Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku Republike Srpske, Službeni glasnik RS broj 99/20

Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku Republike Srpske

Važeći propis

("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 99/20)

Priredio: , advokat  ·  Ažurirano:

Sažetak

Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku Republike Srpske

Zakon uređuje kako se u Republici Srpskoj štiti pravo na suđenje u razumnom roku i kako se ostvaruje pravično zadovoljenje zbog povrede tog prava. Predviđena su dva pravna sredstva: zahtjev za ubrzanje postupka, o kojem odlučuje predsjednik suda pred kojim se postupak vodi, i tužba Vrhovnom sudu Republike Srpske za utvrđivanje povrede i novčano obeštećenje. Zakon propisuje kriterijume za ocjenu dužine trajanja postupka, rokove za odlučivanje, žalbu predsjedniku neposredno višeg suda, iznos obeštećenja od 300 KM do 3.000 KM po predmetu, oslobađanje od sudske takse i mogućnost poravnanja pred Vladom Republike Srpske. Tekst ima 35 članova u pet glava, a svaki član ima vlastito sidro.

Ključne tačke

  • Ko ima pravo: svako ko smatra da nije u razumnom roku odlučeno o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, kao i oštećeni pod uslovima iz člana 2.
  • Dva sredstva: zahtjev za ubrzanje postupka i tužba za utvrđivanje povrede prava i pravično zadovoljenje (član 4).
  • Kriterijumi: složenost predmeta, ponašanje suda i drugih organa, ponašanje podnosioca i značaj predmeta za podnosioca (član 5).
  • Gdje se podnosi: zahtjev za ubrzanje podnosi se sudu pred kojim se postupak vodi, a odlučuje predsjednik suda (član 6).
  • Rok za odluku: predsjednik suda odlučuje o zahtjevu u roku od 60 dana od prijema (član 10), a izvještaj od sudije traži u roku od 15 dana (član 9).
  • Rok za radnje: ako utvrdi odugovlačenje, predsjednik suda rješenjem određuje rok za procesne radnje koji ne može biti duži od tri mjeseca (član 12).
  • Žalba: protiv rješenja iz člana 11. žalba se podnosi predsjedniku neposredno višeg suda u roku od 15 dana (član 15).
  • Vrhovni sud: ako je postupak u toku pred Vrhovnim sudom, o zahtjevu odlučuje vijeće od troje sudija tog suda (član 17).
  • Novi zahtjev: podnosilac čiji je zahtjev odbijen može podnijeti novi po isteku šest mjeseci od prijema rješenja (član 18).
  • Tužba: može je podnijeti samo onaj ko je prethodno podnio zahtjev za ubrzanje postupka, pod uslovima iz člana 21.
  • Ko nema pravo: republički organi uprave, organi jedinica lokalne samouprave, javne službe i drugi nosioci javnih ovlašćenja kada su stranke (član 20).
  • Odluka o tužbi: Vrhovni sud odlučuje u vijeću od troje sudija, najkasnije u roku od šest mjeseci od prijema tužbe (čl. 24 i 25).
  • Obeštećenje: novčano obeštećenje određuje se u iznosu od 300 KM do 3.000 KM po predmetu, uz izuzetke iz člana 27.
  • Isplata: sredstva se obezbjeđuju u budžetu Republike Srpske i isplaćuju u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva (član 28).
  • Takse i poravnanje: stranka je oslobođena sudske takse (član 30), a ko je podnio predstavku Evropskom sudu može tražiti poravnanje pred Vladom Republike Srpske (član 31).

Kako se traži zaštita prava na suđenje u razumnom roku u Republici Srpskoj?

Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku Republike Srpske objavljen je u Službenom glasniku Republike Srpske broj 99/20 i stupio je na snagu 1. januara 2021. godine. Tekst na ovoj stranici ima 35 članova u pet glava, a svaki član ima vlastito sidro pa se na njega može uputiti direktnim linkom.

Postupak ima dva koraka. Prvo se sudu pred kojim se predmet vodi podnosi zahtjev za ubrzanje postupka, o kojem odlučuje predsjednik suda u roku od 60 dana; ako utvrdi neopravdano odugovlačenje, rješenjem određuje rok za preduzimanje procesnih radnji koji ne može biti duži od tri mjeseca. Tek onaj ko je prethodno podnio takav zahtjev može Vrhovnom sudu Republike Srpske podnijeti tužbu za utvrđivanje povrede prava i pravično zadovoljenje. Vrhovni sud odlučuje u vijeću od troje sudija najkasnije u roku od šest mjeseci, a novčano obeštećenje se kreće od 300 KM do 3.000 KM po predmetu i isplaćuje se iz budžeta Republike Srpske.

U Federaciji Bosne i Hercegovine ista materija uređena je posebnim zakonom, pa je mjerodavan propis onog entiteta u kojem se vodi postupak. Uz zakon su na stranici navedeni povezani propisi i vodiči, izvori i odgovori na najčešća pitanja.

Sadržaj - Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku RS

  1. Glava I - Osnovne odredbe (čl. 1-3)
  2. Glava II - Pravna sredstva i kriterijumi za ocjenu (čl. 4-5)
  3. Glava III - Zahtjev za ubrzanje postupka (čl. 6-18)
  4. Glava IV - Pravično zadovoljenje i tužba (čl. 19-32)
  5. Glava V - Prelazne i završne odredbe (čl. 33-35)

Glava I - Osnovne odredbe (čl. 1-3)

Predmet zakona, krug lica koja imaju pravo na sudsku zaštitu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, uključujući oštećenog u krivičnom postupku, te pravilo o rodno neutralnom značenju izraza upotrijebljenih u zakonu.

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se zaštita prava na suđenje u razumnom roku, kao i pravo na pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, koje se ostvaruje u sudskom postupku na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom. Pravo na sudsku zaštitu

Član 2.

(1) Pravo na sudsku zaštitu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku ima svako ko smatra da nije u razumnom roku odlučeno o njegovim građanskim pravima i obavezama ili krivičnoj optužbi protiv njega.
(2) Pravo iz stava 1. ovog člana ima i oštećeni u krivičnom postupku i oštećeni kao tužilac, ako su istakli imovinskopravni zahtjev.
(3) Povreda prava na suđenje u razumnom roku utvrđuje se u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Diskriminacija i rodna ravnopravnost

Član 3.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba pola.

Glava II - Pravna sredstva i kriterijumi za ocjenu (čl. 4-5)

Dva pravna sredstva za zaštitu prava: zahtjev za ubrzanje postupka i tužba za utvrđivanje povrede prava i pravično zadovoljenje, te kriterijumi koji se u odlučivanju uzimaju u obzir, među njima složenost predmeta, ponašanje suda i drugih organa, ponašanje podnosioca i značaj predmeta za podnosioca.

Član 4.

Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku su:
1) zahtjev za ubrzanje postupka,
2) tužba za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i na pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Kriterijumi za ocjenu trajanja suđenja u razumnom roku i određivanje novčanog obeštećenja

Član 5.

U postupku odlučivanja o pravnim sredstvima iz člana 4. ovog zakona uzimaju se u obzir sljedeći kriterijumi:
1) složenost predmeta u činjeničnom i pravnom smislu,
2) ponašanje suda i drugih republičkih organa uprave, organa jedinica lokalne samouprave, javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja,
3) ponašanje podnosioca pravnog sredstva,
4) značaj predmeta za podnosioca pravnog sredstva.

Glava III - Zahtjev za ubrzanje postupka (čl. 6-18)

Podnošenje zahtjeva sudu pred kojim se postupak vodi i nadležnost predsjednika suda, sadržaj zahtjeva, registri koje sudovi vode, pribavljanje izvještaja od postupajućeg sudije u roku od 15 dana, odlučivanje u roku od 60 dana, odbacivanje i odbijanje zahtjeva, rješenje kojim se određuje rok za procesne radnje do tri mjeseca, dostavljanje pismena, obavještavanje podnosioca, žalba predsjedniku neposredno višeg suda u roku od 15 dana i odlučivanje o žalbi, posebna pravila kada je predmet pred Vrhovnim sudom te pravo na novi zahtjev nakon šest mjeseci.

Podnošenje i odlučivanje

Član 6.

(1) Zahtjev za ubrzanje postupka podnosi se sudu pred kojim se vodi postupak.
(2) O zahtjevu iz stava 1. ovog člana odlučuje predsjednik suda, a ako se radi o predmetu u kojem postupa predsjednik suda, o zahtjevu za ubrzanje postupka odlučuje zamjenik predsjednika suda.
(3) Postupak koji se vodi po odredbama ovog zakona je jednostranački i sprovodi se bez održavanja ročišta.
(4) Na pitanja postupka o odlučivanju o zahtjevu za ubrzanje postupka koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje vanparnični postupak. Sadržaj zahtjeva za ubrzanje postupka

Član 7.

Zahtjev za ubrzanje postupka sadrži:
1) ime i prezime podnosioca zahtjeva za ubrzanje postupka, adresu njegovog prebivališta ili boravišta, odnosno naziv i sjedište,
2) ime i prezime zakonskog zastupnika, odnosno punomoćnika podnosioca zahtjeva i adresu njegovog prebivališta ili boravišta, odnosno naziv i sjedište,

  1. poslovni broj predmeta na koji se odnosi zahtjev za ubrzanje postupka,
  2. podatke i okolnosti u vezi sa predmetom na koji se odnosi zahtjev za ubrzanje postupka.
Registri

Član 8.

(1) Nadležni sudovi vode sljedeće registre:
1) Registar o podnesenim zahtjevima za ubrzanje postupka i Registar odluka o podnesenim zahtjevima za ubrzanje postupka,
2) Registar o podnesenim tužbama za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i na pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku i Registar odluka o podnesenim tužbama.
(2) Sadržaj i način i vođenja Registra o podnesenim zahtjevima za ubrzanje postupka i Registra odluka o podnesenim zahtjevima za ubrzanje postupka, Registra o podnesenim tužbama za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i Registra odluka o podnesenim tužbama detaljnije se propisuje pravilnikom.
(3) Pravilnik o sadržini i načinu vođenja registara o postupcima iniciranim pravnim sredstvima za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku donosi ministar pravde (u daljem tekstu: ministar). Odlučivanje o zahtjevu za ubrzanje postupka

Član 9.

(1) Predsjednik suda, u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva za ubrzanje postupka, zatražiće od sudije koji postupa u predmetu izvještaj o dužini trajanja postupka, razlozima zbog kojih postupak nije okončan i mišljenje o roku u kojem se predmet može riješiti, a može i da izvrši uvid u spis predmeta.
(2) Sudija koji postupa u predmetu, dostavlja predsjedniku suda izvještaj iz stava 1. ovog člana odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja zahtjeva predsjednika suda, a koji se odnosi na izvještaj o dužini trajanja postupka. Rok za odlučivanje

Član 10.

Predsjednik suda odlučuje o podnesenom zahtjevu za ubrzanje postupka u roku od 60 dana od dana prijema tog zahtjeva u sud. Neosnovanost zahtjeva za ubrzanje postupka

Član 11.

(1) Zahtjev za ubrzanje postupka odbacuje se ako je neuredan ili ako ne sadrži obavezne elemente iz člana 7. ovog zakona ili je podnesen od neovlašćenog lica.
(2) Predsjednik suda rješenjem odbija zahtjev za ubrzanje postupka kada ocijeni da je zahtjev za ubrzanje postupka očigledno neosnovan.
(3) Ako predsjednik suda, nakon sprovedenog postupka, utvrdi da nije došlo do neopravdanog odugovlačenja postupka i odlučivanja o predmetu, rješenjem odbija zahtjev za ubrzanje postupka kao neosnovan. Osnovanost zahtjeva za ubrzanje postupka

Član 12.

(1) Ako predsjednik suda utvrdi da se neopravdano odugovlači postupak i odlučivanje o predmetu, donosi rješenje i određuje rok za preduzimanje određenih procesnih radnji, koji ne može biti duži od tri mjeseca i primjeren rok u kojem ga sudija izvještava o preduzetim radnjama.
(2) Sudija nema pravo žalbe na rješenje iz stava 1. ovog člana. Dostavljanje

Dostavljanje, obavještavanje i žalba

Član 13.

Odluke i druga pismena iz ovog zakona dostavljaju se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak. Obavještavanje podnosioca zahtjeva za ubrzanje postupka

Član 14.

Kada sudija u izvještaju ili drugim aktom u pisanoj formi, u roku iz člana 12. stav 1. ovog zakona, obavijesti predsjednika suda o izvršenim procesnim radnjama, predsjednik suda o izvršenim procesnim radnjama obavještava podnosioca zahtjeva za ubrzanje postupka i na taj način okončava postupak o zahtjevu za ubrzanje postupka.
Pravo na žalbu

Član 15.

Protiv rješenja iz člana 11. ovog zakona podnosilac zahtjeva za ubrzanje postupka ima pravo žalbe predsjedniku neposredno višeg suda u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Odlučivanje o žalbi

Član 16.

(1) Sud kod koga se nalazi predmet, na zahtjev predsjednika neposredno višeg suda, u roku od tri dana od dana prijema tog zahtjeva, dostavlja predsjedniku neposredno višeg suda spise predmeta.
(2) Predsjednik neposredno višeg suda donosi rješenje u roku od 30 dana od dana prijema spisa predmeta.
(3) Predsjednik neposredno višeg suda rješenjem odbacuje nedopuštenu, neblagovremenu žalbu i žalbu izjavljenu od neovlašćenog lica, ako je nije odbacio predsjednik suda kod koga se predmet nalazi u radu.
(4) Predsjednik neposredno višeg suda može odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje ili uvažiti žalbu i preinačiti rješenje. Odlučivanje Vrhovnog suda

Predmeti pred Vrhovnim sudom i novi zahtjev

Član 17.

(1) Ako se zahtjev za ubrzanje postupka odnosi na postupak koji je u toku pred Vrhovnim sudom Republike Srpske (u daljem tekstu: Vrhovni sud), o zahtjevu za ubrzanje postupka odlučuje Vijeće od troje sudija tog suda. https://advokat-prnjavorac.com
(2) Vijeće Vrhovnog suda može zahtjev iz stava 1. ovog člana rješenjem uvažiti ili odbiti kao neosnovan.
(3) Vijeće Vrhovnog suda odlučuje o zahtjevu za ubrzanje postupka u roku od 90 dana od dana prijema tog zahtjeva.
(4) Kada Vijeće Vrhovnog suda utvrdi da se neopravdano odugovlači postupak i odlučivanje o predmetu, rješenjem određuje rok za preduzimanje određenih procesnih radnji, koji ne može biti duži od tri mjeseca i primjeren rok u kojem ga sudija izvještava o preduzetim radnjama.
(5) Protiv rješenja iz stava 4. ovog člana, žalba i revizija nisu dozvoljene. Pravo na novi zahtjev za ubrzanje postupka

Član 18.

(1) Podnosilac zahtjeva za ubrzanje postupka, čiji je zahtjev za ubrzanje postupka odbijen, a koji nije podnio žalbu, može da podnese novi zahtjev za ubrzanje postupka kada istekne šest mjeseci od dana prijema rješenja o odbijanju zahtjeva za ubrzanje postupka.
(2) Podnosilac zahtjeva za ubrzanje postupka, čiji je zahtjev za ubrzanje postupka odbijen, a koji je podnio žalbu koja je odbijena, može da podnese novi zahtjev za ubrzanje postupka kada istekne šest mjeseci od dana prijema rješenja o odbijanju žalbe.

Glava IV - Pravično zadovoljenje i tužba (čl. 19-32)

Oblici pravičnog zadovoljenja, isključenje organa uprave i drugih nosilaca javnih ovlašćenja iz kruga ovlaštenih, uslov prethodno podnesenog zahtjeva za ubrzanje postupka, sadržaj tužbe, dostavljanje spisa i izjašnjenje Pravobranilaštva Republike Srpske, odlučivanje Vrhovnog suda u vijeću od troje sudija u roku od šest mjeseci, presuda kojom se utvrđuje povreda i dosuđuje novčano obeštećenje od 300 KM do 3.000 KM, obezbjeđenje i isplata sredstava iz budžeta, objavljivanje presude, oslobađanje od sudske takse, poravnanje pred Vladom Republike Srpske i naknada materijalne štete u parnici.

Oblici pravičnog zadovoljenja i ovlaštena lica

Član 19.

Pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku može se ostvariti:
1) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku,
2) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i dosuđivanjem novčane naknade,
3) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i dosuđivanjem novčane naknade i objavljivanjem presude da je stranci u sudskom postupku bilo povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku,
4) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i objavljivanjem presude da je stranci u sudskom postupku bilo povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku. Ograničenje prava na pravično zadovoljenje

Član 20.

Pravo na pravično zadovoljenje po ovom zakonu nemaju republički organi uprave, organi jedinica lokalne samouprave, javne službe i drugi nosioci javnih ovlašćenja kada učestvuju kao stranke u sudskim postupcima. Pravo na tužbu za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i pravično zadovoljenje

Član 21.

(1) Tužbu za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku (u daljem tekstu: tužba) može podnijeti tužilac koji je prethodno nadležnom sudu podnio zahtjev za ubrzanje postupka.
(2) Tužba iz stava 1. ovog člana podnosi se Vrhovnom sudu, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prijema pravosnažne odluke donesene po zahtjevu stranke za ubrzanje postupka. Sadržaj tužbe

Tužba i postupak pred Vrhovnim sudom

Član 22.

(1) Tužba sadrži:
1) ime i prezime tužioca, adresu njegovog prebivališta, odnosno boravišta, odnosno naziv tužioca i sjedište,
2) ime i prezime zakonskog zastupnika ili punomoćnika tužioca i adresu njegovog prebivališta, odnosno boravišta i sjedište,
3) poslovni broj predmeta ili druge podatke predmeta na osnovu kojih se može utvrditi na koji se predmet odnosi tužba,
4) potpis tužioca, zakonskog zastupnika ili punomoćnika.
(2) Uz tužbu, tužilac prilaže primjerak pravosnažnog rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu za ubrzanje postupka. Postupak po tužbi

Član 23.

(1) Sud kod koga se nalazi predmet, na zahtjev Vrhovnog suda, u roku od tri dana od dana prijema tog zahtjeva, dostavlja spise predmeta.
(2) Vrhovni sud tužbu dostavlja Pravobranilaštvu Republike Srpske, koje u roku od osam dana od dana prijema tužbe dostavlja svoje izjašnjenje na navode tužbe.
(3) Na ostala pitanja postupka po tužbi, a koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak o sporu male vrijednosti, nezavisno od vrste i visine tužbenog zahtjeva. Odlučivanje

Član 24.

(1) Vrhovni sud odlučuje o tužbi u Vijeću od troje sudija.
(2) Neblagovremenu tužbu i tužbu podnesenu od neovlašćenog lica i tužbu koja je podnesena suprotno odredbi člana 21. stav 1. ovog zakona, Vrhovni sud rješenjem odbacuje.

Rok za odlučivanje

Član 25.

Vrhovni sud donosi odluku o tužbi, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prijema tužbe. Presuda kojom se utvrđuje povreda prava na suđenje u razumnom roku

Član 26.

(1) Kod povrede prava na suđenje u razumnom roku, Vrhovni sud može, na zahtjev tužioca, da donese presudu kojom se utvrđuje da je tužiocu bilo povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, kao i da joj dosudi novčano obeštećenje.
(2) Vrhovni sud može, izuzetno, imajući u vidu sve okolnosti slučaja, a naročito ponašanje tužioca, da presudom utvrdi samo povredu prava na suđenje u razumnom roku. Novčano obeštećenje

Obeštećenje, isplata i poravnanje

Član 27.

(1) Zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, stranci u sudskom postupku dosuđuje se novčano obeštećenje.
(2) Novčano obeštećenje određuje se u iznosu od 300 KM do 3.000 KM po predmetu.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, u posebnim slučajevima kada je više lica oštećeno u sudskom postupku u kojem je utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku, naknada štete može iznositi do 20.000 KM po predmetu.
(4) Visina novčanog obeštećenja određuje se u skladu sa kriterijumima koji su utvrđeni u članu 5. ovog zakona. Sredstva za isplatu novčanog obeštećenja

Član 28.

(1) Sredstva za isplatu novčanog obeštećenja i naknada imovinske štete obezbjeđuju se u budžetu Republike Srpske.
(2) Naknada se isplaćuje iz budžeta Republike Srpske u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za isplatu novčanog obeštećenja. Objavljivanje presude

Član 29.

(1) Kada sud utvrdi povredu prava na suđenje u razumnom roku, može na zahtjev tužioca, pored novčanog obeštećenja, odlukom naložiti objavljivanje presude.
(2) Sud za koji je presudom iz stava 1. ovog člana i presudom iz člana 26. stav 1. ovog zakona utvrđeno da je neopravdano odugovlačio postupak i odlučivanje, dužan je da objavi presudu na internet stranici suda.
(3) Presuda iz stava 2. ovog člana mora biti dostupna javnosti na internet stranici u periodu od 60 dana, nakon čega se, po službenoj dužnosti, briše.
(4) Na zahtjev tužioca, presuda se može i prije isteka roka od 60 dana brisati sa internet stranice suda. Oslobađanje od plaćanja sudske takse

Član 30.

U postupku ostvarivanja sudske zaštite prava na suđenje u razumnom roku stranka je oslobođena plaćanja sudske takse. Mogućnost poravnanja

Član 31.

(1) Lice koje je Evropskom sudu za ljudska prava podnijelo predstavku zbog toga što smatra da je povrijeđeno njegovo pravo na suđenje u razumnom roku, a o kojoj nije donesena odluka o prihvatljivosti ili osnovnosti, može podnijeti Vladi Republike Srpske prijedlog za poravnanje o novčanom obeštećenju, uz navođenje datuma predaje predstavke Evropskom sudu za ljudska prava.
(2) Zaključeno poravnanje predstavlja izvršnu ispravu.­­­­ Naknada materijalne štete

Član 32.

Pravo na naknadu materijalne štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku ostvaruje se tužbom u parničnom postupku kod nadležnog suda, primjenom opštih pravila o naknadi štete.

Glava V - Prelazne i završne odredbe (čl. 33-35)

Rok od šest mjeseci za donošenje pravilnika ministra o sadržini i načinu vođenja registara, pravilo da lice koje je podnijelo apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine ne može podnijeti zahtjev za ubrzanje postupka i stupanje zakona na snagu 1. januara 2021. godine.

Član 33.

Ministar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donosi Pravilnik o sadržini i načinu vođenja registara o postupcima iniciranim pravnim sredstvima za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku (član 8. stav 3). Započeti postupci

Član 34.

Lice koje je podnijelo apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine ne može podnijeti zahtjev za ubrzanje postupka po ovom zakonu. Stupanje na snagu

Član 35.

Ovaj zakon objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srpske“, a stupa na snagu 1. januara 2021. godine.

PREDSJEDNIK
Broj: 02/1-021-853/20                                                                NARODNE SKUPŠTINE
Datum: 24. septembra 2020. godine
Nedeljko Čubrilović

Povezani propisi i sudska praksa

Zaštita prava na suđenje u razumnom roku vezana je za tok konkretnog postupka i za standarde Evropskog suda za ljudska prava, pa se ovaj zakon čita zajedno s procesnim propisima i s propisima o naknadi štete. Ovdje su okupljeni propisi i stranice sa sajta koji se čitaju uz ovaj zakon.

Isti institut u drugim dijelovima BiH

Postupci u kojima se pravo najčešće povređuje

Vodiči i stranice kancelarije

Izvori

Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, "Službeni glasnik Republike Srpske", broj 99/20. Zakon je donesen na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske 24. septembra 2020. godine, broj 02/1-021-853/20, a stupio je na snagu 1. januara 2021. godine.

Uz zakon se primjenjuje Pravilnik o sadržini i načinu vođenja registara o postupcima iniciranim pravnim sredstvima za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, koji ministar donosi u roku od šest mjeseci od stupanja zakona na snagu (član 33).

Pravo na suđenje u razumnom roku garantovano je članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine.

Tekst na ovoj stranici priredila je Advokatska kancelarija Prnjavorac radi lakšeg pregleda. U slučaju razlike mjerodavan je tekst objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske.

Često postavljana pitanja o Zakonu o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku Republike Srpske

Odgovori su sažeti iz teksta zakona objavljenog na ovoj stranici; uz odgovore su navedeni članovi na koje se odnose.

Šta uređuje ovaj zakon?

Zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i pravo na pravično zadovoljenje zbog povrede tog prava, koje se ostvaruje u sudskom postupku na način i pod uslovima propisanim zakonom (član 1). Zakon je stupio na snagu 1. januara 2021. godine (član 35).

Ko može tražiti zaštitu?

Svako ko smatra da nije u razumnom roku odlučeno o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, a to pravo ima i oštećeni pod uslovima iz člana 2. Republički organi uprave, organi jedinica lokalne samouprave, javne službe i drugi nosioci javnih ovlašćenja nemaju pravo na pravično zadovoljenje kada učestvuju kao stranke (član 20).

Koja pravna sredstva postoje?

Dva: zahtjev za ubrzanje postupka i tužba za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i na pravično zadovoljenje (član 4). Redoslijed je obavezan, jer tužbu može podnijeti samo onaj ko je prethodno podnio zahtjev za ubrzanje postupka (član 21).

Kome se podnosi zahtjev za ubrzanje postupka?

Sudu pred kojim se postupak vodi, a o njemu odlučuje predsjednik tog suda. Ako u predmetu postupa sam predsjednik suda, o zahtjevu odlučuje njegov zamjenik (član 6). Kada je predmet pred Vrhovnim sudom Republike Srpske, odlučuje vijeće od troje sudija tog suda (član 17).

Šta zahtjev mora sadržavati?

Ime i prezime, odnosno naziv i sjedište podnosioca i njegovu adresu, podatke o zakonskom zastupniku ili punomoćniku, oznaku predmeta i ostale elemente propisane članom 7. Ako je zahtjev neuredan ili ne sadrži obavezne elemente ili ga podnese neovlašćeno lice, odbacuje se (član 11).

U kojem roku predsjednik suda mora odlučiti?

U roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva u sud (član 10). Prije toga, u roku od 15 dana od prijema zahtjeva, traži od postupajućeg sudije izvještaj o dužini trajanja postupka, razlozima zbog kojih nije okončan i mišljenje o roku u kojem predmet može biti riješen (član 9).

Šta se dešava ako se utvrdi odugovlačenje?

Predsjednik suda donosi rješenje i određuje rok za preduzimanje određenih procesnih radnji, koji ne može biti duži od tri mjeseca, te primjeren rok u kojem ga sudija izvještava o preduzetim radnjama (član 12). O izvršenim radnjama predsjednik suda obavještava podnosioca zahtjeva (član 14).

Mogu li se žaliti ako zahtjev bude odbijen?

Možete. Protiv rješenja iz člana 11. žalba se podnosi predsjedniku neposredno višeg suda u roku od 15 dana od prijema rješenja (član 15). Sud kod kojeg je predmet dužan je u roku od tri dana dostaviti spise, a predsjednik višeg suda donosi rješenje u roku propisanom članom 16.

Mogu li ponoviti zahtjev?

Možete. Podnosilac čiji je zahtjev odbijen, a koji nije podnio žalbu, može podnijeti novi zahtjev kada istekne šest mjeseci od dana prijema rješenja o odbijanju (član 18).

Šta je pravično zadovoljenje?

Ostvaruje se utvrđivanjem povrede prava, utvrđivanjem povrede uz dosuđivanje novčane naknade i drugim oblicima navedenim u članu 19, uključujući objavljivanje presude na zahtjev tužioca (član 29).

Kome se podnosi tužba i ko o njoj odlučuje?

Tužba se podnosi Vrhovnom sudu Republike Srpske, koji odlučuje u vijeću od troje sudija (član 24). Vrhovni sud tužbu dostavlja Pravobranilaštvu Republike Srpske na izjašnjenje u roku od osam dana (član 23), a odluku donosi najkasnije u roku od šest mjeseci od prijema tužbe (član 25).

Koliko iznosi novčano obeštećenje?

Od 300 KM do 3.000 KM po predmetu, a izuzetno se u posebnim slučajevima može odrediti drugačije prema članu 27. Sredstva se obezbjeđuju u budžetu Republike Srpske i isplaćuju u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva za isplatu (član 28).

Plaća li se sudska taksa?

Ne. U postupku ostvarivanja sudske zaštite prava na suđenje u razumnom roku stranka je oslobođena plaćanja sudske takse (član 30).

Šta ako sam već podnio predstavku Evropskom sudu?

Lice koje je Evropskom sudu za ljudska prava podnijelo predstavku o kojoj još nije donesena odluka o prihvatljivosti ili osnovanosti može Vladi Republike Srpske podnijeti prijedlog za poravnanje, pod uslovima iz člana 31. Ko je podnio apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, ne može podnijeti zahtjev za ubrzanje postupka po ovom zakonu (član 34).

Mogu li tražiti i materijalnu štetu?

Možete, ali u posebnoj parnici. Pravo na naknadu materijalne štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku ostvaruje se tužbom u parničnom postupku pred nadležnim sudom, uz primjenu opštih pravila o naknadi štete (član 32).