Zakon o zaÅ”titi, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma

 

Zakon o zaÅ”titi, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma

(ā€žSlužbeni glasnik Republike Srpske", broj 63/22)

Priredio: Azur Prnjavorac, advokat – Zadnje ažurirano:

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se sistem zaÅ”tite, očuvanja i način koriŔćenja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Republika), kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

Član 2.

Jezikom srpskog naroda, u smislu ovog zakona, smatra se standardizovan i normiran tip jezika, s ijekavskim i ekavskim književnim izgovorom, kao sredstvo i opŔte dobro nacionalne kulture.

Član 3.

Ćiriličkim pismom, u smislu ovog zakona, smatra se standardizovan tip ćirilice jezika srpskog naroda, koja predstavlja temelj kulturnog i nacionalnog identiteta.

Član 4.

Jezik srpskog naroda i ćiriličko pismo predstavljaju nematerijalno kulturno dobro od izuzetnog značaja za Republiku.

Član 5.

Jezik srpskog naroda i ćiriličko pismo, kao nematerijalno kulturno nasljeđe, u smislu ovog zakona, predstavljaju sredstvo i opÅ”te dobro za Republiku, koji pružaju osjećaj identiteta i kontinuiteta srpskog naroda na način kojim se uvažava njegov integritet i Å”titi njegova kulturna vrijednost.

Član 6.

Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za označavanje ženskog ili muŔkog roda podrazumijevaju oba pola.

Član 7.

Sistem zaÅ”tite i očuvanja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma predstavlja:
1) jedinstven pristup očuvanju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa,
2) zaÅ”titu i očuvanje jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa i prenoÅ”enje budućim generacijama u izvornom obliku,
3) stvaranje neophodnih uslova za očuvanje jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa i preduzimanje potrebnih mjera za jačanje svijesti o značaju njegovog koriŔćenja,
4) Å”irenje saznanja o vrijednostima i značaju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa,
5) podsticanje pravilnog izražavanja, poznavanja i pravilne upotrebe jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma.

Član 8.

Jedinstven pristup očuvanju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa podrazumijeva obavezu svih organa, organizacija i drugih pravnih lica da, prilikom koriŔćenja ćiriličkog pisma u pravnom prometu, koriste standardizovan oblik ćiriličkog pisma, poÅ”tujući njegov integritet i Å”titeći njegovu kulturnu vrijednost.

Član 9.

Republičkim propisima i propisima jedinica lokalne samouprave, u skladu sa posebnim zakonima, mogu se ustanoviti poreske i druge administrativne olakÅ”ice za privredne i druge subjekte koji u svom poslovanju, odnosno u obavljanju svoje djelatnosti odluče da koriste ćiriličko pismo, Å”to uključuje i koriŔćenje ćiriličkog pisma u elektronskim medijima i prilikom izdavanja Å”tampanih javnih glasila.

Član 10.

(1) DruÅ”tvena briga o zaÅ”titi i očuvanju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma naročito se ogleda u:
1) promovisanju, očuvanju, njegovanju i obaveznoj primjeni norme standardizovanog jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma,
2) očuvanju i Ŕirenju poŔtovanja za dijalekte u njihovoj specifičnoj funkcionalnoj upotrebi,
3) podrÅ”ci proučavanju i afirmaciji srpskog pisanog nasljeđa i njegovoj zaÅ”titi od prisvajanja i falsifikovanja,
4) podrÅ”ci zaÅ”titi i očuvanju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma u zemlji i inostranstvu.
(2) O normiranju, njegovanju, unapređenju i zaÅ”titi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma brine se Savjet za standardizaciju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma (u daljem tekstu: Savjet), u saradnji sa drugim kulturnim, naučnim i obrazovnim institucijama i ustanovama.
(3) Vlada Republike Srpske, na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove kulture, imenuje Savjet, na period od četiri godine.
(4) Savjet broji sedam članova, od kojih su najmanje dva člana predstavnici Odbora za standardizaciju srpskog jezika.

Član 11.

Savjet u svom radu:
1) analizira i daje miÅ”ljenja o stanju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma,
2) daje sugestije u kreiranju i sprovođenju sistema zaÅ”tite i očuvanja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma,
3) daje prijedloge za razvoj i unapređenje stanja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma,
4) daje sugestije i prijedloge za unapređenje drugih pitanja u oblasti zaÅ”tite, očuvanja i koriŔćenja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma,
5) podnosi izvjeŔtaj o radu Vladi Republike Srpske.

Član 12.

(1) Upravni nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrÅ”i Ministarstvo prosvjete i kulture.
(2) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrŔi Republička uprava za inspekcijske poslove, putem nadležnih inspektora.

Član 13.

Novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kazniće se za prekrÅ”aj organ, organizacija i drugo pravno lice ukoliko prilikom koriŔćenja ćiriličkog pisma u pravnom prometu postupa suprotno članu 8. ovog zakona.

Član 14.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ā€žSlužbenom glasniku Republike Srpske".

 

Broj: 02/1-021-571/22
Datum: 1. juna 2022. godine

POTPREDSJEDNIK
NARODNE SKUPÅ TINE
Denis Šulić

 

-----Kraj Zakona o zaÅ”titi, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma-----

 

Često postavljana pitanja o Zakonu o zaÅ”titi i očuvanju ćirilice

Å ta uređuje Zakon o zaÅ”titi, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma?

Zakon uređuje sistem zaÅ”tite, očuvanja i način koriŔćenja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma u Republici Srpskoj kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

Gdje je objavljen ovaj zakon?

Zakon je objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske broj 63/22.

Kada zakon stupa na snagu?

Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske (član 14); usvojen je 1. juna 2022. godine.

Å ta se smatra jezikom srpskog naroda u smislu ovog zakona?

Standardizovan i normiran tip jezika, s ijekavskim i ekavskim književnim izgovorom, kao sredstvo i opŔte dobro nacionalne kulture (član 2).

Šta se smatra ćiriličkim pismom u smislu ovog zakona?

Standardizovan tip ćirilice jezika srpskog naroda, koji predstavlja temelj kulturnog i nacionalnog identiteta (član 3).

Ko je dužan koristiti standardizovan oblik ćiriličkog pisma?

Svi organi, organizacije i druga pravna lica dužni su, prilikom koriŔćenja ćiriličkog pisma u pravnom prometu, koristiti standardizovan oblik ćiriličkog pisma (član 8).

Postoje li olakÅ”ice za koriŔćenje ćirilice?

Da. Republičkim propisima i propisima jedinica lokalne samouprave mogu se ustanoviti poreske i druge administrativne olakÅ”ice za subjekte koji koriste ćiriličko pismo, uključujući upotrebu u elektronskim medijima i Å”tampanim javnim glasilima (član 9).

Šta je Savjet za standardizaciju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma?

Savjet je tijelo od sedam članova koje imenuje Vlada Republike Srpske na period od četiri godine; brine o normiranju, njegovanju, unapređenju i zaÅ”titi jezika i pisma (član 10).

Ko vrŔi nadzor nad primjenom zakona?

Upravni nadzor vrŔi Ministarstvo prosvjete i kulture, a inspekcijski nadzor Republička uprava za inspekcijske poslove putem nadležnih inspektora (član 12).

Kolika je kazna za nepoŔtovanje obaveze iz člana 8?

Novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kazniće se za prekrÅ”aj organ, organizacija ili drugo pravno lice koje postupa suprotno članu 8. zakona (član 13).