Zakon o zaÅ”titi, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma Republike Srpske

Zakon o zaÅ”titi, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma

PrečiŔćeni pregled teksta

("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 63/22)

Priredio: , advokat  ·  Ažurirano:

Sažetak

Zakon o zaÅ”titi, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma

Zakon uređuje sistem zaÅ”tite, očuvanja i način koriŔćenja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma u Republici Srpskoj kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Jezikom srpskog naroda smatra se standardizovan i normiran tip jezika s ijekavskim i ekavskim književnim izgovorom, a ćiriličkim pismom standardizovan tip ćirilice tog jezika. Jezik i pismo određeni su kao nematerijalno kulturno dobro od izuzetnog značaja za Republiku koje pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta. Sistem zaÅ”tite obuhvata jedinstven pristup očuvanju, prenoÅ”enje budućim generacijama u izvornom obliku, stvaranje uslova za očuvanje i jačanje svijesti o značaju koriŔćenja, Å”irenje saznanja o vrijednostima te podsticanje pravilnog izražavanja i upotrebe. Jedinstven pristup podrazumijeva obavezu svih organa, organizacija i drugih pravnih lica da pri koriŔćenju ćiriličkog pisma u pravnom prometu koriste njegov standardizovan oblik. Republičkim i lokalnim propisima mogu se ustanoviti poreske i druge administrativne olakÅ”ice za subjekte koji u poslovanju odluče koristiti ćiriličko pismo. O normiranju, njegovanju, unapređenju i zaÅ”titi brine se Savjet od sedam članova koji Vlada imenuje na četiri godine, a nadzor vrÅ”e Ministarstvo prosvjete i kulture i Republička uprava za inspekcijske poslove. Za postupanje suprotno obavezi standardizovanog oblika propisana je novčana kazna od 1.000 KM do 5.000 KM.

Ključne tačke

  • Å ta uređuje: zaÅ”titu, očuvanje i način koriŔćenja jezika i ćiriličkog pisma (član 1).
  • Jezik: standardizovan i normiran tip s ijekavskim i ekavskim izgovorom (član 2).
  • Pismo: standardizovan tip ćirilice jezika srpskog naroda (član 3).
  • Status: nematerijalno kulturno dobro od izuzetnog značaja za Republiku (član 4).
  • Značenje: pružaju osjećaj identiteta i kontinuiteta srpskog naroda (član 5).
  • Rodni izrazi: gramatički izrazi podrazumijevaju oba pola (član 6).
  • Sistem zaÅ”tite: pet elemenata, od jedinstvenog pristupa do podsticanja pravilne upotrebe (član 7).
  • Obaveza: standardizovan oblik ćiriličkog pisma u pravnom prometu (član 8).
  • OlakÅ”ice: poreske i administrativne olakÅ”ice za korisnike ćiriličkog pisma (član 9).
  • DruÅ”tvena briga: promovisanje norme, dijalekti, pisano nasljeđe i zaÅ”tita u inostranstvu (član 10).
  • Savjet: imenuje ga Vlada na četiri godine, ima sedam članova (član 10).
  • Odbor: najmanje dva člana su predstavnici Odbora za standardizaciju srpskog jezika (član 10).
  • Poslovi Savjeta: analize, miÅ”ljenja, sugestije, prijedlozi i izvjeÅ”taj Vladi (član 11).
  • Nadzor: upravni vrÅ”i Ministarstvo prosvjete i kulture, inspekcijski republička uprava (član 12).
  • Kazna: od 1.000 KM do 5.000 KM za postupanje suprotno članu 8 (član 13).

Šta propisuje zakon o jeziku srpskog naroda i ćiriličkom pismu?

Zakon uređuje sistem zaÅ”tite, očuvanja i način koriŔćenja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma u Republici Srpskoj kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Jezikom srpskog naroda smatra se standardizovan i normiran tip jezika s ijekavskim i ekavskim književnim izgovorom, a ćiriličkim pismom standardizovan tip ćirilice tog jezika.

Jezik i pismo određeni su kao nematerijalno kulturno dobro od izuzetnog značaja za Republiku, koje pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta uz uvažavanje integriteta i zaÅ”titu kulturne vrijednosti. Sistem zaÅ”tite obuhvata jedinstven pristup očuvanju, prenoÅ”enje budućim generacijama u izvornom obliku, stvaranje uslova za očuvanje, Å”irenje saznanja o vrijednostima i podsticanje pravilne upotrebe.

Jedinstven pristup podrazumijeva obavezu svih organa, organizacija i drugih pravnih lica da pri koriŔćenju ćiriličkog pisma u pravnom prometu koriste njegov standardizovan oblik. Republičkim propisima i propisima jedinica lokalne samouprave mogu se ustanoviti poreske i druge administrativne olakÅ”ice za subjekte koji u poslovanju odluče koristiti ćiriličko pismo.

O normiranju, njegovanju, unapređenju i zaÅ”titi brine se Savjet od sedam članova koji Vlada imenuje na period od četiri godine, a upravni nadzor vrÅ”i Ministarstvo prosvjete i kulture, dok inspekcijski nadzor vrÅ”i Republička uprava za inspekcijske poslove. Za postupanje suprotno obavezi standardizovanog oblika propisana je novčana kazna od 1.000 KM do 5.000 KM. Ispod teksta su povezani propisi, izvori i odgovori na najčeŔća pitanja.

Sadržaj - Zakon o jeziku srpskog naroda i ćiriličkom pismu

  1. Poglavlje I - Osnovne odredbe (čl. 1-6)
  2. Poglavlje II - Sistem zaŔtite i očuvanja (čl. 7-9)
  3. Poglavlje III - DruŔtvena briga i Savjet (čl. 10-11)
  4. Poglavlje IV - Nadzor, kazna i stupanje na snagu (čl. 12-14)

Poglavlje I - Osnovne odredbe (čl. 1-6)

Predmet zakona i određenje sistema zaÅ”tite, očuvanja i načina koriŔćenja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa, pojam jezika srpskog naroda i pojam ćiriličkog pisma, njihov status nematerijalnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja za Republiku, njihovo značenje kao sredstva i opÅ”teg dobra koje pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te pravilo da gramatički izrazi za označavanje ženskog ili muÅ”kog roda podrazumijevaju oba pola.

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se sistem zaÅ”tite, očuvanja i način koriŔćenja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Republika), kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

Član 2.

Jezikom srpskog naroda, u smislu ovog zakona, smatra se standardizovan i normiran tip jezika, s ijekavskim i ekavskim književnim izgovorom, kao sredstvo i opŔte dobro nacionalne kulture.

Član 3.

Ćiriličkim pismom, u smislu ovog zakona, smatra se standardizovan tip ćirilice jezika srpskog naroda, koja predstavlja temelj kulturnog i nacionalnog identiteta.

Član 4.

Jezik srpskog naroda i ćiriličko pismo predstavljaju nematerijalno kulturno dobro od izuzetnog značaja za Republiku.

Član 5.

Jezik srpskog naroda i ćiriličko pismo, kao nematerijalno kulturno nasljeđe, u smislu ovog zakona, predstavljaju sredstvo i opÅ”te dobro za Republiku, koji pružaju osjećaj identiteta i kontinuiteta srpskog naroda na način kojim se uvažava njegov integritet i Å”titi njegova kulturna vrijednost.

Član 6.

Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za označavanje ženskog ili muŔkog roda podrazumijevaju oba pola.

Poglavlje II - Sistem zaŔtite i očuvanja (čl. 7-9)

Elementi sistema zaÅ”tite i očuvanja, od jedinstvenog pristupa i prenoÅ”enja budućim generacijama u izvornom obliku do stvaranja uslova za očuvanje, Å”irenja saznanja o vrijednostima i podsticanja pravilnog izražavanja, obaveza svih organa, organizacija i drugih pravnih lica da u pravnom prometu koriste standardizovan oblik ćiriličkog pisma te mogućnost da se republičkim i lokalnim propisima ustanove poreske i druge administrativne olakÅ”ice za subjekte koji koriste ćiriličko pismo, uključujući elektronske medije i Å”tampana javna glasila.

Član 7.

Sistem zaÅ”tite i očuvanja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma predstavlja:
1) jedinstven pristup očuvanju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa,
2) zaÅ”titu i očuvanje jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa i prenoÅ”enje budućim generacijama u izvornom obliku,
3) stvaranje neophodnih uslova za očuvanje jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa i preduzimanje potrebnih mjera za jačanje svijesti o značaju njegovog koriŔćenja,
4) Å”irenje saznanja o vrijednostima i značaju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa,
5) podsticanje pravilnog izražavanja, poznavanja i pravilne upotrebe jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma.

Član 8.

Jedinstven pristup očuvanju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa podrazumijeva obavezu svih organa, organizacija i drugih pravnih lica da, prilikom koriŔćenja ćiriličkog pisma u pravnom prometu, koriste standardizovan oblik ćiriličkog pisma, poÅ”tujući njegov integritet i Å”titeći njegovu kulturnu vrijednost.

Član 9.

Republičkim propisima i propisima jedinica lokalne samouprave, u skladu sa posebnim zakonima, mogu se ustanoviti poreske i druge administrativne olakÅ”ice za privredne i druge subjekte koji u svom poslovanju, odnosno u obavljanju svoje djelatnosti odluče da koriste ćiriličko pismo, Å”to uključuje i koriŔćenje ćiriličkog pisma u elektronskim medijima i prilikom izdavanja Å”tampanih javnih glasila.

Poglavlje III - DruŔtvena briga i Savjet (čl. 10-11)

Sadržaj druÅ”tvene brige o zaÅ”titi i očuvanju kroz promovisanje i obaveznu primjenu norme, očuvanje poÅ”tovanja za dijalekte, podrÅ”ku proučavanju i afirmaciji pisanog nasljeđa i njegovoj zaÅ”titi te podrÅ”ku zaÅ”titi u zemlji i inostranstvu, osnivanje Savjeta za standardizaciju koji Vlada imenuje na četiri godine i njegov sastav od sedam članova s najmanje dva predstavnika Odbora za standardizaciju srpskog jezika te poslovi Savjeta koji obuhvataju analize, miÅ”ljenja, sugestije, prijedloge i izvjeÅ”taj Vladi.

Član 10.

(1) DruÅ”tvena briga o zaÅ”titi i očuvanju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma naročito se ogleda u:
1) promovisanju, očuvanju, njegovanju i obaveznoj primjeni norme standardizovanog jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma,
2) očuvanju i Ŕirenju poŔtovanja za dijalekte u njihovoj specifičnoj funkcionalnoj upotrebi,
3) podrÅ”ci proučavanju i afirmaciji srpskog pisanog nasljeđa i njegovoj zaÅ”titi od prisvajanja i falsifikovanja,
4) podrÅ”ci zaÅ”titi i očuvanju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma u zemlji i inostranstvu.
(2) O normiranju, njegovanju, unapređenju i zaÅ”titi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma brine se Savjet za standardizaciju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma (u daljem tekstu: Savjet), u saradnji sa drugim kulturnim, naučnim i obrazovnim institucijama i ustanovama.
(3) Vlada Republike Srpske, na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove kulture, imenuje Savjet, na period od četiri godine.
(4) Savjet broji sedam članova, od kojih su najmanje dva člana predstavnici Odbora za standardizaciju srpskog jezika.

Član 11.

Savjet u svom radu:
1) analizira i daje miÅ”ljenja o stanju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma,
2) daje sugestije u kreiranju i sprovođenju sistema zaÅ”tite i očuvanja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma,
3) daje prijedloge za razvoj i unapređenje stanja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma,
4) daje sugestije i prijedloge za unapređenje drugih pitanja u oblasti zaÅ”tite, očuvanja i koriŔćenja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma,
5) podnosi izvjeŔtaj o radu Vladi Republike Srpske.

Poglavlje IV - Nadzor, kazna i stupanje na snagu (čl. 12-14)

Upravni nadzor nad sprovođenjem zakona koji vrÅ”i Ministarstvo prosvjete i kulture i inspekcijski nadzor koji vrÅ”i Republička uprava za inspekcijske poslove putem nadležnih inspektora, novčana kazna od 1.000 KM do 5.000 KM za organ, organizaciju i drugo pravno lice koje pri koriŔćenju ćiriličkog pisma u pravnom prometu postupa suprotno obavezi standardizovanog oblika te stupanje zakona na snagu osmog dana od objavljivanja.

Član 12.

(1) Upravni nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrÅ”i Ministarstvo prosvjete i kulture.
(2) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrŔi Republička uprava za inspekcijske poslove, putem nadležnih inspektora.

Član 13.

Novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kazniće se za prekrÅ”aj organ, organizacija i drugo pravno lice ukoliko prilikom koriŔćenja ćiriličkog pisma u pravnom prometu postupa suprotno članu 8. ovog zakona.

Član 14.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ā€žSlužbenom glasniku Republike Srpske".

Broj: 02/1-021-571/22
Datum: 1. juna 2022. godine

POTPREDSJEDNIK
NARODNE SKUPÅ TINE
Denis Šulić

-----Kraj Zakona o zaÅ”titi, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma-----

Povezani propisi i sudska praksa

ZaÅ”tita jezika i pisma dodiruje propise o kulturnim dobrima, obrazovanju i pravima manjina. Ovdje su okupljeni propisi i stranice sa sajta koji se najčeŔće koriste uz ovaj tekst.

Kultura i kulturno nasljeđe

Jezik, obrazovanje i prava zajednica

Nadzor i prekrŔajni postupak

Vodiči i stranice kancelarije

Izvori

Zakon o zaÅ”titi, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma, "Službeni glasnik Republike Srpske", broj 63/22.

Zakon je donesen pod brojem 02/1-021-571/22 od 1. juna 2022. godine, a potpisao ga je potpredsjednik Narodne skupŔtine.

Adresa stranice na sajtu zadržana je zbog ranijih poveznica, dok je naslov usklađen s punim nazivom propisa iz teksta zakona.

Zakon ne sadrži zvanične oznake dijelova ni poglavlja; naslovi poglavlja u sadržaju su urednički i služe samo za snalaženje u tekstu.

Tekst na ovoj stranici priredila je Advokatska kancelarija Prnjavorac radi lakŔeg pregleda. U slučaju razlike mjerodavan je tekst objavljen u službenom glasilu.

Često postavljana pitanja o Zakonu o zaÅ”titi, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma

Odgovori su sažeti iz teksta zakona objavljenog na ovoj stranici; uz odgovore su navedeni članovi na koje se odnose.

Šta uređuje ovaj zakon?

Sistem zaÅ”tite, očuvanja i način koriŔćenja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma u Republici Srpskoj kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa (član 1).

Å ta se smatra jezikom srpskog naroda?

Standardizovan i normiran tip jezika s ijekavskim i ekavskim književnim izgovorom, kao sredstvo i opŔte dobro nacionalne kulture (član 2).

Šta se smatra ćiriličkim pismom?

Standardizovan tip ćirilice jezika srpskog naroda, koji predstavlja temelj kulturnog i nacionalnog identiteta (član 3).

Kakav status imaju jezik i pismo?

Predstavljaju nematerijalno kulturno dobro od izuzetnog značaja za Republiku (član 4).

Šta obuhvata sistem zaŔtite?

Jedinstven pristup očuvanju, zaÅ”titu i prenoÅ”enje budućim generacijama u izvornom obliku, stvaranje uslova za očuvanje i jačanje svijesti, Å”irenje saznanja o vrijednostima i podsticanje pravilne upotrebe (član 7).

Šta znači jedinstven pristup?

Obavezu svih organa, organizacija i drugih pravnih lica da pri koriŔćenju ćiriličkog pisma u pravnom prometu koriste njegov standardizovan oblik, poÅ”tujući integritet i Å”titeći kulturnu vrijednost (član 8).

Postoje li olakÅ”ice za koriŔćenje ćirilice?

Republičkim propisima i propisima jedinica lokalne samouprave mogu se ustanoviti poreske i druge administrativne olakÅ”ice za subjekte koji u poslovanju odluče koristiti ćiriličko pismo (član 9).

Odnose li se olakŔice i na medije?

Odnose se i na koriŔćenje ćiriličkog pisma u elektronskim medijima i pri izdavanju Å”tampanih javnih glasila (član 9).

U čemu se ogleda druŔtvena briga?

U promovisanju i obaveznoj primjeni norme, očuvanju poÅ”tovanja za dijalekte, podrÅ”ci proučavanju i afirmaciji srpskog pisanog nasljeđa i njegovoj zaÅ”titi te podrÅ”ci zaÅ”titi u zemlji i inostranstvu (član 10).

Ko brine o normiranju jezika i pisma?

Savjet za standardizaciju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma, u saradnji s kulturnim, naučnim i obrazovnim institucijama i ustanovama (član 10).

Ko imenuje Savjet?

Vlada Republike Srpske, na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove kulture, na period od četiri godine (član 10).

Koliko članova ima Savjet?

Sedam članova, od kojih su najmanje dva predstavnici Odbora za standardizaciju srpskog jezika (član 10).

Čime se Savjet bavi?

Analizira i daje miÅ”ljenja o stanju jezika i pisma, daje sugestije u kreiranju i sprovođenju sistema zaÅ”tite, predlaže razvoj i unapređenje, daje prijedloge o drugim pitanjima i podnosi izvjeÅ”taj o radu Vladi (član 11).

Ko vrŔi upravni nadzor?

Ministarstvo prosvjete i kulture (član 12).

Ko vrŔi inspekcijski nadzor?

Republička uprava za inspekcijske poslove, putem nadležnih inspektora (član 12).

Kolika je kazna za nepoŔtovanje zakona?

Novčana kazna od 1.000 KM do 5.000 KM za organ, organizaciju i drugo pravno lice koje pri koriŔćenju ćiriličkog pisma u pravnom prometu postupa suprotno članu 8 (član 13).

Ko može biti kažnjen?

Organ, organizacija i drugo pravno lice; kazna je propisana za prekrŔaj iz člana 13.

Odnosi li se zakon na privatnu upotrebu jezika?

Obaveza standardizovanog oblika vezana je za koriŔćenje ćiriličkog pisma u pravnom prometu od strane organa, organizacija i pravnih lica (član 8).

Uređuje li zakon rodne oblike izraza?

Gramatički izrazi upotrijebljeni u zakonu za označavanje ženskog ili muŔkog roda podrazumijevaju oba pola (član 6).

Kada zakon stupa na snagu?

Osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske" (član 14).