|
("Službeni glasnik Brčko
distrikta BiH", br. 7/2018)
DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE
Član 1
(Predmet)
Ovim zakonom propisuje se zaštita od nasilja u porodici ili porodičnoj
zajednici (u daljnjem tekstu: nasilje u porodici), lica koja se u smislu
ovog zakona smatraju članom porodice ili porodične zajednice, subjekti
zaštite i postupak zaštite žrtava nasilja u porodici,
prekršajne sankcije koje se izriču učiniocima nasilja u porodici i
druga pitanja od značaja za zaštitu od nasilja u porodici u Brčko
distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt).
Član 2
(Definicije)
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
a) "porodica" je životna zajednica roditelja i djece i drugih srodnika;
b) "član porodice ili porodične zajednice" smatraju se:
1. supružnici ili bivši supružnici i njihova djeca i djeca svakog od
njih,
2. vanbračni partneri ili bivši vanbračni partneri, njihova djeca ili
djeca svakog od njih,
3. srodnici po tazbini, zaključno do drugog stepena srodstva, bez obzira da
li je bračna zajednica prestala, roditelji sadašnjih i bivših
bračnih i vanbračnih partnera,
4. srodnici iz potpunog usvojenja u pravoj liniji bez ograničenja, a u
pobočnoj zaključno s četvrtim stepenom srodstva, kao i srodnici iz
nepotpunog usvojenja,
5. lica koja vezuje odnos starateljstva, lica koja žive ili su živjela u
istom porodičnom domaćinstvu, bez obzira na srodstvo,
6. lica koja imaju zajedničko dijete ili je dijete začeto, iako nikad nisu
živjela u istom porodičnom domaćinstvu;
c) "nasilje u porodici" predstavlja svaku radnju nasilja člana porodice ili
porodične zajednice, kojom se ugrožava spokojstvo, psihički, tjelesni,
seksualni ili ekonomski integritet drugog člana porodice ili porodične
zajednice;
d) "dijete" je maloljetno lice koje nije navršilo 18 godina života.
Član 3
(Cilj)
Osnovni cilj ovog zakona je zaštita žrtava nasilja u porodici
sprečavanjem i suzbijanjem nasilja u porodici kojim se krše Ustavom
Bosne i Hercegovine, Statutom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i zakonima
zagarantovana osnovna ljudska prava i slobode.
Član 4
(Ostvarivanje zaštite)
Zaštita od nasilja u porodici ostvaruje se primjenom ovog zakona i
zakona kojima se uređuje upravni, prekršajni i krivični postupak,
zaštita djece i maloljetnika u krivičnom postupku i postupak
izvršenja krivičnih sankcija.
DIO DRUGI - NASILJE U PORODICI
POGLAVLJE I. PREKRŠAJNA RADNJA, POMOĆ
ŽRTVI NASILJA U PORODICI, DUŽNOST SUBJEKATA ZAŠTITE
Član 5
(Radnja nasilja)
(1) Radnja nasilja koja ne sadrži obilježja krivičnog djela predstavlja
prekršaj, ukoliko je to:
a) prijetnja nanošenjem tjelesne povrede članu porodice ili njemu
bliskom licu,
b) prijetnja oduzimanjem djece ili izbacivanjem iz stana člana porodice,
c) iscrpljivanje radom, izgladnjivanjem, uskraćivanjem sna ili neophodnog
odmora članu porodice,
d) odgoj djece na način ponižavajućeg postupanja,
e) uskraćivanje sredstava za egzistenciju članu porodice,
f) uskraćivanje prava na ekonomsku nezavisnost zabranom rada ili držanjem
člana porodice u odnosu zavisnosti ili podređenosti, prijetnjom ili
nedavanjem sredstava za život ili drugim oblicima ekonomske dominacije,
g) verbalni napad, psovanje, nazivanje pogrdnim imenom ili vrijeđanje člana
porodice na drugi način,
h) ograničavanje slobode komuniciranja člana porodice s članovima porodice
ili drugim licima,
i) oštećenje, uništenje ili prometovanje zajedničke imovine ili
imovine u posjedu, kao i oštećenje ili uništenje imovine u
vlasništvu ili u posjedu drugog člana porodice, odnosno
pokušaj da se to učini,
j) uhođenje člana porodice,
k) prouzrokovanje straha, poniženja, osjećaja manje vrijednosti,
l) i druge radnje nasilja u porodici koje ne sadrže obilježja krivičnog djela
nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici.
(2) Smatra se da je prekršaj učinjen ako je radnja nasilja u porodici
izvršena jednom ili više puta, a određena je trajnim glagolom.
Član 6
(Pomoć žrtvi nasilja)
(1) Žrtva nasilja u porodici ima pravo na psihosocijalnu pomoć i socijalnu i
medicinsku zaštitu u skladu sa zakonima iz oblasti zdravstvene i
socijalne zaštite.
(2) Posebnu pomoć i zaštitu u skladu sa ovim zakonom uživa žrtva koja
je:
a) dijete,
b) lice sa 65 godina i starije,
c) lice s invaliditetom i
d) lice pod starateljstvom.
Član 7
(Subjekti zaštite)
(1) Zaštitu, pomoć i podršku žrtvama nasilja u porodici dužni
su pružiti subjekti zaštite. (2) Subjekti zaštite su:
a) Policija Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Policija),
b) Tužilaštvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine,
c) Kancelarija za pravnu pomoć Brčko distrikta Bosne i Hercegovine,
d) Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge, Pododjeljenje za socijalnu
zaštitu (u daljnjem tekstu: Pododjeljenje za socijalnu
zaštitu),
e) zdravstvene ustanove i
f) druge specijalizovane organizacije (tipa udruženja za zaštitu žena,
za ravnopravnost spolova i sl.).
(3) Subjekti zaštite dužni su postupati u skladu s odredbama ovog
zakona, pružajući zaštitu, podršku i pomoć žrtvama nasilja u
porodici i spriječiti ponavljanje nasilja bez obzira na to da li je protiv
učinioca pokrenut krivični ili prekršajni postupak.
Član 8
(Pravna pomoć žrtvama nasilja u porodici)
Pravo na besplatnu pravnu pomoć žrtve nasilja u porodici imaju u postupcima
ostvarivanja svojih prava i zaštite, u skladu s propisima koji
regulišu oblast besplatne pravne pomoći.
POGLAVLJE II. POSTUPAK OSTVARIVANJA
ZAŠTITE ŽRTAVA NASILJA U PORODICI
Odjeljak A. Prijavljivanje nasilja u porodici
Član 9
(Hitnost postupka)
(1) Subjekti zaštite dužni su bez odlaganja osigurati hitno
rješavanje predmeta nasilja u porodici, vodeći računa da su interes i
dobrobit žrtve prioritet u tim postupcima, a naročito ako je žrtva lice iz
člana 6 stava 2 ovog zakona.
(2) U slučajevima nasilja u porodici subjekti zaštite dužni su da
međusobno sarađuju i razmjenjuju potrebne podatke i informacije.
Član 10
(Prijavljivanje nasilja u porodici)
(1) Članovi porodice, subjekti zaštite, kao i zaposleni u obrazovnim,
socijalnim i zdravstvenim ustanovama, kao i svaki drugi građanin, dužni su
odmah nakon saznanja da je počinjeno nasilje u porodici ili da postoje
osnovi sumnje da je počinjeno nasilje u porodici prijaviti to Policiji.
(2) Nakon prijema prijave da je učinjeno nasilje u porodici, Policija je
dužna odmah o tome obavijestiti Pododjeljenje za socijalnu zaštitu,
koje će odmah neposredno pružiti socijalno zaštitne mjere žrtvi,
preduzeti druge mjere iz svoje nadležnosti te o tome sačiniti službeni
izvještaj.
(3) Zdravstvena ustanova omogućit će žrtvi besplatan ljekarski pregled radi
utvrđivanja postojanja povreda fizičkog ili psihičkog integriteta.
(4) O izvršenom nasilju u porodici Policija odmah obavještava i
nadležnog tužioca i, uz izvještaj, dostavlja prikupljene dokaze i
obavještenja o tome.
(5) Ukoliko nadležni tužilac nađe da radnja nasilja u porodici nema obilježja
krivičnog djela, predmet vraća podnosiocu izvještaja iz stava 4 ovog
člana na daljnje postupanje, u skladu sa zakonom kojim se utvrđuju pravila
krivičnog postupka.
(6) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za radnje nasilja u
porodici propisane ovim zakonom može podnijeti:
a) Policija,
b) drugi ovlašteni organi u skladu sa zakonom kojim se propisuju
prekršaji.
Odjeljak B. Hitne mjere zaštite
Član 11
(Hitne mjere)
(1) Radi otklanjanja neposredne opasnosti po fizički i psihički integritet,
radi sprečavanja ponavljanja nasilja i garantovanja sigurnosti žrtve,
učiniocu nasilja u porodici mogu se izreći hitne mjere zaštite prije
pokretanja postupka ili u toku postupka.
(2) Hitne mjere zaštite izriče Osnovni sud Brčko distrikta Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Osnovni sud).
(3) Prijedlog za izricanje hitne mjere zaštite podnosi Policija ili
ovlašteni organ, a izriče se najkasnije u roku od 24 sata od prijema
prijedloga, odnosno izvođenja učinioca nasilja u porodici pred Osnovni sud.
(4) Hitne mjere zaštite su:
a) udaljenje učinioca nasilja iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora
ili
b) zabrana približavanja i kontaktiranja učinioca nasilja sa žrtvom nasilja u
porodici.
Član 12
(Izricanje hitnih mjera)
(1) Hitne mjere zaštite izriču se u trajanju koje ne može biti duže od
30 dana.
(2) Hitne mjere zaštite iz stava 1 ovog člana izriče sudija Osnovnog
suda, rješenjem na koje se može uložiti žalba u roku od tri dana od
dana izricanja.
(3) Žalba na odluku Suda o izrečenoj hitnoj mjeri zaštite ne odgađa
njeno izvršenje.
(4) O žalbi odlučuje Apelacioni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u
roku od 72 sata od prijema žalbe.
(5) Prilikom napuštanja stana, kuće ili drugog prostora za stanovanje,
učinilac nasilja u porodici ima pravo uzeti svoje lične stvari neophodne za
svakodnevni život.
(6) Učinilac nasilja u porodici obavezan je predati ključeve od stana, kuće
ili drugog prostora za stanovanje.
(7) Osnovni sud, koji je izrekao hitnu mjeru zaštite iz člana 11 stava
4 ovog zakona, dostavlja rješenje o njenom izricanju nadležnoj
organizacionoj jedinici Policije na provođenje i ispituje njeno provođenje i
opravdanost trajanja u periodu za koji je izrečena.
(8) Način provođenja hitnih mjera zaštite uređuje se pravilnikom iz
člana 22 stava 3 ovog zakona.
Odjeljak C. Način zbrinjavanja žrtava nasilja
u porodici
Član 13
(Zbrinjavanje žrtve nasilja u porodici u sigurnu kuću)
(1) Pododjeljenje za socijalnu zaštitu, uz asistenciju Policije, može
uz prethodni pristanak žrtve nasilja u porodici, radi osiguranja fizičke
zaštite i ostvarivanja prava i interesa žrtve nasilja u porodici,
privremeno zbrinuti žrtvu nasilja u porodici u sigurnu kuću.
(2) Rješenje o smještaju lica iz stava 1 ovog člana donosi
šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge.
(3) Žrtva nasilja u porodici, zbog pretrpljenog nasilja, straha i
uznemirenosti, radi osiguravanja fizičke zaštite i ostvarivanja
svojih prava i interesa, kao i sprečavanja ponavljanja nasilja, ima pravo
podnijeti Pododjeljenju za socijalnu zaštitu zahtjev za
korištenje posebne mjere podrške - privremeno zbrinjavanje u
sigurnu kuću.
(4) Sigurna kuća predstavlja posebnu mjeru podrške kojom se osigurava
siguran smještaj i pomoć žrtvama nasilja u porodici, koju može
realizovati pravno lice.
(5) Radi zaštite i osiguranja žrtve nasilja u porodici, Policija je
dužna otpratiti žrtvu u kuću, stan ili drugi stambeni prostor da bi ona
uzela svoje i lične stvari drugih lica koja su s njom napustila taj prostor,
a koje su neophodne za zadovoljenje svakodnevnih potreba.
(6) Mjera iz stava 1 ovog člana može se odrediti u trajanju koje je potrebno
radi ostvarenja cilja mjere, s tim da ne može trajati duže od šest
mjeseci.
(7) U opravdanim slučajevima trajanje mjere iz stava 1 ovog člana može se
produžiti za još šest mjeseci, odnosno do završetka
postupka i izvršenja rješenja kojim se učiniocu nasilja izriče
zaštitna mjera.
Član 14
(Troškovi smještaja)
Sredstva za privremeno zbrinjavanje i smještaj žrtava nasilja u
porodici u sigurnim kućama osiguravaju se iz budžeta Distrikta.
Član 15
(Formiranje stručnog tima)
(1) Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine formira stručni tim od
predstavnika Pododjeljenja za socijalnu zaštitu, Policije i
zdravstvenih radnika koji se bave pitanjima porodice i zaštite od
nasilja u porodici, radi utvrđivanja individualnog plana zaštite
žrtve nasilja u porodici.
(2) Plan iz stava 1 ovog člana, posebno sadrži mjere koje je potrebno
preduzeti u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna, zdravstvena i
dječija zaštita.
(3) Ako je žrtva nasilja u porodici dijete, plan iz stava 1 ovog člana sadrži
i mjere za zaštitu djeteta u skladu sa zakonom kojim se uređuju
porodični odnosi i propisima kojima se uređuje zaštita prava djece.
Član 16
(Objavljivanje informacija)
O žrtvi ili učiniocu nasilja u porodici ne smije se javno objaviti
informacija na osnovu koje se može prepoznati žrtva nasilja u porodici ili
član porodice žrtve nasilja u porodici, osim ako je punoljetna žrtva nasilja
u porodici s tim izričito saglasna.
POGLAVLJE III. SANKCIJE ZA ZAŠTITU OD
NASILJA U PORODICI
Član 17
(Sankcije za zaštitu od nasilja u porodici)
(1) Za počinjeni prekršaj se mogu izreći sljedeće sankcije:
a) novčana kazna;
b) uslovna osuda;
c) ukor;
d) zaštitne mjere.
(2) Zaštitne mjere su:
a) udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora počinioca
nasilja u porodici,
b) zabrana približavanja žrtvi nasilja u porodici,
c) zabrana uznemiravanja, uhođenja i praćenja žrtve nasilja u porodici ili
porodičnoj zajednici,
d) obavezan psihosocijalni tretman počinioca nasilja u porodici i
e) obavezno liječenje od zavisnosti počinioca nasilja u porodici.
(3) Prekršajne sankcije izriče sud u prekršajnom postupku koji
je pokrenut i proveden u skladu s odredbama zakona kojim se propisuju
prekršaji.
(4) Svrha zaštitnih mjera je osiguravanje nužne zaštite
zdravlja i sigurnosti osoba izloženih nasilju u porodici, sprečavanje
nasilja u porodici, te preduzimanje efikasnih mjera preodgoja i liječenja
nasilnih osoba.
(5) Svrha prekršajnih sankcija iz stava 1 ovog člana jeste da se utiče
na počinioca nasilja u porodici, da ubuduće ne čini nasilje u porodici, da
se osigura nužna zaštita zdravlja i sigurnost žrtve nasilja u
porodici, te otklone okolnosti koje pogoduju ili podsticajno djeluju na
izvršenje nasilja u porodici.
Član 18
(Zaštitne mjere)
Zaštitne mjere iz člana 17 stava 3 ovoga zakona mogu se primijeniti
samostalno.
Član 19
(Postupak prema maloljetnom učiniocu nasilja u porodici)
Prekršajni postupak prema maloljetnom učiniocu nasilja u porodici i
izricanje odgojnih mjera provodi se u skladu s odredbama zakona kojim se
propisuju prekršaji i Zakona o zaštiti i postupanju s djecom i
maloljetnicima u krivičnom postupku Brčko distrikta BiH.
Član 20
(Udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora)
(1) Zaštitna mjera udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog
prostora izriče se počiniocu nasilja u porodici ako je izvršio
nasilje prema članu porodice s kojim živi u stanu, kući ili nekom drugom
stambenom prostoru, ako sud ocijeni da postoji opasnost da bi bez provođenja
ove zaštitne mjere učinilac nasilja u porodici mogao ponovo počiniti
nasilje.
(2) Lice kojem je izrečena mjera iz stava 1 ovog člana dužno je u prisustvu
Policije, bez odlaganja, napustiti stan, kuću ili neki drugi stambeni
prostor.
(3) Mjera iz stava 1 ovog člana određuje se u trajanju koje ne može biti
kraće od 30 dana niti duže od šest mjeseci.
Član 21
(Zabrana približavanja žrtvi)
(1) Zaštitna mjera zabrana približavanja žrtvi nasilja u porodici
izriče se počiniocu nasilja u porodici ako postoji opasnost da bi ponovo
mogao izvršiti nasilje ili ako bi prisustvo počinioca nasilja u
porodici u blizini žrtve stvaralo žrtvi nasilja u porodici visok stepen
duševne patnje koja onemogućava normalne psihičke aktivnosti.
(2) U rješenju kojim se izriče ova zaštitna mjera, Osnovni sud
je dužan odrediti mjesta ili područja i najmanju udaljenost na kojoj se
učinilac nasilja u porodici smije približiti žrtvi nasilja u porodici.
(3) Mjera iz stava 1 ovog člana određuje se u trajanju koje ne može biti
kraće od 30 dana niti duže od jedne godine.
Član 22
(Zabrana uznemiravanja, uhođenja i praćenja žrtve nasilja u porodici)
(1) Zaštitna mjera zabrana uznemiravanja, uhođenja i praćenja žrtve
nasilja u porodici izriče se počiniocu nasilja u porodici koji je nasilje
izvršio uznemiravanjem, uhođenjem i praćenjem, a postoji opasnost da
bi mogao ponoviti uznemiravanje, uhođenje ili praćenje žrtve nasilja u
porodici.
(2) Mjera iz stava 1 ovog člana određuje se u trajanju koje ne može biti
kraće od 30 dana niti duže od jedne godine.
(3) Šef Policije donosi Pravilnik o načinu provođenja hitnih i
zaštitnih mjera koje su u nadležnosti Policije, a koje su propisane u
članu 13, 20, 21 i 22 ovog zakona.
Član 23
(Obavezan psihosocijalni tretman)
(1) Zaštitna mjera obavezan psihosocijalni tretman izriče se počiniocu
nasilja u porodici radi otklanjanja uzroka nasilničkog ponašanja i
preodgoja, odnosno s ciljem smanjivanja i otklanjanja opasnosti ponavljanja
učinjenog nasilja.
(2) Mjera iz stava 1 ovog člana može trajati do prestanka razloga zbog kojeg
je određena, ali ne može trajati duže od jedne godine.
(3) Šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge donosi Pravilnik o
načinu provođenja zaštitne mjere -obavezan psihosocijalni tretman. https://advokat-prnjavorac.com
Član 24
(Obavezno liječenje od zavisnosti počinioca nasilja u porodici)
(1) Zaštitna mjera obavezno liječenje od zavisnosti počinioca nasilja
u porodici izriče se počiniocu nasilja u porodici koji je nasilje
izvršio pod uticajem zavisnosti od alkohola, opojnih droga i drugih
psihotropnih supstanci, a postoji opasnost da zbog te zavisnosti ponovo
učini nasilje.
(2) Mjera iz stava 1 ovog člana određuje se u trajanju koje je potrebno za
liječenje, zasnovanom na mišljenju specijalizovanih stručnjaka
zaduženih za liječenje, ali ne može trajati duže od godinu dana.
(3) Šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge donosi Pravilnik o
načinu provođenja zaštitne mjere -obavezno liječenje od zavisnosti.
Član 25
(Izricanje zaštitnih mjera)
(1) Osnovni sud može učiniocu nasilja u porodici izreći jednu ili više
zaštitnih mjera kad postoje uslovi za njihovo izricanje propisani
ovim zakonom.
(2) Osnovni sud može zatražiti od Pododjeljenja za socijalnu zaštitu:
a) da mu pruži pomoć u pribavljanju potrebnih dokaza i
b) da dostavi svoje mišljenje o svrsishodnosti tražene zaštitne
mjere.
(3) Prilikom izricanja zaštitnih mjera propisanih ovim zakonom vodi se
računa o svrsi, težini, trajanju izrečene mjere i njenoj efikasnosti.
(4) Organi nadležni za provođenje zaštitnih mjera dužni su pratiti
njihovo izvršenje i o tome izvještavati Osnovni sud,
predlagati prekid, produženje ili zamjenu te mjere drugom mjerom.
(5) Organ nadležan za provođenje zaštitne mjere dužan je dostaviti
Osnovnom sudu izvještaj o izvršenju zaštitnih mjera
najkasnije u roku od šest mjeseci od dana izricanja zaštitne
mjere, a po potrebi i ranije.
Član 26
(Žalba na rješenje o određivanju zaštitne mjere)
(1) Protiv rješenja o određivanju zaštitne mjere može se
izjaviti žalba Apelacionom sudu u roku od tri dana od dana dostavljanja
rješenja.
(2) O žalbi odlučuje Apelacioni sud u roku od tri dana od dana prijema žalbe.
(3) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja o određivanju
zaštitne mjere.
Član 27
(Obaveza obavještavanja)
(1) Počinilac nasilja u porodici dužan je postupiti u skladu s izrečenom
zaštitnom mjerom.
(2) Subjekt zaštite koji u djelokrugu svog rada sazna da učinilac
nasilja u porodici ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom,
dužan je da o tome obavijesti Osnovni sud i Pododjeljenje za socijalnu
zaštitu.
Član 28
(Dostavljanje rješenja o izrečenoj zaštitnoj mjeri)
(1) Rješenje o izrečenoj zaštitnoj mjeri Osnovni sud je dužan
dostaviti organu ili ustanovi nadležnoj za provođenje izvršenja u
roku od tri dana od dana donošenja rješenja.
(2) Rješenje o izrečenoj zaštitnoj mjeri iz članova 20, 21 i 22
ovog zakona dostavlja se na izvršenje Policiji.
(3) Rješenje o izrečenoj zaštitnoj mjeri iz članova 23 i 24
ovog zakona dostavlja se Pododjeljenju za socijalnu zaštitu i organu,
odnosno ustanovi koja izvršava zaštitnu mjeru u skladu sa
zakonom kojim se uređuje liječenje i rehabilitacija lica zavisnih od
alkohola, opojnih droga i drugih psihotropnih supstanci.
POGLAVLJE IV. EVIDENCIJE I OBUKE
Član 29
(Evidencije)
(1) Subjekti zaštite i druga tijela ovlaštena za postupanje u
skladu s ovim zakonom dužna su voditi evidenciju o preduzetim radnjama i
podatke o broju pokrenutih i završenih postupaka i drugih preduzetih
mjera te izvještaje o tome dostavljati Odjeljenju za zdravstvo i
ostale usluge.
(2) Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge prikuplja, obrađuje i evidentira
podatke o nasilju u porodici.
(3) Šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge donosi Pravilnik o
sadržaju evidencije i izvještaja o nasilju u porodici iz stava 1 ovog
člana.
Član 30
(Stručno osposobljavanje)
O sticanju posebnih znanja i kontinuiranom stručnom osposobljavanju i
usavršavanju sudija i tužilaca iz oblasti nasilja u porodici brine se
Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH.
POGLAVLJE V. NADZOR I KAZNENE ODREDBE
Član 31
(Nadzor)
Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Odjeljenje za zdravstvo i
ostale usluge.
Član 32
(Novčane kazne)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 300 KM do 900 KM kaznit će se za
prekršaj počinilac nasilja u porodici koji izvrši radnju
nasilja iz člana 5 ovog zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 1.500 KM kaznit će se za
prekršaj počinilac nasilja u porodici koji ponovi radnju nasilja iz
člana 5 ovog zakona.
(3) Novčanom kaznom od 500 KM do 1.000 KM kaznit će se za prekršaj
zaposleni u obrazovnoj, socijalnoj i zdravstvenoj ustanovi koji ne prijavi
nasilje u porodici iz člana 5 ovog zakona.
(4) Novčanom kaznom od 300 KM do 900 KM kaznit će se i član porodice koji ne
prijavi nasilje u porodici iz člana 5 ovog zakona kada je žrtva dijete.
DIO TREĆI - PRELAZNE I ZAVRŠNE
ODREDBE
Član 33
(Rok za donošenje podzakonskih akata)
(1) Šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge dužan je, u roku od
šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti:
a) Pravilnik o načinu i mjestu provođenja zaštitne mjere obavezan
psihosocijalni tretman (član 23 stav 3 ovog zakona),
b) Pravilnik o načinu i mjestu provođenja zaštitne mjere obavezno
liječenje od zavisnosti počinioca nasilja u porodici (član 24 stav 3 ovog
zakona),
c) Pravilnik o sadržaju evidencije i izvještaja o nasilju u porodici
(član 29 stav 3 ovog zakona).
(2) Šef Policije dužan je, u roku od šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona, donijeti Pravilnik o načinu provođenja hitnih
i zaštitnih mjera (član 22 stav 3 ovog zakona).
Član 34
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom
glasniku Brčko distrikta BiH.
|
