja po odredbama ovoga zakona ne mogu više biti korisnici njihovih usluga, dozvoljava se zadržavanje tih lica ukoliko je to u njihovom najboljem interesu i ukoliko ta lica, odnosno njihovi zakonski zastupnici dadnu pisanu saglasnost u pogledu njihovog daljeg zadržavanja.

Član 92.
(Primjena postojećih propisa)

Do donošenja propisa iz čl. 88. i 89. ovoga zakona, primjenjivat će se propisi koji su bili na snazi na dan stupanja na snagu ovoga zakona, ukoliko nisu u suprotnosti s ovim zakonom.

Član 93.
(Prestanak važenja Zakona)

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o preuzimanju prava i obaveza osnivača nad ustanovama socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 31/08 i 27/12).

Član 94.
(Stupanje na snagu Zakona)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, s. r.

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Mirsad Zaimović, s. r.