Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

Zakon o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima Brcko distrikta BiH

 

ZAKON O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA

BR─îKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE

 

("Slu┼żbeni glasnik Br─Źko Distrikta BiH", br. 11/2001, 8/2003, 40/2004, 19/2007, 26/2021 i 44/2022)

I. OPŠTE ODREDBE

─îlan 1

(1) Ovim zakonom se ure─Ĺuje sticanje, sadr┼żaj, za┼ítita i prestanak stvarnih prava, posjed i prava stranih lica na teritoriji Br─Źko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Distrikt).

(2) Stvarna prava su: pravo vlasni┼ítva, pravo gra─Ĺenja, eta┼żno vlasni┼ítvo, pravo zaloge, pravo stvarne i li─Źne slu┼żnosti i pravo stvarnog tereta.

─îlan 2

(1) Svako fizi─Źko i pravno lice mo┼że biti nosilac prava vlasni┼ítva i drugih stvarnih prava na stvari, osim ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(2) Zakonom se mo┼że ograni─Źiti ili usloviti reciprocitetom mogu─çnost sticanja prava vlasni┼ítva fizi─Źkim i pravnim licima koja imaju prebivali┼íte odnosno sjedi┼íte van teritorije Bosne i Hercegovine.

─îlan 3

Zabranjeno je vršenje prava iz ovog zakona suprotno cilju zbog kojeg su ustanovljena ili priznata.

─îlan 4

(1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo vlasni┼ítva i vlasnike, shodno se primjenjuju na sva druga stvarna prava, osim ako za njih nije zakonom druga─Źije propisano niti druga─Źije proizilazi iz njihove pravne prirode.

(2) Kada vlasnik mora ne┼íto trpjeti ili propustiti u pogledu svoje stvari, to je du┼żan i nosilac drugog stvarnog prava na istoj stvari, koji svoje pravo izvodi iz prava vlasnika, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno zakonom ili ugovorom.

─îlan 5

Pravo vlasni┼ítva i druga stvarna prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograni─Źiti samo pod uslovima i na na─Źin odre─Ĺen zakonom.

II. STVARI

─îlan 6

(1) Stvari u smislu ovog zakona su dijelovi prirode koji mogu biti u ─Źovjekovoj vlasti, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ograni─Źenja na osnovu posebnog zakona nisu sposobne da budu objekat prava vlasni┼ítva i drugih stvarnih prava.

(2) Stvari su u smislu ovog zakona i prava ili skup stvari i prava koje su zakonom izjedna─Źene sa stvarima.

 

─îlan 7

(1) Predmet prava vlasni┼ítva i drugih stvarnih prava mo┼że biti svaka pokretna ili nepokretna stvar, osim onih koje nisu za to sposobne.

(2) Nepokretne stvari (nekretnine) su ─Źestice zemljine povr┼íine, zajedno sa svim onim ┼íto je na zemlji┼ítu trajno spojeno na povr┼íini ili ispod nje, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno, te pripatci nekretnina dok, po zakonu ili po volji vlasnika, slu┼że iskori┼ítavanju glavne stvari (nekretnine po namjeni).

(3) Trava, drve─çe, plodovi, sve to je na zemlji┼ítu izgra─Ĺeno, sa njim spojeno, sastavni je dio tog zemlji┼íta, dok se od njega ne odvoji.

(4) Nisu dijelovi zemlji┼íta one zgrade i druge gra─Ĺevine, koje su trajno povezane sa tim zemlji┼ítem ukoliko su izgra─Ĺene na tu─Ĺem zemlji┼ítu na osnovu prava gra─Ĺenja ili na osnovu koncesije.

 

─îlan 8

Pokretne stvari (pokretnine) su stvari koje se mogu premjestiti sa jednog mjesta na drugo bez promjene njihove supstance (su┼ítine). Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se u pravnom smislu kao nepokretne stvari ako pripadaju nekretnini ili ih zakon izjedna─Źava sa nekretninama.

 

─îlan 9

(1) Dio stvari koji se ne mo┼że od nje fizi─Źki odvojiti bez uni┼ítenja ili bez uni┼ítenja same stvari (bitni dio), ne mo┼że biti samostalni objekt prava vlasni┼ítva ili drugih stvarnih prava, osim ako je zakonom druga─Źije odre─Ĺeno.

(2) Dio stvari koji se mo┼że fizi─Źki odvojiti bez uni┼ítenja ili uni┼ítenja same stvari (nebitni dio) mo┼że biti i predmet posebnog prava nekog drugog lica razli─Źitog od vlasnika.

(3) Posebno pravo na nebitnom dijelu stvari prestaje, ukoliko tre─çe savjesno lice pribavi pravo vlasni┼ítva na cijeloj stvari, odn. titular tog prava du┼żan je da trpi drugo stvarno pravo koje na cijeloj stvari pribavi savjesno tre─çe lice.

(4) Odvajanjem dijela stvari ne prestaju prava koja su na njoj postojala, osim ako zakon ne odre─Ĺuje druga─Źije.

─îlan 10

(1) Pripadak (pertinencija) je pokretna stvar koju je vlasnik namijenio da kao sporedna stvar trajno slu┼żi namjeni glavne stvari, ─Źiji je on vlasnik, a koja stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari, koji omogu─çava ispunjenje te namjene.

(2) Prolazni prestanak slu┼żenja pripatka namjeni glavne stvari, kao i prolazni prestanak prostornog odnosa prema njoj, ne oduzima pripatku to svojstvo.

(3) Smatra se da su namijenjeni da trajno slu┼że namjeni poslovne zgrade, kao glavnoj stvari, ma┼íine ili sli─Źni ure─Ĺaji namijenjeni djelatnosti kojoj je trajno namijenjena i sama zgrada, pod uslovom da zgrada, ma┼íine i sli─Źni ure─Ĺaji pripadaju istom vlasniku. To isto va┼żi i za ma┼íine, stoku, postoje─çe gnojivo i poljoprivredne proizvode namijenjene daljoj proizvodnji u odnosu na nekretnine trajno namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji.

─îlan 11

(1) Plodovi su prinosi koje jedna stvar daje periodi─Źno i bez uni┼ítenja njene su┼ítine (priplodni plodovi) kao i prinosi koje stvar ili pravo daje na osnovu nekog pravnog odnosa (civilni plodovi).

(2) Plodovi pripadaju vlasniku stvari ili titularu prava plodonosne stvari ili prava, osim ako zakonom ili ugovorom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(3) Onaj ko je du┼żan da preda plodove stvari ili prava mo┼że zahtijevati naknadu tro┼íkova koje je imao radi dobijanja plodova, ako bi ih imao i dobar doma─çin. Visina naknade ne mo┼że prema┼íiti vrijednost plodova koje je du┼żan predati.

─îlan 12

(1) Stvari koje su podobne da budu objekt prava vlasni┼ítva i drugih stvarnih prava su u pravnom prometu, osim ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(2) Zakonom se mo┼że ograni─Źiti ili zabraniti promet odre─Ĺenih stvari ako to zahtijevaju razlozi sigurnosti, javnog zdravlja ili drugi javni interesi.

─îlan 13

(1) Dobra u op─çoj upotrebi su one stvari koje su zbog svoje prirode namijenjene da slu┼że svima pod jednakim uslovima, kao npr. zrak, voda, obale, rudna bogatstva, putevi, ulice, trgovi, vodotoci, luke, javni parkovi i drugo.

(2) Na─Źin i uslovi iskori┼ítavanja i upravljanja dobrima u op─çoj upotrebi ure─Ĺuju se posebnim zakonom.

(3) Zgrade i druge gra─Ĺevine koje su izgra─Ĺene na dobru u op┼ítoj upotrebi na osnovu koncesije nisu dijelovi dobra u op┼ítoj upotrebi i smatraju se posebnom nekretninom dok koncesija traje.

(4) Mineralne sirovine, vode, divlja , ribe i drugi slobodni dijelovi prirode mogu postati predmet vlasni┼ítva kada se odvoje od dobra u op┼ítoj upotrebi i kada ih na osnovu dozvole ili koncesije pribavi odre─Ĺeno lice.

─îlan 14

(1) Dobra od op┼íteg interesa su prije svega dobra u op┼ítoj upotrebi, ali i druga dobra na kojima mo┼że postojati pravo vlasni┼ítva koja su zbog svog zna─Źaja od interesa za cijelu dru┼ítvenu zajednicu, kao to su: poljoprivredna zemlji┼íta, ┼íume, biljni i ┼żivotinjski svijet, stvari od kulturnog, istorijskog i ekolo┼íkog zna─Źaja i dr.

(2) Dobra od op┼íteg interesa u┼żivaju posebnu za┼ítitu.

(3) Vlasnici i nosioci drugih stvarnih prava na dobrima od op┼íteg interesa du┼żni su vr┼íiti svoja prava u skladu sa na─Źinom upotrebe i iskori┼ítavanja, propisanim posebnim zakonom.

─îlan 15

(1) Distrikt kao i druga pravna lica javnog prava koja su nosioci prava vlasni┼ítva imaju jednak pravni polo┼żaj kao i privatni vlasnici, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(2) Javnim dobrima upravlja Kancelarija za upravljanje imovinom Distrikta.

(3) Javna dobra mogu slu┼żiti zadovoljavanju op┼ítih potreba, kao i za rad i izvr┼íavanje prava i du┼żnosti Distrikta, njegovih organa i ustanova. Namjena javnih dobara odre─Ĺuje se zakonom ili odlukom Skup┼ítine Br─Źko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Skup┼ítina) donesenom na osnovu zakona.

III. PRAVO VLASNIŠTVA

─îlan 16

(1) Vlasnik ima pravo da se sa stvari koristi i da njome raspola┼że, u granicama predvi─Ĺenim zakonom.

(2) Ovla─çenja navedena u stavu 1 ovog ─Źlana vlasnik mo┼że vr┼íiti prema svom slobodnom naho─Ĺenju i volji, a od svih tre─çih lica mo┼że zahtijevati da mu to omogu─çe i da se uzdr┼że od povrede njegovog prava, ako to nije u suprotnosti sa pravima drugih lica ni sa zakonskim ograni─Źenjima.

─îlan 17

Vlasni┼ítvo obavezuje i vlasnik je du┼żan prilikom vr┼íenja svog prava pridonositi op┼ítim interesima.

─îlan 18

(1) Vlasnik stvari ne smije izvr┼íavati svoje pravo vlasni┼ítva preko granica koje su svim vlasnicima takvih stvari postavljene na osnovu ovog ili posebnog zakona radi za┼ítite interesa i sigirnosti dr┼żave, prirode, ljudske sredine i zdravlja ljudi.

(2) Vlasnik stvari du┼żan je da se uzdr┼żava od radnji i otklanja uzroke koji poti─Źu od njegove stvari a kojima se ote┼żava ili onemogu─çava kori┼ítenje drugih stvari (preno┼íenje dima, neprijatnih mirisa, toplote, ─Źa─Ĺi, potresa, buke, oticanja otpadih voda i sl.) preko mjere koja je uobi─Źajena s obzirom na prirodu i namjenu stvari i na mjesne prilike, ili kojima se prouzrokuje znatna ┼íteta.

(3) Bez posebnog pravnog osnova zabranjeno je vr┼íenje smetnji iz stava 1 ovog ─Źlana posebnim ure─Ĺajima.

─îlan 19

(1) Ukoliko je jedna stvar u skladu sa va┼że─çim propisima progla┼íena za dobro od op┼íteg interesa i ako je propisan poseban na─Źin upotrebe i iskori┼ítavanja takve stvari od strane njenih vlasnika, vlasnik je du┼żan izvr┼íavati svoja prava u skladu sa tim ograni─Źenjima.

(2) Ako je na osnovu zakona vlasnik du┼żan preduzeti odre─Ĺene radnje na stvari koja je u njegovom vlasni┼ítvu radi za┼ítite interesa i sigurnosti Distrikta, prirode, spomenika kulture, ljudske sredine, ili zdravlja ljudi, a vlasnik se ne mo┼że prisiliti na preduzimanje takvih radnji, Gradona─Źelnik ─çe uspostaviti privremeno upravljanje nad tom stvari primjenjuju─çi na odgovaraju─çi na─Źin pravila o privremenom starateljstvu nad zaostav┼ítinom kada su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravi┼íta, ako posebnim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

─îlan 20

(1) Stvar na kojoj je uspostavljeno privremeno upravljanje u skladu sa prethodnim ─Źlanom Kancelarija za upravljanje imovinom Distrikta mo┼że dati u zakup a zakupnina se mo┼że koristiti samo za odr┼żavanje stvari ili za ispunjenje druge obaveze zbog koje je uspostavljeno privremeno upravljanje.

(2) Ugovor o zakupu sklapa se na odre─Ĺeno vrijeme.

(3) Vlasnik ima pravo na vra─çanje posjeda stvari i prije roka iz ugovora, ako u cjelini isplati ulo┼żena sredstva ili ispuni drugu obavezu zbog koje je i uspostavljeno privremeno upravljanje na stvari i nadoknadi eventualnu ┼ítetu zakupcu koju on trpi zbog prijevremenog prekida ugovora o zakupu.

─îlan 21

(1) Svako fizi─Źko ili pravno lice ima pravo na mirno u┼żivanje svog vlasni┼ítva. Nikome se ne mo┼że oduzeti ili ograni─Źiti vlasni┼ítvo osim u javnom interesu u skladu sa Ustavom BiH, Statutom Br─Źko Distrikta Bosne i Hercegovine i pod uslovima odre─Ĺenim zakonom.

(2) U slu─Źaju ograni─Źavanja ili oduzimanja vlasni┼ítva, vlasnik ima pravo na naknadu u skladu sa propisima o eksproprijaciji, ali ne manju od tr┼żi┼íne vrijednosti oduzete stvari u momentu pla─çanja naknade.

1. Sticanje prava vlasništva

─îlan 22

Pravo vlasni┼ítva mo┼że se ste─çi na osnovu zakona, pravnog posla, odluke suda ili drugog organa Distrikta i naslje─Ĺivanjem, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom.

─îlan 23

Po samom zakonu pravo vlasni┼ítva sti┼że se stvaranjem nove stvari, spajanjem, mije┼íanjem, odvajanjem plodova, sticanjem od nevlasnika, okupacijom, dospjelo┼í─çu i u drugim slu─Źajevima odre─Ĺenim zakonom.

─îlan 24

(1) Osoba koja od svog materijala svojim radom izradi novu stvar sti─Źe pravo vlasni┼ítva na tu stvar.

(2) Pravo vlasni┼ítva na novu stvar pripada vlasniku od ─Źijeg je materijala, na osnovu pravnog posla, tu stvar izradilo drugo lice.

(3) Ako je neko od tu─Ĺeg materijala izradio novu stvar, on na toj stvari sti─Źe vlasni┼ítvo ako je savjestan i ako je vrijednost rada ve─ça od vrijednosti materijala.

(4) U slu─Źaju iz stava 3 ovog ─Źlana, ako su vrijednost rada i vrijednost materijala jednake, nastaje suvlasni┼ítvo.

─îlan 25

(1) Kada su stvari koje pripadaju raznim vlasnicima tako spojene ili pomiješane da se ne mogu razdvojiti bez znatne štete ili bez nesrazmjernih troškova, na novoj stvari nastaje suvlasništvo dotadašnjih vlasnika, i to srazmjerno vrijednosti koju su pojedine stvari imale u trenutku spajanja ili miješanja.

(2) Ako je neko od vlasnika bio nesavjestan, savjestan vlasnik mo┼że zahtijevati, u roku od jedne godine od dana spajanja ili mije┼íanja stvari, da mu cijela stvar pripadne u vlasni┼ítvo ili da cijela stvar pripadne u vlasni┼ítvo nesavjesnom vlasniku i da mu ovaj naknadi tr┼żi┼ínu vrijednost njegove stvari.

(3) Ako od dviju spojenih ili pomije┼íanih stvari jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu, vlasnik vrjednije stvari sti┼że pravo vlasni┼ítva na novu stvar.

(4) U slu─Źaju iz stava 3 ovog ─Źlana, lice koje je izgubilo pravo vlasni┼ítva mo┼że, u roku od jedne godine od dana spajanja ili mije┼íanja stvari, zahtijevati naknadu tr┼żi┼íne vrijednosti svoje stvari.

─îlan 26

(1) Ako je gra─Ĺenjem zgrade prekora─Źena me─Ĺa i zahva─çen dio susjednog zemlji┼íta uz me─Ĺu, vlasnik susjednog zemlji┼íta ima pravo da zahtijeva uspostavljanje pre─Ĺa┼ínjeg stanja.

(2) Do uspostavljanja pre─Ĺa┼ínjeg stanja smatra─çe se da je vlasniku zgrade data stvarna slu┼żnost da ima dio svoje zgrade na tu─Ĺem zemlji┼ítu.

(3) Vlasnik zemlji┼íta na kojem se nalazi dio tu─Ĺe zgrade ima pravo na naknadu u obliku nov─Źane rente, a u visini zakupnine za zahva─çeno zemlji┼íte, koju je vlasnik zgrade du┼żan pla─çati vlasniku optere─çenog zemlji┼íta sve dok postoji dio zgrade na tom zemlji┼ítu, time se ne dira u pravo na naknadu za pretrpljenu ┼ítetu.

(4) Vlasnik zemlji┼íta na kojem je izgra─Ĺen tu─Ĺi dio zgrade ima pravo da zahtijeva da vlasnik zgrade otkupi cijelo njegovo zemlji┼íte po tr┼żi┼ínoj cijeni; to mo┼że zahtijevati i vlasnik zgrade koji je bio po┼íteni graditelj, ako je vlasnik zemlji┼íta zahtijevao uspostavljanje pre─Ĺa┼ínjeg stanja, a uspostavljanje pre─Ĺa┼ínjeg stanja nije mogu─çe bez znatnije ┼ítete za ostali dio zgrade ili nesrazmjerno velikih tro┼íkova.

─îlan 27

(1) Dogradnjom, nadogradnjom ili preure─Ĺenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasni─Źkim, zajedni─Źkim ili tu─Ĺim zgradama, kao ni njihovom pregradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih ne mo┼że se ste─çi vlasni┼ítvo, ako vlasnik dogra─Ĺene, nadogra─Ĺene odnosno pregra─Ĺene nekretnine nije druga─Źije odredio.

(2) Pitanja prava na naknadu lica koje je dogradilo, nadogradilo ili preuredilo zgradu, odnosno prostoriju iz stava 1 ovog ─Źlana, ili je ulagalo u takvu zgradu ili prostoriju ure─Ĺuju se po pravilima obligacionog prava.

─îlan 28

(1) Pravo vlasništva na plodove koje stvar daje pripada vlasniku stvari.

(2) Savjestan posjednik, plodou┼żivalac i zakupac stvari koja daje plodove sti┼że pravo na plodove u trenutku njihovog odvajanja.

(3) Plodovi iz stava 2 ovog ─Źlana, do njihovog odvajanja sastavni su dio stvari i pripadaju vlasniku stvari.

─îlan 29

(1) Samostalni posjednik pokretne stvari ─Źiji je posjed savjestan, zakonit i istinit, sti─Źe dosjelo┼í─çu vlasni┼ítvo na toj stvari protekom roka od 3 (tri) godine.

(2) Samostalni posjednik pokretne stvari, ─Źiji je posjed savjestan, sti┼że dosjelo┼í─çu vlasni┼ítvo na toj stvari protekom roka od 10 (deset) godina.

─îlan 29a

(1) Samostalni posjednik nekretnine ─Źiji je posjed savjestan, zakonit i istinit, sti─Źe dosjelo┼í─çu vlasni┼ítvo na toj stvari,protekom roka od deset godina.

(2) Samostalni posjednik nekretnine ─Źiji je posjed savjestan, sti─Źe dosjelo┼í─çu vlasni┼ítvo na toj stvari protekom roka od dvadeset godina.

─îlan 30

(1) Nasljednik sti─Źe savjestan posjed od trenutka otvaranja naslije─Ĺa i u slu─Źaju kada je ostavio─Źev posjed bio nesavjestan, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati.

(2) U slu─Źaju iz stava 1 ovog ─Źlana vrijeme za dosjelost po─Źinje te─çi od trenutka otvaranja naslije─Ĺa.

─îlan 31

(1) Vrijeme potrebno za dosjelost po─Źinje te─çi od dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a zavr┼íava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

(2) U vrijeme posjeda ura─Źunava se i vrijeme za koje su prethodnici posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti, odnosno savjesni posjednici.

(3) Na mirovanje, odnosno prekid dosjelosti shodno se primjenjuju zakonske odredbe o mirovanju, odnosno prekidu zastarjelosti potra┼żivanja.

─îlan 32

(1) Savjesno lice sti─Źe pravo vlasni┼ítva na pokretnu stvar koju je pribavilo uz nakandu od nevlasnika:

- koji u okviru svoje djelatnosti stavlja u promet takve stvari;

- kome je vlasnik predao stvar u posjed na osnovu pravnog posla koji nije osnov za sticanje prava vlasništva; i

- na javnoj prodaji.

(2) Raniji vlasnik, u roku od jedne godine od dana prestanka njegovog prava vlasni┼ítva, ima pravo na povrat stvari u vlasni┼ítvo, ako ona za njega ima poseban zna─Źaj i ako sticaocu plati naknadu u visini tr┼żi┼íne vrijednosti stvari.

─îlan 33

Na pokretnu stvar koju je njen vlasnik napustio pravo vlasni┼ítva sti─Źe lice koje je uzme u posjed s namjerom da je prisvoji, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

─îlan 34

(1) Pravo vlasni┼ítva na nekretninama sti─Źe se upisom u zemlji┼ínu knjigu ako je sticalac savjestan, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno. Savjesnost sticaoca se podrazumijeva.

(2) Savjesnim se smatra onaj sticalac koji se pouzdao u sadr┼żinu javnog registra nekretnina, koji nije znao niti je mogao znati da lice sa kojim je zaklju─Źilo ugovor nije vlasnik nekretnine, niti je znalo ni moglo znati da je zaklju─Źeno vi┼íe ugovora o otu─Ĺenju iste nekretnine, niti da je nekretnina predata u posjed nekom od vi┼íe ugovara─Źa.

(3) Niko se ne─çe smatrati nesavjesnim samo zato ┼íto nije istra┼żivao vanknji┼żno stanje.

─îlan 35

(1) Lice koje pravo vlasni┼ítva na nekretnini stekne na osnovu zakona, naslje─Ĺivanja, pravosna┼żne odluke suda ili drugog nadle┼żnog organa ovla┼íteno je da tra┼żi upis svog prava vlasni┼ítva u zemlji┼íne knjige.

(2) Pravo vlasni┼ítva ste─Źeno u skladu sa stavom 1 ovog ─Źlana ne mo┼że se suprotstaviti pravu savjesnog lica, koje je, postupaju i sa povjerenjem u zemlji┼íne knjige upisalo svoje pravo prije nego ┼íto je zatra┼żen upis prava vlasni┼ítva ste─Źenog na osnovu zakona, naslje─Ĺivanja, sudske odluke ili odluke drugog nadle┼żnog organa.

─îlan 36

(1) Savjesnost mora postojati kako u momentu zaklju─Źenja ugovora, tako i u momentu podno┼íenja zahtjeva za upis.

(2) U slu─Źaju da je vi┼íe lica zaklju─Źilo sa vlasnikom pravne poslove upravljene na prenos vlasni┼ítva iste nekretnine i da su sva lica savjesna, pravo vlasni┼ítva ─çe ste─çi ono lice koje je prvo podnijelo zahtjev za upis u zemlji┼ínu knjigu.

(3) Protiv lica koje je suprotno prethodnim odredbama izdejstvovalo upis u zemlji┼ínu knjigu, zainteresovano lice mo┼że podnijeti zahtjev za brisanje izvr┼íenog upisa u roku od 3 godine od dana provo─Ĺenja upisa, kao i zabilje┼żbu spora.

─îlan 37

(1) Vlasni┼ítvo na pokretnu stvar, na osnovu pravnog posla, sti─Źe se njenom predajom u posjed sticaocu, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(2) Predaja pokretne stvari smatra se izvr┼íenom i predajom isprave na osnovu koje sticalac mo┼że njome raspolagati, uru─Źenjem nekog dijela stvari, izdvajanjem ili drugim ozna─Źavanjem stvari koje zna i njenu predaju i kada po shvatanju u prometu to proizilazi iz konkretnih okolnosti.

─îlan 38

Izuzetno od odredbe ─Źlana 37 ovog zakona, pravo vlasni┼ítva na pokretnu stvar, na osnovu pravnog posla sti─Źe se u trenutku kada se sa vlasnikom zaklju─Źi pravni posao:

- ako se stvar ve─çnalazi u posjedu sticaoca po nekom drugom pravnom osnovu;

- ako sticalac ostavi stvar i dalje u posjedu prenosioca po nekom drugom osnovu; i

- ako se stvar nalazi u posjedu tre─çe osobe.

─îlan 39

(1) Kada je vi┼íe lica zaklju─Źilo pravne poslove radi sticanja prava vlasni┼ítva na pokretnu stvar koja je individualno odre─Ĺena, to pravo sti─Źe lice kome je stvar prvo predata, ako je to lice savjesno.

(2) Ako postoji više savjesnih sticalaca, pravo da zahtijeva predaju stvari u posjed ima sticalac koji je prvi stekao pravni osnov za prenos prava vlasništva.

─îlan 40

Nasljednik sti─Źe pravo vlasni┼ítva na stvar u trenutku otvaranja naslje─Ĺa na imovini ostavioca, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

2. Zaštita prava vlasništva

─îlan 41

(1) Vlasnik mo┼że tu┼żbom zahtijevati od posjednika povra─çaj individualno odre─Ĺene stvari.

(2) Vlasnik mora dokazati da na stvar ─Źiji povra─çaj tra┼żi ima pravo vlasni┼ítva, kao i da se stvar nalazi u fakti─Źkoj vlasti tu┼żenog.

(3) Vlasnik mora stvar ─Źiji povra─çaj tra┼żi opisati po njenim osobinama koje je razlikuju od istovrsnih stvari. Nije individualno odre─Ĺena stvar gotov novac pomije┼ían sa drugim gotovim novcem, vrijednosni papiri na donosioca pomije┼íani sa istim takvim papirima, ako ne postoje okolnosti na osnovu kojih tu┼żilac mo┼że dokazati svoje pravo vlasni┼ítva.

(4) Pravo na podno┼íenje tu┼żbe iz stava 1 ovog ─Źlana ne zastarijeva.

─îlan 42

(1) Lice ─Źiji je posjed savjestan u smislu ─Źlana 115 stav 1 ovog zakona (savjestan posjednik) du┼żno je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu obrani.

(2) Savjestan posjednik ne odgovara za pogor┼íanje i propast stvari koji su nastali za vrijeme njegovog savjesnog posjeda, niti je du┼żan dati naknadu za upotrebu i koristi od stvari koje je imao.

(3) Savjestan posjednik ima pravo na naknadu nu┼żnih tro┼íkova za odr┼żavanje stvari, kao i na naknadu korisnih tro┼íkova u mjeri u kojoj je vrijednost stvari pove─çana.

(4) Savjestan posjednik ima pravo na naknadu tro┼íkova koje je u─Źinio radi svog zadovoljstva ili uljep┼íanja stvari samo ukoliko je njena vrijednost povezana. Ako se ono to je u─Źinjeno radi zadovoljstva ili uljep┼íavanja stvari mo┼że odvojiti od stvari bez njenog o┼íte─çenja, savjestan posjednik ima pravo da to odvoji i zadr┼żi za sebe.

(5) Savjestan posjednik ima pravo zadr┼żavanja stvari dok mu se ne naknadi iznos nu┼żnih tro┼íkova koje je imao u vezi sa njenim odr┼żavanjem.

(6) Vrijednost plodova i drugih koristi koje je posjednik imao od stvari od trenutka kada je postao nesavjestan, odbi─çe se od tro┼íkova koje posjednik osnovano tra┼żi.

(7) Tro┼íkovi i vrijednost plodova obra─Źunavaju se u vrijeme u kojem se vr┼íi nadoknada.

─îlan 43

(1) Lice ─Źiji posjed nije savjestan (nesavjestan posjednik) du┼żno je da stvar vrati vlasniku sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme njegovog posjeda.

(2) Nesavjestan posjednik du┼żan je naknaditi vlasniku vrijednost ubranih plodova koje je potro┼íio, outu─Ĺio ili uni┼ítio, kao i vrijednost plodova koje je propustio da ubere.

(3) Nesavjestan posjednik du┼żan je naknaditi ┼ítetu nastalu pogor┼íanjem ili propa┼í─çu stvari, osim ako bi ta ┼íteta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika.

(4) Nesavjestan posjednik ima pravo zahtijevati naknadu nu┼żnih tro┼íkova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega.

(5) Nesavjestan posjednik ima pravo zahtijevati naknadu korisnih tro┼íkova samo ako su korisni li─Źno za vlasnika.

(6) Nesavjestan posjednik nema pravo na naknadu tro┼íkova koje je u─Źinio radi svog zadovoljstva ili uljep┼íavanja stvari. Ako se ono ┼íto je u─Źinjeno radi zadovoljstva ili uljep┼íanja stvari mo┼że odvojiti od stvari bez njenog o┼íte─çenja, nesavjestan posjednik ima pravo da to odvoji i zadr┼żi za sebe.

─îlan 44

Savjestan posjednik postaje nesavjestan od trenutka kada mu je tu┼żba dostavljena, ali vlasnik mo┼że dokazivati da je savjestan posjednik postao nesavjestan i prije dostavljanja tu┼żbe.

─îlan 45

Potra┼żivnje savjesnog posjednika iz ─Źlana 42 stav 3 ovog zakona, potra┼żivanje vlasnika iz ─Źlana 43 stav 2 ovog zakona i potra┼żivanje nesavjesnog posjednika iz ─Źlana 43 stav 4 i 5 ovog zakona zastarijevaju u roku od 3 (tri) godine od dana predaje stvari vlasniku.

─îlan 46

(1) Lice koje je savjesni posjednik individualno odre─Ĺene stvari, koje nije znalo, niti je moglo znati da nije postalo vlasnik stvari, koje je tu stvar steklo na punova┼żnom pravnom osnovu podobnom za sticanje prava vlasni┼ítva i na istinit na─Źin (pretpostavljeni vlasnik) ima pravo da zahtijeva povra─çaj stvari i od savjesnog posjednika kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravnog osnova ili po slabijem pravom osnovu.

(2) Kada se dva lica smatraju pretpostavljenim vlasnicima iste stvari, ja─Źi pravni osnov ima lice koje mo┼że dokazati nesumnjivog prethodnika, a ako oba lica to mogu─çili ne mo┼że ni jedan ja─Źi pravni osnov ima lice koje je stvar steklo teretno u odnosu na lice koje je stvar steklo besteretno. Ako su pravni osnovi ovih lica iste ja─Źine, prvenstvo ima lice kome je stvar prvo predata, a ako su prethodnici razli─Źita lica, prvenstvo ima lice kod kojeg se stvar nalazi.

(3) Pravo na podno┼íenje tu┼żbe iz stava 1 ovog ─Źlana ne zastarijeva.

(4) Pretpostavljani vlasnik treba da doka┼że ─Źinjenice iz stava 1 i 2 ovog ─Źlana na osnovu kojih se pretpostavlja njegovo vlasni┼ítvo, kao i da je stvar koju zahtijeva u posjedu tu┼żenog.

(5) Na odnose izme─Ĺu pretpostavljenog vlasnika i savjesnog i nesavjesnog posjednika primjenjuju se odredbe ─Źlana 42 do 45 ovog zakona.

─îlan 47

(1) Ako tre─çe lice protivpravno uznemirava vlasnika ili pretpostavljenog vlasnika na drugi na─Źin, a ne oduzimanjem stvari, on ima pravo da tu┼żbom zahtijeva da to uznemiravanje prestane.

(2) Kada je uznemiravanjem iz stava 1 ovog ─Źlana prouzrokavana ┼íteta , vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik ima pravo da zahtijeva naknadu ┼ítete po op┼ítim pravilima o naknadi ┼ítete.

(3) Pravo na podo┼íenje tu┼żbe iz stava 1 ovog ─Źlana ne zastarijeva.

(4) Vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasni┼ítvo i da ga drugo lice uznemirava u izvr┼íavanju njegovih ovla┼ítenja u pogledu stvari. Ukoliko tu┼żeni tvrdi da ima pravo preduzimati radnje kojima se uznemirava vlasnik, du┼żan je to dokazati.

─îlan 48

Suvlasnik odnosno zajedni─Źar ima pravo na tu┼żbu za za┼ítitu prava vlasni┼ítva na cijelu stvar, a suvlasnik ima pravo i na tu┼żbu za za┼ítitu svog prava vlasni┼ítva na dijelu stvari.

3. Prestanak prava vlasništva

─îlan 49

Pravo vlasni┼ítva koje odre─Ĺeno lice ima na stvar prestaje kad drugo lice stekne pravo vlasni┼ítva na tu stvar.

─îlan 50

(1) Pravo vlasništva na pokretnoj stvari prestaje napuštanjem stvari.

(2) Pokretna stvar se smatra napu┼ítenom kad njen vlasnik na nesumnjiv na─Źin i slobodno izrazi volju da ne ┼żeli vi┼íe da je ima u vlasni┼ítvu.

(3) Pravo vlasni┼ítva na nekretnini mo┼że prestati odricanjem. Izjava kojom se vlasnik odri─Źe vlasni┼ítva na nekretnini mora biti sastavljena i ovjerena od strane suda.

─îlan 51

(1) Pravo vlasništva prestaje propašću stvari.

(2) Na ostatke propale stvari vlasnik zadr┼żava pravo vlasni┼ítva.

─îlan 52

Pravo vlasni┼ítva prestaje i u drugim slu─Źajevima odre─Ĺenim zakonom.

IV. SUVLASNIŠTVO

─îlan 53

(1) Vi┼íe lica ima pravo susvojine na nepodijeljenoj stvari kada je dio svakog od njih odre─Ĺen srazmjerno cjelini (idealni dio).

(2) Ako suvlasni─Źki dijelovi nisu odre─Ĺeni pretpostavlja se da su jednaki.

─îlan 54

(1) Idealni dio stvari se u pravnom prometu smatra samostalnom stvari. Sve ┼íto je odre─Ĺeno za stvari odnosi se i na idealne dijelove, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(2) Svaki suvlasnik je vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovom suvlasni─Źkom dijelu, pa u odnosu na taj dio ima sva ovla┼ítenja koja pripadaju vlasniku, ako ih, s obzirom na prirodu idealnog dijela, mo┼że izvr┼íavati.

─îlan 55

(1) Svaki suvlasnik ima pravo da stvar posjeduje i da se njome koristi srazmjerno svom dijelu, ne povre─Ĺuju i prava ostalih suvlasnika. Suvlasnik mo┼że raspolagati svojim dijelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika.

(2) Kada jedan suvlasnik prodaje svoj udio u nepokretnoj imovine, ostali suvlasnici imaju po samom zakonu pravo pre─Źe kupovine.

─îlan 56

(1) Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i tro┼íkovi i tereti, dijele se me─Ĺu suvlasnicima srazmjerno veli─Źini njihovih suvlasni kih dijelova, ako se druga─Źije ne sporazumiju.

(2) Suvlasnik ima pravo u svako doba zahtijevati da se polo┼że ra─Źuni i da se podijele sve koristi od cijele stvari.

─îlan 57

(1) Suvlasnik ima pravo da u─Źestvuje u odlu─Źivanju o svim pitanjima koja se ti─Źu stvari koja je u suvlasni┼ítvu zajedno sa ostalim suvlasnicima.

(2) Ako neki suvlasnik preduzme posao na stvari koja je u suvlasništvu bez potrebne saglasnosti ostalih suvlasnika, primjenjivaće se pravila o poslovodstvu bez naloga.

─îlan 58

(1) Za preduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika ─Źiji dijelovi ─Źine vi┼íe od jedne polovine.

(2) Ako se ne postigne potrebna saglasnost, a preduzimanje posla je neophodno za redovno odr┼żavanje stvari, svaki suvlasnik ima pravo da zahtijeva da o tome odlu─Źi sud.

(3) O zahtjevu iz stava 2 ovog ─Źlana sud odlu─Źuje u vanparni─Źnom postupku samo ako nema spora o tome ko su suvlasnici ni kolika je veli─Źina suvlasni─Źkih dijelova.

(4) Suvlasnik protiv ─Źije je volje ve─çina odlu─Źila da se neki posao preduzme, ili je to u─Źinio sud, ima pravo da zahtijeva osiguranje za budu─çu ┼ítetu. Lice (suvlasnik) koje je obavezno dati osiguranje svoju obavezu ispunjava davanjem zaloga ili jemstvom.

─îlan 59

(1) Svaki suvlasnik ima pravo na suposjed stvari. Suvlasnici mogu odlu─Źiti da ─çe me─Ĺusobno podijeliti posjed stvari i izvr┼íavanje svih ili nekih suvlasni─Źkih ovla┼ítenja.

(2) Dono┼íenje odluke iz stava 1 ovog ─Źlana, kao i dono┼íenje odluke o opozivu ili izmjeni prija nje odluke, spada u poslove redovnog upravljanja sa stvari.

─îlan 60

(1) Za preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja (promjena namjene stvari, izdavanje cijele stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, zasnivanje slu┼żnosti, ve─çe popravke ili prepravke stvari koje nisu nu┼żne za odr┼żavanje, i sl.) potrebna je saglasnost svih suvlasnika.

(2) Ako postoji sumnja da li posao prelazi okvire redovnog upravljanja ili ne, smatra se da posao prelazi okvire redovnog upravljanja.

(3) Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika, a za preduzimanje posla postoje naro─Źito opravdani razlozi, svaki suvlasnik ima pravo da zahtijeva da o tome odlu─Źi sud.

1. Upravnik

─îlan 61

(1) Suvlasnici mogu saglasno povjeriti upravljanje sa stvari odre─Ĺenoj osobi kao upravniku, koji ─çe djelovati kao njihov punomo─çnik. Za upravnika mo┼że biti izabran jedan ili nekoliko suvlasnika, a upravljanje mo┼że biti povjereno i bilo kojem drugom poslovno sposobnom fizi─Źkom ili pravnom licu.

(2) Za suvlasnika koji posjeduje stvar u suvlasni┼ítvu ili neki njen samostalni dio na osnovu odluke suvlasnika kojom su me─Ĺusobno podijelili posjed stvari i izvr┼íavanje suvlasni─Źkih ovla┼ítenja, smatra se da mu je povjereno redovno upravljanje sa stvari odnosno samostalnim dijelom stvari, ako sporazumom izme─Ĺu suvlasnika nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(3) Kad postoji vi┼íe upravnika, oni odlu─Źuju ve─çinom glasova, ako suvlasnici nisu odredili druga─Źije.

(4) Ako se suvlasnici ne mogu dogovoriti o postavljanju i ovla┼ítenjima upravnika, svaki suvlasnik ima pravo da zahtijeva da o tome odlu─Źi sud u vanparni─Źnom postupku.

─îlan 62

(1) Upravnik je nalogoprimac suvlasnika, pa se, u koliko suvlasnici ne odrede druga─Źije, u odnosu na njegova prava, du┼żnosti i prestanak njegovih ovla┼ítenja primjenjuju odgovaraju─ça pravila o nalogu, s tim to:

- suvlasnici koji zajedno imaju ve─çinu suvlasni─Źkih dijelova mogu dati otkaz upravniku postavljenom na neodre─Ĺeno vrijeme, uz otkazni rok od tri mjeseca;

- suvlasnici koji zajedno imaju ve─çinu suvlasni─Źkih dijelova mogu otkazati upravniku postavljenom na vrijeme ne du┼że od pet godina, prije proteka tog roka, ne navode i razlog za otkaz;

- suvlasnici koji zajedno imaju ve─çinu suvlasni─Źkih dijelova, mogu upravnika smijeniti u svako doba ako za to postoji va┼żan razlog;

- ako upravnik grubo zanemaruje svoje du┼żnosti, sud ─çe ga smijeniti na zahtjev bilo kojeg suvlasnika i odrediti drugog upravnika; smijenjeno lice ne mo┼że vi┼íe biti postavljeno za upravnika iste stvari;

- upravnik koji je postavljen na neodre─Ĺeno vrijeme ovla┼íten je dati otkaz uz otkazni rok od tri mjeseca.

(2) Kad upravniku prestane ovla┼ítenje odlukom suvlasnika koji za takvu odluku nisu imali saglasnost svih suvlasnika, ti suvlasnici su du┼żni da preduzmu neophodne mjere da se, do dono┼íenja odluke o daljem upravljanju, sa stvari upravlja u skladu sa pretpostavljenom voljom svih suvlasnika, za ta odgovaraju ostalim suvlasnicima.

2. Dioba

─îlan 63

(1) Svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati diobu stvari i to pravo ne zastarijeva.

(2) Pravni posao kojim se suvlasnik trajno odri─Źe prava na diobu je ni┼ítav. Suvlasnici mogu jednoglasno odlu─Źiti da se u roku, koji ne mo┼że biti du┼żi od 3 godine, ne mo┼że tra┼żiti dioba.

(3) Suvlasnici sporazumno odre─Ĺuju na─Źin diobe (dobrovoljno razvrgnu─çe).

─îlan 64

(1) U slu─Źaju kada suvlasnici ne mogu posti─çi sporazum o na─Źinu diobe stvari o tome ─çe odlu─Źiti sud u vanparni─Źnom postupku, na zahtjev bilo kojeg suvlasnika.

(2) Ako je fizi─Źka dioba stvari nemogu─ça ili je mogu─ça samo uz zantno smanjenje vrijednosti stvari, sud ─çe odlu─Źiti da se dioba izvr┼íi prodajom stvari.

(3) Ako ne uspije ni dioba prodajom stvari, sud mo┼że stvar dosuditi u vlasni┼ítvo jednom ili vi┼íe suvlasnika uz obavezu isplate naknade tr┼żi┼íne vrijednosti ostalim suvlasnicima, srazmjerno njihovim dijelovima.

(4) Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari ostali suvlasnici jam─Źe za pravne i fizi─Źke nedostatke stvari do visine vrijednosti svojih suvlasni─Źkih dijelova.

(5) Pravo iz stava 4 ovog ─Źlana gasi se protekom 3 (tri) godine od izvr┼íene diobe.

V. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO

─îlan 65

(1) Stvar je u zajedni─Źkom vlasni┼ítvu kada na nepodijeljenoj stvari postoji vlasni┼ítvo dva ili vi┼íe lica (zajedni─Źari) koja u njoj imaju dijelove koji nisu unaprijed odre─Ĺeni, ali su odredivi.

(2) Stvar mo┼że biti u zajedni─Źkom vlasni┼ítvu samo na osnovu zakona.

(3) Kada je stvar na osnovu zakona u zajedni─Źkom vlasni┼ítvu dva ili vi┼íe zajedni─Źara, nema uticaja na to ─Źinjenica da je u zemlji┼ínim knjigama ili bilo gdje drugo ta stvar prikazana kao vlasni┼ítvo samo nekog od tih lica, osim prema tre─çim licima ─Źije se povjerenje u prometu titi.

(4) Ako postoji sumnja da li su lica u suvlasništvu ili zajedni kom vlasništvu neke stvari, smatra se da postoji suvlasništvo.

─îlan 66

(1) Zajedni─Źar mo┼że svoj dio u zajedni─Źkom vlasni┼ítvu prenijeti u cjelini ili djelimi─Źno samo na drugog zajedni─Źara iste stvari.

(2) Dio koji zajedni─Źar ima u zajedni─Źkom vlasni┼ítvu prelazi na njegove nasljednike.

(3) Odgovornost lica za dugove obuhvata i odgovornost dijelom u zajedni─Źkom vlasni┼ítvu.

─îlan 67

(1) Zajedni─Źar je ovla┼íten da izvr┼íava sva vlasni─Źka prava na zajedni─Źkoj stvari samo zajedno sa svim ostalim zajedni─Źarima, ako druga─Źije nije odre─Ĺeno ovim ili drugim zakonom ili sporazumom zajedni─Źara.

(2) Plodovi i druge koristi od zajedni─Źke stvari pripadaju svim zajedni─Źarima te stvari.

(3) Tro┼íkove i terete koji se odnose na zajedni─Źku stvar zajedni─Źari snose solidarno.

(4) Svaki zajedni─Źar je ovla┼íten da tra┼żi da se zajedni─Źko pravo vlasni┼ítva na nekretnini upi┼íe u zemlji┼íne knjige u korist svih zajedni─Źara kao njihovo zajedni─Źko vlasni┼ítvo, a isto tako i da se zajedni─Źko vlasni┼ítvo na pokretnim stvarima upi┼íe u javne registre ako se vode za pokretne stvari.

─îlan 68

(1) Zajedni─Źar ima pravo da u─Źestvuje u odlu─Źivanju o svemu ┼íto se ti─Źe stvari koja je u zajedni─Źkom vlasni┼ítvu (upravljanje sa stvari) zajedno sa ostalim zajedni─Źarima.

(2) Zajedni─Źkom stvari zajedni─Źari upravljaju zajedni─Źki, donose i odluke sporazumno, ako odlu─Źivanje nije povjereno upravniku.

─îlan 69

(1) Zajedni─Źkom stvari zajedni─Źari raspola u zajedni─Źki; pojedini od njih mo┼że sa stvari raspolagati samo na osnovu ovla┼ítenja koje su mu za to dali svi ostali zajedni─Źari.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog ─Źlana, radi za┼ítite povjerenja u pravnom prometu, tre─çe lice mo┼że, na osnovu pravnog posla koji nije sklopljen sa svim zajedni─Źarima, ste─çi pravo vlasni┼ítva:

- na pokretnoj stvari, ako je stvar pribavilo na osnovu teretnog pravnog posla i ako je postupalo u dobroj vjeri,

- na nekretninama, ako vlasni┼ítvo nije bilo upisano u zemlji┼ínim knjigama kao zajedni─Źko.

(3) Odredbe stava 2 ovog ─Źlana na odgovaraju─çi na─Źin se primjenjuju i na sticanje drugih stvarnih prava na zajedni─Źkoj stvari.

─îlan 70

(1) Zajedni─Źar ima pravo da postavlja ostalim zajedni─Źarima one zahtjeve u vezi sa zajedni─Źkom stvari koji proizilaze iz njegovog zajedni─Źkog vlasni┼ítva.

(2) Zajedni─Źar ima pravo da postavlja protiv svakoga one zahtjeve u vezi sa zajedni─Źkom stvari koje mo┼że postaviti vlasnik stvari, s tim da predaju cijele stvari u posjed mo┼że zahtijevati od tre─çeg lica samo prema obligacionopravnim pravilima o nedjeljivim obavezama.

─îlan 71

(1) Zajedni─Źar ima pravo na diobu stvari koja je mogu─ça i dopu┼ítena. Pravo na diobu ne zastarijeva.

(2) Zajedni─Źar je ovla┼íten da, u svako doba, zahtijeva da se zajedni ko vlasni┼ítvo podijeli tako da se odredi koliki suvlasni─Źki dio mu pripada na ime njegovog dijela u zajedni─Źkom vlasni┼ítvu. Odre─Ĺivanjem njegovog suvlasni─Źkog dijela on postaje suvlasnik sa ostalim zajedni─Źarima, koji u preostalom dijelu ostaju zajedni─Źki vlasnici, sve dok se i oni ne podijele.

(3) Veli─Źina suvlasni─Źkog dijela koji ─çe diobom pripasti dotada┼ínjem zajedni─Źaru odre─Ĺuje se sporazumom svih zajedni─Źara. Ukoliko se sporazum ne postigne, o tome odlu─Źuje sud na zahtjev bilo kojeg zajedni─Źara.

(4) Sud odlu─Źuje o veli─Źini suvlasni─Źkog dijela prema mjerilima koja za odre─Ĺivanje veli─Źine dijela zakon odre─Ĺuje za odre─Ĺeni slu─Źaj zajedni─Źkog vlasni┼ítva, a u sumnji ─çe se smatrati da zajedni─Źari imaju ista prava.

(5) Pri odre─Ĺivanju dijelova uze─çe se u obzir i oni dijelovi u zajedni─Źkom vlasni┼ítvu koje je jedan zajedni─Źar pravno valjano ustupio drugom.

(6) Kad zakonske odredbe zabranjuju diobu zajedni─Źke stvari, ta se zabrana odnosi isklju─Źivo na fizi─Źku diobu stvari, ako izri─Źito nije postavljena za diobu odre─Ĺivanjem suvlasni─Źkih dijelova, ili na odre─Ĺene druge na─Źine diobe.

─îlan 72

Lica koja imaju pravo da zahtijevaju da se zajedni─Źko vlasni┼ítvo podijeli odre─Ĺivanjem suvlasni─Źkog dijela odre─Ĺenog zajedni─Źara na ime njegovog dijela u zajedni─Źkom vlasni┼ítvu su:

- povjerilac u odnosu na dio njegovog du┼żnika;

- nasljednici u odnosu na ostavio─Źev dio;

- svako ko ima bilo kakav pravni interes u odnosu na dio bilo kojeg zajedni─Źara.

─îlan 73

Na zajedni─Źko vlasni┼ítvo shodno se primjenjuju odredbe o suvlasni┼ítvu ako ovim ili drugim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno, niti druga─Źije proizilazi iz prirode zajedni─Źkog vlasni┼ítva.

VI. PRAVO GRA─ÉENJA

─îlan 74

(1) Pravo gra─Ĺenja je ograni─Źeno stvarno pravo na tu─Ĺem zemlji┼ítu koje ovla┼í─çuje nosioca prava gra─Ĺenja da na povr┼íini tog zemlji┼íta ili ispod nje ima vlastitu zgradu. Promjena prava vlasni┼ítva na zemlji┼ítu nema uticaja na pravo gra─Ĺenja.

(2) Pravo gra─Ĺenja je u pravnom pogledu izjedna─Źeno sa nekretninom.

─îlan 75

(1) Nosilac prava gra─Ĺenja ima na optere─çenom zemlji┼ítu prava i du┼żnosti plodou┼żivaoca, a ako je na pravu gra─Ĺenja izgra─Ĺena zgrada, na njoj ima pravo vlasni┼ítva.

(2) Nosilac prava gra─Ĺenja du┼żan je vlasniku zemlji┼íta pla─çati mjese─Źnu naknadu za zemlji┼íte u iznosu prosje─Źne zakupnine za takvo zemlji┼íte, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.

─îlan 76

(1) Promjena sadr┼żaja prava gra─Ĺenja je dopu┼ítena samo u sporazumu sa vlasnikom optere─çene nekretnine.

(2) Ako bi se promjenom sadr┼żaja prava gra─Ĺenja ometao dosada┼ínji na─Źin izvr┼íavanja ostalih stvarnih prava na optere─çenoj nekretnini, za promjenu sadr┼żaja prava gra─Ĺenja je potrebna i saglasnost lica koja su nosioci tih prava.

─îlan 77

Pravo gra─Ĺenja se ne mo┼że odvojiti od zemlji┼íta koje optere─çuje, pa se sticanjem vlasni┼ítva na optere─çenom zemlji┼ítu sti─Źe zemlji┼íte optere─çeno pravom gra─Ĺenja, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

─îlan 78

(1) Nosilac prava gra─Ĺenja je lice u ─Źiju je korist to pravo osnovano ili je na njega pre┼ílo.

(2) Vlasnik zemlji┼íta mo┼że biti nosilac prava gra─Ĺenja na svom zemlji┼ítu.

─îlan 79

(1) Pravo gra─Ĺenja je otu─Ĺivo i nasljedivo kao i druge nekretnine, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(2) Pravo gra─Ĺenja je mogu─çe opteretiti slu┼żnostima, stvarnim teretima i zalo┼żnim pravom.

(3) Zgrada koja je izgra─Ĺena na pravu gra─Ĺenja je dio prava gra─Ĺenja i prenosi se, naslje─Ĺuje i optere─çuje zajedno sa pravom gra─Ĺenja. Suprotne odredbe ugovora su ni┼ítave.

(4) U slu─Źaju prodaje prava gra─Ĺenja sa ili bez izgra─Ĺene zgrade, vlasnik zemlji┼íta na kojem je osnovano pravo gra─Ĺenja ima pravo pre─Źe kupovine. Isto pravo ima i nosilac prava gra─Ĺenja u slu─Źaju prodaje zemlji┼íta na kojem je osnovano njegovo pravo gra─Ĺenja.

─îlan 80

(1) Pravo gra─Ĺenja osniva se pravnim poslom ili odlukom suda.

(2) Pravo gra─Ĺenja je osnovano kada su ispunjene sve pretpostavke odre─Ĺene zakonom.

─îlan 81

(1) Pravo gra─Ĺenja se osniva valjanim pravnim poslom, izvo─Ĺenjem iz prava vlasni┼ítva nekretnine koja se njime optere─çuje, a na na─Źin odre─Ĺen zakonom.

(2) Pravni posao iz stava 1 ovog ─Źlana mora sadr┼żavati odredbe o osnivanju prava gra─Ĺenja na odre─Ĺenoj nekretnini, i mora biti u pismenom obliku.

─îlan 82

(1) Pravo gra─Ĺenja mo┼że osnovati svojom odlukom sud u postupku diobe i u ostavinskom postupku ako je ovla┼íten u tom postupku osnovati slu┼żnost, a i u drugim slu─Źajevima odre─Ĺenim zakonom.

(2) Na osnivanje prava gra─Ĺenja odlukom suda shodno se primjenjuju pravila o osnivanju slu┼żnosti odlukom suda.

(3) Na prijenos prava gra─Ĺenja shodno se primjenjuju odredbe o sticanju prava vlasni┼ítva na nekretninama na osnovu pravnog posla, odluke suda i naslje─Ĺivanja.

─îlan 83

(1) Pravo gra─Ĺenja osnovano pravnim poslom sti─Źe se dvostrukim upisom tog prava u zemlji┼ínu knjigu, i to njegovim upisom kao tereta na zemlji┼ítu koje optere─çuje te njegovim upisom kao posebnog zemlji┼ínoknji┼żnog tijela u novoosnovanom zemlji┼ínoknji┼żnom ulo┼íku, pri ─Źemu se nosilac prava gra─Ĺenja upisuje u vlasni─Źki list.

(2) Ako bi pravo gra─Ĺenja ┼ítetilo ve─ç upisanim ograni─Źenim stvarnim pravima na zemlji┼ítu koje bi se opteretilo pravom gra─Ĺenja, ono se mo┼że upisati samo sa pristankom ovla┼ítenika tih prava.

(3) Ako na osnovu prava gra─Ĺenja bude izgra─Ĺena zgrada ona ─çe se upisati u posebnom zemlji┼ínoknji┼żnom tijelu prava gra─Ĺenja.

─îlan 84

(1) Lice koje pravo gra─Ĺenja stekne na osnovu pravosna ne odluke suda ovla┼íteno je da tra┼żi upis svog prava vlasni┼ítva u zemlji┼íne knjige.

(2) Pravo gra─Ĺenja ste─Źeno u skladu sa stavom 1 ovog ─Źlana ne mo┼że se suprotstaviti pravu savjesnog lica, koje je, postupaju─çi sa povjerenjem u zemlji┼íne knjige upisalo svoje pravo prije nego ┼íto je zatra┼żen upis prava gra─Ĺenja ste─Źenog na osnovu pravosna┼żne sudske odluke.

─îlan 85

(1) Na za┼ítitu prava gra─Ĺenja shodno se primjenjuju pravila o za┼ítiti prava slu┼żnosti.

(2) Na za┼ítitu prava vlasni┼ítva na zgradi koja je izgra─Ĺena na osnovu prava gra─Ĺenja shodno se primjenjuju pravila o za┼ítiti prava vlasni┼ítva.

─îlan 86

(1) Pravo gra─Ĺenja prestaje kada bude izbrisano kao teret na zemlji┼ítu optere─çenom tim pravom i kao posebno zemlji┼ínoknji┼íno tijelo.

(2) Brisanje prava gra─Ĺenja mo┼że se tra┼żiti;:

- kad propadne opterećeno zemljište;

- ovlaštenikovim odreknućem;

- istekom roka i ispunjenjem raskidnog uslova;

- prestankom korisnika;

- rastere─çenjem;

- ukidanjem.

─îlan 87

Na prestanak prava gra─Ĺenja propa┼í─çu stvari, odreknu─çem, istekom roka i ispunjenjem raskidnog uslova, prestankom korisnika i rastere─çenjem shodno se primjenjuju odredbe o prestanku stvarnih tereta.

─îlan 88

(1) Vlasnik optere─çene nekretnine mo┼że zahtijevati da se pravo gra─Ĺenja ukine ako u roku od 10 godina ne bude izgra─Ĺena zgrada na optere─çenoj nekretnini. Odluku o ukidanju prava gra─Ĺenja donosi sud bez obzira na pravni osnov na kojem je pravo gra─Ĺenja bilo osnovano.

(2) Pravo gra─Ĺenja prestaje upisom odluke o ukidanju u zemlji┼íne knjige.

─îlan 89

(1) Na odnos vlasnika zemlji┼íta i lica kome je prestalo pravo gra─Ĺenja shodno se primjenjuju pravila koja se odnose na prestanak prava plodou┼żivanja.

(2) Vlasnik je du┼żan licu kome je prestalo pravo gra─Ĺenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je njegova nekretnina u prometu vrednija s tom zgradom nego bez nje.

(3) Sa prestankom prava gra─Ĺenja postaje pripadnost zemlji┼íta ono to je pravom gra─Ĺenja bilo od zemlji┼íta pravno odvojeno.

─îlan 90

(1) Stvarna prava tre─çih lica koja su bila teret prava gra─Ĺenja prestaju sa prestankom tog prava, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(2) Zalo┼żno pravo koje je teretilo pravo gra─Ĺenja nakon prestanka tog prava tereti naknadu koju je vlasnik du┼żan dati licu ─Źije je pravo gra─Ĺenja prestalo.

(3) Slu┼żnosti, stvarni tereti i zalo┼żna prava u korist i na teret prava gra─Ĺenja sa zgradom, ostaju kao slu┼żnosti i stvarni tereti u korist, odnosno na teret zemlji┼íta sa zgradom, a sa dotada njim prvenstvenim redom.

VII. VLASNI┼áTVO POSEBNIH DIJELOVA NEKRETNINE (ETA┼ŻNO VLASNI┼áTVO)

─îlan 91

(1) U skladu sa odredbama ovog zakona mo┼że se osnovati vlasni┼ítvo na posebnom dijelu nekretnine - eta┼żno vlasni┼ítvo.

(2) Eta┼żno vlasni┼ítvo se uspostavlja na posebnom dijelu nekretnine. Pod nekretninom se smatra zemlji┼íte i pravo gra─Ĺenja sa ve─ç izgra─Ĺenom zgradom ili zgradom koja ─çe se izgraditi.

(3) Eta┼żni vlasnik ima na eta┼żnom vlasni┼ítvu individualno i potpuno pravo vlasni┼ítva, a na zajedni─Źkim dijelovima zgrade i nekretnini na kome je eta┼żno vlasni┼ítvo uspostavljeno ima pravo suvlasni┼ítva.

(4) Kada je uspostavljeno eta┼żno vlasni┼ítvo na suvlasni─Źkom dijelu nekretnine, na pravne odnose koji se ti─Źu te nekretnine primjenjuju se posebna pravila iz ove glave zakona, a odredbe o suvlasni┼ítvu se primjenjuju supsidijarno.

─îlan 92

(1) Eta┼żno vlasni┼ítvo mo┼że biti uspostavljeno na dijelu zgrade koja ─Źini samostalnu upotrebnu cjelinu, na kojoj suvlasnik mo┼że samostalno izvr┼íavati svoja ovla┼ítenja, kao to je stan ili druga samostalna prostorija (poslovne prostorije, gara┼ża, jasno ome─Ĺena mjesta u zgradi koja slu┼że za ostavljanje motornih vozila i sl.)

(2) Uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, eta┼żno vlasni┼ítvo se mo┼że protezati i na sporedne dijelove kao to su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, ku─çni vrtovi, mjesta za ostavljanje najvi┼íe do dva motorna vozila po pojedinom stanu i sl.

(3) Da bi se eta┼żno vlasni┼ítvo moglo protegnuti i na dio nekretnine kao sporedan, taj sporedni dio treba biti jasno razgrani─Źen od ostalih dijelova nekretnine, i dostupan sa me─Ĺe dijela nekretnine na kojem postoji eta┼żno vlasni┼ítvo ili iz njenih zajedni─Źkih dijelova ili iz onog stana, odnosno samostalne prostorije ─Źiji bi bio sporedni dio.

(4) Za sporedne dijelove nekretnine shodno se primjenjuju pravila koja va┼że za pripatke stvari.

(5) Eta┼żni vlasnici imaju pravo da koriste zajedni─Źke dijelove nekretnine. U smislu ovog zakona zajeni─Źki dijelovi nekretnine su temelji, glavni zidovi, tavan, stepenice, hodnici, liftovi, elektri─Źna, kanalizaciona, vodovodna i telefonska mre┼ża i sl.

─îlan 93

Eta┼żno vlasni┼ítvo je nedjeljivo sa odgovaraju─çim suvlasni─Źkim dijelom zemlji┼íta pod zgradom, te se mo┼że samo zajedno sa njim prenijeti ili opteretiti.

─îlan 94

(1) Ukoliko je vi┼íe lica, kao suvlasnici ili zajedni─Źki vlasnici, steklo eta┼żno vlasni┼ítvo zajedno sa odgovaraju i suvlasni─Źkim dijelom zemlji┼íta pod zgradom, oni sva prava i du┼żnosti eta┼żnog vlasnika izvr┼íavaju solidarno, te se u odnosu prema tre─çim licima i ostalim suvlasnicima iste nekretnine smatraju kao jedno lice.

(2) Na me─Ĺusobne odnose lica iz stava 1 ovog ─Źlana, zavisno od vrste u─Źe┼í─ça tih lica u suvlasni┼ítvu odgovaraju─çeg suvlasni─Źkog dijela, primjenjuju se pravila o suvlasni┼ítvu odnosno zajedni─Źkom vlasni┼ítvu.

─îlan 95

(1) Eta┼żno vlasni┼ítvo se osniva pravnim poslom ili odlukom suda.

(2) Eta┼żno vlasni┼ítvo se sti─Źe upisom u zemlji┼ínu knjigu kao pravo povezano sa odre─Ĺenim suvlasni─Źkim dijelom te nekretnine.

(3) Za uknji┼żenje eta┼żnog vlasni┼ítva potrebno je sudu dostaviti plan posebnog dijela zgrade koji se ┼żeli uknji┼żiti.

(4) Plan posebnog dijela zgrade mora sadr┼żavati zemlji┼íno-knji┼żnu oznaku zemlji┼íta na kome je zgrada podignuta, oznaku zgrade po ulici i ku─çnom broju, skicu (crte┼ż) iz kojeg se vidi polo┼żaj i oznaka posebnog dijela zgrade na kome se tra┼żi uknji┼żenje, kao i polo┼żaj i oznake dijelova zgrade koji slu┼że zgradi kao cjelini ili samo nekim posebnim dijelovima zgrade.

(5) Plan posebnog dijela zgrade mora biti izra─Ĺen od strane stru─Źnog lica (projektantske organizacije, in┼żenjera ili tehni─Źara urbanisti─Źko-gra─Ĺevinske struke) i ovjeren od strane nadle┼żnog organa Distrikta.

(6) Eta┼żno vlasni┼ítvo se upisuje u vlasni─Źkom listu na suvlasni─Źkom dijelu onog suvlasnika za kojeg je osnovano eta┼żno vlasni┼ítvo, uz navo─Ĺenje posebnog dijela zgrade i sporednih dijelova na koje se prote┼że, a na posjedovni list se stavlja natpis: Eta┼żno vlasni┼ítvo.

─îlan 96

(1) Svaki suvlasnik nekretnine ima pravo zahtijevati da se u korist njegovog suvlasni─Źkog dijela nekretnine osnuje eta┼żno vlasni┼ítvo, ako su ispunjene sve zakonske pretpostavke po kojima se ono mo┼że osnovati.

(1) Eta┼żno vlasni┼ítvo se uspostavlja na osnovu pismene saglasnosti svih suvlasnika nekretnine.

(2) Ako ne do─Ĺe do sporazuma svih suvlasnika nekretnine, po zahtjevu za pretvaranje idealne svojine u eta┼żnu svojinu bilo kojeg suvlasnika rje┼íava sud po pravilima vanparni─Źnog postupka.

─îlan 97

Eta┼żni vlasnik ima pravo da koristi posebni dio zgrade sam ili da ga izda u zakup drugom licu bez prethodnog odobrenja ostalih suvlasnika, ako nije druga─Źije ugovoreno i upisano u zemlji┼ínoj knjizi.

─îlan 98

(1) Eta┼żni vlasnik je du┼żan snositi tro┼íkove teku─çeg odr┼żavanja svog posebnog dijela.

(2) Eta┼żni vlasnik odgovara za svu ┼ítetu koju drugi eta┼żni vlasnici trpe u vezi sa izvr┼íavanjem du┼żnosti iz stava 1 ovog ─Źlana.

(3) Eta┼żni vlasnik je du┼żan o svom tro┼íku izvr┼íiti opravku na svom posebnom dijelu ako je to neophodno da bi se otklonila ┼íteta za drugog eta┼żnog vlasnika ili za dijelove zgrade koji slu┼że zgradi kao cjelini.

(4) Eta┼żni vlasnik je du┼żan da dopusti pristup u svoj dio zgrade ako je to potrebno za odr┼żavanje zajedni─Źkih dijelova zgrade. Imovinsku ┼ítetu koju u vezi sa tim pretrpi ostali eta┼żni vlasnici su mu du┼żni nadoknaditi solidarno.

─îlan 99

(1) Eta┼żni vlasnik mo┼że, u skadu sa gra─Ĺevinskim propisima, o svom tro┼íku izvr┼íiti prepravke (pregradnju, dogradnju, nadzi─Ĺivanje i rekonstrukciju) svog posebnog dijela zgrade ako se tim prepravkama ne dira u posebni dio drugog vlasnika ili dijelova koji slu┼że zgradi kao cjelini.

(2) Eta┼żni vlasnik ne mo┼że vr┼íiti prepravke koje bi mogle naru┼íiti arhitektonski izgled zgrade, ili umanjiti sigurnost ili stabilnost zgrade ili zajedni kog ili posebnog dijela drugog vlasnika, ili ovim dijelovima nanijeti ┼ítetu.

─îlan 100

(1) Popravke na dijelovima zgrade koji slu┼że zgradi kao cjelini, kao i prepravke na zgradi, mogu se vr┼íiti samo na osnovu sporazuma svih eta┼żnih vlasnika.

(2) Popravke na dijelovima zgrade iz prethodnog stava koji slu┼że samo posebnim dijelovima zgrade nekih eta┼żnih vlasnika vr┼íe se na osnovu sporazuma tih vlasnika.

(3) Ako do sporazuma ne do─Ĺe, sud ─çe, na prijedlog jednog od zainteresovanih vlasnika, odlu─Źiti u vanparni─Źnom postupku da li ─çe se izvr┼íiti odre─Ĺene popravke odnosno prepravke, vode─çi ra─Źuna o tome da li su takve popravke odnosno prepravke cjelishodne ili opravdane.

(4) U slu─Źaju iz prethodnog stava sud ─çe istovremeno odlu─Źiti koji vlasnici i u kojoj srazmjeri snose tro┼íkove popravki odnosno prepravki, pri ─Źemu ─çe voditi ra─Źuna o tome kojim posebnim dijelovima i u kojoj mjeri koriste popravke odnosno prepravke koje se imaju izvr┼íiti.

─îlan 101

(1) Uzajamni odnosi eta┼żnih vlasnika ure─Ĺuju se ugovorom tih vlasnika u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim propisima.

(2) Ugovorom iz prethodnog stava ure─Ĺuje se obim i na─Źin kori┼ítenja i odr┼żavanja posebnih dijelova nekretnine i dijelova nekretnine koji slu┼że zgradi kao cjelini ili nekim njenim posebnim dijelovima.

(3) Prava i obaveze utvr─Ĺene ugovorom o uzajamnim odnosima eta┼żnih vlasnika odnose se i na kasnijeg sticaoca eta┼żnog vlasni┼ítva.

─îlan 102

(1) Ugovor o uzajamnim odnosima eta┼żnih vlasnika iz prethodnog ─Źlana zaklju─Źuje se u pismenom obliku, a potpisi lica koja su ga zaklju─Źila moraju biti ovjerni od strane nadle┼żnog organa Distrikta.

(2) Ugovor koji nije sa─Źinjen u pismenom obliku nema pravno dejstvo.

─îlan 103

Ako eta┼żni vlasnici ne zaklju─Źe ugovor o me─Ĺusobnim odnosima sud ─çe u vanparni─Źnom postupku, na prijedlog bilo kojeg vlasnika, svojim rje┼íenjem urediti te odnose.

─îlan 104

(1) Ugovor o uzajamnim odnosima eta┼żnih vlasnika mo┼że se mijenjati uz pismeni pristanak vlasnika ─Źijih se prava izmjena ti─Źe.

(2) Sud ─çe, u vanparni─Źnom postupku, na prijedlog jednog ili vi┼íe eta┼żnih vlasnika, odrediti da li ─çe se izvr┼íiti promjena u ugovoru i protiv volje drugih vlasnika, ako na─Ĺe da su promjene cjelishodne i opravdane.

1. Izvršavanje ovlaštenja na cijeloj nekretnini

─îlan 105

(1) Cijelom nekretninom na kojoj je na jednom ili vi┼íe suvlasni─Źkih dijelova osnovano eta┼żno vlasni┼ítvo upravljaju suvlasnici po op┼ítim pravilima o upravljanju suvlasni─Źkom stvari, ako ovim zakonom nije druga ije odre─Ĺeno.

(2) Suvlasnici su du┼żni u estvovati u upravljanju nekretninom, odrediti lice koje ─çe obavljati poslove zajedni─Źkog upravnika i osnovati zajedni─Źku rezervu.

(3) Ako odgovaraju i suvlasni─Źki dio na kojem je uspostavljeno eta┼żno vlasni┼ítvo steknu dva ili vi┼íe lica kao suvlasnici ili zajedni─Źki vlasnici, ta lica u─Źestvuju u upravljanju kao jedan suvlasnik cijele stvari, pri ─Źemu se na odgovaraju─çi na─Źin primjenjuju pravila obligacionog prava o solidarnosti povjerilaca, odnosno du┼żnika.

(4) Suvlasnici donose odluke o preduzimanju poslova redovnog upravljanja i vanrednih poslova u pismenom obliku.

─îlan 106

Poslovi redovnog upravljanja cijelom nekretninom su naro─Źito:

- redovno odr┼żavanje zajedni─Źkih dijelova i ure─Ĺaja nekretnine, uklju─Źuju─çi i gra─Ĺevinske promjene neophodne za odr┼żavanje;

- stvaranje odgovaraju─çe zajedni─Źke rezerve za predvidive budu─çe tro┼íkove;

- uzimanje zajmova radi pokri─ça tro┼íkova odr┼żavanja koji nisu pokriveni rezervom, a potrebni su za obavljanje poslova urednog odr┼żavanja koji se ponavljaju u razmacima du┼żim od jedne godine;

- osiguranje nekretnine;

- imenovanje i opoziv zajedni─Źkog upravnika;

- odre─Ĺivanje i promjene ku─çnog reda;

- iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i otkazivanje stanova i drugih samostalnih prostorija nekretnine na kojima nije uspostavljeno eta┼żno vlasni┼ítvo.

─îlan 107

(1) Za dono┼íenje odluke o preduzimanju pobolj┼íanja zajedni─Źkih dijelova i ure─Ĺaja nekretnine potreban je pristanak svih suvlasnika nekretnine, osim za one poslove koji se smatraju vanrednim poslovima.

(2) Izuzetno, od odredbe stava 1 ovog ─Źlana, pristanak svih suvlasnika nije potereban ako suvlasnici koji zajedno imaju ve─çinu suvlasni─Źkih dijelova odlu─Źe da se izvr┼íi pobolj┼íanje, i da ─çe oni sami snositi tro┼íkove ili se ti tro┼íkovi mogu pokriti iz rezerve, ne ugro┼żavaju i time mogu─çnost da se iz rezerve podmire potrebe redovnog odr┼żavanja, pod uslovom da ta pobolj┼íanja ne─çe i─çi suvi┼íe na ┼ítetu nadglasanih suvlasnika.

─îlan 108

Suvlasnik nekretnine je ovlašten da zahtijeva od suda da svojom odlukom odredi:

- rok u kojem se treba obaviti neki od poslova iz ─Źlana 106 ovog Zakona, o kojem je ve─çinom glasova donesena odluka;

- stvaranje odgovaraju─çe zajedni─Źke rezerve ili opravdano pove─çanje, odnosno smanjenje rezerve koju je odredila ve─çina, prema pravilu da pri odre─Ĺivanju rezerve i veli─Źine doprinosa pojedinih suvlasnika treba, osim o predvidivim tro┼íkovima, voditi ra─Źuna i o imovinskom stanju svih suvlasnika;

- da se suvlasniku, ako bi mu bilo nemogu─çe da odmah plati dio tro┼íkova nekog posla odr┼żavanja cijele nekretnine koji se javlja u vremenskim razmacima du im od jedne godine, a nije pokriven rezervom, dopu┼íta da plati u mjese─Źnim ratama u vremenskom periodu ne du┼żem od deset godina, uz osiguranje osnivanjem hipoteke na njegovom suvlasni─Źkom dijelu, sa uobi─Źajenim kamatama na dug osiguran hipotekom;

- zaklju─Źenje odgovaraju─çeg osiguranja od po┼żara ili od odgovornosti tre─çim licima;

- postavljanje zajedni─Źkog upravnika, ili smjenjivanje upravnika koji grubo zanemaruje svoje du┼żnosti;

- ukidanje ili izmjenu onih odredaba ku─çnog reda koje je donijela ve─çina suvlasnika, ako one vrije─Ĺaju takve interese tog suvlasnika koji zaslu┼żuju za┼ítitu, ili bi njihovo izvr┼íavanje bilo nepravedno zahtijevati od njega;

- otkazivanje ugovora o najmu jednog mjesta u zajedni─Źkoj gara┼żi ili parkirali┼ítu zbog potreba tog suvlasnika, pod uslovom da je on istovremeno i eta┼żni vlasnik.

2. Zajedni─Źka rezerva

─îlan 109

(1) Tro┼íkove za odr┼żavanje i za pobolj┼íanje nekretnine snose svi suvlasnici nekretnine srazmjerno svojim suvlasni─Źkim dijelovima, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(2) Doprinose za zajedni─Źku rezervu radi pokri─ça tro┼íkova odr┼żavanja i pobolj┼íanja nekretnine te za otpla─çivanje zajma za pokri─çe tih tro┼íkova snose svi suvlasnici srazmjerno svojim suvlasni─Źkim dijelovima, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(3) Suvlasnici mogu odrediti druga─Źiji klju─Ź raspodjele tro┼íkova i doprinosa zajedni─Źke rezerve nego to je to odre─Ĺeno stavom 1 i 2 ovog ─Źlana, i to:

- odlukom ve─çine suvlasni─Źkih dijelova, kad je rije─Ź o tro┼íkovima za odr┼żavanje onih ure─Ĺaja nekretnine koji nisu u podjednakom obimu korisni svim suvlasnicima, kao ┼íto su tro┼íkovi za lift, centralno grijanje i dr., ako takvu odluku opravdavaju razli─Źite mogu─çnosti pojedinih suvlasnika da te ure─Ĺaje upotrebljavaju i nemogu─çnost utvr─Ĺivanja stvarnog utro┼íka svakog pojedinog suvlasnika;

- saglasnom odlukom svih suvlasnika, u pismenom obliku, u pogledu svih ostalih tro┼íkova za odr┼żavanje i pobolj┼íanje nekretnine ili doprinosa zajedni─Źkoj rezervi.

(4) Suvlasnik mo┼że zahtijevati od suda da utvrdi odgovara li na─Źin raspodjele tro┼íkova pravilu iz stava 1, odnosno stava 2 ovog ─Źlana i da li je valjana odluka iz stava 3 ovog ─Źlana. Ako odluka o raspodjeli tro┼íkova za odr┼żavanje onih ure─Ĺaja nekretnine koji nisu u podjednakom obimu korisni svim suvlasnicima nije valjana, suvlasnik mo┼że zahtijevati od suda da, po pravednoj ocjeni, utvrdi klju─Ź za raspodjelu tro┼íkova s obzirom na razli─Źitu mogu─çnost upotrebe tih ure─Ĺaja.

(5) Na zahjev suvlasnika, u zemlji┼ínoj knjizi ─çe se zabilje┼żiti odredbe o klju─Źu raspodjele tro┼íkova iz stava 3 ovog ─Źlana, ako su pismeno sa─Źinjene a potpisi suvlasnika ovjereni od strane nadle┼żnog organa, kao i pravosna┼żna odluka suda koji je utvrdio klju─Ź raspodjele tro┼íkova po pravednoj ocjeni.

(6) Ako tro┼íkovi za nekretninu budu podmireni iz zajedni─Źke rezerve u skladu s njenom namjenom, oni se ne ─çe dijeliti na suvlasnike koji su uplatili svoje doprinose u rezervu.

─îlan 110

(1) Zajedni─Źka rezerva iz ─Źlana 105 stava 2 ovog zakona je namjenski vezana zajedni─Źka imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjena za pokri─çe tro┼íkova odr┼żavanja i pobolj┼íanja nekretnine i za otpla─çivanje zajma za pokri─çe tih tro┼íkova.

(2) Zajedni─Źku rezervu ─Źine nov─Źani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na osnovu odluke donesene ve─çinom suvlasni─Źkih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekog suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive tro┼íkove i uzimaju i u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika.

(3) Zajedni─Źkom rezervom upravljaju suvlasnici, odnosno upravnik nekretnine, kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg suvlasnika, ulo┼żenom na na─Źin da donosi plodove.

(4) Dopu┼ítena su samo ona pla─çanja iz rezerve koja su u─Źinjena radi pla─çanja tro┼íkova odr┼żavanja i pobolj┼íanja nekretnine ili otplatu zajma uzetog za pokri─çe tih tro┼íkova. Postupak izvr┼íenja je dopu┼íteno provoditi na zajedni─Źkoj rezervi samo radi podmirenja tih potra┼żivanja.

(5) Upravnik kojem je zavr┼íila uprava du┼żan je bez odga─Ĺanja polo┼żiti ra─Źun o rezervi i ostatak predati novom upravniku. Ako sud razrije┼íi upravnika, nalo┼żi─çe mu da u roku od petrnaest dana pod prijetnjom izvr┼íenja preda utvr─Ĺeni ostatak novom upravniku.

(6) Suvlasnik koji je otu─Ĺio svoj suvlasni─Źki dio nekretnine nema pravo zahtijevati povrat svog doprinosa u zajedni─Źku rezervu. Taj dio doprinosa ostaje u zajedni─Źkoj rezervi kao doprinos suvlasni─Źkoga dijela koji je otu─Ĺen.

─îlan 111

(1) Suvlasnik je ovla┼íten i du┼żan da bez odga─Ĺanja prijavi zajedni─Źkom upravniku ┼ítete za koje je saznao da su nastale na dijelovima ili ure─Ĺajima nekretnine, i ┼ítete na onim posebnim dijelovima te nekretnine na kojima je uspostavljeno eta┼żno vlasni┼ítvo ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nekretnine.

(2) Kad prijeti opasnost od štete, svaki je suvlasnik ovlašten da preduzme hitne mjere bez pristanka ostalih suvlasnika.

3. Posebne odredbe o upravniku

─îlan 112

(1) Upravnik upravlja nekretninom i zajedni─Źkom rezervom kao zastupnik svih suvlasnika, pri ─Źemu u odnosu prema tre─çima ne djeluju ograni─Źenja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom.

(2) U upravljanju nekretninom upravnik je ovla┼íten da vodi postupke pred sudom ili drugim organima Distrikta u ime svih suvlasnika nekretnine, to uklju─Źuje i ovla┼ítenje da opunomo─çi stru─Źne zastupnike za vo─Ĺenje tih postupaka.

(3) Na upravnikov odnos sa suvlasnicima primjenjuju se op┼íta pravila o zastupanju i posebna pravila o upravniku kojeg postavljaju suvlasnici, ako druga─Źije ne proizlazi iz polo┼żaja koji upravniku nekretnine daju odredbe ove glave.

(4) Upravnik je obvezan ─Źuvati interese svih suvlasnika nekretnine i u obavljanju poslova redovne uprave slijediti uputstva ve─çine, a vanredne poslove preduzimati samo na osnovu suglasnosti svih suvlasnika ili odluke suda koja je zamjenjuje. Upravnik je posebno du┼żan:

- polo┼żiti svakom suvlasniku uredan ra─Źun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan na─Źin na uvid isprave na kojima se osniva, i to najkasnije do 30 marta svake godine;

- izraditi pregled predvi─Ĺenih poslova za odr┼żavanje i pobolj┼íanja, kao i predvidivih tro┼íkova i optere─çenja u narednoj kalendarskoj godini, i to na prikladan na─Źin objaviti najkasnije do isteka teku─çe kalendarske godine;

- prikupiti vi┼íe ponuda za poslove odr┼żavanja koji se ponavljaju u razmacima du┼żim od jedne godine, kao i za ve─çe radove radi pobolj┼íanja.

(5) Suvlasnici, u ─Źije ime upravitelj upravlja nekretninom, su du┼żni da o promjeni upravitelja ili o promjenama njegovih ovla┼ítenja obavijeste najmoprimce i zakupce na prikladan na─Źin. Obaveze koje najmoprimci i zakupci ispune licu koje vi┼íe nije upravnik, ili vi┼íe nije ovla┼íteno primiti ispunjenje, smatraju se valjano ispunjenim i osloba─Ĺaju du┼żni─Źke obveze, ako nisu obavije┼íteni o promjenama.

VIII. POSJED

─îlan 113

(1) Posjed stvari ima svako lice koje neposredno vr┼íi fakti─Źku vlast na stvari (neposredni posjed).

(2) Posjed stvari ima i lice koje fakti─Źku vlast na stvari vr┼íi preko drugog lica, kome je po osnovu pravnog posla dalo stvar u neposredan posjed (posredan posjed).

(3) Posjed prava stvarne slu┼żnosti ima osoba koja fakti─Źki koristi nekretninu drugog lica u obimu koji odgovara sadr┼żini te slu┼żnosti.

(4) Posjed prava kori┼ítenja tehni─Źkih usluga (elektri─Źna energija, voda, plin, telefonska linija i sl.) ima lice koje te usluge neposredno fakti─Źki koristi ili to ─Źini preko drugog lica.

(5) Više lica mogu imati posjed iste stvari ili prava (suposjed).

─îlan 114

Samostalni posjednik je posjednik koji stvar odnosno pravo posjeduje kao da je njen vlasnik odnosno nosilac prava. Nesamostalni posjednik je posjednik koji posjedije stvar ili pravo priznavajući višu vlast posrednog posjednika.

─îlan 115

(1) Savjestan je onaj posjednik koji prilikom pribavljanja posjeda nije znao niti je mogao znati da mu ne pripada pravo na posjed.

(2) Posjed je zakonit ako posjednik ima valjan pravni osnov za posjedovanje (pravo na posjed).

(3) Posjed je istinit ako nije pribavljan silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja.

(4) Savjesnost posjeda se pretpostavlja.

─îlan 116

Lice koje po osnovu radnog ili sli─Źnog odnosa ili u doma─çinstvu vr┼íi fakti─Źku vlast na stvari za drugo lice i du┼żno je postupati po uputstvima tog lica, nema posjed.

─îlan 117

Nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavioca, bez obzira kada je stekao fakti─Źku vlast na stvari.

─îlan 118

(1) Posjednik gubi posjed kada prestane da vr┼íi fakti─Źku vlast na stvari.

(2) Posjed se ne gubi ako je posjednik privremeno sprije─Źen da vr┼íi fakti─Źku vlast na stvari nezavisno od svoje volje (privremena otsutnost, bolest i sl.)

(3) Posjed koji je posjedniku bio oduzet nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik, slu┼że i se pravom na za┼ítitu posjeda ponovo uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.

─îlan 119

Posjednik ima pravo na zaštitu od protivpravnog uznemiravanja ili oduzimanja posjeda (smetanje posjeda).

─îlan 120

(1) Posjednik ima pravo na samopomo─ç protiv onoga ko ga neovla┼íteno uznemirava u posjedu ili mu je oduzeo posjed, pod uslovom da je opasnost neposredna, da je samopomo─ç nu┼żna jer bi sudska pomo─ç stigla prekasno i da na─Źin njenog vr┼íenja odgovara prilikama u kojima postoji opasnost.

(2) Ako posjednik ostvari svoje pravo na za┼ítitu posjeda putem samopomo─çi kad nisu ispunjene pretpostavke iz stava 1 ovog ─Źlana, odgovara za ┼ítetu koju je pri tom nanio.

─îlan 121

Posjednik ima pravo da zahtijeva sudsku za┼ítitu od smetanja posjeda u roku od 30 dana od dana saznanja za smetanje i u─Źinioca, a najkasnije u roku od jedne godine od dana nastalog smetanja (spor zbog smetanja posjeda).

─îlan 122

(1) Sud pru┼ża za┼ítitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, pri ─Źemu nisu od uticaja pravo na posjed, pravni osnov posjeda i savjesnost posjednika.

(2) I posjednik koji je posjed stekao silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja ima pravo na za┼ítitu od smetanja posjeda, osim prema osobi od koje je na takav na─Źin do┼íao do posjeda, ako od nastalog smetanja nisu protekli rokovi iz ─Źlana 152 ovog zakona.

─îlan 123

Odlukom o zahtjevu za za┼ítitu zbog smetanja posjeda sud odre─Ĺuje zabranu daljeg uznemiravanja posjeda pod prijetnjom nov─Źane kazne, odnosno vra─çanje oduzetog posjeda, kao i druge mjere potrebne za za┼ítitu od daljeg smetanja posjeda.

─îlan 124

(1) Suposjednik u┼żiva za┼ítitu po odredbi ─Źlana 121 ovog zakona u odnosu na tre─ça lica, kao i me─Ĺusobnim odnosima sa drugim suposjednicima samo ako je onemogu─çen u dotada┼ínjem vr┼íenju fakti─Źke vlasti na stvari koja je u njihovom suposjedu.

(2) U slu─Źaju smetanja posjeda od strane suposjednika, drugi suposjednik nije ovla┼í─çen staviti zahtjev za za┼ítitu suposjeda od smetanja, ako bi odlu─Źivanje o tom zahtjevu zahtijevalo raspravu o njihovom pravnom odnosu.

IX. PRAVO ZALOGE

─îlan 125

(1) Pravo zaloge je ograni─Źeno stvarno pravo na odre─Ĺenoj stvari ili pravu (zaloga) koje ovla┼í─çuje svog nosioca (zalo┼żnog povjerioca) da odre─Ĺeno potra┼żivanje, ukoliko mu ne bude namireno nakon dospije─ça, namiri iz vrijednosti te stvari ili prava.

(2) Pravom zaloge mo┼że biti optere─çena pojedina─Źno odre─Ĺena pokretna ili nepokretna stvar, ili idealni dio stvari, kao i imovinska prava podobna za namirenje povjerioca. U slu─Źajevima odre─Ĺenim zakonom predmet zaloga mogu biti i stvari koje nisu pojedina─Źno odre─Ĺene.

─îlan 126

Pravo zaloge na pokretnim stvarima i pravo zaloge na pravima ure─Ĺuju se posebnim zakonom.

─îlan 127

(1) Radi obezbje─Ĺenja odre─Ĺenog potra┼żivanja nekretnina mo┼że biti optere─çena pravom zaloge u korist povjerioca (hipoteka) koji je ovla┼íten da, na na─Źin odre─Ĺen zakonom, zahtijeva namirenje svog potra┼żivanja iz vrijednosti te nekretnine prije povjerilaca koji na njoj nemaju hipoteku, kao i prije povjerilaca koji su hipoteku na njoj stekli poslije njega, bez obzira na promjenu vlasnika optere─çene nekretnine.

(2) Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu, na njene plodove dok su neodvojeni, kao i na druge njene sastavne dijelove i pripatke, uklju─Źuju─çi i pobolj┼íanja njenog stanja nastala nakon zasnivanja hipoteke.

(3) Za obezbje─Ĺenje jednog potra┼żivanja mo┼że se zasnovati hipoteka na vi┼íe nekretnina (zajedni─Źka nekretnina).

(4) Zalo┼żena nekretnina u cjelini obezbje─Ĺuje potra┼żivanje povjerioca do potpunog namirenja tog potra┼żivanja, bez obzira na kasniju podjelu nekretnine (nedjeljivost hipoteke), ali zalo┼żni povjerilac i zalo┼żni du┼żnik mogu se nakon ┼íto je do┼ílo do podjele zalo┼żene nekretnine sporazumjeti da hipoteka ne─çe optere─çivati sve novonastale dijelove.

─îlan 128

Hipoteka nastaje na osnovu pravnog posla-ugovora, sudske odluke ili zakona, pod uslovom da su ispunjene pretpostavke propisane zakonom.

─îlan 129

(1) Ugovorom o hipoteci obavezuje se du┼żnik ili neko tre─çi da ─çe radi osnivanja hipoteke koja ─çe osigurati odre─Ĺenu povjerio─Źevu tra┼żbinu, dopustiti povjeriocu da svoje hipotekarno pravo upi┼íe u zemlji┼ínu knjigu kao teret odre─Ĺene nekretnine. Istovremeno, povjerilac se obavezuje da ─çe, im njegova tra┼żbina prestane, dopustiti brisanje svog hipotekarnog prava iz zemlji┼íne knjige.

(2) Ugovor o hipoteci mora biti zaklju─Źen u pismenom obliku, a potpisi ugovornih strana moraju biti ovjereni od strane suda.

(3) Ni┼ítave su odredbe ugovora o hipoteci kojima hipotekarni povjerilac ugovara pravo ubiranja plodova koje zalo┼żena nekretnina daje ili iskori┼ítavanje te nekretnine na drugi na─Źin, kao i da u slu─Źaju neisplate duga namiri svoje potra┼żivanje sticanjem prava vlasni┼ítva na zalo┼żenu nekretninu.

(4) Izuzetno, odredbe iz prethodnog stava dopu┼íteno je ugovoriti naknadno, i to u momentu dospjelosti potra┼żivanja ili kasnije.

─îlan 130

(1) Na osnovu sudske odluke hipoteka se osniva:

- dono┼íenjem sudske odluke u postupku prinudnog osiguranja potra┼żivanja;

- na osnovu zalo┼żnog ugovora koji u obliku sudskog zapisnika o sporazumu stranaka da zalo┼żnim pravom osiguraju odre─Ĺeno potra┼żivanje stranke sklope pred sudom u postupku osiguranja nov─Źanog potra┼żivanja.

(2) Na osnovu odluke, odnosno sporazuma iz stava 1 ovog ─Źlana hipoteka se osniva na na─Źin koji odre─Ĺuju zakonske odredbe o izvr┼ínom postupku.

(3) Hipoteka koja je osnovana sudskom odlukom nastaje upisom u zemljišnu knjigu.

─îlan 131

(1) Zakonsko hipotekarno pravo osniva se ispunjenjem pretpostavki koje za to odredi posebni zakon.

(2) Zakonsko hipotekarno pravo upisaće se u zemljišnu knjigu na zahtjev hipotekarnog povjerioca.

(3) Hipotekarni povjerilac koji na osnovu stava 1 ovog ─Źlana stekne zakonsku hipoteku, ovla┼íten je da tra┼żi upis svog prava u zemlji┼ínu knjigu.

(4) Hipoteka ste─Źena na osnovu zakona ne mo┼że se suprotstaviti pravu savjesnog lica koje je, postupaju i sa povjerenjem u zemlji┼íne knjige upisalo svoje pravo prije nego to je bio zatra┼żen upis prava hipoteke ste─Źene na osnovu zakona.

─îlan 132

(1) Hipoteka se sti─Źe upisom u zemlji┼ínu knjigu.

(2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje su predvi─Ĺene za upis u zemlji┼ínu knjigu, hipoteka se sti─Źe uno┼íenjem predbilje┼żbe (ako su ispunjene pretpostavke za predbilje┼żbu), pod uslovom da se ona naknadno opravda.

(3) Kad na jednoj nekretnini postoji vi┼íe hipoteka, njihov redoslijed odre─Ĺuje se prema trenutku podno┼íenja zahtjeva za upis u zemlji┼ínu knjigu.

─îlan 133

(1) Hipoteka se mo┼że prenijeti na drugog samo zajedno sa prenosom potra┼żivanja koje je hipotekom obezbije─Ĺeno. Za prijenos hipoteke nije potreban pristanak hipotekarnog du┼żnika.

(2) Hipotekarni povjerilac mo┼że zasnovati hipoteku na postoje─çoj hipoteci u korist tre─çeg lica bez pristanka hipotekarnog du┼żnika (nadhipoteka).

─îlan 134

Ako hipotekarni du┼żnik smanjuje vrijednost nekretnine optere─çene hipotekom ili na drugi na─Źin pogor┼íava njeno stanje, hipotekarni povjerilac ima pravo zahtijevati da sud nalo┼żi hipotekarnom du┼żniku da se uzdr┼żi od takvih radnji, a ako on to ne u─Źini, ima pravo zahtijevati prinudnu naplatu potra┼żivanja obezbije─Ĺenog hipotekom i prije njegove dospjelosti.

─îlan 135

(1) Ako se hipotekom osigurano potra┼żivanje ne ispuni nakon dospije─ça, hipotekarni povjerilac ima pravo da naplati svoje potra┼żivanje iz vrijednosti nekretnine.

(2) Pravo na naplatu hipotekom osiguranog potra┼żivanja ostvaruje se putem suda u skladu sa ovim zakonom i propisima o izvr┼íenju nov─Źanih potra┼żivanja.

(3) Hipotekarni povjerilac je ovla┼íten tra┼żiti da se u zemlji┼ínoj knjizi zabilje┼żi da je podnesena tu┼żba protiv vlasnika nekretnine radi naplate hipotekom osiguranog potra┼żivanja.

─îlan 136

(1) Hipoteka prestaje:

- kad prestane potra┼żivanje obezbije─Ĺeno hipotekom;

- kad se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke pismenom izjavom datom kod suda koji vodi zemljišnu knjigu u kojoj je hipoteka upisana;

- kad je isto lice postalo nosilac prava vlasništva i nosilac hipoteke na istoj nekretnini; i

- kad propadne nekretnina optere─çena hipotekom, ako ne bude obnovljena.

(3) Hipoteka prestaje odlukom suda koji, nakon provo─Ĺenja postupka za amortizaciju hipoteke, dopusti njenu amortizaciju.

(4) Pravne posljedice prestanka hipoteke za treća savjesna lica nastaju brisanjem hipoteke iz zemljišne knjige.

─îlan 137

(1) U slu─Źaju brisanja hipoteke, vlasnik mo┼że istovremeno tra┼żiti da se u zemlji┼ínoj knjizi zabilje┼żi da je za upis nove hipoteke do visine izbrisane hipoteke zadr┼żan prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabilje┼żbe. Ako se vlasni┼ítvo promijeni, taj pridr┼żaj djeluje i u korist novog vlasnika, ali u slu─Źaju prinudne javne prodaje nekretnine ovaj pridr┼żaj se ne uzima u obzir ako nije iskori┼íten prije zabilje┼żbe rje┼íenja kojim je dopu┼íteno izvr┼íenje na toj nekretnini radi naplate ne─Źijeg nov─Źanog potra┼żivanja.

(2) Vlasnik nekretnine mo┼że zahtijevati da se u prvenstvenom redu i do visine hipoteke kojom je nekretnina optere─çena upi┼íe hipoteka za novo potra┼żivanje, ali sa ograni─Źenjem da ─çe nova hipoteka imati pravni efekat jedino ako se brisanje stare hipoteke uknji┼żi u roku od godine dana od odobrenja upisa nove hipoteke.

(3) Ako se u roku iz stava 2 ovog ─Źlana ne zatra┼żi brisanje stare hipoteke ili ono ne bude dopu┼íteno, nova hipoteka ─çe prestati ─Źim protekne rok, te ─çe se ona brisati po slu┼żbenoj du┼żnosti, zajedno sa svim upisima koji se na nju odnose. Brisanje stare hipoteke ovla┼íten je da tra┼żi i hipotekarni du┼żnik i povjerilac u ─Źiju je korist upisana nova hipoteka.

(4) Ako je starija hipoteka optere─çena, nova koja je upisana na njenom mjestu u prvenstvenom redu ─çe imati pravnu va┼żnost jedino uz dalji uslov da se taj teret izbri┼íe ili sa pristankom u─Źesnika prenese na novu hipoteku. Ako starija hipoteka tereti vi┼íe nekretnina zajedni─Źki (simultano), nova hipoteka dobija pravnu va┼żnost jedino uz uslov da se starija hipoteka izbri┼íe na svim nekretninama koje tereti.

(5) Odredbe ovog ─Źlana primjenjiva─çe se na odgovaraju─çi na─Źin i u slu─Źaju da novo potra┼żivanje treba stupiti na mjesto dviju ili vi┼íe hipotekarnih potra┼żivanja koje u prvenstvenom redu dolaze neposredno jedna iza druge.

X. PRAVO STVARNE SLU┼ŻNOSTI

─îlan 138

(1) Stvarna slu┼żnost je pravo vlasnika jedne nekretnine ili nosioca prava gra─Ĺenja na njoj (povlasna nekretnina) da za potrebe te nekretnine vr┼íi odre─Ĺene radnje na nekretnini drugog vlasnika (poslu na nekretnina) ili da zahtijeva od vlasnika poslu┼żne nekretnine da se uzdr┼żava od vr┼íenja odre─Ĺenih radnji koje bi ina─Źe imao pravo vr┼íiti na svojoj nekretnini.

(2) Stvarna slu┼żnost se mo┼że ustanoviti na odre─Ĺeno vrijeme ili na neodre─Ĺeno vrijeme.

(3) Jedna nekretnina mo┼że biti optere─çena sa vi┼íe slu┼żnosti. Kasnije zasnovana slu┼żnost ne mo┼że ograni─Źiti izvr┼íavanje slu┼żnosti koje su prije nje u prvenstvenom redu.

─îlan 139

(1) Stvarna slu┼żnost vr┼íi se na na─Źin kojim se najmanje optere─çuje poslu┼żna nekretnina.

(2) Ako je za vr┼íenje stvarne slu┼żnosti potrebno kori┼ítenje nekog ure─Ĺaja ili preduzimanje neke radnje, tro┼íkove odr┼żavnja tog ure─Ĺaja i preduzimanja te radnje snosi vlasnik povlasne nekretnine.

(3) Ako ure─Ĺaj ili radnja slu┼żi i interesima vlasnika poslu┼żne nekretnine, tro┼íkove odr┼żavanja tog ure─Ĺaja i tro┼íkove preduzimanja te radnje snose, srazmjerno koristi koju imaju, vlasnik povlasne i vlasnik poslu┼żne nekretnine.

─îlan 140

(1) Stvarna slu┼żnost osniva se pravnim poslom, odlukom suda ili odlukom nadle┼żnog organa Distrikta, odnosno zakonom.

(2) Lice koje stvarnu slu┼żnost na nekretnini stekne na osnovu pravosna┼żne odluke suda ili drugog nadle┼żnog organa ovla┼íten je da tra┼żi upis svog prava slu┼żnosti u zemlji┼íne knjige.

(3) Pravo slu┼żnosti ste─Źeno u skladu sa prethodnim stavom ovog ─Źlana ne mo┼że se suprotstaviti pravu savjesnog lica koje je, postupaju i sa povjerenjem u zemlji┼íne knjige, upisalo svoje pravo prije nego ┼íto je bio zatra┼żen upis prava slu┼żnosti ste─Źenog na osnovu sudske odluke ili odluke drugog nadle┼żnog organa.

 

─îlan 141

(1) Stvarna slu┼żnost osnovana pravnim poslom sti─Źe se upisom u zemlji┼íne knjige.

(2) Lice koje pravo slu┼żnosti na nekretnini stekne na osnovu pravosna┼żne odluke suda ili drugog nadle┼żnog organa ovla┼íten je da tra┼żi upis svog prava slu┼żnosti u zemlji┼íne knjige.

(3) Pravo slu┼żnosti ste─Źeno u skladu sa stavom 1 ovog ─Źlana ne mo┼że se suprotstaviti pravu savjesnog lica, koje je, postupaju─çi sa povjerenjem u zemlji┼íne knjige upisalo svoje pravo prije nego ┼íto je zatra┼żen upis prava slu┼żnosti ste─Źenog na osnovu pravosna┼żne sudske odluke ili odluke drugog nadle┼żnog organa.

(4) Ukoliko je nekretnina optere─çena sa vi┼íe slu┼żnosti njihov prvenstveni red se utvr─Ĺuje po vremenu podno┼íenja zahtjeva za upis u zemlji┼íne knjige.

─îlan 142

(1) Odlukom suda ili drugog organa Distrikta stvarna slu┼żnost ustanovljava se kada se povlasna nekretnina u cjelini ili djelimi─Źno ne mo┼że koristiti bez odgovaraju─çeg kori┼ítenja poslu┼żne nekretnine, kao i u drugim slu─Źajevima odre─Ĺenim zakonom.

(2) Na zahtjev vlasnika poslu┼żne nekretnine, nadle┼żni organ utvr─Ĺuje naknadu koju vlasnik povlasne nekretnine duguje vlasniku poslu┼żne nekretnine.

─îlan 142a

(1) Stvarna slu┼żnost osniva se na osnovu zakona dosjelo┼í─çu, ako je posjednik povlasne nekretnine savjesno izvr┼íavao njen sadr┼żaj tokom dvadeset godina, a vlasnik poslu┼żne nekretnine nije se tome protivio.

(2) Ne mo┼że se dosjelo┼í─çu osnovati stvarna slu┼żnost ako se njen sadr┼żaj izvr┼íavao zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslu┼żne nekretnine, silom, potajno ili na molbu do opoziva.

(3) Ako se slu┼żnost po svojoj naravi mo┼że rijetko izvr┼íavati, onaj ko tvrdi da je ona u korist povlasne nekretnine osnovana dosjelo┼í─çu, du┼żan je dokazati da je u period od najmanje dvadeset godina najmanje tri puta nastupio slu─Źaj izvr┼íavanja takve slu┼żnosti, te da je on ili njegov prednik svaki put izvr┼íio njen sadr┼żaj.

─îlan 143

(1) Vlasnik povlasne nekretnine ima pravo tu┼żbom zahtijevati da se prema vlasniku poslu┼żne nekretnine utvrdi postojanje stvarne slu┼żnosti.

(2) Na tu┼żbu iz stava 1 ovog ─Źlana shodno se primjenjuju odredbe ─Źlana 41 stav 2 ovog zakona.

─îlan 144

Ako tre─ça osoba protivpravno ometa ili spre─Źava vlasnika povlasne nekretnine u vr┼íenju stvarne slu┼żnosti on ima pravo tu┼żbom zahtijevati da to ometanje ili spre─Źavanje prestane.

─îlan 145

Vlasnik poslu┼żne nekretnine ima pravo zahtijevati da prestane pravo stvarne slu┼żnosti kada ona postane nepotrebna za kori┼ítenje povlasne nekretnine, kao i kada prestane razlog zbog kojeg je bila zasnovana.

─îlan 146

Stvarna slu┼żnost prestaje:

- ako se vlasnik poslu┼żne nekretnine protivi njenom vr┼íenju, a vlasnik povlasne nekretnine tri uzastopne godine nije vr┼íio svoje pravo;

- ako ista osoba postane vlasnik poslu┼żne i povlasne nekretnine; i

- ako propadne povlasna ili poslu┼żna nekretnina,

- nevršenjem u periodu od 10 godina.

─îlan 147

(1) Ako se podijeli povlasna nekretnina, stvarna slu┼żnost ostaje u korist svih njenih dijelova.

(2) Vlasnik poslu┼żne nekretnine ima pravo zahtijevati da stvarna slu┼żnost vlasnika dijela podijeljene povlasne nekretnine prestane ako ne slu┼żi za potrebe tog dijela.

XI. PRAVO LI─îNE SLU┼ŻNOSTI

─îlan 148

(1) Li─Źna slu┼żnost je stvarno pravo koje ovla┼í─çuje pojedina─Źno odre─Ĺeno lice da se na odre─Ĺeni na─Źin slu┼żi tu─Ĺom stvari (poslu┼żna stvar).

(2) Li─Źne slu┼żnosti su: pravo plodou┼żivanja, pravo upotrebe i pravo stanovanja.

─îlan 149

(1) Li─Źne slu┼żnosti mogu postojati na cijeloj poslu┼żnoj stvari, ili na idealnom dijelu ako je to mogu─çe s obzirom na sadr┼żaj slu┼żnosti i prirodu predmeta.

(2) Kad je uspostavljeno eta┼żno vlasni┼ítvo (vlasni┼ítvo posebnog dijela nekretnine) na idealnom dijelu nekretnine, li─Źna slu┼żnost mo┼że imati za predmet taj posebni dio (stan, poslovni prostor i dr.) samo zajedno s idealnim dijelom nekretnine na kojem je eta┼żno vlasni┼ítvo uspostavljeno.

─îlan 150

Li─Źne slu┼żnosti se osnivaju na odre─Ĺeno vrijeme i prestaju istekom vremena za koje su osnovane, a najkasnije smr─çu ovla┼ítenog lica, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

─îlan 151

(1) Li─Źne slu┼żnosti se ne mogu prenositi sa ovla┼ítenog lica na drugo lice.

(3) Li─Źne slu┼żnosti se ne mogu naslijediti, osim slu┼żnosti izri─Źito osnovanih i za nasljednike ovla┼ítenog lica.

(4) Li─Źna slu┼żnost izri─Źito osnovana i za nasljednike ovla┼ítenog lica gasi se smr─çu nasljednika koji je naslijedio li─Źnu slu┼żnost.

1. Pravo plodou┼żivanja

─îlan 152

(1) Pravo plodou┼żivanja je li─Źna slu┼żnost koja nosioca prava plodou┼żivanja (plodou┼żivaoca) ovla┼í─çuje da se slu┼żi ne─Źijom stvari (poslu┼żna stvar) u skladu sa njenom namjenom, ne mijenjaju i njenu supstancu.

(2) Pravo plodou┼żivanja mo┼że postojati na poslu┼żnoj pokretnoj ili nepokretnoj nepotro┼ínoj stvari, ili na vi┼íe pokretnih stvari zajedno. Na potro┼ínim stvarima mogu─çe je samo nepravo plodou┼żivanje.

(3) Na pravo plodou┼żivanja osnovano na pravu koje daje plodove ili druge koristi shodno se primjenjuje stav 2 ovog ─Źlana.

(4) Predmet prava plodou┼żivanja je stvar u smislu stava 2 do 4 ovog ─Źlana, zajedno sa svim svojim pripatcima.

(5) Ako vi┼íe lica ima pravo plodou┼żivanja iste poslu┼żne nekretnine, svako lice je samostalni nosilac svog dijela prava plodou┼żivanja, osim kad su u takvom odnosu da im pravo plodou┼żivanja ili neki dio tog prava pripada zajedni─Źki. U sumnji se smatra da svakom licu pripada jednak dio prava plodou┼żivanja.

(6) Kad je poslu┼żna nekretnina u vlasni┼ítvu vi┼íe suvlasnika ili zajedni─Źkih vlasnika, svaki od njih mora da trpi da se nosilac prava plodou┼żivanja slu┼żi nekretninom na na─Źin na koji ga ovla┼í─çuje njegovo pravo.

─îlan 153

(1) Plodou┼żivalac je ovla┼íten da se slu┼żi poslu┼żnom stvari u skladu s njenom namjenom, da je posjeduje kao nesamostalni posjednik i da je upotrebljava. Plodou┼żivaocu pripada isti prihod od iste vrijednosti te stvari, u granicama o─Źuvanja supstance, to uklju─Źuje i ─Źuvanje osnovne namjene poslu┼żne stvari.

(2) Plodou┼żivalac mo┼że pravnim poslom prenijeti drugom licu izvr┼íavanje svojih ovla┼ítenja iz stava 1 ovog ─Źlana.

(3) Vlasnik poslu┼żne stvari smije izvr┼íavati svoje pravo vlasni┼ítva ako time ne vrije─Ĺa ovla┼ítenja plodou┼żivaoca.

─îlan 154

(1) Plodou┼żivaocu pripada sav prihod koji daje poslu┼żna stvar.

(2) Prihod poslu┼żne stvari ─Źine plodovi i druge koristi koje stvar daje bez umanjenja supstance. Blago na─Ĺeno u poslu┼żnoj stvari nije prihod plodou┼żivaoca.

(3) Plodou┼żivalac sti─Źe plodove poslu┼żne stvari njihovim odvajanjem. Plodou┼żivalac sti─Źe i sve ostalo to se odvojilo od stvari ne umanjuju i njezinu supstancu u momentu odvajanja, osim ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(4) Odredba stava 3 ovog ─Źlana odnosi se i na najamnine, zakupnine, kamate i druge prihode koje stvar daje na osnovu nekog pravnoga odnosa (civilne plodove), ostvarene u vremenu dok je plodou┼żivanje postojalo, bez obzira na to kad je prihod dospio.

(5) Plodou┼żivalac snosi sve tro┼íkove upotrebe i iskori┼ítavanja poslu┼żne stvari, bez obzira na iznos ostvarenog prihoda.

(6) Plodou┼żivalac je du┼żan kao dobar doma─çin odr┼żavati poslu┼żnu stvar u stanju u kojem je stvar primio, snositi tro┼íkove redovnog odr┼żavanja i obnavljanja stvari, javne obveze (porezne i sl.), realne terete koji optere─çuju stvar, i kamate na potra┼żivanja osigurana hipotekom na poslu┼żnoj stvari, u granicama vrijednosti koja ostaje kad se od prihoda iz stava 2 do 4 odbiju tro┼íkovi iz stava 5 ovog ─Źlana.

─îlan 155

(1) Ako je zbog dotrajalosti ili vi┼íe sile neophodno obaviti vanredne popravke ili vanredna obnavljanja poslu┼żne stvari, plodou┼żivalac je du┼żan bez odga─Ĺanja obavijestiti vlasnika, odnosno lice koje za vlasnika upravlja tom stvari, osim ako je te popravke ili obnavljanja du┼żan u─Źiniti o svom tro┼íku.

(2) Ako vlasnik poslu┼żne stvari obavi nu┼żne vanredne popravke ili vanredna obnavljanja poslu┼żne stvari, plodou┼żivalac je du┼żan nadoknaditi kamate na vrijednost onoga ┼íto je vlasnik utro┼íio, u obimu u kojem se time pobolj┼íalo njegovo plodou┼żivanje.

(3) Ako vlasnik ne mo┼że ili ne─çe da obavi nu┼żne popravke ili obnavljanja, plodou┼żivalac je ovla┼íten da ih sam izvr┼íi, a po prestanku plodou┼żivanja mo┼że tra┼żiti da mu vlasnik isplati naknadu kao po┼ítenom posjedniku, ili primjerenu naknadu za plodou┼żivanje koje je izgubio zbog propu┼ítenog gra─Ĺenja.

(4) Plodou┼żivalac je du┼żan o svom tro┼íku izvr┼íiti one vanredne popravke i vanredne obnove stvari koje je sam skrivio ili ih je prouzrokovalo lice za koje on odgovara.

─îlan 156

(1) Plodou┼żivalac nije du┼żan da dozvoli vlasniku da obavlja pobolj┼íanja na poslu┼żnoj stvari koja nisu nu┼żna, osim ako se vlasnik obave┼że na davanje pune od ┼ítete za upotrebu i prihod koji plodou┼żivalac gubi zbog obavljanja radova.

(2) Vlasnik stvari koji je izvr┼íio pobolj┼íanja ima pravo da tra┼żi od plodou┼żivaoca koji je tra┼żio od┼ítetu po odredbi stava 1 ovog ─Źlana da se od te od┼ítete odbije korist koju plodou┼żivalac ima od pobolj┼íanja.

(3) Ako je plodou┼żivalac bez sporazuma s vlasnikom u─Źinio pobolj┼íanja, ovla┼íten je da odvoji i prisvoji ono ┼íto je dodao, ako je to mogu─çe bez o┼íte─çenja stvari. Naknadu za pobolj┼íanja mo┼że zahtijevati samo ako bi na to bio ovla┼íten kao poslovo─Ĺa bez naloga.

─îlan 157

(1) Vlasnik i plodou┼żivalac mogu sastaviti ovjeren popis svih poslu┼żnih stvari s naznakom njihove vrijednosti u vrijeme sastavljanja popisa i procjene.

(2) Ukoliko vlasnik i plodou┼żivalac ne sastave popis is stava 1 ovog ─Źlana, pretpostavlja se da je plodou┼żivalac primio u upotrebljivom stanju poslu┼żnu stvar srednje kakvo─çe, sa svim pripadnostima potrebnim za uredno plodou┼żivanje.

─îlan 158

(1) Ukoliko je pri izvr┼íavanju ovla┼ítenja plodou┼żivaoca ugro┼żena supstanca poslu┼żne stvari, vlasnik ima pravo da od plodou┼żivaoca zahtijeva davanje primjerenog osiguranja.

(2) Ako plodou┼żivalac odbije da da dogovoreno osiguranje ili osiguranje koje je odredio sud, vlasnik mo┼że zahtijevati da sud ukine plodou┼żivanje.

(3) Sud ne─çe ukinuti plodou┼żivanje nego ─çe postaviti upravnika poslu┼żne stvari kad je to bolje s obzirom na okolnosti slu─Źaja, ako to zahtijeva plodou┼żivalac koji se obvezao da ─çe sve tro┼íkove te uprave snositi kao tro┼íkove za upotrebu i iskori┼ítavanje poslu┼żne stvari.

(4) Nakon postavljanja upravnika, sud ─çe, bez odlaganja, sastaviti popis i procjenu poslu┼żne stvari.

─îlan 159

(1) Nakon prestanka prava plodou┼żivanja, plodou┼żivalac je du┼żan predati posjed poslu┼żne stvari njenom vlasniku, u stanju u kojem je stvar primio.

(2) Plodou┼żivalac odgovara vlasniku stvari za smanjenje njene vrijednosti, bez obzira ime je ono prouzrokovano, osim za smanjenje vrijednosti zbog starenja ili redovnog tro┼íenja stvari koje se nije moglo izbje─çi ni otkloniti potpunim ispunjenjem du┼żnosti iz ─Źlana 154 stava 6 ovog zakona.

(3) Plodou┼żivalac ne odgovara za smanjenje vrijednosti poslu┼żne stvari koje se moglo izbje─çi ili otkloniti jedino vanrednim popravkama ili vanrednim obnavljanjem te stvari, osim ako je bio du┼żan o svom tro┼íku izvr┼íiti te vanredne popravke ili vanredno obnavljanje stvari.

(4) Nakon prestanka plodou┼żivanja neodvojeni plodovi pripadaju vlasniku. Vlasnik je du┼żan nadoknaditi plodou┼żivaocu ili njegovom nasljedniku tro┼íkove koje je plodou┼żivalac imao da bi dobio te plodove, prema pravilima koja odre─Ĺuju pravni polo┼żaj po┼ítenog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku.

(5) Stav 4 ovog ─Źlana shodno se primjenjuje i za civilne plodove (najamnine, zakupnine, kamate i sl.) ostvarene nakon prestanka plodou┼żivanja.

(6) Du┼żnosti i odgovornosti plodou┼żivaoca terete njegovog nasljednika, odnosno drugog sljedbenika.

─îlan 160

(1) Nepravo plodou┼żivanje osniva se na stvari koja je potro┼ína ili na pravu koje ne daje plodove.

(2) U slu─Źaju iz stava 1 ovog ─Źlana poslu┼żna stvar je nov─Źana vrijednost stvari koja ─çe se vlasniku vratiti nakon isteka plodou┼żivanja.

(3) Za vrijeme trajanja nepravog plodou┼żivanja osnovanog na gotovom novcu plodou┼żivalac mo┼że raspolagati gotovim novcem po svojoj volji. Ako je to plodou┼żivanje osnovano na ve─ç ulo┼żenoj glavnici, plodou┼żivalac mo┼że zahtijevati samo kamate.

(4) Na nepravo plodou┼żivanje shodno se primjenjuju pravila o pravu plodou┼żivanja, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno niti to zahtijeva priroda takvog plodou┼żivanja.

2. Pravo upotrebe

─îlan 161

(1) Pravo upotrebe je li─Źna slu┼żnost koja ovla┼í─çuje odre─Ĺeno lice da se za svoje potrebe slu┼żi ne─Źijom stvari (poslu┼żna stvar) prema njenoj namjeni, ─Źuvaju i njenu supstancu.

(2) Pravo upotrebe mo┼że postojati na poslu┼żnoj nepotro┼ínoj pokretnoj ili nepokretnoj stvari, ili na vi┼íe pokretnih stvari. Na potro┼ínim stvarima nije mogu─ça ni neprava upotreba.

(3) Na pravo upotrebe osnovano na pravu koje daje plodove ili druge koristi, shodno se primjenjuje odreba stava 2 ovog ─Źlana.

(4) Predmet prava upotrebe je stvar u smislu stava 2 i 3 ovog ─Źlana, zajedno sa svim svojim pripatcima.

(5) Pravo upotrebe ne mo┼że imati vi┼íe osoba, osim ako su u takvom odnosu da im ono pripada zajedni─Źki.

(6) Na pravo upotrebe na odgovaraju─çi se na─Źin primjenjuju pravila o pravu plodou┼żivanja, ako druga─Źije nije odre─Ĺeno zakonom niti to zahtijeva priroda prava upotrebe.

─îlan 162

(1) Nosilac prava upotrebe ima pravo da stvar posjeduje kao nesamostalni posjednik, da je upotrebljava i uzima njen prihod, ne mijenjaju i njenu supstancu.

(2) Nosilac prava upotrebe ne mo┼że pravnim poslom prepustiti drugom licu izvr┼íavanje svojih ovla┼ítenja iz stava 1 ovog ─Źlana.

(3) Vlasnik poslu┼żne stvari mo┼że izvr┼íavati svoje pravo vlasni┼ítva ako time ne vrije─Ĺa pravo nosioca prava upotrebe. Koristi koje se mogu izvu─çi iz stvari pripadaju vlasniku.

─îlan 163

(1) Nosilac prava upotrebe je ovla┼íten da se slu┼żi poslu┼żnom stvari u okviru svojih potreba koje odgovaraju njegovom uzrastu, zvanju, zanimanju i veli─Źini porodi─Źnog doma─çinstva.

(2) Potrebe nosioca prava upotrebe odre─Ĺuju se prema stanju kad je osnovana slu┼żnost upotrebe. Kasnije promjene zvanja i zanimanja ne daju pravo na pro┼íirenje upotrebe, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(3) Pod potrebom nosioca prava upotrebe podrazumijavaju se i potrebe njegovog porodi─Źnog doma─çinstva, kao i promjene u njegovom porodi─Źnom doma─çinstvu koje su bile prirodno o─Źekivane i predvidive (bra─Źni drug i maloljetna djeca, kao i lica koja je po zakonu du┼żan izdr┼żavati) i promjene koje su nu┼żno potrebne za vo─Ĺenje porodi─Źnog doma─çinstva.

─îlan 164

(1) Nosilac prava upotrebe sti─Źe plodove poslu┼żne stvari i sve ostale koristi od stvari kad ih na osnovu ovla┼ítenja koje mu daje njegovo pravo upotrebe ubere za svoje potrebe.

(2) Stav 1 ovog ─Źlana odnosi se i za najamnine, zakupnine, kamate i druge prihode koje stvar daje za vrijeme trajanja prava upotrebe posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (civilni plodovi).

─îlan 165

(1) Sve koristi koje se mogu izvu─çi iz stvari bez smetanja nosiocu prava upotrebe pripadaju vlasniku. Vlasnik je du┼żan snositi sve redovne i vanredne tro┼íkove i terete poslu┼żne stvari, i du┼żan je odr┼żavati stvar u dobrom stanju o svom tro┼íku.

(2) Ako tro┼íkovi i tereti prelaze korist koja preostaje vlasniku, nosilac prava upotrebe du┼żan je da vlasniku nadoknadi razliku.

3. Pravo stanovanja

─îlan 166

(1) Pravo stanovanja je li─Źna slu┼żnost koja odre─Ĺeno lice (stanara) ovla┼í─çuje da se slu┼żi ne─Źijom stambenom zgradom ili njenim dijelom namijenjenim stanovanju (poslu┼żna stvar) u skladu s tom namjenom, ne mijenjaju i njenu supstancu.

(2) Pravo stanovanja prosu─Ĺuje se po pravilima o upotrebi, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(3) Ako pravo stanovanja ovla┼í─çuje stanara da se slu┼żi svim dijelovima zgrade koji su za stanovanje tada se radi o plodou┼żivanju stambene zgrade. U ovom slu─Źaju odnos stanara i vlasnika se prosu─Ĺuje po pravilima o plodou┼żivanju.

(4) Vlasnik zadr┼żava pravo da raspola┼że onim dijelovima nekretnine koji nisu namijenjeni stanovanju i stambenim dijelovima koji nisu predmet stanarevog prava stanovanja, ali tako da time ne sprije─Źi izvr┼íavanje prava stanovanja.

(5) Izvr┼íavanjem prava stanovanja ne smije se vlasniku onemogu─çiti ili ote┼żati potrebno nadgledanje cijele nekretnine.

(6) Lice koje ima pravo stanovanja u stanu, stambenoj zgradi ili njenom dijelu namijenjenom stanovanju, a koji je u vlasni┼ítvu Br─Źko distrikta BiH, takav stan, stambenu zgradu ili njen dio namijenjen stanovanju mo┼że otkupiti, u skladu s posebnim zakonom.

XII. STVARNI (REALNI) TERETI

─îlan 167

Pod realnim teretom podrazumijeva se subjektivno pravo nekog lica ili pravo vlasnika odre─Ĺene nekretnine (povlasna nekretnina) ili nosioca prava gra─Ĺenja na povlasnoj nekretnini, na periodi─Źne radnje ili davanja od strane vlasnika nekog zemlji┼íta.

─îlan 168

(1) Realnim teretom mo┼że biti optere─çena nekretnina koja mo┼że biti predmet zalo┼żnog prava.

(2) Vi┼íe nekretnina mo┼że biti zajedni─Źki optere─çeno jednim realnim teretom.

(3) Relani teret optere─çuje sve pripatke nekretnine, i sve suvlasni─Źke dijelove.

─îlan 169

(1) Sadr┼żaj realnog tereta mo┼że biti mogu─ça, dopu┼ítena i odre─Ĺena ili odrediva radnja periodi─Źnog davanja stvari ili novca, radnji koje imaju nov─Źanu vrijednost. Radnja koja ─Źini sadr┼żaj realnog tereta ne mora biti u vezi sa privrednom namjenom optere─çene nekretnine, niti slu┼żiti ostvarivanju privredne namjene korisnikove nekretnine.

(2) Radnja jednokratnog davanja ili ─Źinjenja koje ima nov─Źanu vrijednost mo┼że biti sporedni sadr┼żaj realnog tereta. U tom slu─Źaju shodno se primjenjuje odredba stava 2 ovog ─Źlana, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.

─îlan 170

(1) Promjena sadr┼żaja realnog tereta dopu┼ítena je samo u sporazumu sa vlasnikom optere─çene nekretnine, a ako bi se time ometao dotada┼ínji na─Źin izvr┼íavanja ostalih stvarnih prava na optere─çenoj nekretnini, tada i u sporazumu sa nosiocima tih prava.

(2) Na promjenu sadr┼żaja realnog tereta shodno se primjenjuju odredbe o osnivanju realnih tereta na osnovu pravnog posla.

─îlan 171

(1) Kada na osnovu vlasnikove obaveze iz ─Źlana 169 ovog zakona dospije za ispunjenje neko davanje ili ─Źinjenje, tada nastaje pojedina─Źna obaveza vlasnika optere─çene nekretnine da to davanje, odnosno ─Źinjenje ispuni korisniku tereta kao povjeriocu.

(2) Korisnik tereta ovla┼íten je da tra┼żi ispunjenje pojedina─Źne obaveze iz stava 1 ovog ─Źlana, ili njenu nov─Źanu protivvrijednost.

(3) Pojedina─Źne obaveze davanja i ─Źinjenja zastarijevaju za tri godine od dospije─ça svake pojedine obaveze.

─îlan 172

(1) Za ispunjenje pojedina─Źne obaveze davanja ili ─Źinjenja odgovara svom svojom imovinom lice koje je vlasnik opter─çene nekretnine u vrijeme dospije─ça obaveze. Odgovornost tog lica ne prestaje sa prestankom njegovog prava vlasni┼ítva na optere─çenoj nekretnini.

(2) Ako je optere─çena nekretnina po nekom pravnom osnovu u posjedu tre─çeg lica, ono odgovara cjelokupnom svojom imovinom za pojedina─Źna davanja i ─Źinjenja dospjela u vrijeme dok je to lice bilo u posjedu nekretnine.

(3) Za sve dospjele a nezastarjele pojedina─Źne obaveze, davanja i ─Źinjenja iz ─Źlana 99 ovog zakona nakon diobe optere─çene nekretnine odgovaraju solidarno svi vlasnici dijelova na koje je razdijeljena, u visini vrijednosti svojih dijelova.

─îlan 173

(1) Realni teret se ne mo┼że odvojiti od nekretnine koju optere─çuje. Sticanjem vlasni┼ítva na optere─çenoj nekretnini sti─Źe se i realni teret kojom je nekretnina optere─çena, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(2) Pravo iz realnog tereta osnovanog u korist nekog lica ne mo e se prenositi sa ovla tenika na drugo lice, ako nije druga ije odre─Ĺeno, a pravo iz realnog tereta osnovanog u korist vlasnika neke nekretnine prenosi se samo zajedno sa vlasni┼ítvom te nekretnine.

1. Teret u korist nekretnina

─îlan 174

(1) Realni teret u korist neke nekretnine (povlasna nekretnina) daje vlasniku povlasne nekretnine ograni─Źeno stvarno pravo na optere─çenoj nekretnini koje ga ovla┼í─çuje da mu se periodi─Źno daju stvari ili izvr┼íavaju radnje koje su sadr┼żaj tog stvarnog tereta.

─îlan 175

(1) U slu─Źaju podjele povlasne nekretnine, realni teret postoji i dalje u korist pojedinih dijelova srazmjerno veli─Źini svakog dijela ako su davanja i radnje djeljivi. Ako davanja i radnje nisu djeljivi shodno se primjenjuju pravila o nedjeljivim obavezama.

(2) Diobom se ne smije ote┼żati optere─çenje vlasnika optere─çene nekretnine.

(3) Ukoliko se diobom ote┼ża optere─çenje vlasnika optere─çene nekretnine vlasnik te optere─çene nekretnine ima pravo da zahtijeva ukidanje stvarnog tereta ili smanjenje davanja i radnji koje su zbog diobe postale za njega te┼że.

─îlan 176

Dospjele pojedina ne obaveze davanja ili radnji na koje je vlasnik nekretnine obavezan stvarnim teretom u korist neke nekretnine mogu se prenijeti na drugo lice, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.

2. Tereti u korist lica

─îlan 177

(1) Realni teret u korist lica daje tom licu ograni─Źeno stvarno pravo na optere─çenoj nekretnini koje ga ovla┼í─çuje da mu se periodi─Źno daju stvari ili izvr┼íavaju radnje koje su sadr┼żaj tog realnog tereta.

(2) Pravo iz realnog tereta osnovanog u korist nekog lica ne mo┼że se prenositi sa ovla┼ítenika na drugu osobu, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno.

─îlan 178

Dospjela pojedina na davanja ili radnje na koje je vlasnik nekretnine obavezan realnim teretom u korist lica mogu se prenijeti na drugo lice, ako nije druga─Źije odre─Ĺeno ni suprotno prirodi radnje koja se tra┼żi.

3. Sticanje

─îlan 179

(1) Realni teret se osniva na odre─Ĺenoj nekretnini kao poslu┼żnoj na osnovu pravnog posla i odlukom suda.

(2) Realni teret je osnovan kada su ispunjene sve pretpostavke odre─Ĺene zakonom.

─îlan 180

(1) Na osnovu pravnog posla kojem je cilj osnivanje realnog tereta, realni teret se osniva njegovim izvo─Ĺenjem iz vlasni┼ítva nekretnine koja se njime optere─çuje, a na na─Źin odre─Ĺen zakonom.

(2) Pravni posao iz stava 1 ovog ─Źlana mora biti u pismenom obliku i mora sadr┼żavati odredbe o osnovanju tereta na odre─Ĺenoj nekretnini, njegovom sadr┼żaju i korisniku tereta.

(3) Ako postoji vi┼íe suvlasnika ili zajedni─Źkih vlasnika na nekretnini oni saglasno mogu odrediti da se ona optereti stvarnim teretom.

─îlan 181

(1) Realni teret osnovan pravnim poslom sti─Źe se upisom u zemlji┼ínu knjigu.

(2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke odre─Ĺene zakonom za upis u zemlji┼ínu knjigu, realni teret se sti─Źe predbilje┼żbom, pod uslovom da se predbilje┼żba naknadno opravda.

(3) Lice koje realni teret stekne na osnovu pravosna┼żne odluke suda ovla┼íten je da tra┼żi upis svog prava vlasni┼ítva u zemlji┼íne knjige.

(4) Realni teret ste─Źen u skladu sa stavom 1 ovog ─Źlana ne mo┼że se suprotstaviti pravu savjesnog lica, koje je, postupaju─çi sa povjerenjem u zemlji┼íne knjige upisalo svoje pravo prije nego to je zatra┼żen upis realnog tereta ste─Źenog na osnovu sudske odluke.

─îlan 182

(1) Realni teret mo┼że svojom odlukom osnovati sud u postupku diobe i ostavinskom postupku, ako je ovla┼íten u tom postupku osnovati slu┼żnost, a i u drugim slu─Źajevima odre─Ĺenim zakonom.

(2) Na osnivanje realnog tereta shodno se primjenjuju pravila o osnivanju slu┼żnosti odlukom suda.

─îlan 183

(1) Korisnik realnog tereta ima pravo tu┼żbom zahtijevati da se prema vlasniku optere─çene nekretnine utvrdi postojanje realnog tereta.

(2) Ako tre─çe lice ometa ili spre─Źava korisnika u izvr┼íavanju realnog tereta on ima pravo tu┼żbom zahtijevati da to ometanje ili spre─Źavanje prestane.

(3) Na tu┼żbu iz stava 1 ovog ─Źlana shodno se primjenjuju odredbe ─Źlana 75 stav 2 ovog zakona.

─îlan 184

(1) Realni teret prestaje njegovim brisanjem u zemljišnoj knjizi.

(2) Brisanje realnog tereta se mo┼że zahtijevati:

- kada propadne optere─çena ili povlasna nekretnina;

- jednostranim odricanjem korisnika tereta;

- kada istekne vrijeme na koje je bio osnovan ili kada se ispuni raskidni uslov pod kojim je bio osnovan,

- kada je donesena odluka suda o amortizaciji tereta,

- zbog smrti lica u ─Źiju je korist bio osnovan, ako stvarni teret nije izri─Źito osnovan i za nasljednike.

─îlan 185

Vlasnik optere─çene nekretnine mo┼że zahtijevati da se realni teret ukine ako on izgubi svoju razumnu svrhu. Odluku o ukidanju donosi sud na zahtjev vlasnika optere─çene nekretnine, bez obzira na pravni osnov na kojem je taj teret bio zasnovan.

XIII. SUSJEDSKA PRAVA

─îlan 186

(1) Susjedska prava su ovla┼ítenja koja, radi uzajamno primjerenog izvr┼íavanja prava vlasni┼ítva, daju odredbe ovog ili drugog zakona vlasniku nekretnine, ovla┼í─çuju i ga da u vezi sa izvr┼íavanjem svojeg prava vlasni┼ítva zahtijeva od vlasnika druge nekretnine da u njegovom interesu trpi, propu┼íta ili ─Źini na svojoj nekretnini ono to je odre─Ĺeno zakonom.

(2) Kad odredbe ovoga zakona nare─Ĺuju vlasniku neko trpljenje, propu┼ítanje ili ─Źinjenje radi uzajamno primjerenog izvr┼íavanja prava vlasni┼ítva, tada su vlasnici drugih nekretnina koji za to imaju opravdani interes ovla┼íteni da od vlasnika zahtijevaju to trpljenje, propu┼ítanje ili ─Źinjenje kao svoje pravo i to svoje pravo su ovla┼í─çeni da ostvaruju u postupku pred sudom, ako nije predvi─Ĺen drugi put za┼ítite.

(3) Ovla┼ítenje iz stava 2 ovog ─Źlana imaju i lica koja posjeduju nekretninu na osnovu prava izvedenog iz prava vlasni┼ítva.

(4) Susjedska prava se mogu izvr┼íavati samo u mjeri i na na─Źin da se time to manje ograni─Źava, optere─çuje ili na drugi na─Źin uznemirava vlasnik koji treba ne┼íto da trpi, propusti ili ─Źini.

(5) Trpljenje, propu┼ítanje i ─Źinjenje koje se mo┼że zahtijevati od vlasnika neke nekretnine mo┼że se zahtijevati i od lica koje posjeduje nekretninu na osnovu prava izvedenog iz prava vlasni┼ítva.

(6) Odredbe koje se odnose na susjedska prava vlasnika zemlji┼íta shodno se primjenjuju i za vlasnike ostalih nekretnina, uklju─Źuju─çi i suvlasnike na ─Źjim je suvlasni─Źkim dijelovima uspostavljeno eta┼żno vlasni┼ítvo, ako to nije u suprotnosti sa zakonom ili prirodom nekretnine.

─îlan 187

(1) Ograde izme─Ĺu susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, ivice i druge prepreke) kao i stvari koje slu┼że kao me─Ĺni znakovi, smatraju se zajedni─Źkim ogradama i u suvlasni┼ítvu su susjeda s obje strane me─Ĺe, osim ako se doka┼że (naro─Źito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasni┼ítvo jednog susjeda.

(2) Suvlasni┼ítvo stvari koje slu┼że kao zajedni─Źke ograde ili me─Ĺa┼íni znakovi nije djeljivo dok te stvari ne izgube tu namjenu.

(3) Zajedni─Źku ogradu mo┼że svaki od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njene ┼íirine, mo┼że do te ┼íirine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl. Ne smije se ─Źiniti ni┼íta ┼íto bi ogradu dovelo u opasnost ili ┼íto bi susjeda spre─Źavalo da je upotrebljava sa svoje strane do polovine.

(4) Tro┼íkove odr┼żavanja zajedni─Źke ograde snose njeni suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za ┼ítetu koja bi tre─çim licima nastala zbog toga ┼íto ograda nije odr┼żavana u stanju kakvo je uobi─Źajeno s obzirom na namjenu ograde i ogra─Ĺene nekretnine, i na mjesne prilike.

─îlan 188

(1) Ograda koja se nalazi isklju─Źivo na nekretnini jednog vlasnika u njegovom je vlasni┼ítvu.

(2) Svaki vlasnik je du┼żan da s desne strane svog glavnog ulaza, gledano s puta, ogradi svoj prostor i razdvoji ga od susjedovog prostora, ako nije druga─Źije propisano, niti je druga─Źiji mjesni obi─Źaj.

(3) Vlasnik ograde je du┼żan odr┼żavati svoju ogradu u dobrom stanju ako postoji opasnost da bi nanijela ┼ítetu susjedu, ali, u pravilu, nije du┼żan ponovo graditi svoj sru┼íeni zid, osim ako to nije obavezno u skladu sa stavom 2 ovog ─Źlana.

─îlan 189

(1) Ako su me─Ĺa┼íni znakovi izme─Ĺu dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko o┼íte─çeni da bi se moglo dogoditi da se me─Ĺe ne─çe mo─çi raspoznati, ili ako se me─Ĺe vi┼íe ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo da zahtijeva da sud u vanparni─Źnom postupku (postupku ure─Ĺenja me─Ĺa) obnovi ili ispravi me─Ĺu.

(2) Sud ─çe obnoviti ili ispraviti me─Ĺu prema katastarskom nacrtu, ako je to mogu─çe i ako na to stranke pristaju.

(3) Ako se me─Ĺa ne mo┼że uspostaviti u skladu sa odredbom stava 2 ovog ─Źlana, sud ─çe obnoviti ili ispraviti me─Ĺu prema sporazumu susjeda ─Źija je me─Ĺa u pitanju, a ukoliko se sporazum ne postigne, prema posljednjem mirnom posjedu, a ako ne uspije utvrditi posljednji mirni posjed - prema pravi─Źnoj ocjeni.

(4) Istovremeno sa dono┼íenjem odluke iz stava 2 ili 3 ovog ─Źlana, sud ─çe na licu mjesta ozna─Źiti me─Ĺu me─Ĺa┼ínim znakovima.

(5) Od trenutka kad je sud me─Ĺu ozna─Źio me─Ĺa┼ínim znakovima smatra se da postoji vlasni┼ítvo do te me─Ĺe.

(6) Nakon ┼íto je sud u postupku ure─Ĺenja me─Ĺa obnovio ili ispravio me─Ĺu, zainteresovano lice mo┼że u parnici dokazivati vlasni┼ítvo i zahtijevati da se u skladu s njim ozna─Źi me─Ĺa. Susjed koji je sudjelovao u postupku ure─Ĺenja me─Ĺa ne mo┼że pokrenuti parni─Źni postupak nakon proteka roka od ┼íest mjeseci od dana pravosna┼żnosti odluke donesene u postupku ure─Ĺenja me─Ĺa.

─îlan 190

(1) Stablo pripada licu iz ─Źijeg je zemlji┼íta izraslo deblo, bez obzira na to kuda se ono nadvilo, kuda se prote┼że korijenje i vise grane.

(2) Stablo ─Źije je deblo izraslo na samoj me─Ĺi u suvlasni┼ítvu je susjeda s obje strane me─Ĺe.

(3) Odredbe ovog ─Źlana shodno se primjenjuju i na drugo raslinje.

─îlan 191

(1) Vlasnik smije iz svog zemlji┼íta istrgnuti ┼żile i korijenje tu─Ĺeg stabla i ostalog raslinja kao i odsje─çi grane tu─Ĺeg stabla i dio debla koje se nalaze u vazdu┼ínom prostoru iznad njegove nekretnine i zadr┼żati ih za sebe, ili se slu┼żiti tim dijelovima tu─Ĺeg stabla.

(2) Vlasnik susjednog zemlji┼íta ima pravo tra┼żiti naknadu za ┼ítetu koju su njegovoj nekretnini prouzrokovale ┼żile, korijenje ili grane tu─Ĺeg stabla, a koja ne bi nastupila da je njihov vlasnik postupao dovoljno pa┼żljivo.

(3) Ako je vlasniku posebnim propisom zabranjeno postupanje iz stava 1 ovog ─Źlana, ostaje mu pravo na naknadu ┼ítete iz stava 2 ovog ─Źlana.

(4) Odredbe stava 1 i 2 ovog ─Źlana ne primjenjuju se u slu─Źaju me─Ĺusobnog grani─Źenja ┼íuma.

─îlan 192

(1) Ako na tu─Ĺu nekretninu dospiju ne─Źija ┼żivotinja, roj p─Źela ili stvar koja se s njom nije povezala tako da je time prestala samostalno postojati, vlasnik stvari mo┼że, u primjerenom roku, pristupiti na tu─Ĺe zemlji┼íte da bi te stvari uzeo nazad.

(2) Vlasnik nekretnine mo┼że u slu─Źaju iz stava 1 ovog ─Źlana zabraniti pristup na svoju nekretninu jedino ako te stvari, bez odga─Ĺanja, sam preda njihovom posjedniku.

(3) Ako je od ┼żivotinje, roja p─Źela i drugih stvari koje su dospjele na tu─Ĺu nekretninu ili od njihovog uzimanja ili vra─çanja natrag nastala ┼íteta za vlasnika nekretnine na koju su te stvari dospjele, ili ako su s tim u vezi za vlasnika nekretnine nastali tro┼íkovi koji su bili nu┼żni, on ima pravo da zadr┼żi stvar sve dok mu ┼íteta i tro┼íkovi ne budu u potpunosti nakna─Ĺeni.

─îlan 193

(1) Vlasnik nekretnine na kojoj je nu┼żno obaviti radove potrebne za njezinu upotrebu ili kori┼ítenje mo┼że privremeno upotrebiti tu─Ĺe zemlji┼íte radi izvo─Ĺenja radova, postavljanja skele i sl., ako se to ne mo┼że izvesti na drugi na─Źin.

(2) Lice koje je upotrijebilo tu─Ĺu nekretninu za potrebe iz stava 1 ovog ─Źlana, du┼żno je istu, ─Źim prestane potreba za takvu upotrebu, dovesti u stanje u kojem se nalazila prije toga, i nadoknaditi po─Źinjenu ┼ítetu po op┼ítim propisima o odgovornosti za ┼ítetu.

(3) Za upotrebu zemlji┼íta iz stava 1 ovog ─Źlana, na zahtjev vlasnika nekretnine koja je privremeno upotrijebljena, pla─ça se primjerena naknada koja ne mo┼że biti manja od one na koliku bi imao pravo da je bila provedena nepotpuna eksproprijacija njegovog zemlji┼íta.

─îlan 194

Postavljanje vodova i drugih ure─Ĺaja (elektri─Źnih, kanalizacionih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tu─Ĺoj nekretnini bez pristanka njenog vlasnika mogu─çe je u interesu Distrikta na osnovu zakonskih odredbi koje ure─Ĺuju nepotpunu eksproprijaciju, a u privatnom interesu prema odredbama o osnivanju slu┼żnosti vodova i drugih ure─Ĺaja odlukom suda, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

─îlan 195

(1) Vlasniku nije dopu┼íteno da kopa svoje zemlji┼íte ili da ─Źini na svojoj nekretnini druge radnje za koje je razumno o─Źekivati da bi mogle dovesti u opasnost stabilnost tu─Ĺe nekretnine.

(2) Vlasnik nekretnine ─Źija je stabilnost u opasnosti mo┼że tra┼żiti prestanak radova iz stava 1 ovog ─Źlana, ako nisu preduzete sve mjere, uklju─Źuju─çi i postavljanje posebnih konstrukcija kad je to potrebno, od kojih se opravdano mo┼że o─Źekivati da ─çe otkloniti opasnost za stabilnost njegove nekretnine.

(3) Ako mjere iz stava 2 ovog ─Źlana nije mogu─çe uspje┼íno provesti a da se pritom posebne konstrukcije ne postavljaju na nekretninu ─Źija je stabilnost u opasnosti, njen vlasnik mo┼że zahtijevati zabranu radnji od kojih njegovoj nekretnini prijeti opasnost za stabilnost.

(4) Vlasnik nekretnine koji je postavio posebne konstrukcije radi osiguranja stabilnosti tu─Ĺe nekretnine odgovara za svaku ┼ítetu koja bi s njima u vezi nastala, a susjed ─Źijoj nekretnini ina─Źe prijeti opasnost ovla┼íten je da zahtijeva odr┼żavanje tih konstrukcija u dobrom stanju u skladu sa njihovom namjenom.

─îlan 196

(1) Nekretninom se ne smije slu┼żiti ni koristiti na na─Źin da zbog toga na tu─Ĺu nekretninu slu─Źajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, ─Źa─Ĺ, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu koja odgovara toj nekretnini u skladu sa mjestom i vremenom, ili izazivaju znatniju ┼ítetu, ili su nedopu┼íteni na osnovu odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije).

(2) Vlasnici nekretnina koje su izlo┼żene prekomjernim posrednim imisijama ovla┼íteni su da od vlasnika nekretnine s koje one poti─Źu zahtijevaju da otkloni uzroke tih imisija i naknadi┼ítetu koju su nanijele, kao i da ubudu─çe propu┼íta da ─Źini na svojoj nekretnini ono ┼íto je uzrok prekomjernih imisija, dok ne preduzme sve mjere koje su potrebne da onemogu─çe prekomjerne imisije.

(3) Izuzetno, od stava 2 ovog ─Źlana, kad prekomjerne posredne imisije poti─Źu od djelatnosti za koju postoji dozvola nadle┼żnog organa, vlasnici nekretnine koja im je izlo┼żena nemaju pravo dok ta dozvola traje da zahtijevaju propu┼ítanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovla┼íteni da zahtijevaju naknadu ┼ítete koju su imisije nanijele, kao i preduzimanje prikladnih mjera da se ubudu─çe sprije─Źe ili smanje prekomjerne imisije, odnosno nastupanje ┼ítete.

(4) Vlasnik nekretnine nije du┼żan da trpi da ga bilo ko bez posebnog pravnog osnova uznemirava time to posebnim ure─Ĺajima ili na drugi na─Źin neposredno oda┼íilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, ─Źa─Ĺ, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovla┼íten da zahtijeva da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena ┼íteta .

(5) Vlasnik ─Źijoj nekretnini prijeti predvidiva opasnost s tu─Ĺe nekretnine od neposrednih ili posrednih imisija koje ne bi bio du┼żan trpjeti, ovla┼íten je da zahtijeva da se odrede i provedu odgovaraju─çe mjere radi njihovog spre─Źavanja.

─îlan 197

Kad postoji ozbiljna opasnost da bi se ne─Źija zgrada ili neki drugi dio ne─Źije nekretnine mogao potpuno ili djelimi─Źno sru┼íiti, od ─Źega prijeti opasnost susjednoj nekretnini, susjed ─Źija je nekretnina u opasnosti mo┼że od onoga ─Źiji je to objekat da zahtijeva preduzimanje svih potrebnih mjera za sprje─Źavanje nastanka ┼ítete, kao i da zahtijeva dovoljno osiguranje naknade budu─çe tete.

─îlan 198

(1) Vlasnik zemlji┼íta ne smije na ┼ítetu drugog zemlji┼íta mijenjati smjer ili ja─Źinu prirodnog toka vode preko svog zemlji┼íta ili kroz njega (podzemne vode).

(2) Vlasnik je du┼żan da zemlji┼íte du┼ż obala, vodotoka i jezera koristi tako da ne ometa prirodni tok vode, ne ugro┼żava stanje ili kori┼ítenje korita, obala i vodoprivrednih objekata na obali i pored obale i da ne spre─Źava njihovo odr┼żavanje.

(3) Vlasnik nizvodnog zemlji┼íta ne smije stvarati ni postavljati prepreke tome da na njegovo zemlji┼íte doti─Źe voda koja prirodno oti─Źe sa uzvodnog zemlji┼íta, niti vlasnik uzvodnog zemlji┼íta smije svojevoljno u─Źiniti ne┼íto ┼íto bi u ve─çoj mjeri opteretilo nizvodno zemlji┼íte.

─îlan 199

Vlasnik nekretnine je du┼żan da preduzme sve potrebne mjere da ki┼ínica koja se slijeva s njegove zgrade ne pada na tu─Ĺu nekretninu.

XIV. PRAVA STRANIH LICA

─îlan 200

(1) Strano fizi─Źko i pravno lice mo┼że biti nosilac prava vlasni┼ítva na pokretnoj stvari, pod istim uslovima kao i doma─çe fizi─Źko i pravno lice.

(2) (brisano)

─îlan 201

(1) Strano fizi─Źko i pravno lice sti─Źe pravo vlasni┼ítva i druga stvarna prava na nekretninama na teritoriji Distrikta pod uslovom reciprociteta, ako zakonom ili me─Ĺunarodnim ugovorom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog ─Źlana, strano fizi─Źko lice sti─Źe pravo vlasni┼ítva i druga stvarna prava na nekretninama na teritoriji Distrikta naslje─Ĺivanjem pod istim uslovima kao i dr┼żavljani Bosne i Hercegovine.

(3) Strano fizi─Źko lice koja nema dr┼żavljanstvo Bosne i Hercegovine ne smatra se stranim licem u smislu ovog zakona, ako je ro─Ĺeno u Bosni i Hercegovini ili je njegov potomak.

(4) Listu zemalja s kojima postoji reciprocitet objavljuje Pravosudna komisija Br─Źko distrikta BiH, na osnovu prethodno pribavljenog mi┼íljenja Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

─îlan 202

Strano fizi─Źko i pravno lice mo┼że pravo vlasni┼ítva i druga stvarna prava prenositi pravnim poslom na doma─çe fizi─Źko i pravno lice kao i na strano fizi─Źko i pravno lice koje mo┼że biti nosilac prava vlasni┼ítva i dugih stvarnih prava, u skladu sa ovim zakonom.

─îlan 203

Strane dr┼żave, za potrebe njihovih diplomatskih i konzularnih predstavni┼ítava, njihove organizacije i specijalizovne agencije, kao i organizacije i specijalizovne agencije Organizacije Ujedinjenih Nacija i Evropske Unije, mogu ste─çi pravo vlasni┼ítva i druga stvarna prava na podru─Źju Distrikta, u skladu sa ovim zakonom.

XV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

─îlan 204

Ono ┼íto je odredbama ove glave odre─Ĺeno o transformaciji prava upravljanja, kori┼ítenja i raspolaganja stvarima u dru┼ítvenom/dr┼żavnom vlasni┼ítvu te o transformaciji prava kori┼ítenja neizgra─Ĺenog gra─Ĺevinskog zemlji┼íta u dru┼ítvenom/dr┼żavnom vlasni┼ítvu za nosioce tih prava, odnosi se i na njihove nasljednike i druge pravne sljedbenike.

─îlan 205

(1) Pravo upravljanja, odnosno kori┼ítenja i raspolaganja na stvari u dru┼ítvenom/dr┼żavnom vlasni┼ítvu postaje stupanjem na snagu ovog zakona pravo vlasni┼ítva dotada┼ínjeg nosioca prava upravljanja, odnosno kori┼ítenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna da bude predmet vlasni┼ítva, osim ako posebnim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno. Na poljoprivrednom i ┼íumskom zemlji┼ítu u dru┼ítvenom/dr┼żavnom vlasni┼ítvu ne mo┼że se ste─çi pravo vlasni┼ítva u skladu sa ovim stavom.

(2) Za razliku od odredbe iz stava 1 ovog ─Źlana, pravo kori┼ítenja izgra─Ĺenog gradskog gra─Ĺevinskog zemlji┼íta dok na njemu postoji gra─Ĺevina (trajno pravo kori┼í─çenja zemlji┼íta) postaje stupanjem na snagu ovog zakona pravo gra─Ĺenja dotada┼ínjeg nosioca tog prava ili njegovog pravnog sljedbenika.

(3) Stupanjem na snagu ovog zakona Distrikt postaje vlasnik izgra─Ĺenog i neizgra─Ĺenog gradskog gra─Ĺevinskog zemlji┼íta, te poljoprivrednog i ┼íumskog zemlji┼íta koje je bilo u dru┼ítvenom/dr┼żavnom vlasni┼ítvu.

(4) Odredbe stava 1, 2 i 3 ovog ─Źlana na odgovaraju─çi na─Źin se primjenjuju na sva stvarna prava.

(5) Za upise prava upravljanja, odnosno kori┼ítenja i raspolaganja u zemlji┼ínim knjigama i drugim javnim registrima koji su provedeni do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatra─çe se da su upisi prava vlasni┼ítva, odnosno prava gra─Ĺenja.

─îlan 206

(1) Privremeno pravo kori┼ítenja neizgra─Ĺenog gradskog gra─Ĺevinskog zemlji┼íta (privremeno pravo kori┼ítenja zemlji┼íta) u dru┼ítvenom/dr┼żavnom vlasni┼ítvu koje nije prestalo do dono┼íenja ovog zakona pretvara se njegovim stupanjem na snagu u pravo gra─Ĺenja dotada┼ínjeg nosioca tog prava.

(2) Odredba stava 1 ovog ─Źlana na odgovaraju─çi na─Źin se primjenjuje i na prvenstveno pravo kori┼ítenja neizgra─Ĺenog gradskog gra─Ĺevinskog zemlji┼íta radi gra─Ĺenja (prvenstveno pravo kori┼ítenja zemlji┼íta radi gra─Ĺenja) u dru┼ítvenom/dr┼żavnom vlasni┼ítvu.

(3) Za upise prava iz stava 1 i 2 ovog ─Źlana u zemlji┼ínim knjigama i drugim javnim registrima koji su provedeni do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatra─çe se da su upisi prava gra─Ĺenja.

─îlan 207

(1) Sticanje, promjena, pravni efekti i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovog zakona prosu─Ĺuju se prema njegovim odredbama, ako ovim ili posebnim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(2) Sticanje, promjena, pravni efekti i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona prosu─Ĺuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku sticanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih efekata.

(3) Rokovi koji su za sticanje i prestanak stvarnih prava odre─Ĺeni ovim zakonom, ako su po─Źeli te─çi prije nego ┼íto je ovaj zakon stupio na snagu, nastavljaju te─çi u skladu sa odredbom stava 2 ovog ─Źlana, ali ne du┼że nego ┼íto bi trebao iste─çi rok odre─Ĺen ovim zakonom.

(4) U rok za sticanje stvarnih prava dosjelo┼í─çu na nekretninama ne ura─Źunava se vrijeme posjedovanja proteklo prije stupanja na snagu ovog zakona.

─îlan 208

(1) Stupanjem na snagu ovog zakona ne dira se u postoje─çe odnose vlasnika, odnosno suvlasnika stvari s jedne, te lica koja su na valjanom pravnom osnovu i na valjan na─Źin stekle prava na tim stvarima, s druge strane.

(2) Prava na nekretninama, upisana u zemlji┼íne knjige, zadr┼żavaju svoj prvenstveni red i nakon transformacije dru┼ítvenog/dr┼żavnog vlasni┼ítva i uspostavljanja jedinstva nekretnine.

─îlan 209

(1) Nekretnine u vlasni┼ítvu Distrikta se mogu otu─Ĺiti ili se sa njima mo┼że na drugi na─Źin raspolagati samo na osnovu javnog konkursa i uz naknadu utvr─Ĺenu po tr┼żi┼ínoj cijeni, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(2) Pravni poslovi sklopljeni u suprotnosti sa odredbom ovog ─Źlana su ni┼ítavi.

(3) Izuzetno od odredbe stava 1 ovog ─Źlana, nekretnine u vlasni┼ítvu Br─Źko distrikta BiH mogu se prenositi ili se njima mo┼że raspolagati na drugi na─Źin putem direktnog sporazuma s dr┼żavnim institucijama za njihove slu┼żbene potrebe, osim u svrhe stanovanja.

─îlan 210

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje primjena sljede─çih zakona na teritoriji Distrikta:

a) Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji (Slu┼żbeni list NR BiH, brojevi: 2/46, 18/46, 20/47, 37/49, 14/51 i 41/67),

b) Zakon o postupku ukidanja zajedni─Źkog prava svojine na biv┼íim kmetskim seli┼ítima (Slu┼żbeni list SR BiH, broj 22/73),

c) Zakon o uknji┼żenju nepokretnosti u dru┼ítvenoj svojini (Slu┼żbeni list SR BiH, broj: 28/77),

d) Zakon o svojini na dijelovima zgrada (Slu┼żbeni list SR BiH, brojevi: 35/77, 38/78 i 22/84),

e) Zakon o arondaciji (Slu┼żbeni list SR BiH, broj 6/78),

f) Zakon o uzurpacijama (Slu┼żbeni list SR BiH, broj 6/78 - pre─Źi┼í─çeni tekst),

g) Zakon o prometu nepokretnosti (Slu┼żbeni list SR BiH, brojevi: 38/78, 4/89, 29/90 i 22/91),

h) Zakon o pravu svojine na poslovnim zgradama i poslovnim prostorijama (Slu┼żbeni list SR BiH, brojevi: 23/79 i 26/86),

i) Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima (Slu┼żbeni list SFRJ, brojevi: 6/80 i 36/90),

j) Zakon o pravima i du┼żnostima republi─Źkih organa u kori┼ítenju sredstava u dru┼ítvenoj svojini (Slu┼żbeni list SR BiH, brojevi: 33/81 i 29/90),

k) Zakon o nadzi─Ĺivanju zgrada i pretvaranju zajedni─Źkih prostorija u stanove u zgradama u dru┼ítvenoj svojini (Slu┼żbeni list SR BiH, broj 32/87).

─îlan 210a

Postupci o sticanju, za┼ítiti i prestanku prava vlasni┼ítva i drugih stvarnih prava, koji su zapo─Źeti na osnovu propisa, koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga zakona, okon─Źat ─çe se po odredbama tih propisa.

─îlan 211

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljavljivanja u "Slu┼żbenom glasniku Br─Źko Distrikta Bosne i Hercegovine".

 

 

 

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 959 recenzija